Časopis za ekonomiju. i tržišne komunikacije. Economy and Market. Communication Review. God./Vol. VII II

Transkript

1 UDK: 33 ISSN (Print) ISSN (Online) pp Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Economy and Market Communication Review God./Vol. VII II

2

3 UDK: 33 ISSN (Print) ISSN (Online) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Economy and Market Communication Review God./Vol. VII Br./No II Decembar/December, 2017.

4 Economy and Market Communication Review Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije IZDAVAČ: PANEVROPSKI UNIVERZITET APEIRON FAKULTET POSLOVNE EKONOMIJE Pere Krece 13, Banja Luka, BiH/RS Odgovorno lice izdavača: DARKO Uremović Urednik izdavača: ALEKSANDRA Vidović Glavni i odgovorni urednik: ZORKA Grandov Pan - European University Apeiron, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina Urednik: SANEL Jakupović Pan - European University Apeiron, Banja Luka, Bosnia and Herzegovina Sekretar i tehnička podrška: MARICA Banović Lektor srpskog jezika: TANJA Ančić Lektor engleskog jezika: STOJANKA Radić Tehnički urednik: SRETKO Bojić Web dizajn: SINIŠA Kljajić Štampa: ART-PRINT, Banja Luka, tiraž: 300 Indexed in: LICENSE AGREEMENT, EBSCO Publishing Inc., Current Abstracts ip-science.thomsonreuters.com erihplus.nsd.no ebscohost.com indexcopernicus.com citefactor.org/contact scholar.google.com doisrpska.nub.rs crossref.org road.issn.org worldcat.org Rješenjem Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske br: /11, od godine, Economy and Market Communication Review - Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Banja Luka, upisano je u Registar javnih glasila pod rednim brojem 618. Časopis izlazi dva puta godišnje. Godišnja pretplata 30 EUR-a.

5 UREĐIVAČKI ODBOR / INTERNATIONAL MEMBERS: Prof. Dr. Esad Jakupovic, academic, Pan - European University Apeiron Banja Luka, Bosnia and Herzegovina Prof. Dr. Zoran Avramovic, academic, Pan European University Apeiron Banja Luka, Bosnia and Herzegovina Prof. Dr. Vuk Ognjanović, Faculty of Transportation, communications and logistics, Berane, Montenegro Prof. Heri Bezić, Dean, Faculty of Economics, University of Rijeka, Croatia Prof. Dr. Vinko Kandžija, Faculty of Economics, University of Rijeka, Croatia Prof. Dr. Vlatka Bilas, University of Zagreb, Faculty of Economics, Croatia Doc. Dr Anica Hunjet, University North, Varazdin, Croatia Prof. Dr. Mirko Tripunovski, dean, FON University in Skopje, Macedonia Prof. Dr. Bojan Rosi, Dean, Faculty of Logistics Celje, University of Maribor, Slovenia Prof. Dr. Nenad Vunjak, Dean, Faculty of Economics in Subotica, University of Novi Sad, Serbia Prof. Dr Slađana Barjaktarović - Rakocevic, Vice Dean, Faculty of Organizational Sciences (FON), Belgrade, Serbia Prof. Dr. Kıymet Tunca Caliyurt, Trakya University Edirne, Turkey Redakcijski odbor: MARKO Laketa, Panevropski univerzitet Apeiron, BiH ALEKSANDRA Vidović, Panevropski univerzitet Apeiron, BiH DRAGAN Kolev, Panevropski univerzitet Apeiron, BiH MAJA Đokić, Panevropski univerzitet Apeiron, BiH JANA Aleksić, Panevropski univerzitet Apeiron, BiH NINA Uremović, Panevropski univerzitet Apeiron, BiH VANJA Sredojević, Panevropski univerzitet Apeiron, BiH ŽIVANA Kljajić, Panevropski univerzitet Apeiron, BiH EMC Review-časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije se nalazi u PRVOJ KATEGORIJI od 26 do 30 bodova RANG LISTE KATEGORISANIH NAUČNIH ČASOPISA U REPUBLICI SRPSKOJ Časopis u punom tekstu dostupan na: Full-text available free of charge at

6 Sadržaj Contents CONTENTS ORIGINALNI NAUČNI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER THE IMPACT OF THE NON-PERFORMING LOANS TO BANKS PERFORMANCE: THE CASE OF THE REPUBLIC OF MACEDONIA Ljube Jolevski UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU Dragan Jović THE IMPACT OF KEY VARIABLES FROM THE WORLD FINANCIAL MARKET ON THE ECONOMY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) Dragan Kolev, Darko Tadić INTERNAL CORPORATE COMMUNICATION AS A FACTOR OF EFFICIENT BUSINESS MEASURED BY THE THINK- FEEL-DO METHOD (CASE STUDY) COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA Darko Tomaš, Igor Todorović, Zdravko Todorović THE COSO FRAMEWORK AND THE ORGANIZATION OF INTERNAL AUDIT FOR FIGHTING AGAINST FRAUD PREGLEDNI NAUČNI RAD / OVERVIEW SCIENTIFIC PAPER POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE Bilas Vlatka, Šupuković Vedran THE RELATIONSHIP AMONG THE INFLOW OF FOREIGN DIRECT INVESTMENTS, EXPORTS AND ECONOMIC GROWTH IN THE EU COUNTRIES MEĐUSOBNA PRILAGOĐAVANJA KAMATNIH STOPA NA TRŽIŠTU NOVCA Bogdana Vujnović-Gligorić, Nina Uremović, Zumreta Galijašević MUTUAL ADAPTATION OF INTEREST RATES ON THE MONEY MARKET

7 USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU Maja Đokić, Verica Jovanović, Ivana Vujanić PRIMENA TFP INDEKSA U MERENJU PROMENA POLJOPRIVREDNE PRODUKTIVNOSTI U EU IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ Sanja Franc EXPORTS, FOREIGN DIRECT INVESTMENTS AND ECONOMIC GROWTH IN THE REPUBLIC OF CROATIA IOT OD NOVIH TRŽIŠNIH PRILIKA I POSLOVNOG MODELA DO BRIGE O SIGURNOSTI Sanel Jakupović, Vesna Novaković IOT - FROM NEW MARKET OPPORTUNITIES AND BUSINESS MODEL TO SECURITY CONCERN AIR TRANSPORT MARKET CHALLENGES IN THE SOUTHEAST EUROPE Ružica Škurla Babić, Ivan Mišetić, Andrej Bajić AIR TRANSPORT PRIVATIZATION TRENDS Mirko Tatalović, Jasmin Bajić, Vedran Šupuković UPUTSTVA ZA AUTORE INSTRUCTIONS FOR AUTHORS

8 DOI: /EMC J Datum prijema rada: 27. septembar Datum prihvatanja rada: 1. decembar ORIGINALNI NAUČNI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK: :336.71(497.17) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str THE IMPACT OF THE NON-PERFORMING LOANS TO BANKS PERFORMANCE: THE CASE OF THE REPUBLIC OF MACEDONIA Ljube Jolevski PhD candidate, University American College, Skopje, Macedonia, ljubejol@yahoo.com Abstract: The paper investigates the relationship between non-performing loans and the basic indicators for banks performance. The analysis was conducted among the banking sector in the Republic of Macedonia for the period The share of non-performing loans in total loans is one of the basic indicators for the quality of the credit portfolio in banks. The analysis of the movement and the level of non-performing loans is of great importance for identifying possible problems in bank risk management as a whole. With the application of correlation and regression method, we confirmed the findings of the consequences of non-performing loans on the performance of banks. The results indicate that a large share of non-performing loans to total loans leads to deterioration in the financial and liquidity position. There is a weak negative correlation between the rate of capital adequacy and nonperforming loans ratio and that requires further research. Keywords: non-performing loans, banks, credit portfolio, capital adequacy, return to equity JEL Classification: G21, G01 INTRODUCTION The development of banking and financial operations in the world, the globalization of relations among national economies, the volatility of the dynamics of developments on financial markets and the behavior of economic agents make banking operations a very risky field. Banks are exposed to different types of risks, but, in the traditional banking, credit risk is the primary reason for the failure or success of banks. Forgetting about the risks in the process of credit approval, banks often come to a bitter conclusion when it is too late, when debtors will be faced with difficulties for repayment of annuities. Loans are the core of the banking activity with dominant share in banks assets. The basic indicator for the quality of the credit portfolio of the banking sector is the share of non-performing loans in the total

9 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp loans. So, monitoring of the movement and the level of non-performing loans is of great importance for identifying possible problems in credit risk management and bank risk management as a whole. Non-performing loans in banks balance sheets and allocation of losses in the loan portfolio are one of the main reasons for negative financial and business results of banks. They affect the overall performance of the bank. Also, the level of non-performing loans in the country s banking system is the best indicator of the health in banking industry. Thus, this field deserves a special attention in the analysis. The paper analyzes non-performing loans as a most important part of loan portfolio with direct consequences of the financial and solvent position and stability of banks. The research is focused on the analysis of banking system in the Republic of Macedonia for the period from 2007 to With statistical methods, a significant impact of the non-performing loans on banks performance indicators was empirically confirmed. The paper is organized as follows. First, it gives a brief survey of the main findings regarding the non-performing loans. Second, it reviews an analysis of non-performing loans and solvent position of the Macedonian banking system. Third, it conducts statistical analysis on the non-performing loans and some of indicators for financial stability on the banking sector in the Republic of Macedonia, and, finally, it offers some conclusions. REFERENCE REVIEW Non-performing loans are the subject of interest for many authors. Bouwman(2013) explain the non-performing loans with the inefficient banks. The banks with lower profitability are tempted to resort to less reliable and risky credit investments to increase profitability and/or to meet the requirements of regulatory authorities. Maggi and Guida (2009) find that the effect of a change in the proability of an uncertain loan becoming non-performing is extremely costly for the banking system, effectively impacting the efficiency of the banking system. Two sets of factors were identified in the literature to explain the development of non-performing loans over time (Aiyar et.al, 2015). According to the authors, one group focuses on external events such as the overall macroeconomic condi-

10 186 Ljube Jolevski THE IMPACT OF THE NON-PERFORMING LOANS TO BANKS PERFORMANCE: THE CASE OF THE REPUBLIC OF MACEDONIA tions that affect the borrower s creditworthiness to repay loans, while the other group is more focused on the internal factors of the banks themselves. Kozaric and Zunic (2015) analyze the relation between risks to which banks are exposed, the rate of non-performing loans and the rate of capital adequacy in the banking system of Bosnia and Herzegovina. They used the indicators of profitability ROAA and ROAE, risk weighted assets, the share of loans in total assets, the ratio of loans/deposits, ratio for the share of liquid assets in total assets and liquid assets terms of long-term obligations as indicators of bank s performance. They concluded that there is strong correlation between the rate of capital adequacy and non-performing loans, ROAA and ROAE. The non-performing loans have a strong negative correlation with indicators of participation of liquid assets in total assets and liquid assets in long-term liabilities. Authors recommend that banks in Bosnia and Herzegovina should pay more attention to non-performing loans which are one of the biggest dangers for their liquidity and stability. Examination of the determinants of the already taken credit risk (ex post) is of vital importance for the regulatory institutions, and it concerns the financial stability and the management of banks, especially when the credit risk receives a form of non-performing loans. The determinants of non-performing loans are the research focus of many empirical papers. As the studies show, although banks develop sophisticated credit risk techniques primarily aimed at analyzing the borrower s creditworthiness (ex ante), materialized credit risk translates into non-performing loans (ex post) emerges from macroeconomic and bank specific developments. Some of the studies are listed below. Beck, Jakubik and Piloiu (2013) from European Central Bank in their study Non-performing loans. What matters in addition to the economic cycle? analyze the macroeconomic determinants on non-performing loans in 75 countries for a period of one decade. They conclude that the growth of real GDP is the main driver for non-performing loans. Accordingly, the decline in global economic activity remains the most important risk for the quality of the bank loan portfolio. At the same time, they conclude that economic activity can t fully explain the development of non-performing loans in all countries and for the entire period of one decade, but other additional factors specific to individual countries also affect the growth of non-performing loans. Thus, the depreciation of the exchange rate leads to an increase in non-performing loans in countries with high share of foreign currency loans in banks portfolios. For example, the depreciation of the local currency relative to the Swiss franc versus the euro con-

11 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp tributed to the deterioration of the quality of loans in some countries, such as Poland, Hungary and Croatia where, to a large extent, the share of approved loans is nominated in Swiss francs. The Central Bank of Serbia examined the determinants of problem loans by applying a regression model in the period from 2009 to The results of the survey show that the exchange rate and real net wages affect with an equal delay of four months. The highest influence on the movement of problem loans is the exchange rate, and the smallest is the reference interest rate. The foreign exchange rate has a weaker effect on the problem loans of individuals in relation to the corporate sector. This is a consequence of the higher degree of dinarization of loans to the households of about 45% at the end of 2015 in Serbia. Louzis, Voulsis and Metaxas (2010) research the macroeconomic and bank-specific determinants of non-performing loans - a comparative study of the credit portfolios of mortgage, business and consumer loans. They point out that nonperforming loans in the Greek banking sector can be explained mainly by macro fundamental categories such as gross domestic product, unemployment rate, interest rates, and quality of loans management. In addition, they believe that macroeconomic and bank-specific determinants have different impacts depending on the type of credit product (consumer, business and mortgage loans). The authors conclude that there is a strong influence of examined macroeconomic factors on the level of non-performing loans, although the mortgage non-performing loans are the least affected by changes in macroeconomic conditions. Nikolaidou and Vogiazas (2014) examine the determinants of credit risk in the Bulgarian banking sector during the decade through the movement of non-performing loans. The survey shows that the movement of non-performing loans is significantly affected by the construction activity, the unemployment rate and credit growth, both in the short and long term. The conclusions are that the global financial crisis and the domestic regulatory framework for banks have a significant impact, but that the Greek crisis plays a nonmaterial role. This is explained with the effective regulation and strong supervisory cooperation between the central banks of Greece and Bulgaria. Shingjergji (2013) researches the non-performing loans in Albania and concludes that there is a negative insignificant connection between the capital adequacy ratio and non-performing loans. The increased level of loans affects the increasing the level of non-performing loans. The net interest rate and the rate of return on

12 188 Ljube Jolevski THE IMPACT OF THE NON-PERFORMING LOANS TO BANKS PERFORMANCE: THE CASE OF THE REPUBLIC OF MACEDONIA capital have a negative correlation, that is, the high amount of non-performing loans exacerbates the bank s performance. There are several surveys that examine the determinants of non-performing loans in the Republic of Macedonia. Their conclusions are as follows. The National Bank of the Republic of Macedonia (Ilievska, Vaskov and Debnik) conducted an empirical survey on the impact of the macroeconomic determinants of non-performing loans on the data base from 2003 to 2011: the growth of the gross domestic product, the basic interest rate, exchange rate, rate of inflation, export, the ratio of loans in gross domestic product, employment rate and net - wage growth. The results point out that inflation and the real exchange rate have the most statistically significant and positive impact on non-performing loans. At the same time, both the basic interest rate and the ratio of loans in the gross domestic product have a positive impact. Only the growth of the gross domestic product, the net increase in wages and exports have a negative impact on the growth of non-performing loans. Poposka (2015), using the regression analysis, concludes that liquid assets to total assets, operating costs / non-interest expenses, capital adequacy ratio, net interest income / total income have a key influence on the movement of nonperforming loans. The author discovers that there is no significant dependence between the growth of real GDP and the movement of non-performing loans in the analyzed period from 2004 to 2014, confirming the hypothesis that the financial crisis did not have a major effect on the movement of non-performing loans in the Republic of Macedonia. Kjosevski (2015) explores the bank specific and macroeconomic determinants of non-performing loans in the Republic of Macedonia, making a comparative analysis of loans to enterprises and households for the period from 2003 to The results show that the ROA has a significant impact on non-performing loans, which is higher for the corporate sector than for households. Credit growth has a significant negative impact, where the increase of loans by 1% in enterprises causes a decrease of non-performing loans for 0.19%, and the increase of loans by 1% cause a decrease of non-performing loans for 0.08%. Solvency is statistically significant and positive. Regarding the macroeconomic variables, the growth of gross domestic product causes a decrease in non-performing loans both for enterprises and households.

13 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp The increase in the economic growth by 1% reduces the credit risk, i.e. non-performing loans by 0.16% in enterprises and 0.08% in households. This confirms the theoretical assumptions that in periods of expansion the creditworthiness of enterprises and households increases and they can regularly service their loans. The unemployment rate has a positive and statistically significant impact on nonperforming loans at the level of 5% in both sectors. The author concludes that the global economic crisis had more influence on the growth of non-performing loans in enterprises (2.71) than in households (0.18). NON-PERFORMING LOANS IN THE REPUBLIC OF MACEDONIA The banking sector in the Republic of Macedonia is characterized by traditional approach to credit activities. The total credit exposure in the period from 2007 to 2015 has registered continouos growth although with different intensity. The share of NPL in total loans of non-financial entities had the historically lowest level in 2008 and was followed by a steady increase until In 2014, the annual growth rate of non-performing loans was reduced to a one-digit level of 8.3%. In 2015, the annual growth rate of the non-performing loans fell to 4.7%, which is the lowest rate in the post-crisis period, after The increase in the non-performing loans and its variability originates exclusively from the changes in the non-performing loans to corporate sector, whose annual growth rate mainly registers a downward trend and at theend of 2015 it equals 5.9%. At the end of 2015, the share of the non-performing in the total loans of the corporate sector equals 15.2%. The non-performing loans to corporate clients have a dominant position, whose share is growing. Thus, at the end of 2009 their share was around 65%, and at the end of 2015 it reached nearly 80%.The share of the non-performing loans is especially characteristic for the activities wholesale and retail trade, construction and activities related to real estate and transport and storage. The changes in the non-performing loans to households are relatively small and stable.the highest share of the non-performing loans in the total loans to households by credit products was registered in the credits based on issued credit cards and overdrafts on the current accounts (9.7% and 7.5%, respectively).

14 190 Ljube Jolevski THE IMPACT OF THE NON-PERFORMING LOANS TO BANKS PERFORMANCE: THE CASE OF THE REPUBLIC OF MACEDONIA Graph 1. The share of non-performing loans in total loans (for non-financial entities) in % Source: NBRM, Report on the risks in the banking system of the Republic of Macedonia in 2015 The non-performing loans are fully covered with the total calculated impairment in the whole period of analysis (in %, % and in %) which provides a satisfactory capacity of the banking system to absorb unexpected credit losses. This arises from the faster growth of the impairment from the growth of non-performing loans. So, the threat for the own funds of the banking system from possible full default is minimal. Thus, in the event of an extreme scenario of the inability to collect non-performing loans in full, the own funds of the banking system would decrease by 8.3% and the capital adequacy ratio would be reduced by 1.3 percentage points (NBRM, Risk Report in the banking system in the Republic of Macedonia in 2015). Macedonia, compared with CESEE countries with non-performing loans ratio from 10.3% is a little above the average. Non-performing loans ratios remain persistently high in other countries, exceeding 10% in 10 of the 18 CESEE countries. However, the NPL coverage ratio (measured as the proportion of loan loss provisions to NPLs) is very high in Macedonian banking system (86.7%) compared with other CESEE countries (table 1). Macedonian banks operate profitable. Return on assets is 1.1%, and return on equity is 10.4% (in 2014: 0.8% and 7.4% respectively). Banks have a conservative approach to liquidity management. The average annual share of the liquid assets in the total assets of the banks is above 35% and covers araund 60% of the

15 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp total liabilities, which is satisfactory and enables the banks to work smoothly. Other liquidity indicators show that the liquidity of the banking system is at a satisfactory level. The movement of the capital adequacy ratio, liquidity and profitability indicators as well as non-performing loans ratio is given in Graph 2. Table 1. NPL in CESEE countries ( ) Source: Vienna Initiative, NPL Monitor for the CESEE, 2H 2016, p.2 Graph 2. The basic banks performance indicators Source: NBRM, Report on the risks in the banking system of the Republic of Macedonia in 2015

16 192 Ljube Jolevski THE IMPACT OF THE NON-PERFORMING LOANS TO BANKS PERFORMANCE: THE CASE OF THE REPUBLIC OF MACEDONIA Capital is the main pillar of the security and stability of banks in terms of the possibility of absorption of potential losses from the credit risk. For this reason, the capital adequacy analysis is an important part of the analysis of the overall performances of the banks operations. Banks in the Republic of Macedonia maintain a relatively high capital adequacy ratio. Over the past decade, the rate of adequacy, although showing cyclical movements, is maintained at a level twice the legally prescribed minimum level of 8%. On it was 15.5%. In 2015, indicators of solvency and capitalization of the banking system were dwindling due to accrual reduction in subordinated instruments, but also due to the accelerated growth of banks activities. The analysis shows that the banking system is a stable and reliable sector in the economy. The Macedonian banking system has higher capital adequacy compared to the banking systems of only three (Italy, the United States and Australia) from the analyzed twelve developed economies and in relation to the banking system of only two (Poland and Turkey) of the selected twelve emerging economies (Graph 3). Graph 3. Capital adequacy ratio and share of net nonperforming loans in own funds, for selected developed and emerging economies in 2015 in % Source: NBRM, Report on the risks in the banking system of the Republic of Macedonia in 2015 Exposure of banks to other risks is not significant. As a result of the dominance of the euro in the foreign currency operations of the banks and the applied strategy of stable nominal exchange rate of the Denar against the Euro, the significance of the currency risk for the banks is minimized. Market risks are minimal, due to the weak activity of banks in the trading activities in financial instruments. The risk of changing interest rates in the banking book is still immaterial for

17 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp the banks. This mainly arises from the application of adjustable interest rates by banks, which minimize the risk of changing interest rates in the banking portfolios, but increase the indirect credit risk. EMPIRICAL RESEARCH: THE CASE OF NON-PERFORMING LOANS IN THE REPUBLIC OF MACEDONIA Any decision related to the placement of assets affects its exposure to risk and hence on the overall performance of the banking institution.the analysis of the results of the banks includes all areas of the bank s operations, such as profitability, asset quality, liquidity, solvency position of the bank that are interconnected in causative consequential relations. The main financial indicators used in the statistical analysis are: capital adequacy ratio (CAR), the rate of return on average equity to measure the performance of the bank in the use of equity (ROAE), the share of non-performing loans of non-financial entities in total loans to non-financial entities (households and the corporate sector) and liquidity indicators, the share of liquid assets in total assets and coverage of the short term liabilities with liquid assets. The calculation is taken by annual changes in the defined indicators in the period from 2007 to The calculated coefficients of correlation between the ratio of non-performing loans and specific indicators that show the degree and direction of their connection are given in the following table: Table 2. Coefficients of correlation Indicators Pearson correlation coefficient with the share of non-performing loans to total loans Capital adequancy ratio (CAR) Return on average equity (ROAE) The share of liquid assets in total assets Liquid assets / short-term liabilities Note: The author s calculations

18 194 Ljube Jolevski THE IMPACT OF THE NON-PERFORMING LOANS TO BANKS PERFORMANCE: THE CASE OF THE REPUBLIC OF MACEDONIA Capital adequacy ratio has shown cyclical movements, but in relation to nonperforming loans shows weak negative correlation. The higher amount of nonperforming loans caused higher impairment losses. They have impact on the financial result and can significantly reduce the solvency position of the bank. However, the explanation for the weak negative correlation may be required in the completed recapitalization of certain banks in the analyzed period and corrective measures imposed by the National Bank of the Republic of Macedonia for banks that have higher levels of non-performing loans to maintain capital adequacy ratio on a higher level. The Macedonian banking system consists of a small number of banks (15) and the regulator has frequent on-site controls and monitoring the risk profile of the loan portfolio to intervene in case of need to provide financial stability. These factors probably contribute to the weak correlation, and this connection between capital adequacy ratio and non-performing loans should be subject to additional, deeper and more extensive researches. Weak, positive correlation between the share of non-performing loans with the share of liquid assets in total assets leads to the conclusion that non-performing loans affecting banks liquidity position. Banks are cautious with liquidity risk management in terms of increased amount of non-performing loans, store a larger amount of liquid assets, thus increasing their share in total assets. The same explanation applies to the relatively high positive correlation between nonperforming loans and coverage of short-term loans with liquid assets. The rate of return on equity(roae) and the ratio of non-performing loans have a moderately high negative correlation of 0.64, indicating that the rise in nonperforming loans decreasing return on equity invested in the bank or maximization of shareholder wealth is affected by movements of non-performing loans. Moderately high negative correlation has imposed the necessity to expand the analysis of the indicators by applying the technique of regression analysis. Dependent variable is the indicator of return on equity (ROAE) and the independent variable is the indicator for share of non-performing loans to total loans. The regression equation is based on empirical data, and its calculation will determine how the change in the movement of non-performing loans has affected the movement of the indicator of return on average equity. The coefficient of determination is R 2 = a model explains 41.33% of the variation. From the regression equation y = 22,755-1,5401X, we can conclude that if the non-performing loans ratio is increased by 1%, then the rate

19 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp of return on equity will be reduced by 1.54 percentage points. Correlation and regression analysis suggests that problems related to non-performing loans may significantly affect the profitable position of banks. The achieved results can be compared with the results in similar studies conducted in the Republic of Macedonia.The conclusions are almost the same. For example, Iloska (2014) concludes that the high level of provisions against total loans affects the performance of banks adversely. So, the banks in Macedonian banking system need to improve profitability by improving screening and monitoring of credit risk. Davcev and Hourvouliades (2009) discovered significant relationship of the return on assets and return on equity ratios with the loan loss, equity size and operating expenses in the banks. CONCLUSION The banking sector in the Republic of Macedonia is characterized by traditional approach to credit activities. The level of non-performing loans as well as the high percent of the total provisions to non-performing loans, demonstrates the conservative approach and the high level of security of the banking system. In the sectoral allocation of non-performing loans, the dominant position is the loans of corporate clients, whose share is growing. The capital adequacy ratio is twice higher than the prescribed minimum, which is in the foundations of the resilience of the banking system of the Republic of Macedonia. The results of analysis show that there is a moderately high negative correlation between the rate of non-performing loans and rates of return on equity. Nonperforming loans increase impairment losses and have impact on the financial result, can reduce theliquidity and solvency position of the bank. This paper will contribute to the existing literature by analyzing the greatest problem to which banks are exposed - non-performing loans and their mutual interactions with basic banking risk indicators. The research gives a good insight to banks managers to pay more attention to non-performing loans and to develop efficient risk management methods. The non-performing loans are a key component of the overall risk management approach in general and an important imperative for long-term success of each banking institution. The management of the bank is responsible for maximizing profits to the shareholders, but they are also responsible to the regulatory institu-

20 196 Ljube Jolevski THE IMPACT OF THE NON-PERFORMING LOANS TO BANKS PERFORMANCE: THE CASE OF THE REPUBLIC OF MACEDONIA tions and the public for providing a healthy and safe bank. The issue of resolving non-performing loans is a necessary precondition to achieve a healthy and sound banking sector. REFERENCES Aiyar, Sh., Bergthaler, W., et al. (2015). A strategy for resolving Europe s Problem Loans, IMF Staff Discussion Note SDN/15/19, pp Beck, R., Jakubik, P. and Piloiu, A. (2013). Non-performing loans: What matters in addition to the economic cycle?, Working Paper Series, No1515, European Central Bank. Berger, A. and Bouwman, C. (2013). How does capital affect bank performance during financial crises?, Journal of Financial Economics, vol.109, issue1,pp Cloutier, E. (2016). NPL Monitor for the CESEE, 2H 2016, Viena Iniative, pp 2-3. Davcev, L. and Hourvouliades, N. (2009). Profitability Parameters in the Banking System of Macedonia, Proceedings:International Conference on Applied Economics pp ISSN EBA Report on the dynamics and drivers of non-performing exposures in the EU banking sector, 2016, pp Espinoza, R. and Prasad, A. (2010). Nonperforming Loans in the GCC Banking System and Their Macroeconomic Effects, IMF, Working Paper, No. 10/224. Ilievska, M. Vaskov, M. and Debnikov, P. (2012). Macroeconomic Determinants of Non-performing Loans in Macedonian Banking System Panel Data Analysis, National Bank of the Republic of Macedonia. Iloska, N.(2014). An Analysis of Bank Profitability in Macedonia, Journal of applied economics and Business, Vol.2, ISSUE 1,pp Jolevski, Lj. (2016). The reasons and consequences of non-performing loans. The case of the Republic of Macedonia, Skopje, UKIM, master thesis. Kozaric, K. and Zunic, E. (2015). Causes and Consequences of NPLs in Bosnia and Herzegovina Banking Sector, Journal of Economic and Social Studies, Volume 5, Nr.1. Kosevski, Ј. (2015). The bank specific and macroeconomic determinants on non-performing loans in the Republic of Macedonia: Comparative analysis on credits for corporate sector and households, National bank of the Republic of Macedonia. Louzis, D., Vouldis, A. and Metaxas, V. (2010). Macroeconomic and bank-specific determinants of non-performing loans in Greece: a comparative study of mortgage, business and consumer loan portfolios, Bank of Greece, Eurosystem, Working Paper No.118. Nikolaidou, E. and Vogiazas, S. (2014). Credit Risk Determinants for the Bulgarian Banking System, International Atlantic Economic Society. National Bank of the Republic of Macedonia, Annual reports for banking system of Republic of Macedoniain 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014 и 2015 year, available atwww.nbrm.mk National Bank of the Republic of Macedonia, Annual reports for financial stability in the Repub-

21 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp lic of Macedonia in 2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014 и 2015 year, available at www. nbrm.mk. National bank of Serbia, (2015). Annual Financial Stability Report. Maggi, B. and Guida, M. (2009). Modeling non-performing loans probability in the commercial banking system: efficiency and effectiveness related to credit risk in Italy. Sopienza, Universita De Roam, Working Papers, N.1. May, Poposka, K. (2015). Bank specific determinants of non-performing loans in the Republic of Macedonia, Economic Development, No.1-2/2015, Skopje, pp Shingjergji, A. (2013). An Analysis of the Non-performing Loans in the Albanian Banking System, available at: (accessed 26 August 2016). APPENDIX Regression analysis between non-performing loans ratio and rate of return on equity (ROAE)

22 DOI: /EMC J Datum prijema rada: 11. septembar Datum prihvatanja rada: 1. decembar ORIGINALNI NAUČNI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK: : (497.6)(100) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU Dragan Jović Docent, doktor ekonomskih nauka, Centralna banka Bosne i Hercegovine, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, draganjovic@blic.net Apstrakt: U skladu sa prethodnim istraživanjima, koja su vršena na razvijenim ekonomijama, odabrali smo grupu varijabli za konstrukciju VAR modela. Testirali smo vezu između varijabli svijetskog finansijskog tržišta i domaćih makrovarijabli, pri čemu smo u VAR modelu postavili restrikcije/ograničenja na način da bosanskohercegovačke ekonomske varijable ne mogu uticati na svijetske varijable. Odabrali smo varijable sa vodećeg svijetskog globalnog tržišta SAD. Ključne egzogene varijable su bile referentna kamatna stopa FED-a i indeks implicitne volatilnosti, VIX, dok je S&P500 bila kontrolna varijabla. Mjerili smo uticaj strane kamatne stope i volatilnosti, tj. neizvjesnosti, na domaće varijable; plate, CPI, zaposlenost i industrijsku proizvodnju. Svijetsko finansijsko tržište i realni sektor u Bosni i Hercegovini su povezani. Uticaj na plate, zaposlenost i industrijsku proizvodnju u BiH ima referentna kamatna stopa FED-a (FFR). Šok u FFR (rast) vodi ka kontrakciji ekonomske aktivnosti u Bosni i Hercegovini; industrijska proizvodnja pada, kao i zaposlenost i nivo plata. Rast volatilnosti na globalnom finansijskom tržištu, oličen u rastu indeksa volatilnosti VIX, negativno utiče na domaće makrovarijable, ali taj uticaj je slabiji nego uticaj FFR-a i na nižem je nivou signifikantnosti. Promjena u FFR i VIX-u imaju nizak i statistički nesignifikantan uticaj na nivo potrošačkih cijena u BiH, jer je domaći CPI pod uticajem nivou cijena u zemlji rezervne valute i svijetskih robnih cijena. Potvrdili smo radnu hipotezu o povezanosti domaće ekonomije sa ključnim varijablama na svijetskom finansijskom tržištu, a naš finalni i krajnji zaključak je da kanal kamatnih stopa (FFR) ima izuzetno jak uticaj na domaću ekonomiju i to na nivou signifikantnosti od 95% i 68% a da na bosanskohercegovačku ekonomiju, iako u značajno manjoj mjeri nego FFR, utiče (na nivou od oko 68%) i neizvjesnost na svijetskom finansijskom tržišta, mjerena sa volatilnošću, tj. sa korištenjem VIX-a. Buduća istraživanja na ovu temu bi trebala uspostaviti vezu između ključnih varijabli u zoni eura i makroekonomskih performansi domaće ekonomije. Ključne riječi: vektor autoregresija, eksterni šok, funkcija odgovora na impuls, kanal kamatnih stopa, volatilnost. JEL klasifikacija: G15, C32.

23 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp UVOD Bosanskohercegovačka ekonomija, iako malena i apsolutno i relativno, je dio i evropske i svijetske privrede. Domaća privreda proizvodi svega 15,8 mlrd. $ bruto dodane vrijednosti. Dohodak po glavi stanovnika u BiH od $ je oko 11 puta manji od per kapita dohotka Austrije, a udio BiH u svijetskoj privredi mjeren paritetom kupovne moći je zanemarljiv 0,036%. Pa ipak bosanskohercegovačka privreda je, mjereno nivoom spoljnotrgovinskih veza, duboko integrisana u svijetsku privredu, jer njen uvoz i izvoz čine cca 89,2% BDP-a, što je po opšteprihvaćenim mjerilima karakteristika male otvorene ekonomije (eng. small open economy). Ako je dozvoljeno malo porediti sa velikim, ali samo za potrebe ilustracije, a nikako radi uopštavanja pojedinačnih karakteristika, onda je bosanskohercegovačka ekonomija, mjereno odnosom spoljnotrgovinskog sektora i BDP, otvorenija od ekonomije SAD, čiji spoljnotrgovinski sektor čini 28 % BDP-a, dok je ovaj podatak za srpsku i hrvatsku, ekonomiju 86,3% i 68,37% respektivno. Međutim, dok je sa aspekta spoljnotrgovinske razmjene naš ekonomski sistem povezan i sa evropskim i svijetskim ekonomskim sistemom te veze nisu tako jake sa aspekta finansijskog tržišta BiH. Ni BiH, niti jedan njen entitet, nikada nisu emitovali obveznice javnog duga na svijetskim berzama, a ograničavajući faktor učešća stranih investitora na domaćim berzama je vrlo plitko finansijsko tržište. Sa druge strane veza između evropskog i implicitno globalnog bankarskofinansijskog tržišta i bosanskohercegovačke ekonomije se ostvaruje preko ino banaka koje su sve do godine uvozile novac i kapital u BiH. Preko domaćih banaka u stranom vlasništvu prenošeni su impulsi evropske i svijetske monetarne politike, ali i evropski poslovni modeli i generalno investiciona klima. Ne tako davno (2008. godine) bile su prisutne i anomalije u transmisionom mehanizmu monetarne politike, a jedna najupečatljivijih je rast domaćih nominalnih aktivnih kamatnih stopa u periodu kada je EURIBOR padao. Predmet istraživanja je uticaj ključnih varijabli svijetskog finansijskog tržišta na domaće ekonomske varijable, pri čemu pod svijetskim varijablama podrazumjevamo varijable sa najvećeg svijetskog tržišta, SAD, a ne varijable iz zone eura. Cilj istraživanja je utvrđivanje stepena međuzavisnosti između ključnih bosanskohercegovačkih makrovarijabli sa jedne strane, i pokazatelja konjukture, neizvjesnost i nivoa kamatnih stopa na svijetskom finansijskom tržištu, sa druge strane. Interesuje nas kako šok u američkoj kamatnoj stopi (FFR) i šok u volatilnosti na američkom tržištu akcija (VIX) utiču na bosanskohercegovačke makrovarijable, plate, zaposlenost i industrijsku proizvodnju.

24 200 Dragan Jović UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU Naša radna hipoteza je da bez obzira na nizak nivo finansijske intermedijacije u BiH, plitko finansijsko tržište, prisutne anomalije u prenosu svijetskog ekonomskog ciklusa i zanemarljivo učešće Bosne i Hercegovine u međunarodnoj podijeli rada moraju postojati kanali uticaja svijetske ekonomije, oličene u bankarskofinansijskom tržištu SAD-a, na jednu malu i otvorenu ekonomiju poput naše. U prvom dijelu istraživanja dajemo pregled literature vezane za uticaj finansijskog tržišta na realni sektor. U sljedećem dijelu objašnjavamo metodologiju istraživanja i dajemo matričnu i programsku notaciju korištenih modela. Nakon prezentovanja materijalno-metodoloških karakteristika istraživanja slijedi izlaganje rezultata i polemika i diskusija u vezi glavnih nalaza istraživanja. U zadnjem dijelu rada iznosimo zaključke i dajemo popis korištene literature. LITERARNI PREGLED Bosanskohercegovački, a ni strani, autori se do sada nisu intezivno bavili kvantitativnom ocijenom uticaja vodećih varijabli svijetskog finansijskog tržišta na bosanskohercegovačku ekonomiju. Analize su bile pretežno kvalitativnog karaktera, a istraživanja su se vrlo rjetko usmjeravala na numeričku ocijenu međuzavisnosi domaćih ekonomskih varijabli i ino finansijskih varijabli. Jedno od kvantitativnih istraživanja (Jović, 2016:103) je uspjelo da dovede u vezu indeks Londonske berze (FTSE100) i bosanskohercegovački realni sektor. Šok u FTSE100, tj. rast ovoga indeksa, povećava industrijsku proizvodnju i zaposlenost u BiH, dok smanjenje FTSE100 dovodi do kontrakcije domaće ekonomije. Na taj način je, implicitno i indirektno, dokazan uticaj Bregzita na domaću ekonomiju. Jedino domaće istraživanje te vrste (Baškot, 2016:16) je pronašlo blag uticaj, u dugom roku, radničkih doznaka na BDP (rast/šok u radničkim doznakama vodi ka padu BDP-a), kao i njihov odloženi uticaj na domaće kamatne stope i pozitivan uticaj (ali niskog intenziteta) na inflaciju. Redosljed varijabli u VAR modelu je bio; diskontna kamatna stopa Evropske centralne banke, radničke doznake, kamatne stope, BDP, inflacija i ponuda novca (M2), s tim da su zadnje četiri varijable, domaće makrovarijable. Egzogeni šok (rast) u diskontnoj kamatnoj stopi ECB vodi ka početnom rastu ponude novca, koji vrlo brzo prestaje, ka početnom blagom padu BDP-a koji neposredno nakon šoka počinje rasti. Egzogeni šok (rast) u diskontnoj kamatnoj stopi ECB povećava domaće kamatne stope i domaću inflacije, ali ove promijene nisu održive čak ni u kratkom roku. Zaključak ovoga istaživanja je da BiH, zbog primjenjenog režima novčanog odbora, nema samostalnu monetarnu politiku, te da je naša ekonomija u određenoj mjeri

25 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp ovisna od međunarodne pomaći i radničkih doznaka. U zaključku istraživanja se dovodi u pitanje i postojanje ravnotežnog stanja (eng. steady state) u našoj ekonomiji, jer je ravnotežno stanje potreban uslova za upotrebu VAR modela. Interakcija između finansijskog i realnog sektora je bila predmet proučavanja stranih autora (Bloom, 2009:623) i to na podacima za napredne i zrele ekonomije. Došlo se do zaključka da šok u neizvjesnosti/volatilnosti u roku od četiri mjeseca od početnog šoka dovodi do značajnog pada u industrijskoj proizvodnji od oko 1%, sa oporavkom nakon 7 mjeseci od šoka (u daljem tekstu ovo istraživanje je označeno kao referentno istraživanje). Takođe šok/rast u FFR (referentna kamatna stopa FED-a) prozrokuje stabilan i dugotrajan pad proizvodnje, koji nakon 24 mjeseca dostiže 0,7% u odnosu na trend. U odnosu na varijablu zaposlenost šokovi u FFR i volatilnosti proizvode efekte slične opisanim za industrijsku proizvodnju. Za ocijenu uticaja finansijskih varijabli na realni sektor konstruisan je VAR model (eng. vector autoregression) model sa sljedećim redosljedom i transformacijom varijabli: log(s&p500), log(indikator neizvjesnosti/indikator volatilnosti na tržištu akcija), FFR, log(prosječna zarada po satu) log(cpi) log(zaposlenost) i log(industrijska proizvodnja). Indikator neizvjesnosti/indikator volatilnosti na tržištu akcija uzima vrijednosti 0 i 1. S obzirom da je Bloom u periodu 06/ /2008. godine identifikovao ukupno 17 šokova (Kubanska kriza, Ubistvo JFK, naftni šok, izraelsko arapski sukob) vještačka varijabla, koja je indikator volatilnosti tržišta akcija u SAD, 17 puta ima vrijednost 1. Grupa autora (Baker et al, 2013:22) uticaj varijabli sa finansijskih tržišta i neizvjesnosti istražuje u VAR modelu koji sadrži: indeks nesigurnosti ekonomske politike, log(s&p500), FFR, log(zaposlenost) i log(industrijska proizvodnja). Povećanje nesigurnosti ekonomske politike prouzrokuje četrnaestomjesečni pad u industrijskoj proizvodnji koji na vrhuncu dostiže -2,5%, a isti šok dovodi do maksimalnog pada u broju zaposlenih od 2,3 miliona i to nakon 18 mjeseci. Uticaj neizvjesnosti na finansijskom tržištu na investicije, zapošljavanje i R&D je istraživan pomoću opcije na akcije (Stein et al, 2012:28). Prema ovome istraživanju rast neizvjesnosti na finansijskim tržištima je odgovoran za trećinu pada na tržištu kapitala i trećinu pada u zapošljavanju u periodu godina. MATERIJAL I METODE Za ključne varijable sa svijetskog finansijskog tržišta smo izabrali referentnu kamatnu stopu američkih Federalnih rezervi, (eng. Fed Fund Rate, ili FFR) i indeks

26 202 Dragan Jović UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU volatilnosti VIX (Grafikon 1 i Grafikon 2). FFR je kamatna stopa koju određuje FED (tj. postavlja interval), a koja se odnosi na indikativnu kamatnu stopu po kojoj članice FED-a, banke, vrše međubankarsko kreditiranje. Određuje se kao interval vrijednosti, a svaki dan se određuju realizovane vrijednosti, u obliku tačkaste FFR. U periodu 01/ /2016. godine FFR je maksimalnu vrijednost dostigla neposredno nakon dot-com bubble (07/2000. godine) i uoči bankrota američke investicione banke Lehman Brothers (09/2008). Kroz kanale prenosnog mehanizma monetarne politike FFR utiče na investicije, potrošnju i ostale makrovarijable SAD-a. VIX je indeks implicitne volatilnosti na Čikaškoj berzi, a izračunava se kao prosijek evropskih put i kol opcija na S&P500 indeks. Indeks određuje očekivanu vrijednost kolebljivosti/volatilnost, ili neizvjesnost na američkom tržištu akcija. Rast VIX-a je pokazatelj rasta neizvjesnosti i obratno. VIX je imao visoke vrijednosti tokom Azijske krize, Ruske krize, a visoka volatilnost je zabilježena za vrijeme afera na tržištu akcija iz godine (Enron, WorldCom). Ubjedljivo najveća volatilnost je zabilježena neposredno nakon bankrota američke investicione banke Lehman Brother tj. u oktobru godine (vrijednost VIX-a je krajem oktombra bila 61,18). Pored FFR-a koji je zbog vodeće uloge američkog dolara u korpi svijetskih valuta i u obračunu svijetskih robnih cijena, glavni pokazatelj svijetske cijene novca i kredita i glavni pokazatelj globalnog svijetskog ciklusa VAR model sadrži i VIX kao pokazatelj neizvjesnosti na svijetskim finansijskim tržištima i S&P500 koji je kontrolna varijabla i koji na sebe kupi jedna dio svijetske konjukture, koja ne zavisi od FFR i VIX-a. S&P500 je najznačajniji indeks na tržištu akcija u SAD, a zbog položaja SAD na svijetskom finansijskom tržištu, ovo je i vodeći globalni svijetski indeks. U sastav S&P500 ulazi 500 akcija blue chip kompanija koje su listirane na NYSE i NAS- DAQ. S&P500 je jedan od najboljih pokazatelja stanja na američkom tržištu akcija, a zbog velike efikasnosti američkog tržišta akcija ulazi i u grupu vodećih indikatora poslovnog ciklusa.

27 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Grafikon 1. Referentna kamatna stopa centralne banke SAD (FFR), 01/ /2016. godine Grafikon 2. Indeks volatilnosti (VIX), 01/ /2016. godine 203 Izvor: FEDFUNDS/downloaddata, pristupljeno Izvor: quote/%5evix/history?p=^vix, pristupljeno Istraživanje se zasniva na VAR metodologiji, tj. na metodu vektor autoregresije. Model predpostavlja da su sve zavisne varijable istovremeno endogene varijable. Broj linearnih jednačina je jednak broju zavisnih varijabli. Pored endogenih varijabli u neke od modela je unesena i varijabla trend (sa vrijednošću od 1 n, gdje je n ukupan broj opservacija). Strukturni šokovi u VAR modelu se baziraju na Koleski dekompoziciji (eng. Cholesky decomposition). Veza između reziduala iz redukovane forme (u t ) i strukturnog šoka ( t ) se zapisuje u obliku; u t = S t gdje je u t = (u sp500,t, u vix,t, u ffr,t, u plate,t, u zap,t, u iip,t ) vektor slučajne greške. Vektor strukturnog šoka je predstavljen kao; t = ( sp500,t, vix,t, ffr,t, plate,t, zap,t, iip,t ). Matrica S je donja trijangularna matrica kod koje elementi iznad glavne dijagonale imaju vrijednost nula, što znači da na varijablu koja je prva u VAR modelu šok ne utiče odmah, dok je na posljednju varijablu u modelu uticaj šoka momentalan i istovremeno najintezivniji. U model su uvedene restrikcija (na parametre) koje onemogućavaju uticaj domaćih ekonomskih varijabli na ino varijable (vidjeti matricu A u Tabeli 1), ali ostavljaju mogućnost uticaja ino varijabli na domaće ekonomske varijable. Redosljed varijabli je određen na bazi ekonomske intuicije, koja je predstavljena u referentnom istraživanju. Za određivanje broja lagova/pomaka u svim VAR specifikacijama korišteni su informacioni kriteriji. Izabran je broj lagova za koji postoji najviši koncenzus informacionih kriterija.

28 204 Dragan Jović UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU Konstruisane su funkcije odgovora na impuls (eng. impulse response function/ IRF) u FFR i VIX na plate, cijene, zaposlenost i industrijsku proizvodnju, na nivoima signifikantnosti od 68% i 95%. IRF je signifikantna, ako su donja i gornja granica intervala pouzdanosti ispod, ili iznad, nula. Šok je definisan kao impuls/ rast od jedne standardne devijacije u vrijednosti FFR i VIX. Poštu su varijable transformisane/logaritmovane da bi se dobila vrijednost IRF u procentima ipsilon osa se mora pomnožiti sa 100. U matričnoj formi, a zbog restrikcije uticaja ino varijabli na domaće varijable, VAR model se može predstaviti na sljedeći način; Tabela 1. Matrična specifikacija VAR modela Napomena: Sve varijable osim FFR su logaritmovane; C vektor je vektor konstanti, t označava trend varijablu (1,2,3,4. n), u- slučajna greška. Zbog uštede u prostoru prikazan je model sa 6 varijabli, jednim lagom i bez ciklične komponente. Frekvencija serija je mjesečna, a vremenski obuhvat od 01/2006 do 05/2016. godine. Izvor podataka o indeksu potrošačkih cijena (CPI) i indeksu industrijske proizvodnje je Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine (BHAS), a za podatke o broju zaposlenih, koristili smo bazu podataka Agencije za zapošljavanje Bosne i Hercegovine. Egzogene/ino varijable su S&P500, VIX i FFR. CPI je indeks potrošačkih cijena u BiH (2010 = 100), isto kao i indeks fizičkog obima industrijske proizvodnje, a zaposlenost je broj zaposlenih radnika u BiH. Većina varijabli je prethodno transformisana (osim FFR), kroz logaritmovanje varijabli u nivou (S&P500, VIX, plate i zaposlenost, indeks industrijske proizvodnje), ili kroz prvo desezoniranje (metoda X13), zbog izraženog sezonskog efekta (indeks industrijske proizvodnje i CPI), nakon čega sijedi logaritmovanja. U proces transformacije varijabli, slijedili smo praksu, prikazanu u referentnom istraživanju.

29 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Prilagođeno programskom kodu (programski paket STATA) prva specifikacije modela koji smo razvili može se prikazati kao; Model 1. Specifikacija VAR modela var lsp500 lvix FFR lplate lzap liip_sa, lags(1 2) exog(trend) constraints(1/18) gdje su: var oznaka za model; lags() broj lagova (u ovome slučaju 2); exog() egzogene varijable (u ovome slučaju trend); constraints() broj restrikcija/ograničenja, lsp500 logaritam vrijedost indeksa, lvix logaritam VIX; IIP logaritam indeksa industrijske proizvodnje u BiH, lzap logaritam broja zaposlenih u BiH. VAR specifikacija ima dva laga, pri čemu je postavljeno 18 ograničanja, na način da domaće makroekonomske varijable ne mogu uticati na ino makrovarijable. Kao egzogena varijabla u modelu je korišten linearni trend. Poredak ino varijabli (Bloom, 2009) je: tržište akcija, volatilnost i na kraju kamatna stopa. I redosljed domaćih varijabli plate, zaposlenost, industrijska proizvodnja je isti kao i u referentnom istraživanju, sa tom razlikom što umjesto broj radnih sati (Bloom, 2009.) naš model sadrži neto plate. Po uzoru na referentno istraživanje konstruisali smo i VAR model sa cikličnim komponentama varijabli, a detrendiranje, tj. izdvajanje ciklične komponente vremenskih serija (Model 2) je izvršeno pomoću Hodrik-Preskot filtera. U pomenutom radu korišten je faktor izravnavanja (lambda) od , a standardna vrijednost lambda faktora za mjesečne podatke je (100* f 2, gdje je f frekvencija podataka) i to je vrijednost koju smo i mi koristili. Sve varijable smo očistili od trend komponente što uz pretpostavku da je iregularna komponenta nula i uz prethodno desezoniranje varijabli sa jakim sezonskim efektom (CPI i industrijska proizvodnja) daje cikličnu komponentu vremenske serije. Model 2. Specifikacija VAR modela sa cikličnom komponentom* var clsp500 clvix cffr clplate clzaposlenost cliip_sa, lags(1 2) constraints(1/18) *Napomena: Oznaka c ispred prethodno logaritmovane varijable označava da se radi o cikličnoj komponenti. Priroda veze između domaćih i ino varijabli testirana je na modelu sa cikličnim komponentama varijabli i sa četiri varijable (dodat indeks potrošačkih cijena/ CPI), pa je raspored endogenih varijabli sljedeći: plate, CPI, zaposlenost, industrijska proizvodnja.

30 206 Dragan Jović UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU Model 3. Specifikacija VAR modela sa cikličnom komponentom i sa četiri domaće varijable var clsp500 clvix cffr clplate clcpi_sa clzaposlenost cliip_sa, lags(1 2 3) constraints(1/36) U istraživanju, u specifikacijam VAR modela, su korištene mnogobrojne skraćenice, čiji popis dajemo u tabeli koja slijedi. R.B. Skraćenice Pun naziv Tabela 2. Popis skraćenica korištenih u istraživanju 1. c ciklična komponenta (ispred osnovne skraćenice) 2. constraints() broj restrikcija/ograničenja 3. exog() egzogene varijable 4. FFR vrijednost kamatne stope na sredstva federalnih rezervi (eng. Fed Funds Rate) 5. IRF funkcija odgovora na impuls (eng. Impulse Response Function) 6. l logaritam (ispred skraćenice) 7. lags() broj lagova 8. lcpi logaritam indeks potrošačkih cijena (eng. Consumer Price Index) u BiH 9. liip_sa logaritam sezonski podešenog indeksa industrijske proizvodnje u BiH 10. lplate logaritam neto plata u BiH 11. lsp500 logaritam vrijedost indeksa Standard & Poor s lvix logaritam vrijedosti indeksa volatilnosti VIX 13. lzaposlenost logaritam broja zaposlenih u BiH 14. t,trend varijabla linearnog trenda (1,2,3...), slučajna greška Izvor: Autor. REZULTATI I DISKUSIJA Ključni pokazatelj zadovoljavajuće dijagnostike modela je stepen stabilnosti modela. Sva tri modela (Grafikon 3-5) su stabilna. Korijeni kompanion matrica su ajgenvrijednosti. Da bi VAR model bio stabilan ajgenvrijednosti moraju ležati unutar jediničnog kruga.

31 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Grafikon 3. Raspored ajgenvrijednosti Model 1 Grafikon 4. Raspored ajgenvrijednosti Model 2 Grafikon 5. Raspored ajgenvrijednosti Model 3 Rast referentne kamatne stope FED-a, ili pozitivni šok od jedne standardne devijacije u FFR (u odnosu na trend), utiče na plate, zaposlenost i industrijsku proizvodnju u BiH u skladu sa očekivanjima i ekonomskom teorijom (Model 1, Grafikoni od 6 do 8). Šok je najjači i najperzistentniji u odnosu na nivo plata u Bosni i Hercegovini (Grafikon 6). Šok/rast u FFR od jedne standardne devijacije obara nivo plata za 0,34%, a šok je statistički signifikantan u narednih više od 20 mjeseci. Uticaj šoka u FFR na zaposlenost je intezivniji, ali kratkotrajniji, obara nivo zaposlenosti za 0,47%, i statistički je signifikantan u naredna 10 mjeseca (Grafikon 7). Šok u FFR obara industrijsku proizvodnju u BiH u prvom periodu nakon šoka za oko 0,52% (Grafikon 8), međutim nakon početnog šoka IRF je signifikantan na nivou povjerenja nižem od 95%. Grafikon 6. Uticaj šoka u FFR na plate u Bosni i Hercegovini (Model 1) Grafikon 7. Uticaj šoka u FFR na zaposlenost u Bosni i Hercegovini (Model 1)

32 208 Dragan Jović UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU Grafikon 8. Uticaj šoka u FFR na industrijsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini (Model 1) Neizvjesnost na globalnom svijetskom finansijskom tržištu, čija je mjera VIX, negativno utiče na domaće makrovarijable. Šok/rast u volatilnosti obara i plate (Grafikon 9) i zaposlenost u BiH (Grafikon 10), ali nije statistički signifikantan na nivou povjerenja od 95%, dok na nivou povjerenja od 68% šok postaje statistički signifikantan u odnosu na zaposlenost i industrijsku proizvodnju, ali samo u par mjeseci nakon šoka. Grafikon 9. Uticaj šoka u lvix na plate u Bosni i Hercegovini (Model 1) Grafikon 10. Uticaj šoka u lvix na zaposlenost u Bosni i Hercegovini (Model 1) Rast u volatilnosti na svijetskim finansijskim tržištima smanjuje industrijsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini (Grafikon 11). U prvim mjesecima nakon šoka, odgovor industrijske proizvodnje nije signifikantan, ali kada IRF dostiže svoj minimum (-0,4%) ona jeste signifikantna (na nivou od 68%). Šok nije perzistentan i industrijska proizvodnja se vrlo brzo oporavlja.

33 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Grafikon 11. Uticaj šoka u lvix na industrijsku proizvodnju u Bosni i Hercegovini (Model 1) U modelima sa varijablama u kojima je izolovana ciklična komponenta vremenskih serija (Model 2, Grafikoni 12 i 13) karakteristike IRF su identične kao i u prethodnom modelu. Impuls u FFR najjače utiče na plate koje se već u četvrtom mjesecu nakon šoka smanjuju za 0,32%, a njihovo smanjenje traje 11 mjeseci nakon šoka (Grafikon 12). Maksimalna reakcija zaposlenosti na šok je -0,42%, a IRF je negativna 4 mjeseca nakon inicijalnog šoka (ili 9 mjeseci, ali onda IRF nije statistički signifikantna). Promijene u FFR obaraju i industrijsku proizvodnju, ali se ona vrlo brzo oporavlja. Rast volatilnosti, pozitivan šok u VIX-u, takođe privremeno (osim u slučaju industrijske proizvodnje) obara vrijednost svih domaćih makrovarijabli (Grafikon 13), dok na šok najslabije reaguju plate. Grafikon 12. Uticaj šoka u FFR * (Model 2) Grafikon 13. Uticaj šoka u VIX-u * (Model 2) Izvor: Autor. Napomena: *IRF za sve varijable je signifikantna na nivou od 68% prvih nekoliko mjeseci nakon šoka Izvor: Autor. Napomena: *IRF za sve varijable je signifikantna na nivou od 68% prvih nekoliko mjeseci nakon šoka

34 210 Dragan Jović UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU Model sa četiri varijable, ali opet samo sa cikličnom komponentom, (Model 3, Grafikoni 14 i 15) pokazuje da šok u FFR obara domaću inflaciju, ali da vrijednost IRF za clcpi_sa nije statistički signifikantna na nivou od 68% (Grafikon 14). Ova pojava bi se mogla objasniti karakteristikama novčanog odbora kao monetarnog režima koji uvozi inflaciju iz zemlje rezervne valute, tj. iz zone eura, a ne iz zone dolara, za koju je FFR vezana. Reakcija ostalih varijabli je statistički signifikantna na nivou od 68%, a opet je najodrživiji šok u platama i zaposlenosti, a već tri mjeseca nakon šoka industrijska proizvodnja se oporavlja. IRF za plate i zaposlenost postaje pozitivna nakon 15 odnosno 7 mjeseci. Šok u VIX-u ispoljava signifikantan uticaj na zaposlenost (na nivou signifikantnosti od 68%), ali efekti šoka se vrlo brzo gube (Grafikon 15). Efekat rasta neizvjesnosti na svijetskim finansijskim tržištima na domaću industrijsku proizvodnju su u početku rast, a potom statistički signifikantan pad industrijske proizvodnje koji dostiže minimum od -0,4% i koji se održava u narednih 12 mjeseci. Rast/šok u VIX-u, isto kao i šok u FFR, ne utiče na nivo domaćih potrošačkih cijena, jer su one pod uticajem cijena u zemlji rezervne valute i pod uticajem robnih cijena. Uticaj šoka u VIX-u na plate je nizak i statistički nesignifikantan. Grafikon 14. Uticaj šoka u FFR* (Model 3) Grafikon 15. Uticaj šoka u VIX-u* (Model 3) Napomena: * Osim CPI signifikantno na nivou od 68% prvih nekoliko mjeseci nakon šoka. Napomena: * Osim CPI signifikantno na nivou od 68% prvih nekoliko mjeseci nakon šoka. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA U istraživanju je ocijenjena veza između svijetskog finansijskog tržišta i realnog sektora naše ekonomije. VAR (Model 1) je konstruisan prvo samo sa logaritmovanim varijablama, a dvije varijable su prethodno desezonirane (X13). Potom su varijable detrendirane (Hodrik-Preskot filter) što je uz pretpostavku potiranja iregularne komponente dalo samo cikličnu komponentu vremenskih serija

35 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp (Model 2 i Model 3). Od svih ekonomskih kanala globalna finansijska tržišta na našu ekonomiju najintezivnije utiču preko kanala kamatnih stopa. Šok od jedne standardne devijacije u FFR obara vrijednost svih domaćih makrovarijabli, a minimalna vrijednost funkcije odgovora na impuls u FFR-u (IRF) za plate, zaposlenost i industrijsku proizvodnju je -0,83% (dvanaesti mjesec nakon šoka), -0,59% (drugi mjesec nakon šoka), -0,52% (u momentu šoka) respektivno (Model 1). Implicitna volatilnost, kretanje indeksa VIX-a na očekivan način utiče na industrijsku proizvodnju. IRF u globalnoj volatilnosti na domaću zaposlenost i plate je u momentu šoka signifikantan na nivou od oko 68%. Uticaj volatilnosti na svijetskom finansijskom tržištu na sve tri domaće makrovarijable je identičan istraživanjima, koji su analizirala uticaj neizvjesnosti na makrovarijable razvijenih ekonomija. Šok u jednoj standardnoj devijaciji volatilnosti (VIX) obara našu zaposlenost i industrijsku proizvodnju (na nivou signifikantnosti od 68%), a maksimalni iznos pada (IRF) je 0,15% i 0,4% respektivno. Do sličnih nalaza u reakciji na šok u FFR smo došli i u specifikaciji VAR modela koji sadrže cikličnu komponentu. U modelu sa cikličnim komponentama sa tri domaće varijable (plate, zaposlenost, industrijska proizvodnja), pad u platama i zaposlenosti nakon šoka u FFR je signifikantan nekoliko mjeseci nakon šoka, a i pad (IRF) u industrijskoj proizvodnji je signifikanta, ali neposredno nakon šoka (Model 2). U modelu sa četiri domaće varijable (plate, zaposlenost, industrijska proizvodnja, CPI) i cikličnom komponentom (Model 3), odgovor na impuls u FFR je identičan prethodnom, a privremeni pad u CPI nije statistički signifikantan. Šoka u nezvjesnosti (VIX) obara plate i zaposlenost, ali privremeno, a pad industrijske proizvodnje, koji dostiže svoj minimum od -0,4%, je vrlo održiv. LITERATURA / REFERENCES Baker, R., Scott, Nicholas, Bloom i Stiven, J. Davis. (2016). Measuring Economic Policy Uncertainty, NBER Working Paper No Baker, S., Bloom, N., i Davis, J. S. (2016). Measuring Economic Policy Uncertainty, NBER Working Paper No Baskot, B. (2016). Exogenous Macroeconomic Shocks and their Propogation in Bosnia and Herzegovina, pristupljeno Bloom, N. (2009). The Impact of Uncertainty Shocks, Econometrica, Vol. 77, No. 3: Enders, W. (2014). Applied Econometric Time Series. John Wiley & Sons, INC. Jović, D. (2016). Bosna i Hercegovina i Breksit, Računovodstvo i poslovne finansije, br. 7-8/2016:

36 212 Dragan Jović UTICAJ KLJUČNIH VARIJABLI SA SVJETSKOG FINANSIJSKOG TRŽIŠTA NA BOSANSKOHERCEGOVAČKU EKONOMIJU Stein, C.D. Luke i Stone C. Elisabeth. (2012). The Effect of Uncertainity on Investment, Hiring, and R&D: Causal Evidance from Equity Options knowledge-expertise/academic%20departments/finance/steinjmp.ashx., pristupljeno THE IMPACT OF KEY VARIABLES FROM THE WORLD FINANCIAL MARKET ON THE ECONOMY OF BOSNIA AND HERZEGOVINA Dragan Jović Abstract: Abstract: In line with the previous surveys, conducted in developed economies, we selected a group of variables for the construction of the VAR model. We tested the link between variables of global financial market and domestic macroeconomic variables. In the VAR model we set the restriction in the way that domestic economic variables cannot affect global variables. We have chosen variables from leading global market the USA. The key exogenous variables where federal funds rate, index of implied volatility, VIX, while S&P 500 was the control variable. We measured the impact of foreign interest rate and volatility i.e. uncertainty on domestic variables: wages, CPI, employment and industrial production. The world financial market and the real sector in Bosnia and Herzegovina are connected. Federal Fund Rate (FFR) has the infl uence on wages, employment and industrial production in Bosnia and Herzegovina. Shock in FFR (growth in FFR) leads to contraction of economic activity in Bosnia and Herzegovina; industrial production decrease, employment and also wages. Growth in global financial market volatility, i.e. growth in VIX index, negatively infl uences the domestic macro variables, but this infl uence is weaker than the infl uence of FFR, and is significantly lower. Changes in FFR and VIX have week and statistically insignificant impact on domestic consumer price level in Bosnia and Herzegovina, because domestic CPI is determined by price level in euro zone and by price level of world commodities. We have confirmed the working hypothesis about connection of domestic economy with key variables in the world financial market, and our final conclusion is that the interest rate channel (FFR) has a very strong infl uence on domestic economy at the significance level of 95% and 68%. The economy of Bosnia and Herzegovina, although in much less extent then FFR, is also affected (at around 68% level) by uncertainty in the global financial market, measured by volatility i.e by using VIX. The new research on this topic should establish a link between key variables in euro zone and macroeconomic performance of domestic economy. Keywords: vector autoregression, external shock, impulse response function, interest rate channel, volatility. JEL Classification: G15, C32. The development of ba.

37 DOI: /EMC K Datum prijema rada: 21. septembar Datum prihvatanja rada: 1. decembar ORIGINALNI NAUČNI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK: :658.8 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) Dragan Kolev Darko Tadić Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, Bosna i Hercegovina, kolevcs@yahoo.com Panevropski univerzitet Apeiron, Banja Luka, Bosna i Hercegovina dtadic44@gmail.com Apstrakt: U savremenom poslovanju sazreva svest da je za uspeh kompanije važna i percepcija zaposlenih o kompaniji u kojoj rade. Stoga se sve veća pažnja posvećuje istraživanju korporativne interne komunikacije. Mnoge marketinške agencije poslednjih decenija koriste jednu novu metodologiju za merenje i unapređenje interne komunikacije u korporacijama. Reč je o tzv. razmili-oseti-uradi ( think-feel-do ) modelu koji zastupa teoriju istraživanja kognitivnog, emotivnog i bihevioralnog dela mozga, ali i o modelu koji omogućava specifičan uticaj na svaki od ovih elemenata interne komunikacije posebno. Osnovni cilj rada je da na primeru studije slučaja uz pomoć think-feel-do metode istraži uticaj korporativne intere komunikacje na efikasnost poslovanja. Ključne reči: efikasno poslovanje, interna komunikacija, metoda think-feel-do, JEL clasifikacija: M14, M37 UVOD Za uspeh organizacije najvažniji su vaši zaposleni, vaši kupci i vaši proizvodi JackWelch Ja nisam ljudski resurs; ja sam ljudsko bić e! 1 Korporativna interna komunikacija (engleski corporate internal communication, ruski корпоративное внутреннее общение), interni public relations, komunikacija sa zaposlenima ( employee communication ) je značajan faktor efikasnog poslovanja svake korporacije (engleski corporation, nemački Körperschaft, ruski корпорация). 2 Osnovi razlog postojanja korporacije je stvaranje neke 1 I m not a human resource; I m a human being! 2 Pojam korporacija ima etimologiju u latinskoj imenici corpus što se prevodi imenicom telo ( telo sačinjeno od ljudi ). Najčeše se upotrebljava u značenju kompanija ili preduzeće koja

38 214 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) vrednosti koju pojedinac ne može da proizvede sam. Korporacija ne postoji bez zaposlenih, a oni ne mogu da ostvaruju korporativni cilj bez komunikacije. Korporacije su i nastale i održavaju se komunikacijskim procesom. Stoga se korporacije mogu posmatrati kao specifični sistemi komuniciranja, ali i kao konteksti u kojem se odvija komunikacija. 3 Ako se komunikacija posmatra kao suštinski način i proces smislenog, svrsishodnog i ciljnog prenošenja informacija (misli, ideja, poruka, direktiva, naloga) posredstvom znakova od emitera do recipijenta, onda je sasvim jasno da od efikasnosti i efektivnosti ovog procesa zavisi uspešnost funkcionisanja svake korporacije. TEORIJSKI OKVIR ISTRAŽIVANJA O značaju interne komunikacije kao faktora efikasnog poslovanja govori i činjenica da je ona konstitutivni deo sistema upravljanja kvalitetom (Quality Management System QMS) i precizirana je zahtevima standarda JUS ISO 9000: Važan je faktor menadžmenta jer obuhvata permanentnu i jasnu informisanost zaposlenih, njihovu motivaciju 5, kontolu procesa rada, organizacionu kulturu 6, međuljudske odnose 7 i sl. Interna korporativna komunikacija je u tom smislu značajan činilac donošenja poslovnih odluka. Naime, adekvatnim sistemom informisanja zaposlenima se upućuju poruke o radnim zadacima, načinima rešavanja problema u procesu rada, poslovnim dostignućima, razvojnim planovima, očekivanom poslovnom ponašanju i sl. On omogućava da se analiziraju komunikacije pojedinih menadžerskih nivoa, otkrivaju komunikacijski šumovi, učinak ima za cilj da udruživanjem poslovnih interesa ostvari određenu finansijsku dobit na tržištu. Korporacija je jedna od najčešćih oblika poslovnog udruživanja i često se određuje kao sistem sa strukturom, koji se sastoji od pojedinaca organizovanih u određene grupe radi ostvarivanja korporativne vizije i misije. 3 Treba imati u vidu da komunikacijski kontekst determiniše komunikaciju (kako se komunicira, sadržaj komunikacije i sl.). 4 Sistem upravljanja kvalitetom je veoma dinamična poslovna disciplina koja je inkorporirana u sve aspekte funkcionisanja korporacija. 5 Motivacijom zaposlenih se povećava radni učinak. Ona se postiže jasnim određenjem vizije i misije korporacije, definisanjem ciljeva koje treba ostvariti, preciznom specifikacijom radnih zadataka svih zaposlenih, efikasnim sistemom nagrađivanja, dobrom oganizacijom posla, izgradnjom povoljne radne atmosfere i sl. 6 Organizaciona kultura utiče na stil, formu, načine i medijume interne komunicije. 7 Stanje međuljudskih odnosa značajno determiniše internu korporativnu komunikaciju. Brojna istraživaja su pokazala da loši međuljudski odnosi impliciraju neefikasnu komunikaciju u korporaciji što vodi ka poslovnom nespehu.

39 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp emitovanih poruka i preduzimaju adekvatne mere. U tom smislu i Votson Vajt (Watson Wyatt) tvrdi da one korporacije koje ostvaruju efektivnu internu komunikaciju postižu četiri puta veću angažiranost svojih zaposlenih od onih korporacija koje nisu uspostavile adekvatan sistem internog komuniciranja. [Wyatt W., 2007: 14]. I druga istraživanja su pokazala da su kompanije koje imaju visok nivo komunikativne angažovanosti zaposlenih ostvarile 18% veću produktivnost, 12% veću profitabilnost i 2,6 puta veću zaradu po deonici [Gallup, 2006: 13]. Slično tome i Robert L. Hit i Dženings Brajant (Robert L. Heath end Jennings Bryant) su u svojim istraživanjima utvrdili da zaposleni koji dobijaju neophodne informacije imaju veći nivo identifikuje sa korporacijom i više se radno angažuju [Heath L. R. i Bryant J., 2000: 56]. Vatson Tovers (Watson Towers) u svom radu Studija o globalnoj radnoj snazi ( Global Workforce Study ), a na osnovu brojnih empirijskih istraživanja, zaključuje da se u većini korporacija u svetu vodi rasprava o rezultatima poslovanja i događajima u organizaciji, ali da se u manje od polovine korporacija razgovara sa zaposlenima o njihovim aktivnostima i njihovom doprinosu povećanju produktivnosti [Watson Towers, 2010]. To je indikativno ako se ima u vidu da je proces poslovne komunikacije veoma značajan i za same radnike, jer oni značajan do svog života provode u korporacijama. Koje informacje su važne za zaposlene u korporaciji? Istraživanja su pokazala da su zaposlenim osobama primarne one informacije koje se odnose na posao koji obavljaju, a potom informacije o odlukama koje donosi menadžment. Na trećem mestu su informacije koje se odnse na iskazane primedbe i sugestije, a na četvrtom su informacije koje se odnose na ocenu rada menadžmenta [Goldhaber G., Porter T., Yates M. and Lesniak R., 1978: 79]. Sve ovo govori da je potrebno permanentno pratiti (meriti) efikasnost interne komunikacije i na osnovu tih saznanja unapređivati poslovanje. Vrlo je čest slučaj da menadžeri pojedinih kompanija nisu svesni značaja interne komunikacije, a rezultate slabog poslovanja ne vide u loše organizovanoj internoj komunikaciji. One korporacije koje su shvatile ulogu koju ima dobra interna komunikacija u poslovanju, primenjuju razne metode njenog unapređivanja i prevazilaženja slabosti. U tom smislu se nastoji da zaposleni budu: angažovani (adekvatno uposleni), dobro organizovani u timski rad, proaktivni (da pokreću inicijative i daju predloge za poboljšanje procesa rada), dobro informisani (da rapolažu sa neophodnim informacijama), upoznati sa vizijom i misijom kompanije,

40 216 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) zainteresovani za uspeh kompanije, privrženi (da ispoljavaju lojalnost kompaniji), motivisani za rad, zadovoljni uslovima rada u kompaniji i naknadom za uloženi rad i sl. Brojna istraživanja pokazuju da značaj interne komunikacije kod nas nije dovoljno prepoznat, odnosno da mu se ne pridaje adekvatna pažnja. Kreiranje korporacijske interne komunikacije, kojom se obezbeđuju navedene vrednosti, je složen i stručan posao koji zahteva i znanje i veštine. Definisanje osnovnih pojmova Kao osnovni pojmovi našeg istražianja javljaju se dve sintagme interna korporativna komunikacija i metoda razmisli-oseti-uradi ( think-feel-do ). Mi ćemo im stoga ovde pokloniti adekvatnu pažnju. Pojam interna korporativna komunikacija Pojam interna korporativna komunikacija se u stručnoj literaturi različito određuje. Često se pod ovim pojmom uprošćeno podrazumevaju interna saopštenja, interni portali, interne zabave, tim bildinzi, bilteni i sl. Međutim ona je mnogo širi i kompleksniji fenomen od nabrojanih sadržaja. Pojedini autori je određuju i kao planiranu upotrebu komunikacijskih akcija radi sistemskog uticaja na znanje, stavove i ponašanje zaposlenih [Varey J. R. and Lewis R. B., 2002: 143]. Anđela Mikić internu organizacionu (korporativnu) komunikaciju definiše kao razmenu informacija i ideja unutar organizacije pri čemu se poruke mogu razmenjivati u ličnom kontaktu, telefonom, faksom, dopisom, om, intranetom (privatnom internom informatičkom mrežom kompanije Web sajtom kome mogu pristupiti smo zaposleni) itd [Mikić A., 2007: 133]. Koje su karakteristike interne korporativne komunikacije? One su brojne, a ovde navodimo samo osnovne. Ona je hijerarhijski ustrojena, omeđena definisanim kanalima komunikacije i organizacijskom šemom. Potrebno je da bude usklađena sa ostalim komunikacijama organizacije i utemeljena na poslovnoj strategiji. Njome se prenose informacije koje su namenjene poslovanju korporacije. Najčešće se učesnici ove komunikacije međusobno poznaju. Sam proces komunikacije je obično depersonalizovan, a učesnici imaju definisane uloge (izvršavaju određene radne zadatke). Stoga sadžaj poruka ove komunikacije po pavilu ne sadrži elemente koji se neposredno odnose na personalne potrebe učesnika u komunikaciji. Dakle, može se reći da je ona jedan od najvažnijih uslova uspešnog funkcionisanja korporacije. Kortland L. Bovi i Džon V. Til (Courtland L. Bovee & John V. Thill) ukazuju na specifičnosti poslovne komunikacije koja je često kompliciranija i

41 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp zahtjevnija od društvene komunikacije (...) i sa sledećih pet tema ilustruje zašto ona zahtjeva visoku razinu vještine i pažnje: globalizacija poslovanja i povećanje raznolikosti radne snage, rastuća vrijednost poslovne informacije, prodiranje tehnologije, promjena organizacijskih struktura i povećanje oslanjanja na timski rad [Bovee L. Courtland, Thill V. John, 2012: 8-9]. Šta čini efikasnost interne korporativne komunikacije? Postoje značajne razlike u odgovoru na ovo pitanja, a najčešće se smatra da efikasna interna korporativna komunikacija treba da zadovoljii sedam osnovnih karakteristika koje na engleskom jeziku počinju slovom C : correct (tačnost, preciznost), consistant (doslednost), concise (sažetost), concrete (konkretnost, preciznost), clear (jasnoća), coherent (logičnost, razumnost, posedovanje smisla) i creative (kreativnost). Sve ove karakteristike su empirijski merljive, što omogućava da se efikasnost interne korporativne komunikacije iskaže na egzaktan način. Podela interne korporacijske komunikacije Svaki oblik poslovnog organizovanja (javno, privatno, državno, profitno, neprofitno) je nemoguć bez korporativne interne komunikacije. Korporacije koriste različite oblike (vidove, forme) internog komuniciranja. 8 Različite su i njihove klasifikacije. Shodno različitim kriterijima, dele se na: a) verbalnu i neverbalnu; b) usmenu, pismenu i elektronsku; c) internu i eksternu; d) formalnu i neformalnu. U zavisnosti od pravca toka informacije, formalna komunikacija se deli na: a) verbalnu (silaznu i uzlaznu), b) horizontalnu, c) dijagonalnu i d) mrežnu. Od načina na koji se ispoljava može da bude: a) usmena, b) pismena i c) elektronska. Na osnovu opsega komunikacijskog procesa Zorica Tomić razlukuje četiri kategorije komunikacije: a) interpersonalnu, b) intrapersonalnu, c) grupnu i d) masovnu [Tomić Z., 2003:59]. Interpesonalnu komunikaciju prema situaciji u kojoj se odvija deli na: a) formalnu/neformalnu, b) javnu/privatnu, c) distanciranu/intimnu, d) ritualnu/otvorenu i e) funkcionalnu/ekspresivnu [Tomić Z., 2003: 64]. Ovu podelu možemo primeniti i na poslovnu komunikaciju. Svi na- 8 Zato i postoje razlike u načinu internog komuniciranja u različitim korporacijama, i upravo te razlike izdvaja neke korporacije u odnosu na ostale. To je značajan faktor po kome su neke organizacije uspešnije od ostalih.

42 218 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) vedeni oblici se međusobno prožimaju i nadopunjuju. Mi našu pažnju, shodno definisanom predmetu istraživanja, usmeravamo na korporativnu internu komunikaciju, odnosno ka formalnim i neformalnim komunikacijskim tokovima prenosa informacija unutar kompanije. Kortland L. Bovi, Džon V. Til i Barbara E. Šatzman (Courtland L. Bovee, John V.Thill & Barbara E. Schatzman) ukazujući na paralelizam formalne i neformalne komunikacije u korporacijama smatraju da unutar svake korporacijske komunikacije postoji mreža formalne komunikacije u kojoj ideje i informacije teku uzduž linije nadležnosti (hijerarhijskih razina) u organizacijskoj strukturi kompanije (...) ali i mreža neformalne komunikacije, često nazivana vinovom lozom ili tvornicom glasina, koja obuhvaća svu komunikaciju koja se odvija izvan formalne mreže [Bovee L. Courtland, Thill V. John, 2012: 5-6]. Nema čvrstih granica između interne i eksterne komunikacije jer se zaposleni informišu i po hodnicima, a određene informacije dobijaju izvan same korporacije (npr. putem medija). Značaj interne komunikacije za korporaciju Komunikacija je uslov bez koga korporacije ne mogu da opstanu (conditio sine qua non): bez nje se ne može organizovati proces proizvodnje, bez nje se ne mogu koordinirati aktivnosti, usmeravati i kontrolisati rad zaposlenih. Može se reći da komunikacija predstavlja osnovu funkcionisanja korporacije, njenu suštinu ali i njen krvotok [Geenberg J., 2002]. Efikasna interna komunikacije obezbeđuje kompaniji značajne benefite ako se strateški planira i holistički realizuje. Kroz praksu i naučnim istraživanjem je utvrđeno da se njome postižu sledeći ciljevi: povećava se produktivnosti poslovanja; uvećava se zadovoljstvo zaposlenih (osigurava se njihova odanost kompaniji), povećava se brzina donošenja poslovnih odluka i njihova efikasnija primena, raste angažovano ponašanje zaposlenih (raste proaktivnost), poboljšava se koordinacija i razumevanje između jedinica (odelenja, sektora) kompanije, umanjuje se mogućnost konfliktnih situacija i one se brže razrešavaju kada do njih dođe, jača korporativna kultura (zaposleni postaju otvoreniji i srdačniji u međusobnom ophođenju), stvara se pozitivna klima u kolektivu i sl. I drugi istraživači interne korporativne komunikacije navode prednosti efikasne komunikacije za uspešnost poslovanja kao što su: bolji profesionalni imidž, efektnija promocija, bolje poslovne veze, bolja usklađenost radne aktivnosti, povećana produktivnost, efikasnije donošenje odluka, brže rešavanje problema, bolja sarad-

43 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp nja sa stejkholderima i sl. [Bovee L. C., Thill V. J. & Schatzman E. B.,2003]. Američki teoretičar menadžmenta Džejms Stoner i ostali smatraju da loša ili nepostojeća komunikacija za organizaciju ima dejstvo slično kardiovaskularnom oštećenju [Stoner A. Dž., Friman R. E. & Gilbert R. D., 1997: 24]. Slično tome i Piter Draker (Peter Drucker) tvrdi da više od polovine menadžerskih problema u korporaciji proizilazi iz neadekvatne komunikacije sa radnicima [Drucker P., 1992: 34]. Ciljevi korporativne interne komunikacije Ko i svaka komunikacija i korporativna komunikacija može da ima brojne ciljeve. Ovde ćemo navesti samo one koji se smatraju najvažnijim: usmeravanje poslove aktivnosti, odnosno uticaj na zaposlene da se ponašaju u skladu sa poslovnim ciljevima. To se najčešće čini nagovaranjem ili ubeđivanjem kako bi se kreirale njihove dispozicije poslovnog ponašanja (stavovi, mišljenja, motivi, emocije, vrednosti i sl.); koordiniranje poslovne aktivnosti, odnosno postizanje usklađene akcije da bi se efikasnije izvršavali korporativni ciljevi. To se najčešće postiže razmenom informacija bilo vertikalno ili horizontalno; stvaranje osećaja sigurnosti, odnosno smanjenja nejasnoća u poslovnim aktivnostima. Korporativnom internom komunikacijom zaposleni se upoznaju sa zadacima radnog procesa, stvaraju se uslovi da mogu uspešno da učestvuju u procesu rada. To se najčešće postiže jasnim normama ponašanja, definisanjem statusne pozicije svakog zaposlenog, preciznim opisnom radnih zadataka, etičkim kodeksom ponašanja i sl.; dobijanje poslovnog feedback-a, odnosno ovom vrstom komunikacije se dobije povratna informacija o poslovnim rezultatima zaposlenih. I ovde do izražaja dolazi dvosmernost kao važna karakteristika interne komunikacije, pri čemu i zaposleni žele da znaju da li uspešno obavljaju svoj posao [Miljković D. i Rijavec M., 2002] i razmena iskustva, odnosno zadovoljenje gregarnog motiva (potrebe za druženjem i ostvarivanje sebe kao socijalnog bića). Ovom vrstom komunikacije se stvara poverenje, razvijaju prisniji prijateljski odnosi, osećaj prihvaćenosti, dobri međuljudski odnosi, odnosno u krajnjoj istanci podsticajna radna atmosfera. Osnovne ciljne grupe interne komunikacije Za efikasnu internu komunikaciju je značajno definisati ciljnu internu javnost i odrediti korpus informacija koje su relevantne za posao koji obavljaju, predvideti kakav će uticaj imati informacije koje su sa njima podeljene, pažljivo osluškivati povratne informacije (feedback) zaposlenih i sl. Osnovne ciljne grupe interne komunikacije u korporacijama su:

44 220 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) stalno i povremeno zaposleni, akcionari (vlasnici akcija), pojedine grupe zaposlenih (izvršioci, razni nivoi menadžmenta, projektne grupe), distributeri (stalni i povremeni saradnici), poslovni partneri (stalni i povremeni saradnici), potencijalno zaposleni (stručnjaci, dobri studenti), rukovodioci sindikata, penzionisani radnici i dr. Pojam: metoda razmisli-oseti-uradi ( think-feel-do TFD) Efektivnost interne korporativne komunikacije se utvrđuje na različite načine, odnosno uz primenu različitih metoda. Klasični načini istraživanja interne komunikacije su ankete, fokus grupe i indivdualni intervjui, ali i aktivno slušanje neformalnih kanala komuniciranja. Ove metode su se najčešće koristile za istraživanje stavova zaposlenih o važnim poslovnim pitanjima kao što su: nova poslovna politika; investicije u procesu rada; kupovina/prodaja kompanije; plate; novi menadžeri; saradnja sa drugom kompanijom i sl. Jedna od metoda koja je poslednjih decenija doživela ekspanziju u analizi uspešnosti menadžmenta u raznim korporacijama je i metoda (model) koja se popularno naziva razmilioseti-uradi ( think-feel-do - TFD). Brojne marketinške agencije koriste ovu novu metodologiju za istraživanje i unapređivanje interne komunikacije u korporacijama. Ova metoda predstavlja sasvim nov pristup utvrđivanju efikasnosti interne komunikacije u kompanijama. To je dovelo do postepenog potiskivanja do sada preovladvajućeg tradicionalnog koncepta istraživanja ovog fenomena. Mnogi marketinški stručnjaci smataju da je ona metoda budućnosti, jer se na osnovu nje može u značajnoj meri unaprediti interna korporativna komunikacija. Zasniva se na modelu koji zastupa teoriju istraživanja tri dela mozga: kognitivnog, emotivnog i bihevioralnog, pri čemu se ovi delovi posmatraju i kao elementi interne komunikacije, na koji se može adekvatnim komunikacijskim sadržajem uticati u cilju njihovog poboljšanja. Dakle, ona se bazira na istraživanju tri segmenta interne komunikacije i pronalaženja konkretnih rešanja za njihovo unapređivanje. Prema funkcionalnom konceptu koji je razvijen na osnovu novih otkrića u oblasti neuromarketinga, ljudski mozak poseduje sledeća tri posebna, a međusobno povezana dela: instinktivni (reptilski) deo mozga, emotivni (limbički ) deo mozga i racionalni (neokorteks) deo mozga (Slika 1).

45 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 1. Marketinška podela mozga 1. Instinktivni mozak (reptilski deo) 2. Emotivni mozak (limbički deo) 3. Racionalni mozak (neokorteks) Izvor: &v=reptilski-mozak ( ). Svaki od ovih delova mozga ima svoju posebnu funkciju. Reptilski deo mozga je zadužen za trenutnu nekognitivnu reakciju. Često se naziva i stari mozak, jer je evolutivno najstariji, a zbog značaja za ljudsku egzistenciju i mod za preživljavanje. Neuropsihologija je utvrdila da poseduje sledeće osnovne karakteristike: ima veliku ulogu u donošenju odluka, reakcija mu je automatska, usmeren je ka preživljavanju i sopstvenoj dobrobit (egocentričan je), efikasan je u prepoznavanju konteksta što podstiče reakciju, prihvata precizne i jasne (a ne apstraktne) poruke, reaguje veoma brzo (najbrži je deo mozga), kada detektuje problem insistira na njegovom rešenju, veoma uspešno podstiče emocije, više reaguje na negativne nadražaje (usmeren je ka suprotstavljanju negativnim pojavama i opasnostima) i sl. Zbog svega navedenog marketinška istraživanja mu pridaju sve veću pažnju. Emotivni (limbički) deo mozga generiše osećanja u odnosu na trenutni doživljaj stvarnosti, dok se u neocortex-u (racionalnom delu mozga) odvijaju najsloženiji kognitivni psihički procesi. Naučnici smatraju da mislilački deo mozga poseduje neslućene potencijale i mogućnosti: generiše kreativnost, maštu, kreira manifestacije i objektivnost, realizuje logično razmišljanje, omogućava empatiju i formira svest. U tom smislu i Hedda Martina Šola tvrdi da su neurolozi, zarad razumevanja funkcionisanja mozga, konstruisali trodelni konstrukt mozga. Uslovno su ga podelili na tri dela koji poseduju posebne funkcije koje međusobno komuniciraju. To su: a) novi mozak (u kojem se obavlja razmišljanje) on prihvata brojne informacije, vrši njihovu selekciju (filtriranje), procesuira samo one koje smatra

46 222 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) racionalnim i kao takve ih deli sa dva ostala dela mozga; b) srednji mozak (služi za kreiranje osećanja) procesuira emocije, selektuje pozitivne od negativnih i pozitivne najčešće deli sa ostala dva dela mozga i c) stari mozak (u njemu se donose odluke) prihvata informacije, predloge i sugestije od ostala dva dela mozga ( novog mozga i srednjeg mozga ) i složenim procesom donosi odluku o potrošačkom ponašanju [Šola M. H., 2016: 43]. Ovakav koncept ima značaj za kreiranje marketinškog miksa i marketinških strategija. Slično tome i Kristof Morin (Christophe Morin) tvrdi da nova istraživanja u neuronauci otkrivaju da se ljudski mozak može podeliti na tri zasebna dela koji deluju kao posebni organi: a) novi mozak koji misli, obrađuje racionalne podatke, b) srednji mozak koji oseć a, obrađuje emocije i stari mozak / reptilni mozak 9 koji odlučuje, pregleda unose iz druga dva mozga i kontroliše proces donošenja odluka [Izvor: Revolucija u marketingu, ( )]. Reptilski mozak je evolutivno najstariji i najprimitivniji, ali on donosi konačne odluke. Dejvid Maklaud (David MacLeod) i Nita Clark (Nita Clarke) u radu Agažovanje za uspeh ( Engage for Success ) podržavaju ovaj pristup i ukazuju da je merenje angažmana zaposlenih na ovaj način jedan od najefikasnijh metoda za identifikaciju mogućnosti poboljšanja poslovnih performansi neke organizacije [MacLeod D. and Clarke N. 2013: 13]. Model razmisli-oseti-uradi ( think- feel-do ) ima tri osnovna elementa: razmišljanje (kognitivnost, konceptualnost, naučnost, informativnost, racionalnost, činjenično stanje) 10, oseć anje (afektivnost, estetika, osetljivost, emocionalnost, kreativnost, inspirativnost, senka mesta ) 11 i aktivnost (kinestetika, iskustvo, ponašanje, zabava, otvorenost, društvenost, igra, usmeravanje). 12 Na osnovu preklapanja ova tri elementa formiraju se četiri integrativna polja: 9 Naziva se Reptilski mozak (engleski reptilia gmizavac) jer ga imaju svi gmizavci a i čovek. Gmizavci su imali izuzetnu ulogu u razvoju životinjskog sveta, jer su oni prva grupa gmizavaca koji su iz vode izašli na kopno. Ovo je bilo moguće jer su se razvila jaja sa amnionom, odnosno opnom koja je obavijala embrion koji je lebdeo u tečnosti. Dakle, nije bilo potrebno da se jaja polažu u vodu, već su mogla da se razviju i na kopnu. 10 Thinking (cognitive, conceptual, scientific, informative, rational, factual). 11 Feeling (affective, aesthetic, sensory, emotive, creative, insiring, sence of place). 12 Doing (kinesthestic, experiental, active, fun, open-ended, social, playful, navigating).

47 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp a) razmišljanje i aktivnost (thinking & doing), b) razmišljanje i oseć anje (thinking & feeling), c) aktivnost i emocije (doing & feeling) i d) razmišljanje, aktivnost i oseć anje (thinking, doing & feeling) (Slika 2). Slika 2. Model Think- Feel-Do sa integrativim poljima Izvor: ( ). METODOLOŠKI OKVIR ISTRAŽIVANJA Predmet i problem istraživanja Predmet istraživanja ove studije slučaja su osnovne karakteristike interne komunikacije u kompaniji X, odnosno percepcija zaposlenih na svim nivoima organizacione strukture o korporativnoj internoj komunikacija kao faktoru efikasnog poslovanja. 13 Ispitivane su dimenzije korporativne komunikacije koje su karakteristične za ovu kompaniju kao jedinstvenog privrednog sistema. Problem istraživanja smo definisali u upitnom obliku na sledeći način: Kakva je interna komunikacija u korporaciji X, odnosno da li je ona na nivou koji omogućava efikasno poslovanje? 13 U skladu sa važećim pravilima poslovanja kompanije nećemo koristiti njen pun naziv već samo oznaku X. Kompanija je osnovana od strane inostranog investitora i na tržištu Republike Srbije uspešno posluje nekoliko godina. Deo je svetski poznate grupacije.

48 224 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) Cilj i zadaci istraživanja Iz definisanog predmeta i problema istraživanja proizilazi i cilj istraživanja. Njega smo podelili na teorijski i praktični deo. Teorijski cilj istraživanja se odnosi na analizu stanja osnovnih karakteristika interne komunikacije u kompaniji X, odnosno utvrđivanje percepcije zaposlenih o dimenzijama korporativne komunikacije, koje su karakteristične za ovu kompaniju kao jedinstvenog privrednog sistema. Praktični cilj istraživajna se tiče utvrđivanja mogućnosti kreiranja strategije poboljšanja interne komunikacije kako bi se unapredilo poslovanje korporacije. Navedeni cilj istraživanja smo operacionalizovali pomoću sledeća tri zadatka: Z1: Utvrditi nivo informisanosti zaposlenih o svojim radnim obavezama u korporaciji X ( THINK ); Z2: Spoznati kakav je emotivni doživljaj zaposlenih o korporaciji X ( FEEL ) i Z3: Utvrditi stepen motivisanosti (spremnosti) zaposlenih na izvršavanje radnih zadataka ( DO ) Hipotetički okvir istraživanja Pri određivanju hipotetičkog okvira istraživanja imali smo u vidu da su hipoteze misaona objašnjenja objektivne stvarnosti koja još uvek nisu činjenično proverena i da shodno tome podrazumevaju pretpostavke koje treba empirijski dokazati ili opovrgnuti [Miljević M., 2007: 45]. U tom smislu smo definisali jednu generalnu i tri podhipoteza koje odgovaraju cilju i zadacima istraživanja. Generalna hipoteza: Generalnu hipotezu smo definisali na sledeći način: Interna komunikacija u kompaniji X je na nivou koji omogućava efikasno poslovanje. Podhipoteze Na osnovu generalne hipoteze i definisanih zadataka izdvojili smo sledeće tri podhipoteze: H1: Informisanost zaposlenih je na nivou koji omogućava efikasno poslovanje korporacije X ; H2: Afektivna atmosfera je na nivou koji omogućava efikasno poslovanje korporacije X i

49 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp H3: Zaposleni u korporaciji X poseduju visok nivo motivacije za izvršavanje radnih zadataka. Indikatori istraživanja Ovakvo definisane podhipoteze istraživanja smo testirali uz pomoć sledećih indikatora: THINK Informisanost o misiji i viziji kompanije Poznavanje radnih procedura Upoznatost sa radom odelenja sa kojim svakodnevno zaposleni sarađuju Informisanost o poslovnoj etici kompanije Poznavanje sopstvenih radnih zadataka Shvatanje sopstvene uloge u procesu rada Informisanost o radnim zadacima kolega u odelenju Poznavanje specifičnih poslova na svom random mestu Informisanost o poslovanju korporacije INDIKATORI ISTRAŽIVANJA FEEL Nivo optimizma o budućnosti kompanije Zadovoljstvo sopstvenim poslovnim napredovanjem Nivo inspiracije za obavljanje radnih zadataka Osećaj podržanost od strane kolega Dominantno osećane prilikom dolaska na posao Osećanje ohrabrenosti u postizanju ciljeva kompanije Osećanje ravopravnosti Osećanje korisnosti za kompaniju Osećanje sigurnosti u toku rada Učestalost uživanja u poslu koji obavlja Intenzitet zadovoljstva radnim mestom Nivo zadovoljstva novčanim primanjima Nivo motivisanosti za izvršavanje radnih zadataka Osećanje ponosa prema kompaniji Osećanje prihvaćenosti od strane menadžmenta Osećanje poštovanja od strane kolektiva DO Socio-demografske karakteristike zaposlenih Redovnost u praćenju obaveštenja i dokumenata koje emituje kompanija Angažovanost u rešavanju socijalnih konfikata Angažovanost na saradnji sa drugim odelenjima Spremnost na traženje stručnih saveta od nadležnih Preporučivanje kompanije kao dobrog mesta za rad Poštovanje donesenih poslovnih pravila ponašanja Angažovanost u marketinškim aktivnostima kompanije Učestvovanje u društvenim aktivnostima koje organizuje kompanija Pol, godine starosti, stručna sprema, radno iskustvo, vrsta posla koji obavlja

50 226 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) Uzorak Istraživanje je sprovedeno juna god. Obuhvatilo je ispitanika, od ukupno zaposlenih u kompaniji X. Iako smo nastojali da istraživanjem obuhvatimo sve zaposlene, njih 16,5% (218) nije popunilo upitnik iz različitih razloga (bolovanja, službena odsustva, odbijanje saradnje i sl.). Smatramo da je i ovaj uzorak dovoljno reprezentativan i da daje mogućnosti za generalizaciju zaključaka na celinu kolektiva. Metode i instrument istraživanja Za klasično istraživanje zadovoljstva zaposlenih internom komunikacijom u nekoj korporaciji konstruisani su različiti merni instrumenti kao što su na primer: Skala organizacione komunikacije (Organizational Communication Scale OCS), Upitnik za anketu o međunarodnim komunikacijskim udruženjima (International Communication Association Survey Questionnaire ICA) i Revizija organizacionog komunikacijskog razvoja (Organizational Communication Development Audit OCD). Jedan od najčešće korištenih takvih instrumenata je Upitnik zadovoljstva komunikacijom (Communication Satisfaction Questionnaire - CSQ). Svaki od ovih instrumenata poseduje određene merne karakteristike koje su manje-više pogodne u zavisnosti od toga šta je predmet istraživanja. Poslednjih decenija u upotrebi je nova metoda koja se naziva razmisli-oseti-uradi ( thinkfeel-do ). Ovim modelom se ispituje percepcija zaposlenih o njihovoj organizaciji (šta o njoj misle i šta osećaju), kako ona utiče na njihov odnos prema poslu (stilu rada, motivaciji, poslovnom ponašanju), a samim tim i na poslovni učinak i na osnovne karakteristike interne komunikacije. Mi smo u našem istraživanju koristili upravo ovu metodu, a njene osnovne karakteristike smo prethodno objasnili. Ona je pogodna za individualno anketiranje, kao načina prikupljanja empirijskih podataka. Za merenje percepcije interne komunikacije konstruisali smo instrument (upitnik) koji je pratio osnovni cilj i zadatke istraživanja. Zaposleni su na osnovu svog ličnog viđenja, iskustva i percepcije ocenjivali izabrane elemente interne komunikacije. Autoevaluacija je definisana Likertovom skalom raspona ocena od 1 do 5. Upitnik je sadržavao i određen broj pitanja koja su se ticala nekih socio-demografskih karakteristika zaposlenih (pol i godine starosti, stručna sprema, radno iskustvo, vrsta posla koji obavlja i sl.). Vreme istraživanja i obrada podataka Istraživanje je sprovedeno u periodu maj-juni tokom godine. Za obradu dobijenih podataka smo koristili softverski program za statističku obradu podataka Statistical Package for the Social Sciences (SPSS). Unos i obradu podataka smo uradili u trajanju od šest dana.

51 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp INTERPRETACIJA REZULTATA ISTRAŽIVANJA Na osnovu dobijenih rezultata empirijskog istraživanja sačinili smo njihovu interpretaciju po zadacima koje smo definisali. Skala ocene informisanosti zaposlenih ( THINK ) Rezultati istraživanja ocene sopstvene informisanosti zaposlenih ( THINK) pokazuju da ispitanici relativno dobro poznaju činjenice o kompaniji u kojoj su zaposleni. Na to ukazuje i srednja ocena informisanosti koja iznosi 3,9. Na osnovu merenja pojedinačnih dimenzija informisanosti znamo da su zaposleni (višemanje) upoznati sa sledećim informacijama i činjenicama: sa vizijom i misijom kompanije (3,6), sa poslovnim i radnim procedurama (3,4), sa radom odeljenja sa kojim neposedno sarađuje (3,3), sa vrednostima na kojima počiva poslovanje kompanije (4,2), sa sopstvenim radnim zadacima i specifičnim poslovima koje treba da obavljaju (4,1), sa svojom ulogom u peocesu rada (4,0), sa radnim zadacima ostalih zaposlenih u odeljenju (3,9) i sa ukupnim poslovnim rezultatima svoje kompanije (4,8). (Tabela br. 1). Zanimljiva je činjenica da su zaposleni najmanje upoznati sa radom odelenja sa kojima neposedno sarađuju (3,3), a najviše sa ukupnim poslovnim rezultatima kompanije (4,8). Kako je srednja ocena infromisanosti zaposlenih (skala THINK ) 3,9 možemo konstatovati da je naša prva hipoteza ( Informisanost zaposlenih je na nivou koji omogućava efikasno poslovanje korporacije X ) u značajno meri potvrđena. Tabela 1. Srednje ocene na skali THINK (informisanost ) Rezultati skale THINK (ocena sopstvne informisanosti ) Srenja ocena Poznate su mi vizija i misija kompanije 3,6 Poznajem procedure koje mi pomažu da radne zadatke izvršavam uspešno 3,4 Upoznat sam detaljno sa radom odelenja sa kojima neposedno sarađujemo 3,3 Informisan sam o etičkim standardima po kojima posluje kompanija 4,2 Moji poslovni zadaci su jasno definisani i ja ih dobro poznajem 4,1 U potpunosti shvatam koja je moja uloga u procesu rada 4,0 Dobro sam informisan sa radnim zadacima zaposlenih u mom odelenju 3,9 Dobro poznajem specifične poslove na mom radnom mestu 3,9 Upoznat sam sa ukupnim poslovnim rezultatima moje kompanije 4,8 Ukupna srednja ocena sopstvene informisanosti ( THINK ) 3,9

52 228 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) Emotivni odnos prema kompaniji ( FEEL ) Na osnovu emotivnog odnosa prema kompaniji ( U toku obavljanju posla u kompaniji osećam, odnosno imam sledeće emocije ) na skali FEEL (ocena sopstvenih emocija) utvrdili smo da je srednja ocena 3,5. To ukazuje na relativno nisku pozitivnu emotivnost zaposlenih prema kompaniji u kojoj rade. Posmatrano po pojedinim indikatorima emocija rezultati su sledeći: zaposleni ne gledaju dovoljno optimistično na budućnost kompanije (3,5), smatraju da su delimično uvaženi u nameri da se u struci usavršavaju i napreduju u hijerarhiji (3,7), osećaju se delimično (više-manje) inspirisanim za rad (3,9), umereno poštovani od stane kolega ili menadžmenta (3,2), smireno dolaze na posao (3,2), nisu dovoljno ohrabreni da istraju u ostvarivanju ciljeva kompanije (3,6), ne doživljavaju u punom smislu sebe ravnopravnim delom tima (3,3), osećaju se veoma korisnim za kompaniju (4,7), imaju osrednji osećaj sigurnosti dok obavljaju radne zadatke (3,8), u većini slučajeva uživaju u svom poslu (3,8), osećaju se relativno zadovoljni radnim mestom i novčanom naknadom (3,2; 3,1), delimično su motivisani za izvršavanje radnih zadataka (3,9), veoma su ponosni na kompaniju u kojoj rade (4,1), osećaju se prihvaćeni od strane menadžmenta (4,2) i smatraju da su prilično poštovani u kolektivu (4,3). (Tabela br. 2). Najveću srednju ocenu (4,7) su dali osećanju korisnosti za kompaniju, a najmanju osećanju zadovoljstva novčanim primanjima (3,1). Vidljivo je da su sve srednje ocene na skali autoevaulacije sopstvene emotivnosti ( FEEL ) nešto iznad proseka (iznad 3) što našu drugu hipoterzu ( Afektivna atmosfrena je na nivou koji omogućava efikasno poslovanje korporacije X ) nadpolovično potvrđuje. Tabela 2. Skala srednjih ocene sopstvenih emocija vezanih za kompaniju ( FEEL ) Rezultati skale FEEL (ocena sopstvenih emocija) Srenja ocena Sa optimizmom gledam u budućnost kompanije 3,5 Osećam se zadovoljnim/om dinamikom napredovanja u poslu 3,7 Oseća se dovoljno inspirisanim/om u postizanje ciljeva kompanije 3,9 Osećam se podržanim/om od strane kolega i menadžmenta 3,2 Smireno dolazim na posao 3,2 Osećam se dovoljno ohrabrenim/om u postizanju radnih ciljeva 3,6 Osećam se ravnopravnim/om članom tima 3,3 Osećam se korisnim/om za kompaniju 4,7 Osećam se sigurnim/om dok obavljam radne zadatke 3,8 Često uživam u svom poslu 3,8

53 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Zadovoljan/na sam radnim mestom 3,2 Zadovoljan/na sam novčanim primanjima (platom) 3,1 Motivisan/na sam za izvršavanje radnih zadataka 3,9 Ponosan/na sam na kompaniju u kojoj radim 4,1 Osećam se prihvaćenim/om od strane menadžmenta 4,2 Smatram da sam poštovan/a u kolektivu 4,3 Ukupna srednja ocena sopstvenih emocija ( FEEL ) 3,5 Radna motivacija (angažovanje) zaposlenih ( DO ) Rezultati autoevaulacije motivisanosti na izvršavanju osnovnih ciljeva kompanije ( DO ) nisu pokazali zadovoljavajući nivo motivacije (srednja ocena 2,8). (Tabela br.). To znači da su zaposleni motivisani za aktivnost na sledećim poljima i u sledećoj meri: visoko amgažovani na sopstvenom informisanju o dešavanjima u kompaniji (4,5), nisko motivisani za rešavanje socijalnih konflikata u kompaniji (2,4), nedovoljo motivisani za unapređenje saradanje sa drugim odelenjima (2,5), značajnije motivisani za stručno usavršavanje (3,7), slabo motivisani za eksternu promociju kompanije (1,8), visoko motivisani za realizaciju donesenih odluka i propisanih procedura (4,1), veoma nisko motivisani za uključivanje u marketinške aktivnosti kompanije (1,2) i relativno nisko motivisani za učešće u društvenim aktivnostima koje organizuje kompanija (2,8). (Tabela br. 3). Najveća motivacija zaposlenih je ispoljena u nastojanju da se redovno informišu iz dokumenata i obaveštenja koje isporučuje kompanija (srednja ocena 4,5), a najmanje su spremni da učestvuju u promociji kompanije (srednja ocena 1,2). Ovakvi rezultati ukazuju (ukupna srednja ocena sopstvene motivacije 2,8) da treća podhipoteza ( Zaposleni poseduju visok nivo motivaije za izvršavanje radnih zadataka u kompanji X ) nije potvrđena. Tabela 3. Skala ocene sopstvene radne motivacije ( DO ) Rezultati skale DO (ocena sopstvene motivisanosti) Srednja ocena Nastojim da redovno pročitam obaveštenja i dokumneta kompanije 4,5 Trudim se da socijalne koflikte u kompaniji uspešno rešimo 2,4 Trudim se da saradnja sa odelenjima bude što bolja 2,5 Kad mi nešto nije jasno pitam nadležne ili stručne osobe 3,7 Prijateljima preporučujem kompanuju kao dobro mesto za rad 1,8 Poštujem donesena pravila i procedure 4,1 Redovno se uključujem u marketinške aktivnosti kompanije 1,2 Učestvujem u društvenim aktivnostima koje organizuje kompanija 2,6 Ukupna srednja ocena sopstvene aktivnosti ( DO ) 2,8

54 230 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) Rangovi autoevaluacije interne komunikacije zaposlenih u kompaniji X Za razumevanje percepcije zaposlenih o internoj komunikaciji značajno je utvrditi i rangove autoevaluacije sve tri skale interne komunikacije kompanije X. Rezultati do kojih smo došli ovim istraživanjem pokazuju da najveći rang ima samoocena informisanosti (sa srednjom ocenom 3,9), a zatim autoevaluacija emotivnog odnosa prema kompaniji u koji su zaposleni (sa srednjom ocenom 3,5) i na trećem mestu je viđenje svog radnog angažmana (sa srednjom ocenom 2,8). (Tabela br. 4). Na osnovu ovakvih vrednosti srednjih ocena na skalama evaluacije interne komunikacije, utvrđeni su parametri kojima se potvrđuje, odnosno opovrgava postavljeni hipotetički okvir. Shodno tome može se konstatovati da su samo dve podhipoteze delimično potvrđene ( Inforomisanost zaposlenih je na nivou koji omogućava efikasno poslovanje korporacije X i Afektivna atmosfera je na nivou koji omogućava efikasno poslovanje korporacije X ), a jedna ( Zaposleni poseduju visok nivo motivacije za izvršavanje radnih zadataka u kompaniji X ) je opovrgnuta, što ukazuje da i generalna hipoteza ( Interna komunikacija u kompaniji X je na nivou koji omogućava efikasno poslovanje ) nije u potpunosti potvrđena. To implicira činjenicu da interna komunikacija u kompaniji X nije u funkciji efikasnosti poslovanja i da je neophodno sačiniti strategiju interne komunikacije kojom bi se postojeće stanje prevazišlo. Tabela 4. Rangovi srednjih ocene sve tri skale ( THINK, FEEL, DO ) interne komunikacije u kompsniji X Rang S k a l a Srednja ocena Ukupna srednja ocena informisanosti ( THINK ) 3,9 Ukupna srednja ocena sopstvenih emocija ( FEEL ) 3,5 Ukupna srednja ocena sopstene aktivnosti ( DO ) 2,8 Raspon ocena na skalama interne komunikacije Kao jedan od parametara koji je od značaja za utvrđivanje percepcije osnovnih karakteristika interene komunikacije u kompaniji X koristili smo i parametar raspona ocena na sve tri merene skale. Raspon autoevaluacije je imao četiri nivoa: 1) nezadovoljavajuće (1,00-1,99 ), 2) delimično zadovoljavajuće (2,00 2,99), 3) zadovoljavajuće (3,00-3,99) i 4) veoma zadovoljavajuće (4,00-5,00). Značajno je uvideti da je najveći procenat nezadovoljnih ispitanika (31% ) kod motivisanosti za rad ( DO ), a najmanji (15%) kod ocene sopstvenog emotivnog odnosa prema kompaniji ( FEEL ). Kada se posmatra nivo delimično zadovoljnih onda se uviđa da se najviši procenat ispitanika izjasnio za svoj radni angažman (44%), a najmanji (13%) o svom pozitivnom emotivnom odnosu prema kompaniji. Nešto drugačija je situacija sa skalama koje ukazuju na sledeća dva nivoa zadovoljavajućeg stanja internom komunikacijom. Naime, za ocenu zadovoljavajuće najveći

55 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp procenat (37%) je zabeležen na skali sopstvene informisanosti, a najmanji (12%) na skali motivisanosti za radne aktivnosti, dok se za ocenu veoma zadovoljan najveći broj ispitanika (41%) izjasnio kada je u pitanju skala emotivnog doživljaja kompanije X, a najmanje (13%) kada se radi o motivaciji za rad. (Tabela br. 5). Ovakav procenat raspona ocena je u značajnom saglasju sa srednjim ocenama na sve tri skale ocenjivanja kvaliteta interne komunikacije kompanije X. Tabela 5. Raspon ocena na sve tri skale SKALE KRITERIJUM RASPON OCENA % THINK (informisanost) FEEL (emocije) DO (aktivnost, motivacija) Veoma zadovoljavajuće 4,00-5,00 31 Zadovoljavajuće 3,00-3,99 37 Delimično zadovoljavajuće 2,00 2,99 16 Nezadovoljavajuće 1,00-1,99 16 Veoma zadovoljavajuće 4,00-5,00 41 Zadovoljavajuće 3,00-3,99 31 Delimično zadovoljavajuće 2,00 2,99 13 Nezadovoljavajuće 1,00-1,99 15 Veoma zadovoljavajuće 4,00-5,00 13 Zadovoljavajuće 3,00-3,99 12 Delimično zadovoljavajuće 2,00 2,99 44 Nezadovoljavajuće 1,00-1,99 31 ZAKLJUČAK 1. Interna korporativna komunikacija je značajan činilac uspešnog poslovanja, odnosno važan faktor koji utiče na uspeh u poslovanju korporacija kao složenih poslovnih sistema, koji su hijerarhijski ustrojeni. Gotovo da se ni jedna poslovna aktivnost ne može zamisliti bez komunikacije. Stoga i korporacija bez komunikacije ne može da opstane i da posluje. Uspeh svake komunikacije je, pored ostalog, zasnovan i na uspešnoj unutrašnjoj komunikaciji. Dobrom internom komunikacijom se izbegavaju situacije u kojima su zaposleni: neangažovani, neorganizovani, neaktivni, neinformisani, nesvesni, nezainteresovani, inertni, nemotivisani, nezadovoljni i sl. Nasuprot tome, efikasna interna komunikacija oblikuje percepciju o kompaniji, odnosno ostavlja bolji utisak svim stejkholderima (svima onima sa kojima ostvaruje saradnju). Ona umanjuje mogućnost pogrešnog razumevanja poruka ili pogrešne interpretacije ideja. Tome služe brojni oblici komunikacije koji se dvijaju unutar korporacije. 2. Brojne studije koje su ispitivale korelaciju efikasnosti interne komunikacije i poslovne uspešnosti su pokazale da se u proseku 15% od radnog vremena izgu-

56 232 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) bi zbog neadekvatne komunikacije između radnika i menadžera. [Hersey P. & Blanchard H. K. 1988: 34]. Na temelju rezultata do kojih se istraživanjem dođe, kreiraju se strategije i akcioni planovi unapređenja, preventivne i/ili korektivne mere, definišu osnovni ciljevi i zadaci internog komuniciranja. Strategija jačanja kapaciteta interne komunikacije implementira se kroz niz specifičnih aktivnosti kao što su: sprovođenje internog brendinga, organizovanjem događaja i sastanaka, izrađuju publikacije, vrši se reorganizacija odeljenja, realizuje edukacija za adekvatniju proceduru procesa rada, vrši adekvatnija podela odgovornosti i sl. Kao alati za popravljanje stanja interne komunikacije u kompanijama često se koriste interni portali, kutije za predloge i žalbe, tim bildinzi, njuzleteri, kvizovi, razgovori, predavanja, stručne obuke, kursevi, školovanja itd. 3. Da bi se spoznale osnovne karakteristike interne komunikacije potreban je holistički istraživački pristup a ne ad hoc metode. Da bi se postigla dobra interna komunikacija neophodne su strategije koje su naučno zasnovane i proverene u praksi. Mi smo u našem radu koristili metod istraživanja interne komunikacije poznat kao razmili-oseti-uradi ( think-feel-do ) model koji se zasniva na ispitivanju sva tri mozga zaposlenih odnosno sva tri osnovna psihička procesa: a) mišljenje (kognicija), b) afetivnost (osećanje) i b) konativnost (spremnost na akciju, volja, motivisanosti da se ponaša na određeni način). Svaki od ovih mozgova imaju značajnu ali i različitu ulogu u internoj komunikaciji kompanije. Korišćenje sva tri mozga donosi značajne prednosti jer obezbeđuje prenos prave poruke (objektivne, potpune), pravim sredstvima, u pravo vreme i na pravi način. Dakle, neophodno je adekvatno angažovati sva tri mozga kompanije : a) think ili mlađi (misleći, kognitivni); b) feel ili srednji (emocionalni, relacionalni) i c) do ili stari (mozak akcije, senzornomotorni). Think najčešće odgovara na sledeći korpus pitanja: Šta zaposleni misle? Sa kojim informacijama o ključnim pitanjima poslovanja raspolažu? Da li razumeju svoju ulogu u kompaniji? Da li dobro poznaju procedure poslovanja? Da li su upoznati sa mogućnostima svog razvoja i napredovanja? Da li su im poznati razvojni planovi kompanije? Feel u principu odgovara na sledeća pitanja: Šta zaposleni osećaju prema kompaniji, poslu, menadžmentu kolegama i sl.? Kakvo je njihovo trenutno zadovoljstvo? Kakva su njihova očekivanja od budućnosti? Koje je dominantno emocionalno stanje u kompaniji? Do najčešće nudi odgovare na sledeća pitanja: Šta zaposleni rade? Koliko su motivisani za postizanje uspeha kompanije? Koliko su spremni da se angažuju u doprinosu poslovanja? Koliko učestvuju u zajedničkim aktivnostima kompanije van procesa rada? Koji su dominantni modeli njihovog ponašanja? Dakle, ova metoda se bazira na istraživanju tri segmenta interne komunikacije i pronalaženje konkretnih rešanja za njihovo unapređivanje. Ovo je novi pristup

57 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp internoj komunikaciji u kompanijama. Njime se prevazilaze do sada korišćeni tradicionalni koncepti istraživanja ovog fenomena. Smatra se da će ovaj metod u narednom periodu dominirati u istraživanju komunikacijskih sistema, odnosno da je on tehnika budućnosti za unapređene korporativne interne komunikacije. 4. Mi smo na primeru kompanije X, kao studije slučaja (case study), empiriskim istraživanjem interne komunikacije metodom razmisli-oseti-uradi ( think-feeldo ) utvrdili da njena interna komunikacija nije u dovoljnoj meri u funkciji efikasnog poslovanja i da je neophodno sačiniti strategiju interne komunikacije kojom bi se postojeće stanje prevazišlo. Naime, dve podhipoteze su delimično potvrđene, a jedna odbačena, čime je i generalna hipoteza opovrgnuta. LITERATURA / REFERENCES Bovee, L. C. & Thill, V. J. (2012). Suvremena poslovna komunikacija (deseto izdanje), Zagreb: MATE. Bovee, L. C., Thill V. J. & Schatzman, E. B. (2003). Business Communication Todey, New York: Prentice Hall. Drucker, P. (1992). Managing for the Future; The 1990s and Beyond, New York: Truman Talley Books/Plume. Gallup. (2006). Gallup study: engaged employees inspire company innovation: national survey finds that passionate workers are most likely to drive organisations forward, The Gallup Management Journal, Employees- Inspire-Company.aspx ( ) Geenberg, J. (2002). Menaging Behavior in Organizations, New Jersey: Prentice Hall. Goldhaber, M., Gerald, P., Thomas, D., Yates, P., & Michael, L. R. (1978). Organizational communication, International Communication Association, Human Communication Research, Vol. 5, Issue 1, p Heath, L., Robert, B. J. (2000). Human Communication Theory and Research: Concepts, Contexts, and Challenges, New Jersey/London: University of Houston. Hersey, P., & Blanchard, H. K. (1988). Menagement of Organizational Behavior, New York, Prentice Hall. MacLeod, D., and Clarke, N. (2013). Engagement Special, Izvor: article-details/engagement-special-david-macleod-and-nita-clarke-on-engage-for-success ( ). Mikić, A. (2007). Umetnost komuniciranja, Užice: Naučno istraživački centar. Miljević, I. M. (2007). Metodologija naučnog rada, Pale: Filozofski fakultet Univerziteta u Istočnom Sarajevu. Miljković, D., i Rijavec, M. (2002). Menadžerske vještine, Zagreb: IEP. Revolucija u marketingu, ( ).

58 234 Dragan Kolev, Darko Tadić KORPORATIVNA INTERNA KOMUNIKACIJA KAO FAKTOR EFIKASNOG POSLOVANJA MERENA THINK-FEEL-DO METODOM (CASE STUDY) Schneider, B., Brief, P. A., Guzzo, A. R. (1996). Creating a climate and culture for sustainable organizational change, Organizational Dynamics, Vol. 24, Is sue 4, p St oner, A. Dž,, F riman, R. E. & Gilbert, R. D. (1997). Menadžment, Beograd: Želnid, Šola Martina, H. (2016). Marketinška oružarnica, Split: Redak. Tomić, Z. (2003). Komuniklogija, Beograd: Čigoja štampa. Towers, W. (2010). Global Workforce Study, uploads/2012/10/global-workforce-survey-2010-uk-summary.pdf ( ). Varey, J. R., and Lewis, R. B. (2002). Internal marketing: Directions for management, London: Routledge. Wyatt, W. (2007). Playing to Win in a Global Economy: Global Strategic Rewards Report and United States Findings, Watson Wyatt Worldwide. &v=reptilski-mozak ( ). ( ). INTERNAL CORPORATE COMMUNICATION AS A FACTOR OF EFFICIENT BUSINESS MEASURED BY THE THINK-FEEL-DO METHOD (CASE STUDY) Dragan Kolev 1, Darko Tadić 2 1 Associate Professor, Pan-European University Apeiron, Banja Luka, kolevcs@yahoo.com Assistant Professor, Pan-European University Apeiron, Banja Luka, dtadic44@gmail.com Abstract: In modern business, there is the awareness that the success of a company also depends on the perception of employees about the company they work in. Therefore, increasing attention is paid to the research of internal corporate communication. A lot of marketing agencies have used a new methodology for measuring and improving internal communication in corporations in recent decades. It is the so-called think-feel-do model that represents the theory of cognitive, emotional and behavioral brain research, but also a model that provides a specific impact on each of these elements of internal communication in particular. Therefore, this method is based on the research of three segments of internal communication and finding the concrete solutions for their improvement. This is a new approach to internal communication in companies. It transcends the traditional concepts of research of this phenomenon so far. It is believed that this method will dominate the research of communication systems in the following period, that is, it is a technique for the future of enhanced internal corporate communication. Keywords: effi cient business, internal communication, think-feel-do method JEL Classification: M14, M37

59 DOI: /EMC T Datum prijema rada: 18. oktobar Datum prihvatanja rada: 1. decembar ORIGINALNI NAUČNI RAD / ORIGINAL SCIENTIFIC PAPER UDK: Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA Darko Tomaš Igor Todorović Zdravko Todorović Docent, Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet, darko.tomas@ef.unibl.org Vanredni profesor, Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet, igor.todorovic@ef.unibl.org Redovni profesor, Univerzitet u Banjoj Luci, Ekonomski fakultet, zdravko.todorovic@ef.unibl.org Apstrakt: Pošto je nemoguće kopirati određene uspješne programe ili strategije borbe protiv prevara, mnoge organizacije su razvile svoje programe za borbu protiv prevara koji odgovaraju njihovom poslovanju, zakonodavstu i poslovnoj kulturi. U radu se posmatra uloga interne revizije u borbi protiv prevara. Pored toga istaražuje se način organizovanja interne revizije za borbu protiv prevara. Predstavljen je COSO okvir, koji tradicionalno služi za organizovanje službe interne kontrole, kao mogući okvir za organizovanje službe interne revizije u borbi protiv prevara. Prema tom modelu program borbe protiv prevara treba da ima pet cjelina i to: uspostavljanje kontrolnog okruženja za borbu protiv prevara, procjena rizika od prevara, protivprevarne kontrolne aktivnosti, informacije i komunikacije o prevarama i praćenje aktivnosti borbe protiv prevara. Ključne riječi: prevara, interna revizija, program borbe protiv prevara, COSO okvir. JEL klasifikacija: K13, K43 UVOD Prevare i njene posljedice su globalni problem. Prevara se može definisati kao svaka aktivnost čiji je primarni cilj sticanje finansijske koristi na nezakonit način. Pod pojmom prevara podrazumijevamo korupciju, protivpravno prisvajanje imovine i prevarno finansijsko izvještavanje. Ukupni troškovi prevara teško da će se objektivno sagledati, a posebno će biti teško izračunati indirektne štete koje prouzrokuju prevare. Neke prevare neće biti nikada otkrivene. Prema Global Fraud Study iz godine procjenjuje se da prosječno organizacije u svijetu gube 5% godišnjih prihoda zbog prevara. Mala smanjivanja troškova zbog prevara mogu značajno da povećaju profit organizacije. Odgovornost za kontrolu i borbu protiv prevara su na svim učesnicama u korporativnom upravljanju od skupštine akcionara, upravnog odbora, generalnog direktora

60 236 Darko Tomaš, et al. COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA i izvršnih direktora, zaposlenih, odbora za reviziju, interne kontrole, interne revizije i eksterne revizije. Fokus našeg istraživanja usmjeren je na odgovornosti interne revizije u borbi protiv prevara. Institut internih revizora (IIA) je godine usvojio okvir profesionalnog djelovanja internih revizora, a u preporuci za rad 1210.A2-1 naveo je odgovornosti internih revizora u pogledu procjene rizika od prevara, sprečavanje i otkanjanje prevara. Posebno u preporuci za 1210.A2-2 navedene su odgovornosti revizora u pogledu istraživanja prevara, izvještavanja, rješavanja i saopštenja o prevari. Problem istraživanja odnosi se na analiziranje i ocjenu programa borbe protiv prevara u Univerzitetskom kliničkom centru u Banjoj Luci. Cilj rada je opisati način organizovanja interne revizije u cilju otklanjanja prevara, izvršiti grupisanje pojedinih indikatora odgovornosti internih revizora u borbi protiv prevara u skladu sa preporukama COSO 1 okvira, ispitati primjenjivost pojedinih indikatora za borbu protiv prevara u zdavstvenoj ustanovi i predložiti način organizovanja interne revizije u cilju borbe protiv prevara. TEORIJSKI ASPEKTI ISTRAŽIVAČKOG PROBLEMA Prevare Prevare su oduvijek bile aktuelne u svim oblastima poslovanja, a kada je novac u pitanju prevare su naravno najprimamljivije [Vona 2008]. Ljudi se bave raznim prevarama od onih najsitnijih, naizgled bezazlenih, do onih koje čine moćnici sa velikim finansijskim posljedicama [Button, Gee, Brooks 2012]. Prevara se može definisati kao svaka aktivnost čiji je primarni cilj sticanje finansijske koristi na nezakonit način, a pri tom dolazi do nanošenja štete drugim osobama [Rezaee, Riley 2010]. Udruženje ovlaštenih istraživača prevara (Association of Certified Fraud Examiners - ACFE, 2014) dijeli prevaru na prevarno finansijsko izvještavanje, protupravno prisvajanje imovine i korupciju (Slika 1). 1 Committee of Sponsoring Organizations of the Treadway Commission (COSO)

61 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 1. Klasifikacija prevara u organizaciji Izvor: Association of Certified Fraud Examiners, Fraud Tree, Prema podacima istraživanja koje provela ACFE 2014 pronevjere sredstava su najčešće prevare, javlja se u 85 % slučajeva ali prave najmanje štete, uzrokujući srednju vrijednost gubitaka od $ 130,000. Nasuprot tome, samo 9 % slučajeva prevare koje su učinjene kroz finansijske izvještaje imali su srednji gubitak od $ 1 milion. Korupcije se javila u 37% slučajeva i imala je srednji gubitak od $ 200,000. Karl Schuessler i Donald Cressey su godine istraživali zašto osoba na povjerenoj poziciji zloupotrebljavaju povjerenje i čine prevaru. Intervjuisali su počinioce prevara. Nakon provedenog istraživanja, na populaciji od 200 zatvorenika, izveli su osnovni zaključak da svaka prevara ima tri zajednička faktora: pritisak (motivacija), prilika (znanje odnosno mogućnost da se počini prevara) i racionalizacija (opravdanje). Navedena tri faktora koja utiču na činjenje prevare predstavljeni su kao trokut prevare (Slika 2). Slika 2. Trokut prevara Izvor: Wells, J. T. (2001) Why Employees Commit Fraud. Association of Certified Fraud Examiners

62 238 Darko Tomaš, et al. COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA Odgovornost interne revizije za borbu protiv prevara Postoji osnovana sumnja da su prevare i finansijski skandali povezani sa slabostima korporativnog upravlјanja [Gottschalk, 2010]. Učesnici u korporativnom upravlјanju su [Rezaee, Riley 2010]: skupština akcionara, upravni odbor, odbor za reviziju, generalni i izvršni direktori, interna revizija i eksterna revizija kao što je prikazano na slici 3. Slika 3. Učesnici u korporativnom upravlјanju Izvor: Rezaee, Riley 2010, str. 123 U radu ćemo posmatrati samo ulogu interne revizije u borbi protiv prevara. Interna revizija je sastavni dio unutrašnjeg nadzora i pripada sistemu interne kontrole [Tušek, Žager 2008]. Interna revizija može biti efektivna samo ako se sistemski provodi [Bush, 2003]. Osnovni zadatak interne revizije je da provjerava da li su operacije izvedene u skladu sa postavljenim ciljevima poslovanja, normativima i standardima [Kikovac 2011, str ]. Međunarodni okvir profesionalnog djelovanja definiše ulogu internih revizora u borbi protiv prevara. U standardu 1210.A2 navedeno je da interni revizor mora posjedovati dovoljan stepen znanja da može procijeniti rizik od prevare i način na koji organizacija njime upravlja.

63 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp U standardu 1220 Međunarodnih standarda za stručno provođenje interne revizije i kometarima Moeller i Vitt-a iz godine navode se odgovornosti internog revizora za borbu protiv prevara. Interni revizori trebaju posjedovati dovoljnog znanja o prevarama kako bi mogao otkriti pokazatelje koji ukazuju da je došlo do prevare, trebaju da su sposobni da ukažu na prilike, kao što su slabosti kontrole, koje bi mogle da dozvole prevaru, trebaju da imaju sposobnost procjene pokazatelja da je prevara mogla da bude počinjena i trebaju da imaju ovlaštenja da odluče da li je potrebna daljnja radnja i da li treba da se preporuči istraga, te da imaju ovlaštenje za obavještavanje odgovarajućih organa o pokretanju istrage o prevari. Smjernice se odnose na istrage koje se pokreću kada se unutar organizacije javi zabrinutost zbog propusta u kontroli ili sumnje u prestup. Istraga prevare sastoji se od prikupljanja dovoljno informacija o određenim detaljima i provođenju onih postupaka koji su neophodni za određivanje da li je došlo do prevare, gubitka ili izloženosti koji se povezuju sa prevarom, ko je bio umiješan i plana prevare (kako se dogodila). Važan rezultat istrage o prevari je i oslobađanje sumnji nedužnih osoba [Coderre 2009]. Istrage moraju biti organizirane tako da otkriju cijelu prirodu i obim prevare, a ne samo događaj na osnovu kojega je počela istraga [Williams, 2006]. Organizovanje interne revizije na osnovu COSO okvira Iako međunarodni standardi za stručno provođenje interne revizije daju ovlaštenja internim revizora za borbu protiv prevara, ostaje otvoreno pitanje kako organizovati službu interne revizije za efikasnu borbu protiv prevara. Može li se iskorisiti COSO okvir za organizovanje interne revizije za borbu protiv prevevara, ili ne? Originalni COSO okvir iz godine odnosio se na način organizovanja interne kontole. Izmjenama i dopunama COSO okvir iz godine preporučije se da se konceptualni okvir može koristiti i za organizovanje interne i eksterne revizije. U časopisu Internal Auditor iz godine u članku pod nazivom Borba protiv prevara predstavljen je model koji je zasnovan na COSO okviru za organizovanje borbe protiv pravara u internoj reviziji (Slika 4). Prema tom modelu program borbe protiv prevara treba da ima pet cjelina i to: 1) kreiranje kontrolnog okruženja za borbu protiv prevara, 2) procjena rizika od prevara, 3) protivprevarne kontrolne aktivnosti, 4) informacije i komunikacije o prevari i 5) praćenje aktivnosti borbe protiv prevara (vidi sliku 4.).

64 240 Darko Tomaš, et al. COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA Slika 4. COSO okvir za organizovanje interne revizije za provođenja programa borbe protiv prevara Izvor: Internal Auditor (2014) The Fight Against Fraud METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U radu je primijenjena kombinovana metodologija istraživanja, odnosno kombinacija kvantitativne i kvalitativne metodologije naučnog istraživanja. Intervjuisanje je provedeno na osnovu struktuiranog upitnika, gdje su postavljena specifična pitanja o prevarama koja su sistemski obrađena. Dodatni podaci prikupljeni su anketom. Da bi anketa bila cjelovita, COSO okvir za organizovanje interne revizije za borbu protiv prevara proširen je određenim aktivnostima (Slika 5). Anketna pitanja su utvrđena na osnovu Međunarodnih standarda za stručno provođenje interne revizije. Slika 5. Razrađeni faktori COSO okvir i za organizovanje interne revizije za provođenja programa borbe protiv prevara Izvor: Internal Auditor (2014) The Fight Against Fraud i dopuna autora

65 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Za svaki pojedinačni kriterij borbe protiv prevara procjenjuje se nivo ispunjenosti zahtjeva. Skala za procjenjivanje se zasniva na demingovom PDCA 2 krugu kvaliteta, a predstavljena je na sljedeći način (Slika 6): Slika 6. Demingov PDCA krug kvaliteta za procjenjivanje kriterija borbe protiv prevara Izvor: ISO 9001: 2015 i dopuna autora Ocjena načina upravljanja procesom borbe protiv prevara definisana je na slijedeći način: 0 - nema dokaza ili postoje djelimični, nepouzdani dokazi ispunjenja zahtjeva (potpuno novo ili strano u ustanovi); 1 - Zahtjev je planiran postoji samo na papiru P (plan); 2 - Zahtjev je planiran i djelimično proveden i na papiru i primijenjen D (djelo); 3 - Zahtjev je planiran, proveden i prate se efekti C (provjera); 4 - Zahtjev je planiran, proveden, prate se efekti i porede sa drugima A (poređenje); 5 - Zahtjev je planiran, proveden, prate se efekti i uvode stalna prilagođavanja i poboljšanja na osnovu poređenja sa najboljima Podaci su prikupljeni u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci. 2 PDCA (plan do check act or plan do check adjust) je interaktivni način upravljanja kroz četiri koraka koji se koristi za kontrolu i kontinuirano poboljšanje procesa i proizvoda. Poznat je pod nazivom Demingov krug kvaliteta.

66 242 Darko Tomaš, et al. COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA REZULTATI ISTRAŽIVANЈA Kontrolno okruženje za borbu protiv prevara je filozofija i poslovni stil menadžmenta, način upravljanja i organizovanja i podjela ovlaštenja i odgovornosti. To je osnov za provođenje ostalih komponenti interne revizije. Faktori koji opisuju kontrolno okruženje za borbu protiv prevara su: stav rukovodstva o prevarama, anti-prevarna politika, kodeks korporativnog upravljanja, indikatori prevara i signali prevara. Prikupljanjem i obradom podatka o kontrolnom okruženju za borbu protiv prevara u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci došli smo slijedećih podatka i ocjene (Slika 7.). Stav rukovodstva o prevarama i antiprevarna politika dobili su ocjenu 2., što znači da je zahtjev djelimično planiran i proveden. U aktima ustanove naznačen je stav rukovodstva o borbi protiv prevara i usvojen je Pravilnik o prevenciji i borbi protiv korupcije. Ustanova nema usvojen Kodeks korporativnog upravljanja, nisu definisani indikatori prevara i nisu navedeni signali prevara. Ove tri aktivnosti su dobile ocjenu 0. Prosječna ocjena za za navedenih 5 aktivnosti je 0,8., što znači da nema dokaza ili postoje djelimični, nepouzdani dokazi za ispunjavanje zahtjeva vezinih za uspostavanje adekvatnog poslovnog okruženja za borbu protiv prevara. Slika 7. Kontrolno okruženje za borbu protiv prevara Izvor: autori Procjena rizika od prevara Svaka poslovna aktivnost u organizaciji izložena je unutrašnjim i spoljnim rizicima od prevara i radi toga se ti rizici moraju procjenjivati. Procjena rizika je

67 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp osnova za upravljanje rizicima. Budući da se upravljanje rizicima od prevara treba provoditi na sistematičan način organizacija treba da izradi strategiju odgovora na prevare. Prikupljanjem i obradom podataka o procjeni rizika od prevara u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci došli smo slijedećih podatka i ocjene (Slika 8.). Određivanja rizičnih područja, procjena opasnosti od prevara i usvajanje strategije odgovora borbe protiv rizika od prevare dobili su ocjenu 2., što znači da su navedene aktivnosti djelimično definisane i provedene. Prosječna ocjena za navedene tri aktivnosti je 2, što znači da su aktivnosti djelimično plalirane i provedene. Slika 8. Procjena rizika od prevara Izvor: autori Protiv prevarne kontrolne aktivnosti su politike i procedure koje pomažu da se provede program borbe protiv prevara. Kontrolne aktivnosti se provode u cjeloj organizaciji, na svim nivoima i u svim funkcijama. One obuhvataju niz aktivnosti, a koje se odnose na prevenciju prevara, otkrivanje prevara i istraživanje prevara. Prikupljanjem i obradom podataka o protivprevarnim kontrolnim aktivnostima u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci došli smo slijedećih podatka i ocjene (Slika 9.). Provođenje i projektovanje procesa u internoj reviziji za prevenciju prevara i otkrivanje prevara dobili su ocjenu 1., što znači da je zahtjev djelimično planirani postoji samo u Pravilniku o prevenciji i borbi protiv korupcije. Provođenje i projektovanje procesa u internoj reviziji za

68 244 Darko Tomaš, et al. COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA istraživanje prevara dobio je ocjenu 0., što znači da nema dokaza o postojanju procedure za istraživanje prevara. Prosječna ocjena za navedene tri aktivnosti je 0,67, što znači da nema dokaza ili postoje djelimični, nepouzdani dokazi za ispunjavanje zahtjeva vezani za uspostavanje protiv prevarnih kontrolnih aktivnosti. Slika 9. Protiv prevarne kontrolne aktivnosti Izvor: autori Informacije i komunikacija o prevarama Relevantne informacije o prevarama i borbi protiv prevara moraju biti identifikovane, obrađene i saopštene u obliku i rokovima koji omagućavaju zaposlenima da obavljau svoju dužnost. Programi u informacionom sistemu treba da kreiraju izvještaje koji će služiti za kontrolu poslovanja i donošenja poslovnih odluka u borbi protiv prevara. Komunikacija u organizaciji mora biti efikasna i potpuna, a informacije treba da su saopštene po standardnoj proceduri, tako da svi zainteresovani dobijaju jasne poruke za borbu protiv prevara. Prikupljanjem i obradom podataka o informisanju i komunikacijma o prevarama u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci došli smo slijedećih podatka i ocjene (Slika 10.). Saopštavanje svim zainteresovanim stranama program borbe protiv prevara i informisanje zaposlenih o njihovim obavezama i odgovornostima kod borbe protiv prevara dobilo je ocjenu 2., što znači su zahtjevi djelimično planirani i provedeni i odnose se samo na Pravilnik o prevenciji i borbi protiv korupcije. Postupak i procedure saopštavanja informacija dobile su ocjenu 1., što znači da je zahtjev djelimično planiran i postoji samo u Pravilniku o prevenciji i borbi protiv korupcije. Prosječna ocjena za navedene tri aktivnosti je 1,67, što znači da postoje djelimični dokazi o ispunjenosti zahtjeva u internoj reviziji za informisanje i komuniciranje o prevarama.

69 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 10. Informacije i komunikacija o prevarama Izvor: autori Praćenje aktivnosti u borbi protiv prevara Sistem interne revizije u borbi protiv prevara mora se kontinuirano pratiti. Praćenje znači proces ocjenjivanja rada sistema tokom vremena. Proces praćenja uključuje upravljačke i nadzorne aktivnosti. Obim i učestalost praćenja zavisi od procjene rizika od prevara. Prikupljanjem i obradom podataka o praćenju aktivnosti u borbi protiv prevara u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci došli smo slijedećih podatka i ocjene (Slika 11.). Praćenje efikasnosti protiv prevarne kontrole i praćenje rješavanja prevara dobili su ocjenu 1., što znači da je zahtjev djelimično planiran i postoji samo u Pravilniku o prevenciji i borbi protiv korupcije. Praćenje provođenja planiranih aktivnosti dobilo je ocjenu 2., što znači su zahtjevi djelimično planirani i provedeni. Prosječna ocjena za navedene tri aktivnosti je 1,33., što znači da postoje djelimični dokazi o ispunjenosti zahtjeva u internoj reviziji za praćenje aktivnosti u borbi protiv prevara.

70 246 Darko Tomaš, et al. COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA Slika 11. Praćenje aktivnosti borbe protiv prevara Izvor: autori Program borbe protiv prevara je pisani dokument u kojem su opisane aktivnosti za prevenciju, otkrivanje i istraživanje prevara, kao i aktivnosti na podizanju svjesti zaposlenih za borbu protiv prevara, odovornosti za prevare, procjeni rizika od prevara, izvještavanju i nadzoru nad prevarama. Prikupljanjem i obradom podatka o programu borbe protiv prevara u Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci došli smo slijedećih podatka i ocjene (Slika 12.). Ustanova je usvojila Pravilniku o prevenciji i borbi protiv korupcije. Za provjeru primjene Pravilniku o prevenciji i borbi protiv korupcije u UKC Banja Luka odgovorna je Komisija za provjeru korupcije. Prosječna ocjena za prethodno opisanih pet aktivnosti je 1,3., što znači da postoje djelimični dokazi o ispunjenosti zahtjeva u internoj reviziji za praćenje aktivnosti u borbi protiv prevara. Slika 12. Program borbe protiv prevara Izvor: autori

71 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp DISKUSIJA Organizacije i autori su različito pristupili kreiranju konceptualnog okvira za izradu programa borbe protiv prevara. Predstavićemo glavne aktivnosti pojedinih programa. Global Management Accountant (CGMA) je godine definisao je konceptualni okvir za izradu antiprevarne strategije koja ima četiri glavne komponente, i to (Slika 13): prevencije, otkrivanje, odgovor i odvraćanje od prevara. Za provođenje anti-prevarnog programa potrebno je pridržavati se i zakonodavnog okvira, prihvatati najbolje prakse korporativnog upravljanja zasnovane na OECD principima i smjernicama, razvijati etičku kulturu i upravljati rizicima, a posebno rizicima od prevara. Slika 13. Antiprevarna strategija Izvor: Global Management Accountant (2012) FRAUD RISK MANAGEMENT a guide to good practice, London U časopisu Tonbeller iz godine objavljen je članak pod nazivom Efficient Fraud Detection in Companies u kome je predstavljen antiprevarni okvir. U fokusu posmatranja je zaštita finansijske reputacije odnosno borba protiv prevara. Anti-prevarni okvir koristi sve raspoložive mjere za poboljšanje efikasnosti procesa prevencije, otkrivanja i odgovora na prevare. Kod upravljanja rizicima prevara koristi se sistemski pristup. Upravljanje se fokusira na ciljno upravljanje, kontrolu i nadzor organizacije.

72 248 Darko Tomaš, et al. COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA Slika 14. Antiprevarni okvir Izvor: Efficient Fraud Detection in Companies, Konceptualni model strategije za borbu protiv prevara koje je usvojila vlada Australije ima četiri komponente, i to: prevencija, otkrivanje, istraživanje, monitoring, evaluacija i izvještavanje. Strategija mora uvažavati zakonodavni okvir i usvojene politike, te karakteristike upravljačkog sistema. Pored toga, na strategiju utiče etička kultura i stav top menadžmenta. Slika 15. Sistemski pristup antiprevarnoj strategiji Izvor: Fraud Control in Australian Government Entities, 2011

73 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Većina konceptualnih okvira je slična. U radu smo predstavili još jedan konceptualni okvir za izradu programa za borbu protiv prevara koji je zasnovan na elementima COSO okvira. Prednost ovog konceptualnog okvira je u unificiranosti organizacionog pristupa ključnih funkcija za kontrolu poslovanja, odnosno u unificiranosti organizacionog pristupa interne kontrole, interne revizije i eksterne revizije zasnovane na istom konceptualnom okviru (COSO okviru). ZAKLJUČAK Prevare su globalni problem. Prevare predstavljaju posebnu opasnost za države u tranziciji, u kojima demokratski, institucionalni i vrijednosni sistemi nisu još dovoljno izgrađeni i primjenjeni. Posljedice prevara negativno utiču na profitabilnost organizacija, život običnih građana i društva u cjelini. Većina zemalja je ušla u borbu protiv prevara. Kod nas su prevare ključni problem zaostajanja u ekonomskom razvoju. Mnoge zemlje su razvile programe za borbe protiv prevara. Savjet ministara Bosne i Hercegovine je godine usvojilo Strategiju za borbu protiv korupcije i Akcioni plan za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije U BiH nije usvojen cjeloviti program borbe protiv prevara, jer pored Strategije za borbu protiv korupcije potrebno je usvojiti strategiju za borbu protivpravnog prisvajanja imovine i strategiju protivprevarnog finansijkog izvještavanja. Preporuka je da organizacije usvoje programe za borbu protiv prevara. Interna revizija kao ključna funkcija u provođenjeu programa za borbu prtiv prevara može biti organizovana na osnovu različitih konceptualnih modela. Preporučujemo da se inetrna kontrola i interna revizija organizuju na istom konceptualnom modelu, odnosno COSO modelu. U Univerzitetskom kliničkom centru Republike Srpske u Banjoj Luci Pravilnik o prevenciji i borbi protiv korupcije treba preimenovati u Pravilnik za borbu protiv prevara, te pored korupcije uključiti i protivpravno prisvajanje imovine i prevarno finansijsko izvještavanje. Provođenje pravilnika treba biti u nadležnosti interne revizije, a ne Komisije za provjeru korupcije.

74 250 Darko Tomaš, et al. COSO OKVIR I ORGANIZOVANJE INTERNE REVIZIJE ZA BORBU PROTIV PREVARA LITERATURA / REFERENCES ACFE (2014). Global Fraud Stady: Report to the Nations on Occupational Fraud and Abuse Bush, M.K. (2003). What do companies really want from their internal auditors? Auditwire, November/December, 25(6):1-2. Button, M., Gee, J., and Brooks, G. (2012). Measuring the cost of fraud: An opportunity for the new competitive advantage. Journal of Financial Crime, 19 (1), Coderre, D. (2009). Fraud Analysis Techniques Using ACL. New Jersey: John Wiley & Sons. Schuessler, K. Cresey, D. (1950). Personality characteristics of criminals. American Journal of Sociology 1950/3/1. Chicago: University of Chicago Press. Efficient Fraud Detection in Companies, Global Management Accountant (2012) FRAUD RISK MANAGEMENT a guide to good practice, London. Gottschalk, P. (2010). Categories of financial crime. Journal of Financial Crime, 17 (4), pp Klikovec, A. (2011). Uloga revizije u otkrivanju prevara pregled rezultata empirijskog istraživanja u Republici Hrvatskoj. Zagreb: Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta. Moeller, R., Vitt, H. (1999). Brink s Modern Internal Auditing. New York. Rezaee, Z., Riley, R. (2010). Financial statement: Fraud prevention and detection. New Jersey: John Wiley & Sans. The institute of Internal Auditors. (2007). The Profesional Practices Framework. Florida: Global Practice Centre. Vona, L. (2008). Fraud Risk Assessment - Building a Fraud Audit Program. New Jersey: John Wiley & Sons. Wells, J. T. (2001).Why Employees Commit Fraud. Association of Certified Fraud Examiners. Williams, H. E. (2006). Investigating white-collar crime: embezzlement and financial fraud. Springfield, Ill.: C.C. Thomas. Tušek, B., Žager, L. (2008). Revizija, 3. izd. Zagreb: Hrvatska zajednica računovođa i financijskih djelatnika.

75 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp THE COSO FRAMEWORK AND THE ORGANIZATION OF INTERNAL AUDIT FOR FIGHTING AGAINST FRAUD Darko Tomaš 1, Igor Todorović 2, Zdravko Todorović 3 1 Assistant Professor, University of Banja Luka, Faculty of Economics, darko.tomas@ef.unibl.org 2 Associate Professor, University of Banja Luka, Faculty of Economics, igor.todorovic@ef.unibl.org 3 Full Professor, University of Banja Luka, Faculty of Economics, zdravko.todorovic@ef.unibl.org Abstract: Due to inability to copy certain effi cient programs or strategies for fi ghting against fraud, many companies have developed its own programs for fighting against fraud which are appropriate for their business, legal framework and organisational culture. This paper deals with the role of internal audit in the fight against fraud, while it investigates the organisation of internal audit for fighting against fraud. The paper presents the COSO framework which is traditionally used for organisation of internal control department as a potential framework for organisation of internal audit department in fighting against fraud. According to this model, the program for fighting against fraud needs to have the following five elements: implementation of control environment for fighting against fraud, assessment of fraud risks, anti-fraud control activities, information and communication about fraud and monitoring of activities for fighting against fraud. Keywords: Fraud, internal audit, program for fight againt fraud, COSO framework. JEL Classification: K13, K43

76 DOI: /EMC V Datum prijema rada: 12. septembar Datum prihvatanja rada: 1. decembar PREGLEDNI NAUČNI RAD / OVERVIEW SCIENTIFIC PAPER UDK: /.35(4-672EU) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE Bilas Vlatka Šupuković Vedran Izvanredni profesor na Katedri za međunarodnu ekonomiju. Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Zagreb, Hrvatska, bilas.vlatka@gmail.com Magistar ekonomskih znanosti, direktor PPD RK Zagreb, Hrvatska, vedran.supukovic@rk-zagreb.hr Apstrakt: Sve intenzivniji procesi globalizacije i regionalizacije ogledaju se u većem obujmu međunarodne trgovine i međunarodnih investicija. Udjeli izvoza i uvoza robe u nacionalnom proizvodu porasli su znatno, dok međunarodne investicije i zajmovi rastu brže i od svjetske trgovine. Cilj predmetnog rada je istražiti povezanost između izvoza, priljeva inozemnih izravnih ulaganja i ekonomskog rasta, mjerenog bruto domaćim proizvodom na uzorku zemalja članica Europske unije. Zemlje članice će se podijeliti u dvije skupine (EU15 i EU13) zbog njihove heterogenosti koja otežava donošenje jednoobraznih zaključaka za sve zemlje članice integracije. Zaključci istraživanja o vezi između promatranih varijabli mogu biti od koristi prilikom donošenja efektivnih razvojnih politika i strategija. Ključne riječi: izvoz, FDI, BDP, EU JEL klasifikacija: F43 UVOD Sve intenzivniji procesi globalizacije i regionalizacije ogledaju se u većem obujmu međunarodne trgovine i međunarodnih investicija. Tako su udjeli robne razmjene u nacionalnom proizvodu porasli znatno, dok međunarodne investicije i zajmovi rastu brže i od svjetske trgovine. Integraciji svjetskog tržišta doprinijela je sve jača tržišna liberalizacija kako na regionalnoj tako i na globalnoj razini. Trgovinska otvorenost zemlje utječe na njenu sposobnost nošenja s potencijalnim financijskim krizama nastalim kao posljedica naglih zaokreta u tijekovima kapitala i na tekućem računu. Slabije otvorene zemlje moraju poduzimati veće deprecijacije realnog tečaja uslijed prilagođavanja tekućeg računa, a kao posljedica toga osjetit će jače efekte na platnu bilancu i u kratkom roku, povećanje

77 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp nezaposlenosti u nekonkurentnim sektorima. Smatra se da je trgovinsku liberalizaciju jednostavnije ostvariti nego financijsku liberalizaciju. Štoviše, opće je prihvaćeno mišljenje da u zemljama u razvoju liberalizacija tekućeg računa mora prethoditi liberalizaciji kapitalnog računa. U protivnom, ako bi se kapital uvozio i ulagao prije nego je provedena trgovinska liberalizacija, to bi potenciralo postojeće distorzije i rezultiralo pogrešnim investicijskim odlukama i nepovoljnom usmjeravanju ekonomskog rasta. Središnja ideja zagovaranja slobodne međunarodne razmjene roba i usluga jest omogućavanje zemljama sudionicama porast blagostanja. S obzirom da se međunarodna ulaganja mogu smatrati intertemporalnim oblikom međunarodne trgovine, sličan zaključak leži iza koncepta slobodnog kretanja kapitala.u skladu s neoklasičnim teorijskim postavkama, financijska liberalizacija, odnosno, liberalizacija tijekova kapitala vodi kretanju kapitala iz zemalja koje su bogate njime u zemlje kojima je to oskudan faktor i u kojima će postojati veći povrati. Sloboda kretanja kapitala raste usporedno sa stupnjem otvorenosti tržišta. To potvrđuje činjenica da je većina razvijenih zemalja ukinula prepreke slobodnim tijekovima kapitala u prošlom stoljeću. Međutim, slučaj zemalja u razvoju nije toliko jasan (Alfred Steinherr i sur., 2006). Iako su teorijske postavke jasne, praktično iskustvo mnogih zemalja nije ih potvrdilo. Povijest je pokazala da iako slobodno kretanje kapitala nosi koristi u dugom roku, potrebne su ostale podupiruće politike, makroekonomski i institucionalni preduvjeti kako bi se iskoristile sve koristi liberalizacije (Steinherr i sur., 2006). Liberalizacija kretanja kapitala, razvoj i integracija financijskih tržišta imaju različite izravne i neizravne učinke. Očekuje se da će slobodno kretanje kapitalapozitivno djelovati na alokaciju resursa povećavajući globalno blagostanje. Na taj način tijekovi kapitala u smjeru Sjever-Jug omogućuju povećano ulaganje u siromašne zemlje što je za njih korisno jer na taj način dolaze do inače nedostupnog kapitala, dok bogate zemlje imaju koristi u obliku većih povrata na uloženo. Financijska liberalizacija pozitivno djeluje i na alokaciju rizika što može dodatno motivirati ulagače na veća ulaganja, a koja povoljno djeluju na rast. Kada je riječ o inozemnim izravnim ulaganjima, smatra se da potencijalne pozitivne posljedice na rast mogu rezultirati iz različitih prelijevanja, poput prelijevanja tehnologije ili znanja. Neizravni učinci financijske globalizacije na ekonomski rast očituju se u obliku poticanja specijalizacije, boljeg dizajniranja ekonomskih politika i signaliziranja o potrebi stvaranja povoljnijeg ekonomskog okruženja, a što je važno za zemlje u razvoju (Eswar Prasad i sur., 2003).

78 254 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE William Easterly i sur. (2001) bavili su se istraživanjem izvora volatilnosti outputa na uzorku od 74 zemlje u razdoblju od do godine. Autori su došli do zaključka kako zemlje s razvijenijim domaćim financijskim sektorom bilježe nižu volatilnost proizvodnje.međutim, zaključili su da niti stupanj financijske otvorenosti niti volatilnost kapitalnih tijekova ne utječu na volatilnost outputa. Važnu ulogu na globalnom tržištu roba i usluga i tržištu kapitala ima Europska unija (EU). Zajedničkom trgovinskom politikom RU nastoji osigurati poboljšan pristup tržištu i poštivanje trgovinskih pravila. U praksi, zemlje članice EU nerijetko sklapaju bilateralne sporazume s drugim zemljama u cilju olakšavanja razmjene. Njemačka je bila prva zemlja na svijetu koja je sklopila bilateralni ugovor godine s Pakistanom (Robert E. Lipsey, 2001).Mnoge zemlje širom svijeta, uključujući i druge zemlje članice EU kasnije su slijedile njezin primjer. Danas EU ostvaruje značajne koristi od otvorenosti gospodarstva trgovini i ulaganjima. Progresivno smanjivanje i ukidanje prepreka trgovini i inozemnim ulaganjima središnji je dio razvojnih strategija EU. Cilj predmetnog rada je istražiti povezanost između izvoza, priljeva inozemnih izravnih ulaganja i ekonomskog rasta, mjerenog bruto domaćim proizvodom (BDP) na uzorku zemalja članica Europske unije. Zemlje članice su podijeljene u dvije skupine (EU15 i EU13) zbog njihove heterogenosti koja otežava donošenje jednoobraznih zaključaka za sve zemlje članice integracije. Zaključci istraživanja o vezi između promatranih varijabli mogu biti od koristi prilikom donošenja efektivnih razvojnih politika i strategija. Rad se sastoji od pet dijelova. Nakon uvodnog dijela slijedi pregled literature, a iza kojeg je predstavljena metodologija istraživanja. U četvrtom dijelu dani su rezultati istraživanja, a peti se dio odnosi na zaključak. PREGLED LITERATURE Većina zemalja u svijetu prepoznala je važnost ulaganja i izvoza kao načina postizanja ekonomskog prosperiteta pa su u svoje nacionalne strategije uključile programe njihova poticanja. Upravo stoga istraživanje veze između inozemnih izravnih ulaganja, izvoza i gospodarskog rasta zauzima važno mjesto u literaturi. Inozemna izravna ulaganja (engl. Foreign Direct Investment - FDI) prepoznata su kao jedan od najstabilnijih oblika priljeva stranog kapitala. Njihova je uloga tim veća ako se uzmu u obzir mogući pozitivni efekti na povećanje konkurentnosti

79 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp i ekonomskog rasta zemlje primateljice. Prema neoklasičnim modelima rasta, tehnološki napredak i povećanje radne snage su egzogeni čimbenici, a priljevi FDI samo povećavaju akumulaciju kapitala u zemlji primateljici što vodi do privremenog povećanja dohotka po glavi stanovnika, no ne i do dugoročnog rasta (Frank Hisao i Mei-ChuHsiao, 2006). Nasuprot navedenome, endogeni modeli rasta temelje se na pretpostavci da su inozemna izravna ulaganja produktivnija od domaćih budući da potiču upijanje i primjenu novih tehnologija u proizvodnji. Također, prema endogenim modelima rasta, FDI mogu pridonijeti dugoročnom ekonomskom rastu uslijed prelijevanja znanja ili kroz prelijevanja vještina i novih procesa. Priljevi FDI mogu pozitivno djelovati na razvoj i akumulaciju ljudskog kapitala, povećanje zaposlenosti te mogu predstavljati izvor prelijevanja tehnologije. No, valja naglasiti da utjecaj inozemnih izravnih ulaganja na ekonomski rast i razvoj ovisi o stupnju razvijenosti same zemlje, ekonomskim i socijalnim uvjetima, stupnju tehnološkog razvoja, otvorenosti zemlje trgovini te stupnju komplementarnosti ili supstitutivnosti FDI i domaćih ulaganja. Empirijska istraživanja povezanosti FDI i rasta razlikuju se ovisno o primjenjivanim metodama, vremenskom okviru i uzroku zemalja. Usha Nair-Reichert i Diana Weinhold (2000) su empirijskim istraživanjem veze između priljeva FDI i gospodarskog rasta,primjenjujući panel analizu na uzorku 24 zemlje u razvoju u razdoblju od godine, došli do zaključka da je efikasnost FDI u poticanju ekonomskog rasta veća u otvorenijim zemljama. Koristeći model linearne regresije Gaurav Agrawal i Mohd Aamir Khan (2011) ispitali su utjecaj FDI na ekonomski rast Kine i Indije. Rezultati empirijske analize pokazali su da je ekonomski rast u Indiji bio manje pod utjecajem priljeva FDI nego ekonomski rast u Kini. Navedeno upućuje da je Kina bolje iskoristila i usmjerila priljeve FDI. Agrawal (2015) je istražio vezu između FDI i ekonomskog rasta na uzorku skupine BRICS zemalja u razdoblju od te je došao do zaključka da su FDI i ekonomski rast kointegrirani na razini panela, što upućuje na dugoročnu ravnotežu između promatrane dvije varijable. S druge strane, Donny Tang (2015) je istražujući efekte priljeva FDI na ekonomski rast zemalja EU tijekom razdoblja došao do zaključka da porast priljeva FDI ne doprinosi ekonomskom rastu. Maria Charkovic i Ross Levine

80 256 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE (2005) također tvrde da postoje negativni efekti priljeva FDI u obliku efekta istiskivanja domaćih ulaganja. Drugim riječima tvrde da priljevi inozemnih ulaganja ne potiču rast. Choong, Chee, Keong, Lim, Kiam Ping (2011) primijenili su panel analizu i centralizirane metode momenata na grupi od 70 razvijenih i zemalja u razvoju, u razdoblju od 1988 do Rezultati istraživanja pokazali su značajnu i negativnu vezu između FDI i ekonomskog rasta u zemljama u razvoju. Objašnjenje negativnog utjecaja FDI autori pronalaze u slabo razvijenom financijskom sustavu i slaboj regulaciji kretanja kapitala koji vode pogrešnim alokacijama privatnog kapitala. Može se zaključiti da utjecaj priljeva FDI na gospodarstvo zemlje primateljice nije jednoznačan te da postoji dvosmjerna veza između FDI i ekonomskog rasta. Jednako tako, većina studija ukazuje na dvosmjernu vezu izvoza i rasta.prema Paulu Krugmanu (1979) otvorenost trgovini vodimože voditi razvoju međunarodnog ciklusa proizvoda, jer se proizvodnja određenih proizvoda prethodno proizvedenih u razvijenim zemljamapremješta u slabije razvijene zemlje. Ovaj proces premještanja proizvodnje prati povećanje obujma trgovine zemalja u razvoju i slabo razvijenih zemalja tedifuziju naprednijih proizvodnih tehnologija prema slabije razvijenim zemljama. Zaključci rasprava o povezanosti izvoza i rasta obično se dijele u četiri skupine(judith Giles i Klara Williams, 2000, Shyh-Wei Chen, 2007). Prva skupina zaključaka usmjerena je na hipotezuizvozno-usmjerenog rasta, što znači da rast izvoza uzrokuje ekonomski rast. Rast izvoza obično se smatra jednim od glavnih determinanta rasta gospodarstva u proizvodnji i zapošljavanju. Empirijski to znači jednosmjernu uzročnost izvoza na bruto domaći proizvod (BDP). Drugi zaključak istraživanja veze izvoza i rasta odnosi se na hipoteze kojima se pretpostavlja da ekonomski rast potiče izvoz. Drugim riječima, povećanje BDPa općenito dovodi do odgovarajućeg povećanja izvoza, što empirijski ukazuje na jednosmjernu uzročnost BDP-a na izvoz. Treća skupina zaključaka podrazumijeva dvosmjerni odnos izvoza i gospodarskog rasta. Konačno, četvrta skupina zaključaka pretpostavlja neutralan odnos između izvoza i gospodarskog rasta. Shiva Makki i Agapi Somwaru (2004) tvrde da rast izvoza povećava faktorsku produktivnost uslijed dobitaka koji su posljedica rastućih prinosa i djelovanja na većem tržištu. Rast izvoza oslabljuje kontrole međunarodne razmjene što rezultira rastom uvoza kapitalno intenzivnih poluproizvoda.gene Grossman i Elhanan Helpman (1991) također zagovaraju otvorene trgovinske režime jer smatraju da

81 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp pomažu pri uvozu naprednijih tehnologija i da rezultiraju boljom ulagačkom klimom. Jim Love i Ramesh Chandra (2005) ispitali su uzročnu povezanost između izvoza i ekonomskog rasta na uzorku sedam zemalja jugoistočne Azije. Rezultati istraživanja su ukazali da postoji jednosmjerna uzročna povezanost rasta na izvoz u Indiji, Maldivima i Nepalu, dok je uzročna povezanost izvoza i rasta potvrđena u Bangladešu i Butanu. U slučaju Šri Lanke i Pakistana nije dokazana nikakva uzročna povezanost. Nadalje, istraživanja veze između priljeva FDI, izvoza i rasta u multivarijantnom okviru relativno su novijeg datuma. Moshen Mehrara i sur. (2013) ispitali su povezanost ekonomskog rasta, izvoza i FDI na uzorku zemalja u razvoju u razdoblju od do koristeći se panel tehnikama. Rezultati njihova istraživanja ukazuju da, prvo, postoji snažna dvosmjerna uzročnost između ekonomskog rasta i priljeva FDI. Drugo, potvrdili su hipotezu o izvozno-usmjerenom rastu u dugom i kratkom roku. Treće, prema Grangerovom testu kauzalnosti, izvoz nije uzrokovan niti ekonomskim rastom niti priljevima FDI. Faud Kreishan i Sami J. (2012) također su ispitali vezu između FDI, izvoza i rasta u Jordanu primjenjujući procedurutestiranja granica i Johansenov test kointegracije. Rezultati analize potvrđuju postojanje dugoročne veze između promatranih varijabli, točnije dokazano je da FDI i izvoz imaju pozitivne učinke na ekonomski rast.rezultati istraživanja Mohammed Ershad Hussain i Mahfuzul Haque (2016) impliciraju postojanje veze između inozemnih izravnih ulaganja, trgovine i stope rasta BDPa per capita u Bangladešu. Autori su koristili VECM model kako bi dokazali dugoročnu povezanost između promatranih varijabli. Autori također zaključuj da trgovina i inozemna ulaganja imaju značajan utjecaj na stopu rasta BDP-a. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Empirijskim se istraživanjem u ovom radu testiralo postojanje veze između priljeva inozemnih izravnih ulaganja, izvoza i ekonomskog rasta. Ukupni priljevi inozemnih izravnih ulaganja i ukupan izvoz predstavljaju nezavisne varijable dok je zavisna varijabla u modelu ekonomski rast mjeren kao ukupni BDP i BDP po glavi stanovnika. Istraživanje je provedeno na uzorku od 28 zemalja članica Europske unije podijeljenih u dvije skupine zbog njihove heterogenosti. Prvu skupinu zemalja čini petnaest starijih EU članica koje su za potrebe istraživanja označene oznakom EU15 te uključuje: Austriju, Belgiju, Dansku, Finsku, Francusku, Njemačku,

82 258 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE Grčku, Irsku, Italiju, Luksemburg, Nizozemsku, Portugal, Španjolsku, Švedsku i Velika Britaniju. Drugu skupinu zemalja čine novije zemlje članice EU, takozvane EU13: Bugarska, Hrvatska, Cipar, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Malta, Poljska, Rumunjska, Slovačka Slovenija. Statistička povezanost nezavisnih varijabli i zavisnih varijabli testirana je multivarijantnom regresijskom analizom, a statistička povezanost jedne nezavisne varijable i jedne zavisne varijable testirana je jednostavnom linearnom regresijom. Regresijski model jest stohastički model izražen jednadžbom u kojoj je zavisna varijabla predočena kao linearna ili nelinearna funkcija nezavisnih varijabli (Vlasta Bahovec i Nataša Erjavec, 2009).Ovisno o ulaznim varijablama razlikujemo univarijantni i multivarijantni pristup. Univarijantni pristup sastoji se u analizi varijabiliteta predmeta ispitivanja u jednoj varijabli (obilježju). U ovom pristupu svaka se varijabla proučava nezavisno od drugih varijabli. Multivarijantni pristup analizira međusobni odnos više od dvije varijable istovremeno. Multivarijantna analiza odnosi se na statističke modele koji imaju dvije ili više zavisnih varijablii na modeliranje podataka koji se često izvode iz longitudinalnih istraživanja, pri čemu se ishod mjeri za isti predmet kroz više vremenskih točaka. Model multiple ili višestruke regresije oblikovan je pomoću regresijske jednadžbe koja općenito glasi (Andy Field, 2005):(1) y= β 0 + β 1 Bx 1 + β 2 x β n x n + е i, gdje je y zavisna varijabla, x su nezavisne varijable, a e jest greška relacije, odnosno razlika između predviđenih i opaženih vrijednosti y za svaku i-tu varijablu. Model jednostavne regresije općenito se može opisati izrazom (Bahovec i Erjavec, 2009):(2) y= f (x) + e, gdje je y zavisna varijabla, x nezavisna varijabla, a e slučajna varijabla (greška relacije). Za testiranje autokorelacija rezidualnih odstupanja prvog reda korišten je Durbin-Watsonov test. Rezultati dobiveni statističkom obradom prikazani su grafički i numerički (tabelarno). Statističko testiranje provedeno je na razini značajnosti od 95% (α=0,05). Podaci korišteni u empirijskom istraživanju prikupljeni su iz baze UNCTAD za vremensko razdoblje od do godine.

83 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp REZULTATI ISTRAŽIVANJA Istraživanje je provedeno u dva dijela. Prvi dio istraživanja sastoji se od multivarijantne regresijske analize na uzorku zemalja EU15 i EU13 pri kojem su kao nezavisne varijable uzete: ukupni izvoz i priljevi inozemnih izravnih ulaganja (FDI), dok su kao zavisne varijable uzetebdp po glavi stanovnika (BDP PC) i ukupni BDP. Rezultati multivarijantne regresijske analize na uzorku zemalja EU15 (Tablica 1) pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između ukupnog izvoza i BDP-a po glavi stanovnika te između ukupnog izvoza ukupnog BDP-a (p vrijednost<0,001). Postoji statistički granična povezanost između priljeva inozemnih izravnih ulaganja (FDI) i BDP-a po glavi stanovnika i ukupnog BDP-a (p-vrijednost je približno jednaka 0,05). Statistički značajan odsječak (Intercept, p<0,001) ukazuje na postojanje i drugih faktora koji utječu na zavisne varijable, a koji nisu uključeni u ovo istraživanje. Tablica 1. Rezultati multivarijantne regresije za zemlje EU15 Multivarijantna regresijska analiza Test Value F Effect df Error df p Intercept Wilks 0, , <0,001 Ukupan izvoz Wilks 0, , <0,001 FDI Wilks 0,963 3, ,053 Izvor: autori Rezultati provedene faktorske regresijske analize, pri čemu je zavisna varijabla BDP po glavi stanovnika, a nezavisne varijable su izvoz i priljevi FDI, pokazuju da postoji statistički značajna povezanost ukupnog izvoza i BDP-a po glavi stanovnika na razini statističke značajnosti od 90% (p<0,1 i p>0,05), dok ne postoji statistički značajna povezanost između priljeva FDI i BDP-a po glavi stanovnika (p>0,05) (Tablica 2). Statistički značajan odsječak (Intercept, p<0,001) ukazuje na postojanje i drugih faktora koji utječu na BDP po glavi stanovnika, a koji nisu uključeni u ovo istraživanje.

84 260 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE Tablica 2. Rezultati univarijantne faktorske analize za zemlje EU15, zavisna varijabla BDP C Univarijantna faktorska analiza Degr. Of BDP PC BDP PC BDP PC BDP PC Freedom SS MS F p Intercept 1 1,695E+11 1,695E ,203 <0,001 Ukupan izvoz 1 1,330E+09 1,330E+09 3,477 0,064 FDI 1 2,578E+08 2,578E+08 0,674 0,413 Error 158 6,042E+10 3,824E+08 Total 160 6,177E+10 Izvor: autori Rezultati faktorske regresijske analize gdje je zavisna varijabla ukupni BDP, a nezavisne varijable su izvoz i priljevi FDI pokazuju da postoji statistički značajna povezanost ukupnog izvoza i BDP-a (p<0,001), dok postoji statistički granična značajna povezanost priljeva FDI i BDP-a (p-vrijednost je približno jednak 0,05). Tablica 3. Rezultati univarijantne faktorske analize za zemlje EU15, zavisna varijabla BDP Degr. Of Freedom Univarijantna faktorska analiza BDP SS BDP MS BDP F BDP p Intercept 1 4,762E+10 4,762E+10 0,227 0,635 Ukupan izvoz 1 1,413E+14 1,413E ,840 <0,001 FDI 1 7,990E+11 7,990E+11 3,805 0,053 Error 158 3,318E+13 2,100E+11 Total 160 1,985E+14 Izvor: autori Rezultati multivarijantne regresijske analize na uzorku zemalja EU13pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između ukupnog izvoza i BDP po glavi stanovnika i ukupnog BDP-a, te između FDI i BDP po glavi stanovnika i ukupnog BDP-a (p<= 0,001). Statistički značajan odsječak (odsječak, p<0,001) ukazuje na postojanje i drugih faktora koji utječu na zavisne varijable, a koji nisu uključeni u ovo istraživanje (Tablica 4).

85 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Tablica 4. Rezultati multivarijantne analize za zemlje EU13 Multivarijantna regresijska analiza Test Value F Effect Error p df df Intercept Wilks 0, , <0,001 Ukupan izvoz Wilks 0, , <0,001 FDI Wilks 0,905 7, ,001 Izvor: autori Tablica 5. Rezultati univarijantne faktorske analize za zemlje EU13, zavisna varijabla BDP PC Univarijantna faktorska analiza Degr. Of BDP PC BDP PC BDP PC BDP PC Freedom SS MS F p Intercept 1 1,767E+10 1,767E ,151 <0,001 Ukupan izvoz 1 1,548E+08 1,548E+08 4,471 0,036 FDI 1 3,977E+07 3,977E+07 1,148 0,286 Error 137 4,745E+09 3,464E+07 Total 139 4,914E+09 Izvor: autori Rezultati univarijantne faktorske regresijske analize pri čemu je zavisna varijabla BDP po glavi stanovnika(tablica 5) pokazuju da postoji statistički značajna povezanost ukupnog izvoza i BDP-a po glavi stanovnika (p<0,05), dok ne postoji statistički značajna povezanost FDI i BDP-a po glavi stanovnika (p>0,05). Statistički značajan odsječak (Intercept, p<0,001) ukazuje na postojanje i drugih faktora koji utječu na BDP PC, a koji nisu uključeni u ovo istraživanje. Rezultati univarijantne analize prikazani Tablicom 6pri čemu je zavisna varijabla ukupni BDP pokazuju da postoji statistički značajna povezanost ukupnog izvoza i BDP-a te priljevafdi i BDP-a (p<0,05). Statistički značajan odsječak (Intercept, p<0,001) ukazuje na postojanje i drugih faktora koji utječu na BDP, a koji nisu uključeni u ovo istraživanje.

86 262 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE Tablica 6. Rezultati univarijantne faktorske analize za zemlje EU13, zavisna varijabla BDP Univarijantna faktorska analiza Degr. Of BDP BDP BDP BDP Freedom SS MS F p Intercept 1 1,552E+10 1,552E+10 7,021 0,009 Ukupan izvoz 1 1,702E+12 1,702E ,667 <0,001 FDI 1 2,128E+10 2,128E+10 9,625 0,002 Error 137 3,029E+11 2,211E+09 Total 139 2,190E+12 Izvor: autori Drugi dio istraživanja obuhvaća ispitivanje povezanosti svake pojedine nezavisne varijable (izvoz i priljevi FDI) s odabranomzavisnom varijablom (ukupan BDP i BDP po glavi stanovnika) na uzorku zemalja EU15 i EU13. Testiranje utjecaja svake pojedine nezavisne varijable na odabranu zavisnu provedeno je prvo na primjeru EU15 pomoću regresijske analize na osnovu koje su grafički prikazani regresijski pravci kojima se prikazuje povezanost svake nezavisne varijable i prvo odabrane zavisne varijable BDP PC, zatim i druge zavisne varijable, BDP. Uz prikaz regresijskog pravca i odabranog intervala pouzdanosti prikazana je pripadajuća regresijska jednadžba te vrijednosti koeficijenta linearne korelacije (r) i koeficijenta determinacije (r 2 ili R 2 ). Koeficijent korelacije prikazuje korelaciju zavisne varijable sa svakom od nezavisnih (regresorskih) varijabli, a koeficijent determinacije je proporcija protumačenih odstupanja u ukupnoj sumi kvadrata. Koeficijent determinacije poprima vrijednosti od 0 do 1, a promatrani je model reprezentativniji što je bliži 1. Pripadajuća p-vrijednost označava statističku (ne)značajnost varijabli. Statističko testiranje provedeno je na razini značajnosti od 95% (α=0,05). To znači da je pouzdanost statističkih rezultata dobivenih na ovom uzorku 95%, a dozvoljena statistička pogreška najviše 5% (0,05). Ako je p-vrijednost dobivena statističkim testiranjem manja od statističke pogreške 0,05 (p<0,05) tada postoji statistički značajna povezanost između promatranih pokazatelja, a ako je p-vrijednost veća od 0,05 tada ta povezanost nije statistički značajna. Grafički prikaz regresijskih pravaca kojima se prikazuje veza između svake od nezavisnih sodabranom zavisnom varijablom za zemlje EU15 prikazan je u Prilogu 1. Sažetak rezultata regresijske analize prikazan je Tablicom7.

87 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Rezultati linearne regresije pokazuju da ne postoji statistički značajna povezanost izmeđuukupnog izvoza i zavisne varijable BDP PC te između priljeva FDI i zavisne varijable BDP PC (p>0,05), dok postoji statistički značajna povezanost između ukupnog izvoza i BDP-a, te priljeva FDI i BDP-a (p<0,05). Na temelju Slike 4 u Prilogu 1 koja prikazuje jednostavnu linearnu povezanost FDI i BDP-a je vidljivo da statističku značajnost linearne povezanosti uzrokuje nekoliko izdvojenih visokih vrijednosti priljeva FDI i BDP-a pa taj statistički rezultat treba uzeti s rezervom. U faktorskoj regresiji se zato ta povezanost pokazala granično statistički značajna. Tablica 7. Sažetak regresijske analize za zemlje EU15 zavisna varijabla nezavisna varijabla regresijska jednadžba r r 2 p-vrijednost BDP PC izvoz y= 43419,72-0,0067x -0,1311 0,0177 0,0923 BDP PC priljevi FDI y= 46478,72+0,0103x 0,0200 0,0004 0,7988 BDP izvoz y=1255,862+2,5809x 0,9104 0,8288 0,001 BDP priljevi FDI y=8,0583e5+9,9243x 0,3386 0,1146 0, Izvor: autori Testiranje utjecaja svake pojedine nezavisne varijable na zavisnu varijablu BDP na uzorku zemalja EU13 provedeno je također pomoću regresijske analize na osnovu koje su grafički prikazani regresijski pravci. Grafički prikaz regresijskih prava kojima se prikazuje odnos svake nezavisne sa zavisnom varijablom na uzorku zemalja EU13 prikazani su u Prilogu 2. Uz prikaz regresijskog pravca i odabranog intervala pouzdanosti prikazana je pripadajuća regresijska jednadžba te vrijednosti koeficijenta linearne korelacije (r) i koeficijenta determinacije (r 2 ili R 2 ). Rezultati provedene linearne regresijske analize (Tablica 8)na uzorku EU13 pokazuju da postoji granična statistički značajna povezanost između ukupnog izvoza i BDP PC (p vrijednost je približno jednaka 0,05), dok ne postoji statistički značajna povezanost između priljeva FDI i BDP PC (p>0,05). Postoji statistički značajna povezanost između ukupnog izvoza i BDP-a, te između priljeva FDI i BDP-a (p vrijednost<0,05).

88 264 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE Tablica 8. Sažetak regresijske analize za zemlje EU13 zavisna varijabla nezavisna varijabla regresijska jednadžba r r 2 p-vrijednost BDP PC izvoz y=16924,84-0,016x -0,1622 0,0263 0,0555 BDP PC priljevi FDI y=15924,40+0,0302x 0,0346 0,0012 0,6820 BDP izvoz y=-10306,12+1,9203x 0,9230 0,8519 0,001 BDP priljevi FDI y=81521,51+5,1255x 0,2904 0,0843 0,0004 Izvor: autori ZAKLJUČAK Većina zemalja u svijetu prepoznala je važnost inozemnih ulaganja i izvoza kao načina postizanja ekonomskog rasta. Prihvaćena je hipoteza o izvozno-usmjerenom rastu koja pretpostavlja da politike usmjerene na poticanje izvoza doprinose ekonomskom rastu. S druge strane, inozemna izravna ulaganja prepoznata su kao jedan od najstabilnijih oblika priljeva stranog kapitala. Njihova je uloga tim veća ako se uzmu u obzir mogući pozitivni efekti na povećanje konkurentnosti i ekonomskog rasta zemlje primateljice. Priljevi FDI mogu pozitivno djelovati na razvoj i akumulaciju ljudskog kapitala, povećanje zaposlenosti te mogu predstavljati izvor prelijevanja tehnologije. No, valja naglasiti da utjecaj inozemnih izravnih ulaganja na ekonomski rast i razvoj ovisi o stupnju razvijenosti same zemlje, ekonomskim i socijalnim uvjetima, stupnju tehnološkog razvoja, otvorenosti zemlje trgovini te stupnju komplementarnosti ili supstitutivnosti FDI i domaćih ulaganja. Iako se utjecaj izvoza i inozemnih izravnih ulaganja na ekonomski rast ne može jednoznačno opisati, može se zaključiti da imaju važnu ulogu u gospodarstvu te su u središtu razvojnih politika i strategija mnogih zemalja, osobito onih u razvoju. Rezultati empirijskog istraživanja provedenog u ovom radu potvrđuju postojanje veze između priljeva inozemnih izravnih ulaganja, izvoza i ekonomskog rasta, no povezanost se razlikuje ovisno o primijenjenom pristupu istraživanju i o mjeri ekonomskog rasta. Multivarijantna regresijska analiza na uzorku zemalja EU15 pokazuje da postoji statistički značajna povezanost između ukupnog izvoza i BDP-a po glavi stanovnika,kao i ukupnog BDP-ate postoji statistički granična povezanost između priljeva inozemnih izravnih ulaganja i BDP-a po glavi stanovnika te ukupnog BDP-a. Rezultati multivarijantne regresijske analize na uzorku zemalja EU13pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između ukupnog izvoza i bruto domaćeg proizvodapo glavi stanovnika i ukupnog

89 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp BDP-a te između priljeva FDI i BDP po glavi stanovnika, kao i ukupnog BDP-a. Statistički značajan odsječak u oba slučaja (odsječak, p<0,001) ukazuje na postojanje i drugih faktora koji utječu na zavisne varijable, a koji nisu uključeni u ovo istraživanje.rezultati provedene univarijantne faktorske regresijske analize na uzorku zemalja EU15 i EU 13 pokazuju postojanje statistički značajne veze između izvoza i priljeva FDI s ukupnim BDP-om, dok veza između priljeva FDI i BDP-a po glavi stanovnika nije dokazana. Rezultati bi moguće bili drugačiji da je istražena veza između priljeva FDI po glavi stanovnika.statistički značajan odsječak i u ovom slučajuukazuje na postojanje drugih faktora koji utječu na zavisne varijablete se u budućem istraživanju mogu uključiti dodatne varijable kako bi se proširili zaključci o determinantama ekonomskog rasta. Rezultati jednostavne linearne regresijske analize također ukazuju na statistički značajnu vezu između izvoza, priljeva FDI i ukupnog BDP-a dok nije dokazana veza s BDP-om po glavi stanovnika.zaključci istraživanja o vezi između promatranih varijabli mogu biti od koristi prilikom donošenja efektivnih razvojnih politika i strategija. LITERATURA / REFERENCES Agarwal, G, Khan, M. A. (2011). Impact of FDI on GDP. A comparative study pf China and India. International Journal of Business Management, 6, str. 71. Agrawal, G. (2015). Foreign direct investment and economic growth in BRICS economies. A panel data analysis. Journal of Economic and Business Management, 3, str Bahovec, V., Erjavec, N. (2009). Uvod u ekonometrisjku analizu. Radna skripta. Zagreb: Element. Barlevy, G. (2004). The Cost of Business Cycles under Endogenous Growth. American Economic Review, 94 (4), str Charkovic, M., Levine, R. (2005). Does foreign direct investment accelerate economic growth? U: Moran, H.M., Graham, E.M. and Blomstrom, M. (Eds.): DoesForeign Direct Investment Promote Development?, str Institute for International Economics, Washington, DC. Choong, C., Keong, L., Kiam P. (2011). Foreign Direct Investment, Financial Development and Economic Growth: Panel Data Analysis. The IUP Journal of Applied Economics, X (2), str Chen, S. (2007). Exactly what is the link between export and growth in Taiwan? New evidence from the Granger causality test. Economics Bulletin, 6(7), Easterly, W., Islam, R., Stiglitz, J. (2001). Shaken and Stirred: Explaining Growth Volatility. Annual World Bank Conference on Development Economics. Dostupno na: es/ / /easterly.pdf[ ]. Field, A. (2005). Discovering statistics using SPSS. London: Sage Publications Ltd.

90 266 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE Giles, Judith A., Cara L. (2000). Export-led growth: A survey of the empirical literature and some noncausality results part 1. Econometrics Working Paper EWP0001. Grgić, M., Bilas, V. (2008). Međunarodna ekonomija. Zagreb: Lares plus. Grossman, Gene M., Helpman, E. (1991). Trade, Knowledge Spillovers, and Growth. European Economic Review, Vol. 35, str Hsiao, Frank S.T., Mei Chu C.W. (2006). FDI, exports and GDP in East and Southeast Asia Panel data versus time series causality analysis. Journal of Asian economics, 17: Hussain, Mohammed E., Haque, M. (2016). Foreign direct investment, trade and economic growth: an empirical analysis of Bangladesh. Economies, 4 (7), str Kreishan, Faud M., Sami, J. (2012). FDI and export-led growth in Jordan: evidence from cointegration and causality test. College of Business, Hospitality& Tourism Studies. Working paper series 06/12. Fiji National University. Krugman, P. (1979). A Model of Innovation, Technology Transfer, and the World Distribution of Income. Journal of Political Economy 87(2): Lipsey, Robert E. (2001). Foreign direct investors in three financial crises. NBER Working Paper No Dostupno na: [ ]. Love, J., Chandra, R. (2005). Testing export-led growth in South Asia. Journal of Economic Studies, 32, str Mehrara, M., Haghnejad, A., Dehnavi, J., Meybodi, Fereshteh J. (2013). Dynamic causal relationship among GDP, exports and foreign direct investments in the developing countries. International letters of social and Humanistic Sciences, 14, str Nair-Reichert, U., Weinhold, D. (2000). Causality tests for cross-country panels: new look at FDI and economic growth in developing countries. Qxford bulletin of economics and statistics, 64, str Prasad, E., Rogoff, K., Wei, Shang-Jin, Kose, Ayhan M. (2003). Effects of globalization on developing countries: some empirical evidence. Dostupno na: res/docs/2003/ pdf[ ]. Shiva S. M., Agapi S. (2004). Impact of Foreign Direct Investment and Trade on Economic Growth: Evidence from Developing Countries American Journal of Agricultural Economics, 86 (3), str Steinherr, A., Cisotta, A., Klar, E., Šehović, K. (2006). Liberalizing cross-border capital flows: How effective are institutional arrangements against crisis in Southeast Asia. Asian Development Bank Working Paper. Dostupno na: aric.adb.org/pdf/workingpaper/ WP06_Steinherretal.pdf [ ]. Tang, D. (2015). Has the foreign direct investment boostedeconomic growth in the European Union countries? Journal of International Global Economics Study, 8, str

91 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp THE RELATIONSHIP AMONG THE INFLOW OF FOREIGN DIRECT INVESTMENTS, EXPORTS AND ECONOMIC GROWTH IN THE EU COUNTRIES Vlatka Bilas 1, Vedran Šupuković 2 1 Associate Professor at the Department of International Economics. Faculty of Economics, University of Zagreb. Zagreb, Croatia, bilas. vlatka@gmail.com 2 Master of Economic Sciences, Director of PPD RK Zagreb, Croatia, vedran.supukovic@rk-zagreb.hr Abstract: The ever-increasing processes of globalization and regionalization are refl ected in the greater volume of international trade and investments. As a result of the aforementioned, the shares of export and import of goods in the national product are increased considerably, while international investment and loans grow faster than the world s trade. Stronger market liberalization on both regional and global levels, has contributed to the integration of the world market. The previously mentioned processes of globalization, regionalization, and liberalization of economic relationships are, in addition, refl ected in the ever-increasing capital mobility. Most countries have recognized the importance of investments and export as means of achieving economic prosperity and have included subsidy programs into their national strategies. Investigation of the relationship between export and economic growth has an important place in the literature. A hypothesis on export-oriented growth, which assumes that export-driven policies contribute to economic growth, is now widely accepted. On the other hand, Foreign Direct Investments (FDI) have been recognized as one of the most stable forms of foreign capital infl ow. Their role is even greater if we consider possible positive effects on the increase of competitiveness and economic growth of the recipient country. FDI infl ows can have a positive impact on the development and accumulation of human capital, employment growth, and can be a source of technology overfl ow. However, it should be emphasized that the impact of foreign direct investments on economic growth and development depends on the country s own level of development, economic and social conditions, the degree of technological development, country s openness to trade and the level of complementarity or substitutability of FDI, as well as the domestic investments. The objective of this paper is to examine the correlation between export, the infl ow of foreign direct investment and economic growth, measured by gross domestic product per capita, on a sample of the EU member countries (EU28). The member countries will be divided into two groups (EU15 and EU13) due to their heterogeneity, which hinders the establishment of uniform conclusions for all the member countries of integration. The conclusions of the research on the relationship between the observed variables can be useful in the process of making effective development policies and strategies. Keywords: export, FDI, GDP, EU JEL Classification: F43

92 268 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE PRILOG 1. Slika 1. Regresijski pravac za zemlje EU15, zavisna varijabla BDP PC, nezavisna varijabla izvoz Izvor: autori Slika 2. Regresijski pravac za zemlje EU15, zavisna varijabla BDP PC, nezavisna varijabla priljevi FDI Izvor: autori

93 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 3. Regresijski pravac za zemlje EU15, zavisna varijabla BDP, nezavisna varijabla izvoz Izvor: autori Slika 4. Regresijski pravac za zemlje EU15, zavisna varijabla BDP, nezavisna varijabla priljevi FDI Izvor: autori

94 270 Bilas Vlatka, Šupuković Vedran POVEZANOST PRILJEVA INOZEMNIH IZRAVNIH ULAGANJA, IZVOZA I EKONOMSKOG RASTA U ZEMLJAMA EUROPSKE UNIJE PRILOG 2. Slika 5. Regresijski pravac za zemlje EU13, zavisna varijabla BDP PC, nezavisna varijabla izvoz Izvor: autori Slika 6. Regresijski pravac za zemlje EU13, zavisna varijabla BDP PC, nezavisna varijabla priljevi FDI Izvor: autori

95 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 7. Regresijski pravac za zemlje EU13, zavisna varijabla BDP, nezavisna varijabla izvoz Izvor: autori Slika 8. Regresijski pravac za zemlje EU13, zavisna varijabla BDP, nezavisna varijabla priljevi FDI Izvor: autori

96 DOI: /EMC V Datum prijema rada: 24. septembar Datum prihvatanja rada: 1. decembar PREGLEDNI NAUČNI RAD / OVERVIEW SCIENTIFIC PAPER UDK: :347.4 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str MEĐUSOBNA PRILAGOĐAVANJA KAMATNIH STOPA NA TRŽIŠTU NOVCA Bogdana Vujnović-Gligorić Nina Uremović Zumreta Galijašević Vanr. profesor, Panevropski univerzitet Apeiron, bogdana-vujnovic@yahoo.com Docent, Panevropski univerzitet Apeiron, nina.d.uremovic@apeiron-edu.eu Docent, Sveučilište/Univerzitet Vitez, Vitez, zumreta.galijasevic@gmail.com Apstrakt: Sa procesom globalizacije kamata postaje značajan referentni pokazatelj djelotvornosti politike banaka na tržištu novca. Stim u vezi fokus istraživanja su međuzavisnost kamatne stope centralne banke i kamatnih stopa međubankarskog tržišta novca (EONIA, EURIBOR, LIBOR SONIA i OIS). Rad analizira kretanje referentnih kamatnih stopa i njihovu promjenjivost kroz vrijeme u zavisnosti od efekta koji monetarne vlasti žele postići. Na bazi istraženih rezultata proučena je i međuzavisnost u kretanju kamatnih stopa međubankarskog tržišta novca u period od godine I utvrđena njihova pozitivna korelacija. Na suprot tome, referentne kamatne stope vodećih centralnih banaka su se kretale u skladu sa ciljevima monetrnih vlasti, tako da su i kretanja imala različite smjerove. Centralna banka BiH se tokom posmatranog perioda prilagođavala izmjenjenim kamatnim stopama na finansijskim tržištima instrumenata denominovanih u evro i stopama prinosima. Korelacija između kamatne stope Evropske centralne banke za glavne operacije refinansiranja i prosječne ponderisane kamatne stope centralne banke BIH se opravdava prisustvom valutnog odbora. Ključne riječi: kamatnestope, tržišta novca, LIBOR, EURIBOR, EONIA. JEL klasifikacija: E43 UVOD Kamatasedefi nišekaonaknadakojasedajezakorištenjetuđihzamjenjivihstvarizaodređenovremenskorazdoblje (Krleža, 1995: 372). Tokom istorije razvile su se različite teorije kamata i kamatnih stopa. U osnovi svih teorija je povezanost kamatne stope sa ekonomskim kretanjima, količinom novčane mase, prihodima, investicijama, inflacijom i sl. Prema američkom ekonomisti Fisheru kamatna stopa je u uskoj vezi sa prihodima, tj. visinom prihoda, strukturom prihoda i njegovoj distribuciji u vremenu.

97 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Drugim riječima, nivo kamatne stope je određen odnosom ponude i potražnje za kapitalom (Fisher, 1907: 3). Prema Keynes-u, kamatna stopa, kao naknada za raspolaganje likvidnošću za određeni period, je na kraći rok određena količinom novca (ponude i potražnje novca koje kontroliše centralna vlast), a na dugi rok ekonomskim bogatstvom(keynes, 1956: ). Zastupnik monetarističke teorije, Friedman, ne veže kamatnu stopu samo za novac već i za drugu finansijsku aktivu i inflaciju. On smatra da se kretanje kamatnih stopa može kanalisati kroz održavanje niske stope inflacije i kontrolu ponude novca(friedman, 2004: ). Danas se kretanje kamatnih stopa uglavnom vezuje za rizičnost i rokove dospijeća. Prema tome, instrumenti veće rizičnosti i dužih rokova dospijeća imaju i veću kamatnu stopu. Ključni indikatori za upravljanje baznom stopom su( indicator: 2017): stopa inflacije, godišnja stopa rasta BDP, stopa nezaposlenosti i stopa povećanja novca i kvazi novca. Za procjenu kretanja kamatnih stopa u budućnosti koristi se korelacija između dugoročnih i kratkoročnih kamatnih stopa. U tu svrhu razvijeni su jednofaktorski, difuzijski modeli, 1 koji se temelje na procjeni vjerovatnog kretanja kratkoročne, bezrizične kamatne stope, a potom se simulira uticaj kratkoročne stope na druge stope i prati promjena prinosa na tržištu. U radu je analizirano kretanje referentnih kamatnih stopa na evropskom tržištu, koje služe kao osnov za buduće projekcije njihovih kretanja. Posebno su analizirane referentne kamatne stope vodećih centralnih banaka, a posebno kamatne stope međubankarskog tržišta novca (EONIA, EURIBOR, i LIBOR, SONIA i OIS). Cilj je uočiti da li se ove stope prilagođavaju na tržištu EU ili reaguju na monetarnu politiku u nacionalnim okvirima. 1 Naj poznatiji modeli za procjenu kratkoročnih kamatnih stopa, aproksimaciju krive prinosa i ispitivanje korelacije kamatnih stopa su Vasicek modeli Coks-Ingersol-Rossmodel

98 274 Bogdana Vujnović-Gligorić, et al. MEĐUSOBNA PRILAGOĐAVANJA KAMATNIH STOPA NA TRŽIŠTU NOVCA REFERENTNA KAMATNA STOPA CENTRALNE BANKE Za analizu referentne kamatne stope jedne zemlje potrebno je posmatrati njeno kretanje u okviru različitih monetarnih sistema i vršiti upoređivanja. U tu svrhu je predstavljena dinamika referentne kamatne stope vodećih centralnih banaka: Evropske centralne banke(ecb), Banke Engleske i Federalnih rezervi SAD (FED). Grafikon 1. Ključne kamatne stope vodećih centralnih banaka Izvor: CBBiH, Godišnji izvještaj, Sarajevo, 2016.godina MonetarnapolitikaECBjetokom 2016.godineimalaekspanzivnikarakter i pored nastojanja da se ona ublaži kroz najavljenu kupovinu obveznica u iznosu od 80 milijardi evra mjesečno, umjesto 60 milijardi evra. Smanjenje referentnih kamatnih stopa ECB, uz smanjenje cijena robe na tržištima (a prije svega nafte), oslabilo je dosta jake deflatorne pritiske. Tokom 2016.g. smanjene su kamatne stope na kreditne olakšice sa 0,30 na 0,25%, potom kamatne stope na osnovne operacije refinansiranja sa 0,05 na 0,00%, dok je kamatna stopa na depozitne olakšice smanjena sa -0,30% na 0,40%( Cilj smanjenja referentne kamatne stope je bio stimulisanje ekonomskog rasta i inflacije. Naime, ECB je time nastojala da utiče na opšte smanjenje kamatnih stopa kako bi krediti bili prihvatljiviji za kompanije. Krajem 2015 i 2016 FED je povećao kamatnu stopu predhodnog koridora 0,25% - 0,50% na novi koridor 0,50% - 0,75% (CBBiH, 2016.). Bez obzira na promjenu kamatne stope FED nije mijenjao ponudu novca tokom 2016.g.,

99 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp jer je u proteklim godinama naglo povećana kroz programe kvantitativnih olakšica. Da bi postakla usporeni rast britanske ekonomije poslije odluke o izlasku iz EU, Banka Engleske je smanjila referentnu kamatnu stopu sa 0,50% na 0,25%( Monetarna politika ECB, ekspanzivnog karaktera, uticala je na smanjenje stope prinosa na obveznice, što se povoljno odrazilo na zadužene zemlje evropskog juga koje su finansirale javnidug uz nižu kamatnu stopu nego SAD (grafikon 2). Grafikon 2. Stope prinosa na desetogodišnje obveznice zemalja evrozone i SAD Izvor: CBBiH, Godišnji izvještaj, Sarajevo, 2016.godina Iz grafikona je vidljivo da su stope prinosa na 10-ogodišnje obveznice Njemačke imale najniži prinos tokom 2015 i 2016.god., dok su obveznice Grčke nosile prinos i do 14,6%, usljed velikog rizika. Stope prinosa u SAD su, kao i u Njemačkoj i Italiji, bile niske sa blagom volatilnošću tokom zadnje dvije godine.

100 276 Bogdana Vujnović-Gligorić, et al. MEĐUSOBNA PRILAGOĐAVANJA KAMATNIH STOPA NA TRŽIŠTU NOVCA REFERENTNE KAMATNE STOPE MEĐUBANKARSKOG TRŽIŠTA NOVCA Kratkoročne kamatne stope međubankarskog tržišta predstavljaju referentnu stopu tržišta novca i služe kao cijena finansijskim instrumentima. Najznačajnije referentne stope tržišta novca su EONIA, EURIBOR, LIBOR, SONIA i OIS. EURIBOR (engl. Euro Interbank OfferedRate) je kamatna stopa po kojoj banke razmjenjuju oročene depozite u evrima na evropskom tržištu novca. Osim za depozite, EURIBOR se primjenjuje na finansijske instrumenate sa rokom dospijeća od 7 dana do godine dana, kao i kod terminskih ugovora (Monthly Bulletin, 2013:71). Računanje se vrši na nivou 1 nedjelje, 2 nedjelje, 1 mjeseca, 2 mjeseca, 3 mjeseca, 6 mjeseci i 12 mjeseci. Za različite rokove dospijeća, stopa EURIBOR se smanjuje sa povećanjem dostupne likvidnosti. Na strukturu vremenskog EURIBOR utiču troškovi koje banke plaćaju za korištenje sredstava od ECB. ECB utiče na visinu kamatne stope u BIH, kako zbog režima valutnog odbora, tako i zbog vezanosti KM za evro. Godišnji EURIBOR za 2016.godinu je niži u odnosu na kraj 2015.godine za 0,14%, približno kao i prekonoćni EU- RIBOR (EONIA). EONIA (eng. Euro OverNight Index Average, skr. EONIA) ili referentna kratkoročna stopa unutar evrosistema je preko noćna kamatna stopa za međubankarska pozajmljivanja (Monthly Bulletin, 2013, 71). Visinu EONIA izračunava ECB kao prosjek kotiranih stopa banaka koje kotiraju svoju stopu na međubankarskom tržištu (panel od 35 banaka) nakon odbijanja najniže odnosno najviše ponuđene stope ( EONIA uključuje stope koje kotiraju sljedeće ročnosti: 1 nedjelja, 2 nedjelje, 1 mjesec, 2 mjeseca, 3 mjeseca, 6 mjeseci i 12 mjeseci. LIBOR (eng. London Inter Bank Offered Rate) je stopa po kojoj banke međusobno razmjenjuju novac na londonskom međubankarskom tržištu. Londonsko međubankarsko tržište participira na svjetskom međubankarskom tržištu sa preko 20% ukupnog obima međubankarskih pozajmljivanja sa učešćem preko 500 bankarskih i finansijskih institucija( html),zbog čega se LIBOR ubraja u najrealnije pokazatelje stanja tržišta i bankarskog sektora. LIBOR se iskazuje u različitim valutama: britanskoj funti (GBP LIBOR), američkom dolaru (USA LIBOR), švicarskom franku (CHF LIBOR), japanskom jenu (JPY LIBOR) i evru (EUR LIBOR).

101 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp LIBOR, kao i ostale međubankarske stope, predstavlja dnevnu referentnu stopu i računa se kao prosjek ponuđenih stopa. Panel čini 18 najvećih svjetskih banaka ( načelu, LIBOR stope su niže od EURI- BOR stope zbog broja banaka koje učestvuju u njegovom izračunu. Stope LI- BOR-a se obračunavaju svaki radni dan za 7 ročnosti: jedan dan (prekonoćno), jedna nedjelja i jedan mjesec, dva, tri, šest i dvanaest mjeseci. SONIA (Sterling Overnight Index Average) je indeks koji je uveden početkom 1997 godine usljed povećanog rasta prometa koji se obavlja izvan redovnog radnog vremena. Ovaj indeks prati stvarne prekonoćne stope finansiranja.za razliku od LIBOR-a i EURIBOR-a, koji odražavaju očekivane stope za plasman neobezbijeđenih kredita na međubankarskom tržištu, SONIA se utvrđuje kao ponderisani prosjek ukupno neobezbjeđenih gotovinskih transakcija izvršenih u okviru članica WMBA (The Wholesale Markets Brokers Association). Minimalni iznos transakcije je 25 miliona funti. S obzirom da SONIA uključuje aktuelne transakcije, ubraja se u važan pokazatelj ostvarenog dnevnog prometa i stopa. OIS ili svop prekonoćnog indeksa se koristi za smanjenje rizika partnera jer ne zahtijeva razmjenu glavnice. Naime, partneri razmjenjuju razlike između fiksne i varijabilne stope (EONIA za evro, stopa federalnih fondova za dolar ili SONIA za funtu sterling). OIS se posmatra u sprezi sa LIBOR-om jer odražava kreditnu sposobnost banaka učesnika, odnosno bonitet finansijskog sistema. Za razliku od LIBOR-a, EURIBOR-a i drugih indeksa koji uključuju rizik partnera, pomoću OIS-a se ograničava takva izloženost. Prema tome, spred LIBOROIS informiše o vjerovatnoći neizvršenja ugovorenih strana. Banke koriste OIS kod refinansiranja postojećih kredita. Na tabeli 1. je dat prikaz dinamike referentnih kamatnih stopa međubankarskog tržišta novca u periodu god. Tabela 1. Referentne kamatne stope međubankarskog tržišta novca u periodu g Godina LIBOR EURIBOR EONIA SONIA OIS

102 278 Bogdana Vujnović-Gligorić, et al. MEĐUSOBNA PRILAGOĐAVANJA KAMATNIH STOPA NA TRŽIŠTU NOVCA Izvor: Da bi utvrdili korelaciju između navedenih stopa podatke iz tabele 1. ćemo predstaviti grafički (grafikon 3). Grafikon 3. Referentne kamatne stope međubankarskog tržišta novca u periodu g Izvor: Iz priloženog grafikona se može vidjeti da sve kamatne stope imaju padajući trend sa blagim oscilacijama, počev od 2007.godine. LIBOR I EURIBOR stope imaju slična kretanja, kao i što su slična kretanja SONIA i OIS. Ove stope su dobar pokazatelj efikasnosti tržišta novca, kao i učesnika na ovom tržištu. Visok stepen pozitivne korelacije, posebno izmeđulibor i EURIBOR stope, je znak da banke narazvojenim tržištima preduzimaju napore da tržište dovedu u stanje ravnoteže. Korekcije se postižu kroz arbitražu na dva tržišta i tako usmjerava njihovo zajedničko variranje. Takođe, određena pozitivna korelacija postoji i između LIBOR, odnosno EURIBOR i EONIA stope, s razlikom što je EONIA stopa niža.

103 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp U novije vrijeme se za pojašnjenje uticaja kamatnih kanala na konačan output koristi termin pass through. Ovaj fenomen se definiše kao stepen i brzina prilagođavanja kratkoročnih stopa međubankarskog tržišta na ključne kamatne stope monetarnih vlasti.istraživanja su pokazala da banke u čijoj vlasničkoj strukturi kapitala sudjeluju banke iz EU sa 90% imaju i najviše integrisano tržište novca sa tržištem novca EMU.Takve banke brže prilagođavaju kamatnu stopu na tržištu EU nego što reaguju na monetarnu politiku u nacionalnim okvirima( KAMATNA STOPA CENTRALNE BANKE BOSNE I HERCEGOVINE - CBBIH Zadnjih 6 godina došlo je i do pada prosječnih ponderisanih kamatnih stopa na devizne rezerve CBBIH, tako da je ova stopa smanjena sa 0,93%, koliko je iznosila u 2011.godini, na 0,32% u 2016.g.Pad prosječnih ponderisanih kamatnih stopa na devizne rezerve je posljedica pada kamatnih stopa i prinosa u evrozoni. CBBiH se, tokom posmatranog perioda, prilagođavala izmjenjenim kamatnim stopama na finansijskim tržištima instrumenata denominovanih u evro i stopama prinosa. Prilagođavanje kamatnih stopa na EU tržištu,počev od 2012.godine je usporenije, što je karakteristika banaka na manjim nacionalnim tržištma. Korelacija između kamatne stope ECB na glavne operacije refinansiranja i prosječne ponderisane kamatne stope CBBIH(tabela 2)se opravdava i prisustvom valutnog odbora. Tabela 2. Prosječna ponderisana kamatna stopa na devizne rezerve CBBIH i pros.tržišne kamatne stope i prinosi državne obveznice u evrozoni (u%) Godina Prosj. Ponder. kam. st. CBBiH ECB-glavne operacije refinansiranja EURIBOR EUR obveznice 1 mj. 3 mj. 2 g. 3.g. 5 g Period Izvor: CBBiH, Godišnji izvještaj, Sarajevo, godina, str. 40.

104 280 Bogdana Vujnović-Gligorić, et al. MEĐUSOBNA PRILAGOĐAVANJA KAMATNIH STOPA NA TRŽIŠTU NOVCA Na grafičkom prikazu podataka iz tabele 2 jasno se mogu uočiti kretanje prosječnih ponderisanih kamatnih stopa na devizne rezerve CBBIH i kamatnih stopa na finansijskim tržištima instrumenata denominovanih u evro i stope prinosa. Grafikon 4. Prosječna ponderisana kamatna stopa na devizne rezerve CBBIH i pros. Tržišne kamatne stope i prinosi državne obveznice u evrozoni Izvor: CBBiH, Godišnji izvještaj, Sarajevo, 2016.godina, str.40. I kamatne stope, i stope prinosa karakteriše pad na finansijskim tržištima. CB- BiH je zadnje 2 godine zadržala približno isti nivo kamatn estope, tako da je tokom godine imala veću ponderisanu kamatnu stopu na devizne reserve od kamatnih stopa na finansijskim tržištima instrumenata denominovanih u evro i stope prinosa. ZAKLJUČAK U radu su analizirane referentne kamatne stope na evropskom tržištu, koje služe kao osnov za buduće projekcije njihovih kretanja. Fokus je bio na analizi i dinamike kretanja referentnih kamatnih stopa vodećih centralnih banaka, kao i kamatnih stopa međubankarskog tržišta novca (EONIA, EURIBOR, i LIBOR, SONIA i OIS). Cilj rada je bio uočiti da li se ove stope prilagođavaju na tržištu EU ili reaguju na monetarnu politiku u nacionalnim okvirima. Analiza pokazuje da centralne banke provode monetarnu politiku ciljanja kamatnih stopa. Povećanjem referentne kamatne stope, centralne banke provode restriktivnu monetarnu politiku koja ima za ciljsmanjiti potražnju za novcem,

105 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp a time i dostupnu likvidnost u sistemu. Smanjenje referentne kamatne stope, je znak dacentralne banke provode ekspanzivnu monetarnu politiku radi povećanja novčane mase u opticaju i podsticaja privrednih aktivnosti. Shodno tome, upravljanje referentnom stopom omogućava ostvarenje monetarnih ciljeva kroz aktivnosti centralne banke na tržištu novca. Naosnovu referentne kamatne stope utvrđuju se i stope za druge finansijske instrumente. Za razliku od referentnih kamatnih stopa vodećih svjetskih banaka,kamatne stope međubankarskog tržišta novca (EONIA, EURIBOR, i LIBOR, SONIA i OIS) su više odraz prilagođavanja na tržištu EU nego reagovanja na monetarnu politiku u nacionalnim okvirima. CBBiH ne utvrđuje kamatnu stopu jer svoju monetarnu politiku ne provodi na tržištu novca. Ona djeluje prema sistemu valutnog odbora, tako da nema definisan referentni pokazatelj kao odraz kretanja na tržištu, niti može uticati na kretanje drugih stopa. Međutim, BiH je na putu EU integracija tako da se kamatne stope prilagođavaju evropskom tržištu, odnosno referentnim stopama vodećih centralnih banaka, kao i kamatnim stopama međubankarskog tržišta novca (EONIA, EURIBOR, LIBOR SONIA i OIS). LITERATURA / REFERENCES CBBiH, (2016). Godišnji izvještaj, Sarajevo. ECB, (2013). Monthly Bulletin October 2013,str. 71. Ekonomski leksikon, (1995). Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, str 372. EMMI - European Money Markets Institute ( ) file:///c:/users/hp/downloads/gi%202016%20 Bos%20Final%20(internet).pdf Fisher, I. The rate of interest- its nature, determination and relation to economic phenomena, MacMilan Company, 1907., str. 3 Friedman, M. (2004). Reflections on A Monetary History, Cato Journal, Vol. 23, No.3, str en.html en.html ICE LIBOR, ( )

106 282 Bogdana Vujnović-Gligorić, et al. MEĐUSOBNA PRILAGOĐAVANJA KAMATNIH STOPA NA TRŽIŠTU NOVCA Interest Rate Swaps - Interest Rate, LIBOR Rates, Base Rates, Euribor Rates, Gilt Rates, Historic Rates, < ( ) Keynes, J.M. (1956). Opšta teorija zaposlenosti, kamate i novca, Kultura, Beograd, str Vižek, M., Čondić-Jurkić, I. (2010). Integration of CEE and EU -15 money market, deposit and lending market: Does ownership mater? < jemb/programme/papiers/vizek_condic.pdf> ( ) World Development Indicators, data.worldbank.org, NY.GDP.MKTP.KD.ZG> ( ), MUTUAL ADAPTATION OF INTEREST RATES ON THE MONEY MARKET Bogdana Vujnović-Gligorić 1, Nina Uremović 2, Zumreta Galijašević 3 1 Associate Professor, Paneuropean University Apeiron, Banja Luka, Faculty of Business Economics, bogdana-vujnovic@yahoo.com 2 Assistant Professor, Paneuropean University Apeiron, Banja Luka, Faculty of Business Economics, nina.d.uremovic@apeiron-edu.eu 3 Assistant Professor, University Vitez, Faculty of Business Economics, zumreta.galijasevic@gmail.com Abstract: Along with the process of globalization, interest rates have become a significant benchmark for the effectiveness of banking policies in the money market. In this regard, the focus of the research is the interdependence of central bank interest rates and interest rates on the interbank money market (EONIA, EURIBOR, LIBOR SONIA and OIS). The paper analyzes the movement of reference interest rates and their variability over time, depending on the effect that the monetary authorities want to achieve. Interest rates on interbank money market and interdependence in the movements of interest rates in the period from 2006 till 2016 have been examined and a positive correlation between them was found. In contrast, the reference interest rates of the leading central banks were moving in line with the monetary authorities objectives, so the movements had different directions. During the observed period, the Central Bank of Bosnia and Herzegovina adjusted the interest rates on the financial markets of euro denominated instruments and yields. The correlation between the interest rates of the European Central Bank for the main refinancing operations and the average weighted interest rate of the Central Bank of Bosnia and Herzegovina is justified by the use of the currency board in Bosnia and Herzegovina. Keywords: interest rates, money market, LIBOR, EURIBOR, EONIA. JEL Classification: E43

107 DOI: /EMC DJ Datum prijema rada: 30. oktobar Datum prihvatanja rada: 1. decembar PREGLEDNI NAUČNI RAD / OVERVIEW SCIENTIFIC PAPER UDK: : (4-672EU) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU Maja Đokić Verica Jovanović Ivana Vujanić Ph. D., Assistant Professor, Faculty of Economics and Engineerings Management, Novi Sad, Serbia, spin_on@hotmail.com Ph. D., Assistant Professor, College of Professional Studies in Economics and Administration, Belgrade, Serbia, ekomen.pancevo@gmail.com Ph.D. student at the European University in Belgrade, Faculty of European Business and Marketing, Belgrade, Serbia, ivanavujanic3@gmail.com Abstract: In its development paper Europe 2020, the European Commission defined the ambitious goal of raising the level of resource effi ciency. As a means of achieving this goal in the agricultural sector, the demand for increased productivity was replaced by the naturally based development of agriculture, which should be based on scientific foundation. The main results of this change should be higher outputs obtained with less investment. The aim of this paper is to determine whether this requirement is met. In this context, and in this paper, an analysis of the trends in agricultural productivity in the countries of the European Union in the period was carried out by using the model of total factor productivity. The selection of the TFP index for measuring agricultural productivity in the paper proved to be correct since it enabled us to determine which of the several observed input factors had the greatest impact on the observed productivity trends. A general conclusion derived from the obtained results is that the overall productivity of agriculture in the EU has slowed growth in recent years and has started to lag behind leading global competitors. This indicates that, observed by the standards of modern agriculture, the modest growth of productivity in agriculture, is based on unsustainable principles, primarily in the intensive reduction of employees in agriculture, rather than on the application of scientific achievements. In the circumstances of limited natural resources, these achievements are the only possible source of sustainable growth. Keywords: Total factor productivity, Agricultural productivity, European Union JEL classification: Q10, Q11, Q18. INTRODUCTION Economic theory claiming that the richness of the nation is dependent on the available quantity of its natural resources has been abandoned a long time ago and replaced by a proven theory that the main cause of an increase in well-being

108 284 Maja Đokić, et al. USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU of the population is a more effective production, or in the productivity (Basu S., L. Pascals, F. Schiantareli Serv, L., 2013). This theory has been confirmed by the fact that in the past 20th century a lot of progress in reducing poverty in the world was achieved due to the growth of productivity in agricultural production (OECD, 2001). Today, approaching the end of the second decade of the 21st century, agricultural production is again gaining importance, where once again raises the question whether this branch of production can give answers to numerous challenges facing the world in the coming decades. This primarily refers to the possibility of meeting the food needs of a population of over 9 billion people; a figure population of the planet is expected to reach by According to estimates by FAO (2013), the global agricultural productivity in the coming decades should grow by approximately 1.75% in order to supply sufficient quantities of food in the future. The European Union, which is itself determined to the role of the world s leading economic entity in the coming decades, should be one of the pillars of this growth. Growth in the volume of agricultural production today, in conditions of limited natural resources, climate change and growing demands for respect of the principles of sustainable development is possible only by increasing the agricultural productivity. It is also impossible to raise further this productivity by the increase of natural input factors. However, its growth should primarily be based on the application of new scientific innovation achievements - in order to increase outputs by using existing (or even decreasing) material resources (Doberman and Nelson, 2013, European Commission 2012). Such development path defined by the European Union s last reform of its agricultural policy is consistent with the ruling development strategy (Europe 2020). According to this document, one of the main objectives to be reached is effectively sustainable use of resources and environmental protection along with the development of new green technologies and production methods (Ilić, Krstić, Jovanović, 2016). However, recent analysis based on statistical data from the European Commission shows that agricultural productivity in this region in recent years has stagnated, and in some member states even decreased. According to the latest summary report of the European Commission published in the EU Agricultural Markets Brief in December of 2016, average productivity growth in agriculture in the EU between 1995 and 2005 was 1%, while in the next decade (between 2005 and 2015) was reduced to 0.8% (European Commission, 2016). This trend is considered to be unsustainable, both in terms of the competitiveness of the EU compared to other global food manufacturers, the US, Australia, Canada and

109 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp China, and in terms of opportunities for further growth of total world agricultural productivity in which the EU has always had a major impact. Therefore, this paper analyzes the main trends in the growth of agricultural productivity of the European Union, in order to determine the main indicators that explain current growth up to now. The paper also presents the results obtained on the basis of data published by Word Bank and FAO. It has been found that the data of these two institutions on the changes of agricultural productivity in the EU, which is based on the statistical database United States Department of Agriculture, differ from the data displayed by Eurostat, as the official source of statistics of the European Union. However, both papers agree in their assessment that the main factor on which productivity increase in the EU was based in the last decade was labor factor, namely a significant reduction in the workforce in the agricultural sector. Taking into account that in modern economies the productivity of capital and intermediate consumption are considered as the main indicators of the success and of further development of agriculture, the obtained results suggest that the management of productivity in the European Union should be approached in a different way in order to fulfill the principle of a science-based management. METHODS AND DATA Productivity in agriculture of the EU for the defined period from 2005 to 2015 was observed in this paper. The performed analysis was based on data on realized productivity of the EU agriculture accounted by the Total Factor Productivity in agriculture index (TFP index), as the main criteria used in the economic accounts for agriculture of the European Union, a leading Eurostat. TFP index is regarded as the combined effect of several factors that include new technology, increasing efficiency, economies of scale, managerial skills and changes in the organization of production. Total Factor Productivity index is expressed as the ratio between the Output Index -i.e. the change in production volumes and considered over a period- and the Input Index - the corresponding change in inputs / factors used to produce them (Coelli at. all 2005, pp. 66). The main output of the entrance is the gross agricultural production, while the inputs are usually divided into six categories: labor factor, the factor of agricultural land, capital (which is expressed in two forms - machinery and livestock) and intermediate consumption ((also expressed in two forms - as a consumption of inorganic fertilizers and animal consumption as food).

110 286 Maja Đokić, et al. USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU TFP index, due to different reference periods, which include statistically processing, is used in two different analytic forms. The first is Laspeyres indicer, which is defined as the arithmetic mean of the observed factors referred in 0 at time zero (the base year). Another form is Paasche index, which measures the factors, referred to in the time t (current year). Geometric mean and Laspeyers Paasche index is typically represented by Fishcer Index, which is calculated by the following formula: TFP_F=. The main source of data in the paper are the Economic Accounts for agriculture (EAA) published by Eurostat to obtain data regarding the individual values of selected factors and total (TFP) productivity, which later in the paper were compared by the correlation coefficient. The complementary data were collected from the following sources: - European database, where the relevant data from the database European account for agriculture were collected from; - Brief EU agricultural market, No. 10, December as a document in which the analyzed data on actual growth rates of productivity per individual members is represented, which was later compared with the data from other sources; - USDA database for control data on realized European and total world productivity, which were compared with Eurostat data; - World Bank database for information on the realized partial labor productivity in individual countries and regions of the European Union; - FAO (Food and Agriculture organization of United Nations), for information on the status and projected trends in the world of agriculture. REFERENCE OVERVIEW Productivity is commonly defined as a ratio of a volume measure of output to a volume measure of input use (OECD, 2001). The classical economic theory measures productivity as the productivity of production factors, where labor and capital are considered as basic input factors of production. In this case, productivity implies measures of the efficiency of these two factors in the process of production (Jaško et al., 2014, pp ). In order to make optimal decisions regarding the combination of production factors, it is necessary to conduct the analysis of productivity. The

111 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp classical method of calculating the productivity is expressed by the formula: Y = A L Kß Y = total product, monetary value of all goods and services made in some time, L- labor factor, K - capital factor, A - productivity factor, based on the specific technology, and ß - output elasticity of labor and capital, i.e. a constant that indicates the degree of influence factors on the output, caused by changing technology. In labor-intensive technology value is higher, while in the technologies that are capital-intensive value ß is higher. In the economic literature a number of ways of productivity measurement based on the technology and the working factor have been shown, and a significant development of the mathematical models of measurement were gained (Saiford L. and Thrall R. 1990). Measuring of agricultural productivity can be, as well as in other activities, carried out by analysis of partial productivity of each individual factors, such as relations of effort and output, ratio of invested capital and production value etc. This method of measurement can provide important information to improve individual factors of production, but, as already said, it does not provide a complete picture of the relations between the input and output components. Therefore, the measurement of agricultural productivity is increasingly using Index of Total Factor Productivity (TFP). Index of full productivity based on yields, is established by measuring the change of the productivity in successive periods, by comparing changes in the yield of production factors released from the influence of the price disorders (Jaško et al., 2014). This allows direct connection of changes in the productivity of the effectiveness of technological changes or changes in the use of input factors. Using the TFP index we can observe several input elements. By choosing this method, a dilemma which often arises in statistical surveys is avoided, which concerns the question of whether the function selected for measurement best represents the trend of the observed phenomenon (Grandov Z., Stankov M., and Djokić M. 2013: 173). For comparisons made using the total productivity factor, revenue and costs are used in two consecutive periods. This allows direct connection of changes in the productivity and the effectiveness of technological change or use of inputs. Income and expenses are used for comparison in two consecutive periods. Productivity in agriculture has not been for a long time seen only as the production of large quantities of food or effective yield. The purpose of Total Factor Productivity index is to

112 288 Maja Đokić, et al. USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU understand the relationship between agricultural outputs (gross crop and livestock output) to inputs (land, labor, fertilizer, feed, machinery and livestock). This index allows the consideration of changes in the efficiency of transforming inputs into outputs based not on increasing inputs, but as a result of innovation adaptation (Hulten at al., 2007). For measuring total factor productivity, Kors Malmquist productivity index is mostly used in the literature, as well as Hicks-Moorsteen indices, Laspeyres indices and Paasche indices. Malmquist index established by Rolf (FARE Fare R. Lovell Cak, 1988) is often applied in the analysis of manufacturing productivity, but some consider that its accuracy in measuring the productivity is questionable in situations of inconstant yield (Arjomand A, Salleh I. Mad, Mohammadzadeh A. 2015). Therefore, more and more theorists have committed to using Hicks-Moorsteen index as a more flexible indicator, particularly useful for measuring changes in productivity and elaborate technical efficiency (Grifell-Tatje and Lovell 1995), (O Donnell 2010 and 2012), and (K. Kerstens and Van de Woestyne 2013). For measuring of agricultural productivity Laspeyres Paasche (and Machek Špička) indices are most often used. The geometric mean between the two indices is calculated by the usual Fischer index (Dewait and Nakamura, 2002). These three indices, Laspeyres and Paasche and Fisher index, are used by Eurostat for calculating TFP index productivity of the European Union. However, regarding the use of these indices in theory there is no full consent (Baráth and Fertő 2016). It is believed that they are suitable for analysis when considering the prices of inputs and outputs, while without the price data, it is best to use Malmquist, Hick-Moorsteen and Fare - Primont indexes. Regarding the great importance and the contribution that the productivity of agriculture has in the whole world of economy, it has constantly been studied in scientific and professional studies throughout the world. About the developments in this field thousands of studies have been published, such as Lao and Yotopoulos (1981), Johnson and Gale (2000), Foster and Rosenzweing (2003), Doberman and Nellson (2013) and others. In addition, several international institutions like the World Bank, FAO, the European Commission, UNCTAD and other, issue their periodicals on general economic trends that include the field of agriculture. Also, they all have their own specific annual or many years of statistical overview of the trends in agriculture and thematic reports are compiled for the purposes of the annual conferences and other meetings that address management policies in agricultural development.

113 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp All studies have fully confirmed the fact that agriculture in the world in recent decades has had a constant growth rate, namely by 2005, thanks to which it has significantly reduced poverty in the world and achieved great economic progress. Such favorable rating is also valid for the movement of the productivity in the European Union in the last 60 years, as indicated by the analyses which are carried out by the following authors among the others (Y. Hayami, V. W. Ruttan 1970, 1971, 1986), (L. E. Fulginiti, R. K. Perrin 1993, 1997), (Coelli 1998 and Serrao 2003). RESULTS AND DISCUSSION Agricultural production in the past fifty years has expressed a high rate of growth of total production, which is accomplished thanks to high productivity (Fuglie, Wang and Ball 2012, pp ). In developed countries, and therefore in most current EU member states, in that period maximum yield levels have been achieved, as observed by the employee, and per hectare. This growth was primarily due to the high increase of inputs that today are considered degrading in terms of the environment, such as high quantities of fertilizers, increased irrigation and greater use of machinery. The outbreak of the global economic crisis in 2008 resulted in a general decrease in economic activity in the world, with its consequential negative impact on the results of agricultural productivity in the European Union. Comparative analysis of the productivity growth, reported by Total Factor Productivity index for the period between and for the period , which were published in EU Agricultural Market Brief, No. 10, December 2016 show a decline in the productivity of 1.3% in the first reporting period, to 0.8% in the second. In the last decade the analyzed agricultural productivity has increased by a total of 9% (EU Commission 2016). This analysis also confirmed that there is a gap between realized productivity in some EU member states. TFP annual growth in the period was the largest in the EU-N13 and amounted to an average of 1.6%, while in the EU-15 was significantly lower and amounted to only 0.6% (Graph 1). Graph 1. TFP annual growth in EU Source: Author view according to EU Commission -EU Agricultural Market Brief, No. 10, December 2016.

114 290 Maja Đokić, et al. USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU On the other hand, agricultural output, which in 2015 reached the amount of billion euros, was 8.2 % higher than the first observed in But its average growth in the period is half, 4.2%, due to the fact that in 2009, there was a decline of 11.2%, and, in 2010, of 1.1%. Overall results on the movement of EU productivity would have been even worse if this analysis included the previous 2016, in which value added amounted to billion euros, a decrease of about 4% compared to Agricultural productivity and the growth of agricultural production in the world have experienced similar trends, but in some countries, especially in those that have been the main competitor to the European Union in the world, agricultural market growth rate is quite favorable. According to the USDA (United State Development Agriculture) that processed the summarized data for the period 2001 to 2013, TFP growth in the European Union is approximately 1.5% per year, which is much higher than shown by Eurostat. But no matter which results are accurate, they both agree that agriculture of European Union begins to lose its competitiveness and that the only region that has a lower productivity than EU is Sub-Saharan Africa (Table 1). Table 1. Change in global agricultural output, inputs and Total Factor Productivity by region, (Average annual growth) Global region Agricultural output TFP index All inputs Land Labour Machinery capital Live stock capital Fertilizers Animal feed Developed countries North America Europe Developing coun Asia (exc. W. Asia) Latin America West Asia & North Africa Sub-Sah. Africa Transition economies World Source: USDA, Economic Research Service, International Agricultural Productivity data product (available at:

115 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Analyzing the reasons for modest growth in the productivity of EU agriculture, it was concluded that the main reason is the inadequate representation of the factors of its growth. Namely, since the primary purpose of TFP measurement is the efficiency with which all inputs in agricultural production are transformed into outputs, it is the basic requiremens of a modern economy that realized output results are based on the use of new scientific and practical innovation rather than on capital inputs. This means that the basic tendency is a more efficient use of existing inputs or resources. However, the productivity of EU agriculture is based on wrong principles and owes its growth mainly to reducing the number of employees (Madre Y, Devuyst, P, 2017). This can be concluded from the analysis of the data in Table 2 which shows that the three regions (Asia, Latin America and West Asia & North Africa), which in the period from 2001 to 2013, recorded the highest growth of TFP (2.57, 2.14 and 2.10). These regions, in the observed period, had a small percentage of decreased factor of labor (-0.33, and -0.01), compared to Europe and the developed countries where the ratio was and In contrast, the investment in the intermediate consumption factors (machinery capital and livestock capital) in regions with a higher productivity had a positive rate of growth, while in Europe and the industrialized countries resulted in its reduction. This unfavorable trend in decreasing intermediate consumption factors that should be the holder of the application of new scientific achievements and contribute to increasing agricultural productivity can be observed from the analysis of the results achieved in 2014 and Despite the EU s efforts to improve the innovative climate in agriculture, intermediate consumption was reduced by 2.2% The thesis that the downsizing is the main driver of EU agriculture over the past decade is represented in the official reports of the European Commission, and, in this paper, it will be further tested through the analysis of the impact factors of the workforce and intermediate consumption to gross value added of agricultural production in the European Union for the period The starting point is data of the European agrarian account for the observed factors - labor, intermediatte consumption and gross value edit. Verification of the hypothesis was done by calculating a correlation coefficient between the two input factors - labor and intermediate consumption, with newly added as the main input factor (table 2 and 3).

116 292 Maja Đokić, et al. USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU State Table 2. Correlation gross value edit and labor force in the EU ( ) Coefficient of determination Standard error Coefficient of correlation EU (28 countries) 0, ,8762-0,5845 EU (15 countries) 0, ,3142-0,44714 Belgium 0, , , Bulgaria 0, ,7721-0,35578 Czech Republic 0, , ,54261 Denmark 0, , ,48712 Germany 0, ,8661-0,4013 Estonia 0, , ,60213 Ireland 0, , , Greece 0, , , Spain 0, ,2135 0,16059 France 0, ,7707-0,20658 Croatia 0, , , Italy 0, ,3386-0,61096 Cyprus 0, , , Latvia 0, , , Lithuania 0, , ,51217 Luxembourg 0, , ,01693 Hungary 0, , ,2732 Malta 0, , ,14461 Netherlands 0, , ,29227 Austria 0, ,8232-0,56895 Poland 0, , ,7029 Portugal 0, , ,52953 Romania 0, , ,16782 Slovenia 0, , , Slovakia 0, ,546-0,15995 Finland 0, , , Sweden 0, , ,61101 United Kingdom 0, ,3793 0, Source: Author projection according to European agricultar accounting table ((aact_ali01) and (aact_eaa01)

117 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Table 3. Correlation gross value edit and intermediate consumption in the EU for the period State Coefficient of determination Standard error Coefficient of correlation EU (28 countries) 0, ,6224 0, EU (15 countries) 0, ,0669 0,6549 Belgium 0, , ,03649 Bulgaria 0, , ,46074 Czech Republic 0, , , Denmark 0, , , Germany 0, ,265 0, Estonia 0, , , Ireland 0, , , Greece 0, , ,81104 Spain 0, ,1752-0,10535 France 0, ,2584 0, Croatia 0, , , Italy 0, ,3299 0, Cyprus 0, , ,34432 Latvia 0, , , Lithuania 0, , , Luxembourg 0, , , Hungary 0, , , Malta 0, , ,54707 Netherlands 0, , , Austria 0, , , Poland 0, , ,81757 Portugal 0, , ,69889 Romania 0, , ,75539 Slovenia 0, , ,15541 Slovakia 0, , , Finland 0, , ,32699 Sweden 0, , , United Kingdom 0, , , Source: Author projection according to European agricultar accounting table (aact_ali01) and (aact_eaa01) The results obtained show that the gross value added and labor force are inversely proportional. The correlation coefficient for the EU 28 in the period is negative and is which approaches significant difference and confirms the assumption that the main source of productivity growth in the

118 294 Maja Đokić, et al. USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU EU was workforce reductions. The largest reduction in the workforce happened in Sweden, Italy and Estonia, while the smallest outflow of workers from agriculture to other activities was recorded in Greece, Portugal and Ireland. The correlation coefficient between gross value added and intermediate consumption in EU 28 is and is significantly higher than zero, which confirms the thesis that the main disagreement between the observed parameters of the relationship is between the workforce and newly added value. CONCLUSION Evident increase of needs for higher agricultural production in the world, to meet the needs for food of growing world population, can only be achieved by increasing productivity. However, limited natural resources, climate changes and the growing demands for the application of the principles of sustainable development in agriculture significantly limit many factors of growth in agricultural productivity. Following its commitment to become the most efficient economy until 2020, as the last goal of its development, the European Commission defined the growth of productivity in the agricultural sector on the principle of achieving more with less. Movements in agrarian production of the European Union in previous years show that this goal, for now, is hardly achievable, both in achieving general growth, and even more so in achieving the principles of scientifically based productivity. This conclusion was achieved by analyzing the realized changes in the efficiency of EU agricultural productivity in the period , which was measured using the index of total factor productivity. The application of this index has made it possible to identify the essential characteristics of the movement of the productivity of agricultural production in the EU. Analysis of key inputs covered by the TFP index showed that the modest growth of agricultural productivity achieved in the EU is not based on scientific and technological efficiency, but solely by reducing the number of employees, or by reducing the number of engaged workers. This is further proven by the analysis performed in this paper in which were observed the influences of two selected input factors of productivity - workforce and intermediate consumption to gross value added. The values obtained confirmed the expressed assumption that the reduction of the workforce in the reporting period had a substantial effect on the final results of agricultural production in the European Union.

119 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp These results are a warning signal that the management of the agriculture productivity in the EU should rapidly change a lot. Primarily, by improving its efficiency through the implementation of new, scientifically based innovation that should enable the achievement of higher productivity, and achieve greater production volume with fewer resources invested. LITERATURA / REFERENCES Arjomandi A., Ithnin S., Mohammadzadeh A. (2015). Measuring productivity change in higher education: an application of Hicks-Moorsteen Total Factor Productivity index to Ma laysian public universities, University of Wollongong, Research Online (available at: au/cgi/view content.cgi? article=1734&context= buspapers) Barat, L., Ferto, I. (2017). Productivity and convergence in European agriculture, Journal of Agricultural Economics vol 68, No1, po Wiley Online Library (available at: wiley.com /doi / / /full) Basu S., Pascali L., Schiantareli F. Serven, L. (2013). Productivity and the welfare of Nation, Working paper series, The Universiy of Warvick (available at: research / cent res /cage/manage/publi- cations/ _pascali.pdf ) Cobb, C., Douglas, P. (1928). A Theory of Production, American Economic Review, Vol. 18, No. 1, Supplement, Papers and Proceedingsof the Fortieth Annual Meeting of the American Economic Association pp American Economic Association, Stable Url: / stable/ Coelli, T.J., et all. (2005). An Introduction to Efficiency and Productivity Analysis. New York, USA, Springer Science+Business Media, LLC, pp. 66. (available at: /eurostat/ statistics-explained/index.php/ Farm _structurestatistics) Diewert E., Nakamura A. (2002). The Measurement of Aggregate Total Factor Productivity growth, novembar, ( /pdf_paper_erwin-diewert measurement-aggregate.pdf Doberman, A., Nelson R. (2013). Opportunities and Solutions for Sustainable Food Production, Sustainable Development Solutions Network, A Global Initiative For The United Nations (available at: ons- for-sust) EU Agricultural Markets Briefs (2016). Producitivity in EU agriculutre slowly but stadily growing (available on Europa farm: ec.europa. eu/ agriculture/ markets-and- prices/marketbriefs/index_ en.htm) FAO (2015). Statistical Pocket Book - World food and agriculture, Roma 2015 (available at: ww.fao. org/3/a-i4691e.pdf.) FAO (2012). World Agriculture Towards 2030/2050: The 2012 Revision. ESA E Working Paper No FAO, Rome (available at: /economic/esa/esag/en (accessed 12 March 2017). FAO, FAOSTAT Database, Rome, Italy (2015). Food and Agriculture, Organization of the United Nations (available at: /statistics/en/) Färe R., Lovell C.A.K. (1988). Measuring the technical efficiency of production Journal of Economic

120 296 Maja Đokić, et al. USING THE TFP INDEX TO MEASURE CHANGES IN AGRICULTURAL PRODUCTIVITY IN THE EU theory 19 (19, pp Foster, A., Rosenzweig, M. (2003). Agricultural Development, Industrialization and Rural Inequality, Brown University (available at: uk/ dps/eid2003/foster. pdf) Fuglie K, Wang S. Balland E. (2012). Productivity Growth in Agriculture: An International Perspective, Cab International (2012). pp , (CABI, Wallingford, UK, 2012). ISBN Fuglie K. (2015). Accounting for Growth in Global Agriculture, Bio-based and Applied Economics 4 (3): pp Grifell-Tatjé E., Lovell C.A.K. (1995). A note on the Malmquist productivity inde,. Economics Letters 47, pp Hulten R., Dean R., Harper M. (eds.) (2007). New Developments in Productivity Analysis, University of Chicago Press for the National Bureau of Economic Research, E- book, ISBN: Ilić I., Krstić B., Jovanović S. (2017). Environmental Performances of Agriculture in The European Union Countries, Ekonomika poljoprivrede, vol. 64, No 1, Jaško O., Čudanov M., Jevtić M., Krivokapić J. (2014). Fundamental of Organisations and Management, Faculty of Organzational Sciences, Belgrade, ISBN, , , pp Johnson D. G. (2000). Population, Food, and Knowledge, American Economic Review, Vol. 90 (1) pp L. J.Lau,. P. A.Yotopoulos. Lau L., Otopoulos Y. (1989). The Meta-Production Function Approach to Technological Change in World Agriculture. Journal of Development Economics 31, pp Machek O., Špička J. (2013). Measuring Performance Growth of Agricultural Sector: A TTotal Factor Productivity Approach, International Journal of Economics and Statistics, 2013, 1, No. 4, pp ISSN Madre Y., Devuyst P. (2017). Productivity in EU agriculture: barely growing, and for the wrong reasons (available at: Posted on 13/02/2017 Matthews A. (2014). What is happening with EU Agriculutral Productivity Growth, what-is-happening-to-eu-agricultural-producti- vity -growth/ maj Mitchell H., Richard S., Meagan S., Lesley A., David M. (2017). Agriculture in 2050: Recalibrating Targets for Sustainable Intensification, Bio Science (2017) 67 (4): pp O Donnell J. C. (2010). Measuring and decomposing agricultural productivity and profitability change, Australian Journal of Agricultural and Recource Economics (available at: wiley.com /doi/ /j xl) O Donnell C.J. (2012). An aggregate quantity framework for measuring and deco-mposing productivity change, Journal of Productivity Analysis, 38 (3), pp OECD (2001). Measuring productivity, Measurement of Aggregate and industry level productivity Growth, pp.12 (available at: org/std/ productivity-stats / pdf ) Rao D.P., Coelli J. (1998). Catch-up and Convergence in Global Productivity , Center for Efficiency and Productivity Analysis, Working Paper N 4/98, Department of Econometrics, University of New England, Armidale, Australia Ruttan E. Vernon W., (2002). Productivity Growth in World Agriculture: Sources and Constraints, The Journal of Economic Perspectives Vol. 16, No. 4, pp

121 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Seiford L., Thrall R. (2010). Recent developments in DEA: The mathematical programming approach to frontier analysis Journal of Econometrics 46 (1-2) p.p Zhao S. Y., Gray E. (2012). Productivity of the Australian broadacre and dairy industries: Concept, methodology and data. In: Fuglie K., Wang, S.L. and Ball, V.E. (eds.) Productivity Growth in Agriculture: An International Perspective, CAB International, Wallingford, Oxon, UK (Chapter 4 of this volume). PRIMENA TFP INDEKSA U MERENJU PROMENA POLJOPRIVREDNE PRODUKTIVNOSTI U EU Maja Đokić, Verica Jovanović, Ivana Vujanić Docent, Fakultet za ekonomiju i poslovni inženjering, Cvećarska 2, Novi Sad, Srbija, spin_on@hotmail.com Docent, Visoka škola ekonomije i administracije, Imotska 1, Beograd, Srbija, ekomen.pancevo@gmail.com Ph.D. student na Evropskom univerzitetu u Beogradu, Fakultet za poslovanje i marketing, Carigradska 28, Beograd, Srbija, ivanavujanic3@gmail.com Apstrakt: Evropska komisija je u svom razvojnom dokumentu Evropa 2020, definisala ambiciozan cilj podizanja nivoa resurske efikasnosti. Kao način ostvarenja tog cilja u sektoru poljoprivrede, postavljen je zahtev povećanja produktivnosti zamenom naturalno zasnovanog razvoja poljoprivrede razvojem koji treba da bude zasnovan na naučnim osnovama. Glavni rezultati ove promene treba da budu veći izlazni rezultati dobijeni sa manje ulaganja. Cilj ovog rada jeste da utvrdi da li se taj zahtev ispunjava. Radi dobijanja odgovora na to pitanje u radu je primenom modela totalne faktorske produktivnosti izvršena analiza kretanja u poljoprivrednoj produktivnosti u zemljama Evropske unije u periodu godine. Odabir TFP indeksa za merenje poljoprivredne produktivnosti u radu se pokazao ispravnim jer je omogućio da se utvrdi koji je od posmatranih više ulaznih faktora najviše uticao na kretanje posmtrane produktivnosti. Opšti zaključak izveden iz dobijenih rezultata jeste da ukupna produktivnost poljoprivrede u EU poslednjih godina usporava rast i počinje da zaostaje za vodećim svetskim konkurentima. Pored toga, izvršena analiza učešća odabranih pojedinačnih faktora u ukupnoj produktivnosti EU pokazala je da je najveći doprinos rastu produktivnosti u poslednjoj deceniji imao faktor rada. To ukazuje na činjenicu da se skroman rast produktivnosti u poljoprivredi EU, posmatrano po merilima moderne poljoprivrede, zasniva na neodrživim principima, pre svega na intenzivnom smanjenju zaposlenih u poljoprivredi, a ne na primeni naučnih dostignuća koja su u uslovima ograničenih prirodnih resursa jedini mogući izvor održivog rasta. Ključne reči: Total factor productivity, Poljoprivredna produktivnost, Evropska unija. Jel klasifikacija: Q10, Q11, Q18.

122 DOI: /EMC F Datum prijema rada: 10. septembar Datum prihvatanja rada: 1. decembar PREGLEDNI NAUČNI RAD / OVERVIEW SCIENTIFIC PAPER UDK: :338.43(497.5) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ Sanja Franc Docent na Katedri za međunarodnu ekonomiju Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Trg J.F. Kennedy 6, Zagreb. sfranc@efzg.hr Apstrakt: Ekonomski rast, izvoz i inozemna izravna ulaganja zauzimaju važno mjesto u teorijskim i empirijskim istraživanjima. Argument o ulozi izvoza kao jednog od glavnih determinističkih čimbenika gospodarskog rasta ima korijene još u klasičnim teorijama o trgovini.pojava novih teorijskih modela koji ističu važnost endogenih faktora za ekonomski rast omogućila je uključivanje inozemnih izravnih ulaganja u analizu kao jedne od odrednica rasta. Slobodno kretanje kapitala u prošlosti je imalo svega nekoliko zemalja i nekoliko sektora te su obično kapitalni tijekovi pratili trgovinske tijekove. Danas su trendovi kretanja roba, usluga i kapitala znatno drugačiji. Cilj ovog rada je istražiti povezanost izvoza, inozemnih izravnih ulaganjate ekonomskog rasta na primjeru Republike Hrvatske. Zaključci istraživanja mogu biti od koristi pri donošenju odgovarajućih politika te strategija rasta i razvoja malih otvorenih ekonomija poput Republike Hrvatske. Ključne riječi: izvoz,ekonomski rast, inozemna izravna ulaganja, Republika Hrvatska UVOD Ekonomski rast, izvoz i inozemna izravna ulaganja zauzimaju važno mjesto u teorijskim i empirijskim istraživanjima. Argument o ulozi izvoza kao jednog od glavnih determinističkih čimbenika gospodarskog rasta ima korijene još u klasičnim teorijama o trgovini.strategija izvozno usmjerenog rasta zemlje ima za cilj pružiti poticaje za izvoz robe putem različitih mjera gospodarskih politika. Većina argumenata u korist strategije izvozno usmjerenog rasta naglašava ulogu trgovinske otvorenosti, tvrdeći da zemlje koje više sudjeluju u međunarodnoj trgovini brže postižu dugoročni ekonomski rast od zemalja koje su manje otvorene za međunarodnu razmjenu. Ovaj argument često se podupire primjeromtakozvanog istočnoazijskog čuda, gdje je veza između izvoza i gospodarskog rasta evidentirana tijekom posljednjih nekoliko desetljeća 20. stoljeća. Štoviše, postoji rastući razvojni jaz među zemljama koje primjenjuju strategiju izvozno usmjerenog rasta i onih koje primjenjuju uvoznu supstituciju i ekonomski protekcionizam. Međutim, promjena strategije rasta od uvozne supstitucije prema izvo-

123 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp zno usmjerenom rastu i potencijalno smanjivanje jaza nije jednostavan zadatak (Andras Inotai, 2013.). Kako bi se smanjio jaz potrebno je povećati proizvodnju dobara i usluga koje mogu konkurirati na svjetskom tržištu, koristiti naprednu tehnologiju i osigurati prihode od inozemne razmjene potrebne za uvoz kapitalnih dobara. Brzi rast Kine i Indije ponovno je pokrenuo raspravu o pokretačima rasta i razvoja. Kina je ostvarila brzi rast uslijedrasta proizvodnje, dok se indijski rast temelji pretežno na uslužnom sektoru. Može sezaključiti da zemlje primjenjuju dvije posve različite strategija razvoja (vidjeti:barry Bosworth i Susan Collins 2008) što ukazuje da ne postoji jedinstven put razvoja za sve zemlje. Pojava novih teorijskih modela koji ističu važnost endogenih faktora za ekonomski rast omogućila je uključivanje inozemnih izravnih ulaganja u analizu kao jedne od odrednica rasta. Prema neoklasičnoj teoriji, dugoročni ekonomski rast posljedica je povećanja egzogenih faktora kao što su povećanje radne snage ili tehnološki napredak. Slobodno kretanje kapitala u prošlosti je imalo svega nekoliko zemalja i nekoliko sektora te su obično kapitalni tijekovi pratili trgovinske tijekove. Danas je primjetan globalni trend proliferacije slobodnog kretanja kapitala. Štoviše, inozemna izravna ulaganja dobila su na važnosti kao poželjan izvor kapitala, osobito u zemljama u razvoju među kojima se razvila snažna konkurencija za privlačenjem takvih ulaganja. Inozemna izravna ulaganja predstavljaju specifičan oblik kapitala stoga jer podrazumijevaju dugoročan interes, kao i određen udio u vlasništvu koji osigurava pravo glasa i sudjelovanja u upravljanju poduzećem. Pitanje slobodnog kretanja kapitala na međunarodnoj razini dugo je vremena bilo predmetom brojnih debata i analiza. S jedne strane postoje stajališta da liberalizacija kapitalnog računa i slobodno međunarodno kretanje kapitala ugrožavaju globalnu financijsku stabilnost te da je potrebno uvođenje kapitalnih kontrola i sličnih mjera kojima bi se tržište kontroliralo. S druge su strane tvrdnje da je otvaranje međunarodnim tijekovima kapitala od velike koristi zemljama koje žele povećati postojeću razinu dohotka, a ujedno pomaže u održavanju stabilnosti odnosa između industrijaliziranih ekonomija (Ayhan Kose i sur., 2006). Tako primjerice, Stanley Fischer (1997) tvrdi da liberalizacija kapitalnog računa vodi ka povećanoj globalnoj efikasnosti, alocirajući sredstva na područja gdje će ona biti najproduktivnija i povećavajući tako društveno blagostanje. Nadalje, smatra se da priljev inozemnog kapitala koristi osobito zemljama u razvoju u pogledu povećanja razine ulaganja koja više nisu ograničena samo na do-

124 300 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ maća sredstva. Što su realni povrati na ulaganja u kapitalom bogatim zemljama niži, to će kretanja kapitala iz razvijenih u zemlje u razvoju biti većeg obujma, a globalna alokacija resursa efikasnija. Zbog toga se očekuje da će liberalizacija kretanja kapitala rezultirati povećanim tijekovima kapitala iz područja koja su bogata kapitalom u područja oskudna kapitalom.dostupnost inozemnog kapitala također omogućuje zemljama pribavljanje potrebnih sredstava za pokrivanje određenih troškova, osobito u slučajevima vanjskih šokova. Otvoreni kapitalni račun daje zemljama, bez obzira na stupanj ekonomskog razvoja, mogućnost diversifikacije portfelja i bolje upravljanje ulagačkim rizikom. Suprotno gore navedenim argumentima, Jagdish Bhagwati (1998) smatra da liberalizacija kapitalnih tijekova nije prikladna za zemlje u razvoju i ističe rizike vezane uz liberalizaciju kapitalnog računa. Joseph Stiglitz (2000) ističe kako se koncept liberalizacije trgovinskih tijekova znatno razlikuje od liberalizacije kapitalnih tijekova. Tijekovi kapitala više su podložni asimetričnim informacijama, moralnom hazardu, odnosno špekulacijama i riziku nepovoljnog odabira od trgovinskih tijekova. Republika Hrvatska je mala otvorena ekonomija uključena u međunarodne tijekove razmjene te se oslanja na izvoz i inozemna izravna ulaganja kao izvore kapitala, tehnologije i jačanja konkurentnosti.pri tome valja naglasiti kako izvoz usluga zauzima sve važnije mjesto u gospodarstvu. U globaliziranom svijetu, usluge u područjima poput financija, osiguranja, prijevoza, logistike i komunikacija daju ključne međuproizvode i time pružaju podršku ostatku gospodarstva. Elastični tercijarni sektor usluga, kao i povećana dostupnost usluga, mogu potaknuti gospodarski rast i unaprijediti industrijske performanse. Malo je istraživanja provedeno u cilju ispitivanja odnosa izvoza, inozemnih izravnih ulaganja i rasta na primjeru Hrvatske, a niti jedno nije uključilo izvoz usluga kao zasebnu varijablu. Ines Kersan-Škabić icinzia Zubin (2009) istražile su učinke inozemnih izravnih ulaganja na makroekonomske pokazatelje (BDP, zaposlenost i izvoz). Zaključak istraživanja je da inozemna izravna ulaganja imaj negativan utjecaj na zaposlenost, dok nikakav utjecaj na rast i izvoz nije dokazan. S druge strane, Chaido Dritsaki i Emmanouil Stiakakis (2014) su proučavajući vezu između inozemnih ulaganja, izvoza i rasta na primjeru Hrvatske došli do zaključka da postoji dvosmjerna dugoročna i kratkoročna uzročnost između izvoza i rasta.cilj ovog rada je empirijski istražiti vezu izvoza roba i usluga, inozemnih izravnih ulaganja te ekonomskog rasta na primjeru Republike Hrvatske.Zaključci istraživanja mogu biti od koristi pri donošenju odgovarajućih politika te strategija rasta i razvoja malih otvorenih ekonomija poput Republike Hrvatske.

125 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp PREGLED LITERATURE Opsežna je literatura teorijskim i empirijskim istraživanjima na temu povezanosti izvoza, inozemnih izravnih ulaganja (engl. foreign direct investments FDI) i ekonomskog rasta. Iako većina zemalja polazi od pretpostavke da je FDI povoljan za ekonomski rast, empirijska istraživanja o povezanosti FDI i gospodarskog rasta daju nejasne i suprotne rezultate. Nekoliko je razloga tome. Testovi koje pojedini istraživači koriste uključuju podatke o heterogenim grupama zemalja. Što je veći stupanj heterogenosti zemalja i rezultati će se više razlikovati te će se teško doći do jedinstvenog zaključka. Isto tako, istraživači se služe vrlo različitim ekonometrijskim metodama i testovima koji uzimaju u obzir drugačije uvjete, mjere i ostale elemente istraživanja. Konačno, različita se istraživanja baziraju na različitim teorijskim modelima. Neovisno o metodologiji koja se koristi, zajednički zaključak većine studija jest taj da ukoliko se pokaže pozitivan utjecaj FDI na gospodarski rast zemlje primateljice ona treba poticati priljev takvih ulaganja. Priljev inozemnih izravnih ulaganja biti će vjerojatniji ukoliko zemlja nudi određene poticaje poput smanjenja poreza i regulatornih propisa, ukoliko postoji efikasna vlada, demokracija, razvijen financijski sustav, vladavina prava i slično.u istraživanjima su isticani različiti uvjeti i čimbenici o kojima ovisi povezanost i utjecaj FDI na ekonomski rast. Tako su u najranijim istraživanjima Hans Singer (1950) i Raul Prebisch (1968) tvrdili da zemlje primateljice imaju vrlo malo koristi od inozemnih izravnih ulaganja. Obrazložili su to činjenicom da iako FDI mogu povećati ukupnu razinu ulaganja u zemlji i produktivnost ulaganja, kao i potrošnju u zemlji, takva ulaganja smanjuju stopu rasta uslijed distorzije cijena ili pogrešne alokacije resursa. Ira Saltz (1992) je u svom istraživanju također došao do zaključka da ne postoji pozitivna veza između inozemnih izravnih ulaganja i rasta. Katerina Lyroudi, Papanastasiou John iathanasios Vamvakidis (2004)istraživali su povezanost FDI i ekonomskog rasta na uzorku europskih tranzicijskih zemalja. Na temelju provedene analize došli su do zaključka da ne postoji značajna veza između FDI i ekonomskog rasta tranzicijskih zemalja. Nasuprot njima, Eduardo Borensztein, Jose De Gregorio i Jong-Wha Lee (1998) empirijski su istražili povezanost FDI i ekonomskog rasta u zemljama u razvoju te su došli do zaključka da postoji pozitivna veza, ali samo ukoliko su ispunjeni određeni uvjeti. Njihov je zaključak bio da će FDI pozitivno utjecati na rast zemlje primateljice putem transfera tehnologije i u situaciji kada zemlje raspolažu

126 302 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ potrebnim ljudskim kapitalom. Peter Buckley, Jeremy Clegg i Chengqi Wang (2002) tvrde da utjecaj FDI na ekonomski rast ovisi o ekonomskim i socijalnim uvjetima zemlje primateljice. Zemlje s višom razinom štednje, otvorenim tržišnim režimom i višim stupnjem tehnološkog razvoja više će koristi ostvariti od priljeva FDI nego zemlje sa suprotnim obilježjima. Marta Bengoa i Blanca Sanchez-Robles (2003) tvrde da će FDI imati pozitivan utjecaj na ekonomski rast samo ukoliko zemlja primateljica raspolaže adekvatnim ljudskim kapitalom, dovoljnom infrastrukturom te ukoliko u zemlji postoji stabilno ekonomsko stanje i otvorenost tržišta. Pema-Chandra Athukorala i Satish Chand (2000) i VudayagiriBalasubramanyam, Salisu, Mohammad i DavidSapsford(1996) također su istraživali povezanost FDI i ekonomskog rasta u zemljama u razvoju. Rezultati istraživanja pokazali su da FDI pozitivno utječu na ekonomski rast u onim zemljama koje primjenjuju izvoznu strategiju, dok negativno utječu na rast u zemljama koje primjenjuju strategiju uvozne supstitucije. Louis De-Mallo (1990) tvrdi da utjecaj FDI na ekonomski rast ovisi o stupnju komplementarnosti ili supstitutivnosti FDI i domaćih investicija. S druge strane, pokazalo se i da utjecaji priljeva FDI na rast nisu nužno pozitivni. Choong, Chee, Keong, Lim, Kiam Ping (2011) istražili su vezu između FDI, financijskog razvoja i ekonomskog rasta primjenom panel analize i centralizirane metode momenata na grupi od 70 razvijenih i zemalja u razvoju, u razdoblju od do Rezultati istraživanja pokazali su značajnu i negativnu vezu između FDI i ekonomskog rasta u zemljama u razvoju. Objašnjenje negativne veze autori pronalaze u slabo razvijenom financijskom sustavu i slaboj regulaciji kretanja kapitala koji vode pogrešnim alokacijama privatnog kapitala.donny Tang (2015) je istražujući efekte priljeva FDI na ekonomski rast zemalja EU tijekom razdoblja došao do zaključka da porast priljeva FDI ne doprinosi ekonomskom rastu. Na temelju analize različitih istraživanja može se zaključiti da utjecaj inozemnih izravnih ulaganja na ekonomski rast zemlje ovisi o stupnju razvijenosti same zemlje, ekonomskim i socijalnim uvjetima, stupnju tehnološkog razvoja, otvorenosti zemlje trgovini te stupnju komplementarnosti ili supstitutivnosti FDI i domaćih ulaganja. Izvoz se također smatra važnom odrednicom ekonomskog rasta i razvoja. Mnogim se studijama nastojalo istražiti uzročno-posljedičnu vezu između izvoza i ekonomskog rasta, no rezultati istraživanja najčešće pokazuju kontradiktorne ili suprotne zaključke. Kontradikcije u rezultatima najčešće su posljedica primjene

127 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp različitih metoda istraživanja, primjene različitih varijabli, vremenskog okvira i slično (Laszlo Konya, 2004). Rezultati istraživanja na primjeru Irske u razdoblju od do ukazuju na kointegraciju izvoza i bruto domaćeg proizvoda (Eleanor Doyle, 1998). Istraživanje je ukazalo na dugoročnu i kratkoročnu uzročnost izvoza i BDP-a. David Greenway, Wyn Morgan i PeterWright (1999)su pokazali da postoji snažan pozitivan odnos između realnog rasta izvoza i realnog rasta proizvodnje na uzorku od 69 zemalja za razdoblje godine. Također su pokazali da je sastav tog izvoza važan za određivanje snage rasta. Satya Paul i Kabir Chowdhury (1995) pronašli su dokaze o Grangerovoj uzročnosti koja se odvija od izvoza prema rastu BDP-a u Australiji za razdoblje od do godine, što znači da povećanje izvoza potiče gospodarski rast.u svom radu, Dhriti Padhi (2007) analizira teorije o uloziizvoza pri poticanju ekonomskog rastateprimjenjujući regresijsku analizu na uzorku četiri afričke zemalje(demokratska Republika Kongo, Gvineja Bisau, Malavi i Nigerija) za razdoblje testira utjecaj izvoza na ekonomski rast. U modelu kao nezavisne varijable koristi izvoz, stanovništvo i investicije dok je zavisna varijabla bruto domaći proizvod. Rezultati analize idu u korist hipoteze izvoznousmjerenog rasta. UNCTAD-ovo istraživanje iz godine naglasilo je važnost izvoza usluga. Rezultati provedene regresijske analize pokazali su da dugoročno izvoz usluga ima pozitivan utjecaj na rast BDP-a u zemljama u razvoju. Ipak, za zemlje u razvoju omjer izvoza usluga i rasta BDP-a manji je nego u razvijenim zemljama. Saurabh Misha i suradnici (2012) su empirijskim istraživanjem primjenjujući model regresijske analize ispitali je li stupanj sofisticiranosti uslužne specijalizacije izvoza pozitivno povezan s rastom. Rezultati istraživanja pokazali su da je kvaliteta izvoza usluga pozitivno korelirana s performansama rasta (Saurabh Mishra, Susanna Lundstrom Gable, Rahul Anand, 2012). Nadalje, osim zasebnog proučavanja veze između rasta i inozemnih izravnih ulaganja te veze između izvoza i rasta, predmetom istraživanja je i veza između svih triju varijabli. Primjenjujući VAR model,ramachandra Padmanabha Bhatt (2013) istražila je dugoročnu kauzalnu vezu između izvoza, FDI i bruto domaćeg proizvoda. Test kointegracije pokazao je da postoji dugoročna ravnoteža između izvoza, FDI i BDP-a. Rezultati ukazuju da će povećanje FDI za 1% dovesti do povećanja izvo-

128 304 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ za za 25% s vremenskim odmakom od godine dana. Grangerov test kauzalnosti ukazuje na unilateralnu vezu između FDI i izvoza te da veza ide u smjeru inozemnih ulaganja prema izvozu, što znači da ulaganja uzrokuju izvoz. Nadalje, u cilju istraživanja povezanosti između FDI, izvoza i ekonomskog rasta Majid Mahmoodi i Elahe Mahmoodi (2016) primijenili su panel analizu na dvije skupine zemalja u razvoju (osam europskih zemalja i osam azijskih zemalja). Rezultati empirijskog istraživanja na skupini europskih zemalja u razvoju pokazali su da u kratkom roku postoji dvosmjerna veza između bruto domaćeg proizvoda i FDI te jednosmjerna veza između bruto domaćeg proizvoda i izvoza. Rezultati analize na uzorku azijskih zemalja u razvoju pokazali su da postoji dvosmjerna kauzalna povezanost između izvoza i ekonomskog rasta u kratkom roku. Rezultati njihova istraživanja također su pokazali da postoji snažna dugoročna dvosmjerna povezanost između FDI i izvoza te ekonomskog rasta u obje analizirane skupine zemalja.muhammad Haseeb i suradnici (2014) empirijski su istražili odnos između izvoza, izravnih stranih ulaganja i gospodarskog rasta u Maleziji koristeći podatke o godišnjim vremenskim serijama u razdoblju od do godine. Nakon ispitivanja stacionarnosti podataka primijenjen je ARDL model u svrhu empirijske analize. Rezultati podržavaju potvrđuju hipotezu izvozno-usmjerenog rasta kao i hipotezu da priljevi FDI potiču ekonomski rast u Maleziji. Temeljem iznesenog, može se zaključiti da su izvoz, inozemna izravna ulaganja i ekonomski rast povezani, no snaga i smjer veze variraju među zemljama. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA Cilj empirijskog istraživanja provedenog u ovom radu bio je ispitati statističku povezanost izvoza, priljeva inozemnih izravnih ulaganja i ekonomskog rastana primjeru Republike Hrvatske. Nezavisne varijable u modelu su: (a) izvoz roba, (b) izvoza usluga i (c) priljevi inozemnih izravnih ulaganja, dok je zavisna varijabla ekonomski rast mjeren bruto domaćim proizvodom i bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika. Podaci korišteni u empirijskom istraživanju prikupljeni su iz baze UNCTAD za vremensko razdoblje od godine. Primijenjena je metoda jednostavne linearne regresije kako bi se ispitala statistički značajna povezanost nezavisnih sa zavisnom varijablom. Regresijska analiza je najčešće korištena metodologija u ekonometriji, a bavi se opisivanjem ovisnosti jedne varijable o jednoj ili više drugih varijabli. Regresijski model jest stohastički

129 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp model izražen jednadžbom u kojoj je zavisna varijabla predočena kao linearna ili nelinearna funkcija nezavisnih varijabli (Vlasta Bahovec i Nataša Erjavec, 2009). Jednostavnom regresijskom analizom ispituje se signifikantnost svake nezavisne varijable na zavisnu varijablu dok se modelom višestruke regresije testira koja od nezavisnih varijabli ima najjači utjecaj na kretanje zavisne varijable. Model jednostavne regresije općenito se može opisati izrazom (Bahovec i Erjavec, 2009): (1) y= f (x) + e, gdje je y zavisna varijabla, x nezavisna varijabla, a e slučajna varijabla (greška relacije). Za testiranje autokorelacija rezidualnih odstupanja prvog reda u modelu je korišten Durbin-Watsonov test. Rezultati dobiveni statističkom obradom prikazani su grafički i numerički (tabelarno). Statističko testiranje provedeno je na razini značajnosti od 95% (α=0,05). To znači da je pouzdanost statističkih rezultata dobivenih na ovom uzorku 95%, a dozvoljena statistička pogreška najviše 5% (0,05). Ako je p-vrijednost dobivena statističkim testiranjem manja od statističke pogreške 0,05 (p<0,05) tada postoji statistički značajna povezanost između promatranih pokazatelja, a ako je p-vrijednost veća od 0,05 tada ta povezanost nije statistički značajna. REZULTATI ISTRAŽIVANJA I RASPRAVA Testiranje utjecaja svake pojedine nezavisne varijable na zavisnu provedeno je na primjeru Republike Hrvatske pomoću regresijske analize na osnovu koje su grafički prikazani regresijski pravci. Uz prikaz regresijskog pravca i odabranog intervala pouzdanosti prikazana je pripadajuća regresijska jednadžba te vrijednosti koeficijenta linearne korelacije (r) i koeficijenta determinacije (r 2 ili R 2 ). Koeficijent korelacije prikazuje korelaciju zavisne (regresand) varijable sa svakom od nezavisnih (regresorskih) varijabli, a koeficijent determinacije je proporcija protumačenih odstupanja u ukupnoj sumi kvadrata. Koeficijent determinacije poprima vrijednosti od 0 do 1, a promatrani je model reprezentativniji što je bliži 1. Pripadajuća p-vrijednost označava statističku (ne)značajnost varijabli.statističko testiranje provedeno je na razini značajnosti od 95% (α=0,05). Testiran je utjecaj nezavisnih varijabli na ekonomski rast koji je u radu mjeren varijablom bruto domaći proizvod, odnosno bruto domaći proizvod po glavi stanovnika, budući da se nerijetko spominje kao prikladnija mjera stupnja eko-

130 306 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ nomskog razvoja. Posebno su izdvojeni podaci o izvozu roba i izvozu usluga budući da važnost trgovine uslugama raste u svjetskoj ekonomiji.u posljednja je dva desetljeća zabilježen brži rast trgovine uslugama nego li trgovine robom te one danas čine dvije trećine svjetskog bruto domaćeg proizvoda. Rezultati istraživanja veze između izvoza usluga i ekonomskog rasta prikazani su Slikom 1.Regresijski pravac nezavisne varijable izvoz usluga pozitivnog je nagiba i ukazuje na pozitivnu statistički značajnu povezanost nezavisne sa zavisnom varijablom bruto domaći proizvod po glavi stanovnika (BDP PC), dok Slika 2 prikazuje povezanost nezavisne varijable izvoz usluga s drugom zavisnom varijablom, BDP. Regresijski pravac je pozitivnog nagiba i također ukazuje na pozitivnu statistički značajnu povezanost nezavisne sa zavisnom varijablom. Slika 1. Regresijski pravac s nezavisnom varijablom izvoz usluga i zavisnom varijablom BDP PC Izvor: autor

131 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 2. Regresijski pravac s nezavisnom varijablom izvoz usluga i zavisnom varijablom BDP Izvor: autor Na važnost usluga ukazuju podaci Hrvatske narodne banke prema kojima je bilanca trgovinske razmjene uslugama Republike Hrvatske od sredine ih godina u suficitu (ukupan obujam izvezenih usluga nadilazi ukupni obujam uvezenih usluga), dok je, s druge strane, trgovinska robna bilanca počevši od godine kontinuirano u deficitu (uz iznimku ratnih godina, od do godine). Posljedično, rastući prihodi od razmjene usluga financiraju deficit bilance robne razmjene. U posljednjih deset godina, razmjena usluga Republike Hrvatske, jednako kao i robna razmjena, dosegnula je vrhunac godine kada je izvoz usluga iznosio ,90 milijuna USD, a uvoz milijuna USD. Razine razmjene usluga nakon toga padaju i zadržavaju se na stabilnoj razini. Izvoz usluga je godine iznosio milijuna USD, a uvoz usluga iznosio je milijuna USD. Izvoz i uvoz usluga ne prate iste trendove s obzirom da je uvoz znatno manje volatilan i stabilan dok izvoz pokazuje veću volatilnost i tendenciju rasta.

132 308 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ Slika 3. Razmjena usluga Republike Hrvatske, mil. USD, Izvor: UNCTAD (2017) Sljedeće je analizirana veza izvoza roba s ekonomskim rastom. Slika 4 prikazuje regresijski pravac nezavisne varijable izvoz roba koji je pozitivnog nagiba i ukazuje na pozitivnu statistički značajnu povezanost sa zavisnom varijablom BDP PC. Slika 4. Regresijski pravac s nezavisnom varijablom izvoz roba i zavisnom varijablom BDP PC Izvor: autor Što se tiče veze između izvoza roba i ukupnog BDP-a, regresijski pravacukazuje na pozitivnu statistički značajnu povezanost te nezavisne varijable s BDP-om (Slika 5).

133 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 5. Regresijski pravac s nezavisnom varijablom izvoz roba i zavisnom varijablom BDP Izvor: autor Nakon početka globalne gospodarske krize obujam izvoza i uvoza roba Republike Hrvatske pada, s trendom blagog rasta povratka na pretkrizne razine. Izvoz roba je godine iznosio , 19 milijuna USD. Uvoz roba u godinama nakon krize također bilježi blagi trend rasta te iznosi milijuna USD. Može se primijetiti da se oba pokazatelja kreću sličnim trendovima (Slika 6). S obzirom na dokazanu vezu između izvoza i bruto domaćeg proizvoda ističe se važnost kreiranja i sustavne primjene adekvatnih mjera poticanja izvoza u cilju poticanja ekonomskog rasta. Slika 6. Razmjena roba Republike Hrvatske, mil. USD, Izvor: UNCTAD (2017)

134 310 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ Slika 7 prikazuje regresijski pravac nezavisne varijable priljevi FDI koji je pozitivnog nagiba i ukazuje na pozitivnu, statistički značajnu povezanost sa zavisnom varijablom BDP PC.Slika 8 prikazuje regresijski pravac nezavisne varijable priljevi FDI i zavisne varijable BDP, koji je pozitivnog nagiba i također ukazuje na pozitivnu, statistički značajnu povezanost priljeva FDIi ukupnog BDP-a. Slika 7. Regresijski pravac s nezavisnom varijablom priljevi FDI i zavisnom varijablom BDP PC Izvor: autor

135 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 8: Regresijski pravac s nezavisnom varijablom priljevi FDI i zavisnom varijablom BDP Izvor: autor Kako je već istaknuto, priljevi inozemni izravnih ulaganja smatraju se važnim izvorom kapitala i drugih pozitivnih prelijevanja u zemljama u razvoju. Hrvatska je postala zanimljiva inozemnim ulagačima tek potkraj prošloga stoljeća kada su počeli pritjecati veći iznosi FDI. Priljevi inozemnih izravnih ulaganja primarno su bili potaknuti velikim valom privatizacije državnih kompanija te manjim dijelom greenfield ulaganjima. Važno je napomenuti da u samim početcima procesa tranzicije, Hrvatska, ali i ostale tranzicijske zemlje nisu bile privlačne ulagačima kao potencijalne lokacije za ulaganje, većim dijelom jer je riječ o malim nacionalnim tržištima sa slabo izgrađenom infrastrukturom i tada nepredvidivom perspektivom za ulazak u Europsku uniju. No, s godinama se situacija počela mijenjati. Nacionalna vlada je početkom novoga stoljeća kao cilj postavila stvaranje dinamične ekonomije s ubrzanim procesom privatizacije i liberalizacije investicijskog režima. Inozemni ulagači slobodni su prenositi profit izvan zemlje te imaju pravo repatrijacije investiranog kapitala. Inozemni ulagači, kao i hrvatski državljani sa stalnim prebivalištem u inozemstvu slobodni su ulagati u kompanije u inozemnom vlasništvu, njihove podružnice, zajednički osnovane kompanije ili u postojeće kompanije. Priljevi FDI urepubliku Hrvatsku prikazani su slikom 9. Najveći priljevi FDI u promatranom razdoblju zabilježeni su godine kad su iznosili 5.317,18

136 312 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ milijuna USD. Nakon toga bilježe pad i znatno veću volatilnost. U godini priljevi FDI u Republici Hrvatskoj iznosili su 1.744,66 milijuna USD, no valja napomenuti da kontinuirano postoji problem nepovoljne sektorske distribucije priljeva FDI. Slika 9. Priljevi FDI u Hrvatsku, mil. USD, Izvor: UNCTAD (2017) Tablica 1. Sumarni prikaz rezultata regresijske analize zavisna varijabla nezavisna varijabla regresijska jednadžba r r 2 p-vrijednost BDP PC izvoz usluga y= 485,0122+0,9893x 0,9640 0,9292 0,001 BDP PC izvoz roba y= 947,1036+1,0136x 0,9596 0,9207 0,001 BDP PC priljevi FDI y= 8514,726+1,3699x 0,5482 0,3005 0,0227 BDP izvoz usluga y=3188,4092+4,1764x 0,9579 0,9175 0,001 BDP izvoz roba y= 5230,889+4,2703x 0,9515 0,9053 0,001 BDP priljevi FDI y= 36585,592+6,0324 0,5682 0,0173 0,0173 Izvor: autor Rezultati provedene regresijske analizena primjeru Republike Hrvatske pokazuju da postoji statistički značajna povezanost između izvoza usluga, izvoza roba te priljeva FDI i BDP-a po glavi stanovnika, kao i ukupnog BDP-a. Rashmita Barua (2013) proučavala je dinamiku veze između FDI, izvoza i rasta na primjeru Indije u razdoblju od godine te je došla do sličnih rezultata. Primjenjujući metode jednostavne i višestruke linearne regresije došla je do rezultata koji su potvrdili postojanje korelacije između promatranih varijabli. Haseeb i suradnici (2014)empirijski su istražili odnos između izvoza, izravnih stranih ulaganja i gospodarskog rasta u Maleziji koristeći podatke o godišnjim

137 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp vremenskim serijama u razdoblju od do godine. Rezultati empirijske analize podržavaju potvrđuju hipotezu izvozno usmjerenog rasta kao i hipotezu da priljevi FDI potiču ekonomski rast u Maleziji. Rezultati dalje upućuje na činjenicu da bi Malezija trebala kontinuirano provoditi promociju izvoza i liberalnu ekonomsku politiku ulaganja u cilju održavanja i jačanja ukupnog gospodarskog rasta. Do sličnih zaključaka je došla Zuzana Szkorupova (2014) koja je izvršila procjenu utjecaja izvoza i inozemnih izravnih ulaganja na gospodarski rast za Slovačku u razdoblju od do godine. Autorica je primijenila metodu kointegracije i model vektorske ispravke pogrešaka (VCEM) na tromjesečnim podacima. Rezultati istraživanja potvrđuju postojanje dugoročne uzročne veze između promatranih varijabli. Zaključno, za očekivati je kako liberalizacija međunarodne trgovine te izvozne performanse, kao i liberalizacija kretanja kapitala te priljevi inozemnih izravnih ulaganja utječu pozitivno na ekonomski rast neke zemlje, a što je potvrđeno i predmetnim istraživanjem. ZAKLJUČAK Slobodno kretanje roba, usluga i kapitala u prošlosti je imalo svega nekoliko zemalja i nekoliko sektora te su obično kapitalni tijekovi pratili trgovinske tijekove. Danas su gotovo sve zemlje liberalizirale svoje tekuće i kapitalne račune, a trgovina i kretanje kapitala predstavljaju neizostavan dio funkcioniranja gospodarstva. Veza između inozemnih izravnih ulaganja, izvoza i gospodarskog rasta važno je pitanje među istraživačima na području međunarodne ekonomije. Ispitivanje tog odnosa još je važnije za zemlje u razvoju, s obzirom na potrebe ekonomskog razvoja i osmišljavanje adekvatnih mjera kojima bi se ostvario rast. Argument o ulozi izvoza kao jednog od glavnih determinističkih čimbenika gospodarskog rasta ima korijene u klasičnim teorijama o trgovini.s druge strane, međunarodna trgovina uslugama se u posljednjih tridesetak godina povećavala većom dinamikom od razmjene roba. Pojava novih teorijskih modela koji ističu važnost endogenih faktora za ekonomski rast omogućila je uključivanje inozemnih izravnih ulaganja u analizu kao jedne od odrednica rasta. Inozemna izravna ulaganja predstavljaju specifičan oblik kapitala stoga jer podrazumijevaju dugoročan interes, kao i određen udio u vlasništvu koji osigurava pravo glasa i sudjelovanja u upravljanju poduzećem. Opsežna je literatura koja se bavi učincima inozemnih izravnih ulaganja na zemlju primateljicu. Općenito je prihvaćeno da ti učinci pozitivno pridonose gospodarskom rastu i razvoju zbog priljeva svježeg kapitala i potencijalnih prelijevanja koja ovise o apsorpcijskom kapacitetu zemlje primateljice. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati vezu između izvoza roba i usluga, priljeva inozemnih izravnih ulaganja i ekonomskog rasta mjerenog brutom

138 314 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ domaćim proizvodom i bruto domaćim proizvodom po glavi stanovnika, budući da se upravo ta mjera često koristi kao pokazatelj ekonomskog rasta. Provedenim istraživanjem dokazana je statistički značajna veza između izvoza roba i usluga, priljeva inozemnih izravnih ulaganja i ekonomskog rasta u Republici Hrvatskoj. Ograničenja istraživanju pronalaze se u primijenjenoj metodi istraživanja kojom je dokazana jednosmjerna povezanost između varijabli, no nije ispitana njihova međuovisnostodnosno uzročnost. Zaključci istraživanja mogu biti od koristi pri donošenju odgovarajućih politika privlačenja inozemnih ulaganja te politika i strategija rasta i razvoja malih otvorenih ekonomija poput Republike Hrvatske. LITERATURA / REFERENCES Athukorala, P., Chand, S., (2000). Trade Orientation and Productivity Gains from International Production: A Study of Overseas Operation of United States TNCs. Transnational Corporations, 9 (2), str Balasubramanyam,V., Salisu, M., Sapsford, D., (1996). Foreign Direct Investment and Growth in EP and IS Countries. The Economic Journal, 106 (434), str Barua, R. (2013). A study on the impact of FDI inflows on exports and growth of an economy: evidence from the context of Indian economy. Journal of Arts, Science & Commerce, 3 (1), str Bell, D., (1999). The axial age of technology foreword: the coming of the postindustrial society. Basil Book: New York. Bengoa, M., Sanchez-Robles, B., (2003). Foreign direct investment, economic freedom and growth: new evidence from Latin America. European Journal of Political Economy, 19 (2003), str Bhagwati, J., (1998). The capital myth: The difference between Trade in widgets and trade in dollars. Foreign Affairs, 77 (3), str Bhatt, Ramachandra P., (2013). Causal relationship between exports, FDI and incme: the case of Vietnam. Aplied econometriscs and International development. 13 (1), str Borensztein E., De Gregorio, J., Lee, Jong-W., (1998). How does Foreign Direct Investment Affect Economic Growth? Journal of International Economics, 45 (1), str Bosworth, B., Collins, S., M., (2008). Accounting for Growth Comparing China and India, Journal of Economic Perspectives, 22(1): Buckley, P., Clegg, J., Wang, C., (2002). The impact of inward FDI on the performance of Chinese manufacturing firms. Journal of International Business Studies, 33 (4), str Castells, M., (1996). The Rise of Networked Society. Oxford: Blackwell. Choong, C., Keong, L., Kiam P., (2011). Foreign Direct Investment, Financial Development and Economic Growth: Panel Data Analysis. The IUP Journal of Applied Economics, Vol. X (2), str De-Mello, Louis R. Jr. (1999). Foreign Direct Investment-Led Growth: Evidence from Time Series and Panel Data. Oxford Economic Papers, 51 (1), str

139 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Doyle, E., (1998). Export output causality: the Irish case Atlantic Economic Journal. 26(2): Dritsaki, C., Stiakakais, E., (2014). Foreign direct investments, exports and economic growth in Croatia: a time series analysis. Procedia Economics and Finance, 14, str Fischer, S. (1997). Capital account liberalisation and the role of the IMF, Rad prezentiran na seminaru: Asia and the IMF, Hong Kong, Kina, rujan Dostupno na: pdf/fischer141.pdf [ ]. Gabriele, A., (2004). Exports of services and economic growth in developing countries. UNCTAD. Greenway, D., Morgan, W., Wright, P., (1999). Exports, export composition and growth. The Journal of International Trade & Economic Development, 8 (1), str Grgić, M., Bilas, V., (2012). Teorija regionalnih ekonomskih integracija. Zagreb: Sinergija. Haseeb, M., Hartani, Nira H., Abu Bakar, N. A., Azam M., Hassan,S., (2014)., Exports, foreign direct investment and economic growth: empirical evidence from Malaysia ( ). American Journal of Applied Sciences,11 (6), str [ ]. Based_on_Export_Oriented_Economic_Strategy.pdf[ ]. Inotai, A., (2013). Sustainable Growth Based on Export-Oriented Economic Strategy. Dostupno na: Kersan Š., Ines i Zubin, cinzia. (2009). Utjecaj izravnih inozemnih ulaganja na rast BDP-a, na zaposlenost i na izvoz u Hrvatskoj. Ekonomski pregled, 60 (3-4), str Konya, L., (2004). Export-led growth, growth-driven export, both or none? Granger causality analysis on OECD countries. Aplied Econometrics and International Development, 4, str Kose, A., Prasad, E., Rogoff, K. i Wei, S. J.. (2006). Financial globalization: a reappraisal. IMF Working Paper WP/06/189. Lyroudi, K., Papanastasiou, J. i Vamvakidis, A., (2004). Foreign direct investments and economic growth in transition economies. South Eastern Europe Journal of Economics, 2 (1) (2004), str Mahmoodi, M., Mahmoodi, E.. (2016). Foreign direct investment, exports and economic growth: evidence from two panels of developing countries. Ekonomska istraživanja, 29 (1), str Padhi, D., (2007). The Relationship between Exports and Growth in Select African Nations. Rad prezentiran na: Partial Fulfillment of the Requirements for graduation with research distinction in Economics in the undergraduate colleges of The Ohio State University. Dostupno na: Paul, S., Chowdhury, K., (1995). Export-led Growth Hypothesis: Some empirical testing. Applied Economics Letters, 2, str Prebisch, R. (1968). Development problems oft he peripheral countries and the terms of trade. Preuzeto iz: Lyroudi, K, Papanastasiou, J. i Vamvakidis, A Foreign direct investments and economic growth in transition economies,. South Eastern Europe Journal of Economics, 2 (1) (2004), str Saltz, I., (1992). The negative correlations between foreign direct investments and economic growth in the Third world: theory nad evidence. Revista Internazionale di szience economiche e commerciali, 39, str

140 316 Sanja Franc IZVOZ, INOZEMNA IZRAVNA ULAGANJA I EKONOMSKI RAST U REPUBLICI HRVATSKOJ Saurabh M., Lundstrom, S., Gable, R. A., (2012). Service export sophistication and economic growth. Dostupno na: [ ]. Singer, Hans W. (1950). The distribution of gains between investing and borrowing countries. American Economic Review, 40, str Stiglitz, Joseph E. (2000). Capital market liberalization, economic growth, and instability. World Development, 28 (6), str Szkorupova, Z., (2014). A Causal Relationship between Foreign Direct Investment, Economic Growth and Export for Slovakia. Procedia Economics and Finance, 15, str Tang, D., (2015). Has the foreign direct investment boosted economic growth in the European Union countries? Journal of International Global Economics Study, 8, str UNCTAD baza podataka. Dostupno na: reportfolders.aspx?scs_chosenlang=en [ ]. Wertheimer-Baletić, A., (1999). Stanovništvo i razvoj. Zagreb: Nakladnik MATE. EXPORTS, FOREIGN DIRECT INVESTMENTS AND ECONOMIC GROWTH IN THE REPUBLIC OF CROATIA Sanja Franc Assistant Professor at the Department of International Economics at the Faculty of Economics, University of Zagreb, Zagreb, sfranc@efzg.hr Abstract: Economic growth, export and foreign direct investment have been an important research subject for many years. The argument about the role of export as one of the main deterministic factors of economic growth has its roots in classical trade theories. Furthermore, according to the neoclassical theory, long-term economic growth is the consequence of an increase in exogenous factors such as increased labor force or technological progress. The export-led growth strategy of a country aims to provide incentives for the export of goods through various economic policy measures. Its goal is to increase the production of goods and services that can compete in the global market, use advanced technology and provide foreign exchange revenue needed to import capital goods. The emergence of new theoretical models that emphasize the importance of endogenous factors for economic growth has enabled the inclusion of foreign direct investment into analysis as one of growth determinants. Free movement of capital in the past was recorded only in a few countries and several sectors, and usually the capital fl ows followed the trade fl ows. Today there is a noticeable global trend of proliferation of free movement of capital. What is more, foreign direct investments have gained importance as desirable source of capital, especially in developing countries among which a strong competition for attracting such investments has developed. Foreign direct investments represent a specific form

141 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp of capital because they imply a long-term interest as well as a certain share of ownership that ensures voting rights and participation in the management of the company. There is a vast literature dealing with the effects of foreign direct investment on the recipient country. It is generally accepted that these effects positively contribute to economic growth and development due to the infl ow of fresh capital and spillover effects that depend on the absorption capacity of the recipient country. In conclusion, it is to be expected that liberalization of international trade and export performance, as well as the liberalization of capital movements and the infl ow of foreign direct investment have a positive impact on the economic growth of a country. The aim of this paper is to examine the correlation between export, foreign direct investments and economic growth on the example of the Republic of Croatia. The conclusions of the research are of use in adopting appropriate policies and strategies for the growth and development of small open economies such as the Republic of Croatia. Key words: export, economic growth, foreign direct investments, Republic of Croatia JEL: F43

142 DOI: /EMC J Datum prijema rada: 13. oktobar Datum prihvatanja rada: 1. decembar PREGLEDNI NAUČNI RAD / OVERVIEW SCIENTIFIC PAPER UDK: :004.35]: Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str IOT OD NOVIH TRŽIŠNIH PRILIKA I POSLOVNOG MODELA DO BRIGE O SIGURNOSTI Sanel Jakupović Vesna Novaković Vanredni profesor, Panevropski univerzitet APEIRON, sanel.e.jakupovic@apeiron-edu.eu Docent, Panevropski univerzitet APEIRON, vesna.p.novakovic@apeiron-edu.eu Abstrakt: U pogledu inovacija i njihovog doprinosa povećanju kvaliteta svakodnevnog života pojedinaca, kao i unapređenja poslovanja kompanija, nesumnjivo je potrebno značajnije obraditi koncept Internet stvari, odnosno Internet of things, u daljem tekstu IoT. Kroz ovaj rad biće predočeni osnovni principi IoT a, kao i mogućnosti primjene u cilju unapredjenja svakodnevnog poslovanja kompanija. Bosna i Hercegovina je po predmetnom pitanju daleko iza ostalih privreda u kojima se IoT koristi i čija je primjena u konstantnom porastu. Internet stvari čini da stvari razmišljaju, da stvari budu pametne, da se kroz prikupljanje podataka, preko algoritama vještačke inteligencije i njihovim umrežavanjem zatvori krug komunikacije, te da ljudski faktor bude isključen. Ključne riječi: inovacije, internet stvari, invencije JEL klasifikacija: O31 UVOD Koncept Internet stvari, odnosno Internet of things, u daljem tekstu IoT, počiva na komuniciranju stvari međusobno bez uplitanja ljudskog faktora. IoT postaje aktivan sistem koji međusobno komunicira zahvaljujući njegovim pojedinim komponentama. Kao jedan od začetaka IoT a može se navesti komunikacija pojedinih operacija u automobilu sa kontrolnom tablom, jer ukoliko nastane disfunkcionalnost u toku rada automobila senzor na datom dijelu javlja, odnosno šalje podatke korisniku da nešto ne funkcioniše kako treba, a na osnovu prethodno pripremljenih modela ponašanja, te da je potrebno da se ta disfunkcionalnost otkloni. (Holdowsky, J., Mahto, M., Raynor, M., Cotteleer, M, 2015) Ovaj koncept će biti prihvaćen u svrhu poboljšanja kvaliteta života i samog poslovanja kompanija u svim privrednim granama. Brojne kompanije (Rose, K., Eldridge, S., Chapin, L., 2015) su napravile procjene uticaja IoT-a na internet i ekonomiju u narednih pet do deset godina. Kompanija Cisko ( Cisco ) predviđa

143 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp da će biti više od 24 miliona povezanih objekata do godine, Morgan Stenli ( Morgan Stanley ) projektuje 78 miliona uređaja koji će biti povezani do godine, kineska kompanija Huavei ( Huawei ) predviđa da će do godine biti 100 miliona konekcija. Sa aspekta finansija Mekinzi global institut ( McKinsey Global Institute ) sugeriše da će finansijski uticaj koncepta Internet stvari na globalnu ekonomiju biti u rasponu od 3.9 biliona dolara do 11.1 bilion do godine. Kompanije već sada troše milione kako bi kreirale poslovni model baziran na konceptu IoT. Uz ovaj koncept konkurentska prednost se ne stiče novim proizvodom ili novom uslugom, već se kreira na osnovu informacije i načina upotrebe informacije o datom proizvodu ili usluzi. (M., Raynor, M., Cotteleer., 2015) Kompanije će, najvjerovatnije, do potrošiti preko 250 miliona dolara (Hunke, N., Yusuf, Z., Rubmann, M,m Schmieg., F., Bhatia A., Klara, N., 2017) na razvoj IoT a. Međutim, menadžeri postavljaju pitanje u kojoj mjeri će IoT doprinijeti rastu kompanije, povećanju kvaliteta proizvoda, porastu zadovoljstva kupaca, te na koji način je moguće primjeniti novi poslovni model uz smanjenje troškova? Potrebno je da, prilikom odlučivanja za izbor IoT poslovnog rješenja, menadžment kompanije uradi jako dobru pripremnu strategiju u pogledu spremnosti preduzeća da se počne sa primjenom IoT koncepta. Prilikom pripremnih aktivnosti potrebno je iste podijeliti na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne. Kratkoročne aktivnosti se odnose na pripremu informaciono tehnološke strategije u okviru koje bi se uvrstila i IoT strategija, zatim okupljanje kvalitetnog IT tima, te istraživanje tržišta kompanija koje nude IoT rješenja. Srednjoročne aktivnosti podrazumjevaju upoznavanje menadžmenta kompanije i organizacione jedinice nadležne za marketing sa IoT projektom. Sledeća aktivnost je isticanje kritičnih polja na koje posebno treba obratiti pažnju poput sigurnosti, privatnosti i digitalnih etičkih briga vezanih za IoT. Dugoročne aktivnosti se ogledaju u organizaciji i objedinjavanju svih poslovnih procesa u cilju uspjeha IoT poslovnog rješenja kako bi se ostvarilo povećanje prihoda. Ono što je potrebno posebno naglasiti na početku jeste da će uvođenje IoT poslovnog rješenja biti dugo putovanje za mnoge organizacije uz jaku komponentu učenja kroz primjenu, te je neophodan fleksibilan pristup svih organizacionih dijelova kompanije koja ima za cilj primjenu IoT poslovnog rješenja.

144 320 Sanel Jakupović, Vesna Novaković IOT OD NOVIH TRŽIŠNIH PRILIKA I POSLOVNOG MODELA DO BRIGE O SIGURNOSTI POJAM INTERNET STVARI Čitalac opravdano može postaviti pitanje: Šta je zapravo Internet stvari? Kod nas se ovaj koncept vezuje za pojam pametna kuća, odnosno pametna zgrada. Međutim, koncept IoT je daleko sveobuhvatniji od primjene u okviru pametne kuće. Internet stvari je aktivan sistem stvari, objekata koji su međusobno povezani, odnosno koji međusobno komuniciraju generišući informacije koje analiziraju, te na osnovu prikupljenih informacija pokreću određenu akciju. Znači, Internet stvari se odnosi na veći broj umreženih uređaja ili tehnoloških platformi koje komuniciraju međusobno kroz bežične protokole i bez direktnog ljudskog uplitanja. (Conley, M., 2016) Sa aspekta korisnika do sada su najrasprostranjenije pametne kuće koje funkcionišu kao zaseban sistem. Nakon uvezivanja sa senzorima koji se nalaze u mobilnim aparatima, senzori u kućama upravljaju umreženim stvarima u kući, te mogu da samostalno pokrenu sistem za hladjenje ili zagrijavanje kuće u zavisnosti od vremenskih prilika. (Sniderman, B., Raynor, M., 2015) Izraz Internet stvari podrazumjeva širok spektar procesa i aplikacija u kontekstu opremanja uređaja koji se svakodnevno koriste sposobnostima da samostalno funkcionišu, da budu umreženi i da razmišljaju. (Vermesan, O., SINTEF, F., D., 2013) Jedan od najvećih naučnika i inovatora svijeta Nikola Tesla je, svojevremeno, rekao za Koliers magazin (Colliers) da: Kada bežična mreža bude u potpunosti primenjena, Zemlja će biti pretvorena u ogromni mozak, svaki deo će biti sposoban za pružanje odgovora, kada će svaki dio biti dio realne i ritmične cjeline, a instrumenti kroz koje ćemo biti sposobni da ostvarimo ovo biće potpuno mali kao telefon, i ljudi će ih moći nostiti sa sobom. U određenom smislu on je bio začetnik ovog koncepta bežičnog prenosa podataka, samim tim i komuniciranja objekata međusobno. Na slici 1. možemo vidjeti cjelokupan koncept IoT-a kao poslovnog riješenja, a koji bi bilo potrebno detaljno analizirati. Predmetni koncept je predložila kompanija Gartner. (Velosa, A., Natis, Y., Lheureux., B., J., Friedman, T., Pezzini, M., Farsman, J., Schulte, W., R., Sallam, R., Perkins, E., Thomas, A., Cantara, M., Guttridge K., 2015)

145 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Slika 1. Gartnerov referentni model IoT poslovnog rješenja Izvor: preuzeto godine Pretpostavke su da jedna kompanija do godine neće uspostaviti jedinstven koncept IoT, već će se integrisati IoT komponente od različitih provajdera koji će IT lideri na tržištu pokušati ukomponovati u jednu cjelinu. Tako da je potrebno da se posebno obrati pažnja na pojedine sisteme koje nudi cjelokupno IoT poslovno rješenje. Na slici br. 1 može se primjetiti da je poseban akcenat stavljen na 3 cjeline: 1. IoT krajnje tačke; 2. IoT platforme i 3. IoT poslovno rješenje. Prva cjelina se odnosi na kombinaciju stvari i određenog oblika hardvera ili softvera koji detektuje promjene stanja stvari. Primjer za praktičnu primjenu jeste da se u određenoj kompaniji u predmetnu cjelinu mogu svrstati proizvodne mašine ili poslovne zgrade u cilju prikupljanja podataka. Vitalni dio ove cjeline IoT a jesu senzori, odnosno čipovi koji se koriste za prikupljanje podataka, komuniciranje i procesuiranje sa ostalim cjelinama. Druga cjelina, IoT platforma, nadzire IoT krajnje tačke, prikuplja i analizira podatke koji IoT krajnje tačke dostavljaju. Prilikom praktične primjene potrebno je da kompanije obrate posebnu pažnju na mogućnosti IoT platformi koje se nude

146 322 Sanel Jakupović, Vesna Novaković IOT OD NOVIH TRŽIŠNIH PRILIKA I POSLOVNOG MODELA DO BRIGE O SIGURNOSTI na tržištu kako bi se iste mogle integrisati u postojeće poslovno rješenje. Kompletno IoT poslovno rješenje je rezultat integracije IoT platforme sa IoT krajnjim tačkama i postojećim poslovnim sistemom. Integracija se radi u cilju uvećanja poslovnog rezultata, odnosno uvećanja prihoda kroz smanjenje troškova i unapredjenje poslovnih procesa. Predmetna uvećanja se očekuju kroz primjenu novih poslovnih rješenja datih od strane digitalnih inicijativa. (Velosa, A. i dr, 2015: 9) Informaciono komunikaciona tehnologija je u velikoj mjeri zastupljena u poslovanju svakog privrednog društva bez obzira u kojoj privrednoj grani preduzeće posluje. Stoga je potrebno da se obrati pažnja prilikom pripremanja kompanije za uvođenje i primjenu IoT a da se ne bi desilo veliko preklapanje postojećih rješenja sa tehnologijom koja se planira primjeniti. Jedna od osnovnih preporuka jeste da svaki IoT projekat mora početi kada se ima na umu željeni ishod, svakako da je krajni cilj svake kompanije da se iskoristi prednost IoT a u cilju poboljšanja poslovnih rezultata. U okviru IoT a potebno je da se svakoj cjelini posveti dovoljno pažnje kako bi IoT poslovno rješenje uspješno doprinijelo unapređenju poslovanja kompanije. Prvobitno je potrebno da kompanija ima kvalitetan menadžmet uređajima u pogledu obezbjeđenja medjusobne konekcije uređaja, zatim u pogledu sigurnosti IoT komunikacija, stvari, podataka, kao i instalacije i unapređenja IoT softvera. Srce IoT-a je podatak, što čini informacioni menadžment kritičnom komponentom uspješnog IoT a. Stoga preduzeća trebaju da posmatraju IoT kao novog pokretača i unapređenja u pogledu zahtjeva upravljanja informacijama. Kada se posmatra koji proizvođači uzimaju primat na tržištu IoT platformi Gartner (Velosa, A., Natis, Y., Lheureux., B.,J., Goodness, E.,2016) predviđa da će do godine na tom polju još uvijek biti kompleksna situacija, te da će se javiti još mnogo IT kompanija koje će se baviti proizvodnjom IoT platformi. Ovakva situacija je uslovljena osnovnim razlozima: Prvi razlog se odnosi na krajnjeg korisnika, naime, u zavisnosti od toga da li je riječ o zdravstvu, autoindustriji, ili nekoj uslužnoj kompaniji, različiti uslovi, u pogledu primjene koncepta IoT, se postavljaju u odnosu na neku proizvodnu kompaniju.

147 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Drugi razlog je vidljiv u povećanom broju kompanija koje se bave proizvodnjom IoT rješenja, jer se na tržištu nalaze kompanije koje su vodeće u IT sektoru (AT&T, Microsoft, IBM i drugi) zatim veliki broj startup kompanija, kao i kompanija koje uz sopstvena IoT rješenja koriste i IoT rješenja drugih proizvođača. Treći razlog jeste da su IoT platforome još uvijek nov proizvod za proizvodjače, bez obzira da li se radi o novim projektima koji su eksterno orijentisani ili se radi o pripremi IoT platformi za usklađivanje sa postojećom imovinom. Još uvijek ne postoji IoT platforma koja nudi jedinstveno rješenje za preduzeće kako bi se napravilo savršeno IoT poslovno rješenje, već je potrebno konfigurisanje, modifikacija, i integracija u dati poslovni sistem. U okviru Tabele 1. prikazano je koje su tehnologije neophodne za uspostavljanje IoT a. Jasno je da se IoT mora posmatrati kroz različite aspekte od uticaja IoT-a na poslovnu strategiju do vrijednosti koju kompanija nudi klijentima. Tehnologija Senzori Mreža i mrežna oprema Standardi Tabela 1. Tehnologije koje omogućavaju Internet stvari Definicija Uređaj koji generiše elektronski signal uslijed nekog fizičkog uslova ili događaja Mehanizam za komunikaciju elektronskim signalom Široko prihvaćeni uslovi i propisi za djelovanje Analitički alati koji povećavaju i poboljšavaju sposobnost za Povećana inteligencija opisivanje, predviđanje i objašnjavanje, kao i predviđanje veza između odredjenih pojava Tehnologije i tehnike koje poboljšavaju ponašanje sa propisanim Kvalitetnije ponašanje tehnologije akcijama Izvor: Holdowsky, J., Mahto, M., Raynor, E., Cotteleer, M., Inside the Internet of Things (IoT), Deloitte University Press, 2015, str. 3 Jedno od predviđanja koje se odnosi na mogućnosti razvoja IoT a jeste da se očekuje da će do godine biti povezano preko 60 miliona automobila koji će moći da komuniciraju kako međusobno tako i sa ostalim uređajima koji su povezani u okviru infrastrukture. Kada se uzme u obzir pripremanje kompanije za primjenu IoT koncepta u cilju unaprijeđenja poslovanja potrebno je da se IoT sagleda u cjelosti.

148 324 Sanel Jakupović, Vesna Novaković IOT OD NOVIH TRŽIŠNIH PRILIKA I POSLOVNOG MODELA DO BRIGE O SIGURNOSTI PREDNOSTI I NEDOSTACI IOT A Kada se posmatra koncept Internet stvari potrebno je da se posebno naglase dobre strane, kao i potencijalne opasnosti koje ovaj koncept nosi sa sobom. Mogućnosti primjene IoT a su neograničene. U okviru literature koja je objavljena i koja se bavi ovom oblasti istraživanja najčešće se nalaze primjeri potencijalne primjene datog koncepta. Tako se izdvaja osam oblasti u kojima se IoT može koristiti: 1. Pametne kuće; 2. Zdravstvo; 3. Saobraćaj; 4. Energetika; 5. Javna sigurnost; 6. Industrijska proizvodnja; 7. Poljoprivreda; 8. Ekologija. Neki od primjera za pojedine oblasti su kako slijedi: - IoT koncept može u oblasti saobraćaja da se primjeni ili se već primjenjuje u pametnim automobilima, pametnim saobraćajnicama. Konceptom Internet stvari se upravlja gustinom saobraćaja u pojedinim gradskim područjima, kao i parking mjestima. Tako su u Barseloni ugrađeni senzori u mjesta za parking koji u realnom vremenu signaliziraju potencijalnim putnicima, koji traže slobodno parking mjesto, koja su mjesta slobodna, a sve u cilju smanjenja zagušenja u saobraćaju. - U Filadelfiji su investirali u kante za prikupljanje smeća koje imaju ugrađeno napajanje za solarnu energiju. Nakon što budu napunjene iste signaliziraju da je potrebno da se isprazne, što je dovelo do uštede od jedan milion dolara u troškovima goriva, održavanja i troškovima radne snage. U San Dijegu su lokalne vlasti zamijenile uličnu rasvjetu sa pametnim LED sijalicama, koje imaju ugrađene senzore i koje se aktiviraju tek kada vozilo ili pješak priđe istim. Na ovaj način su napravili uštedu od 250 hiljada dolara na godišnjem nivou. - Primjer za uvođenje IoT-a u proizvodni proces jeste kompanija Harli Dejvidsons (Harley and Davidsons) koji je ovaj sistem uvela u proizvodnju uz pomoć kompanije Cisko (Cisco). Instalacijom i povezivanjem senzora sa tzv. sistemom izvršenja i proizvodnje utvrđeno je da je usko grlo bila proizvodnja blatobrana za motocikl. Prvobitno su ti dijelovi ručno sakupljani i pomjerani nakon završetka jedne proizvodne faze, a nakon primjene senzora menadžeri su organizovali proizvodnju tako da su ti dijelovi išli direktno na proizvodnu

149 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp liniju, odnosno na dalju obradu. Na ovaj način je otklonjeno jedno od uskih grla u proizvodnom procesu. Ovim je omogućeno da se proizvede 25% više finalnih proizvoda uz smanjen utrošak radne snage od 30%. Procjene koje je analitičar naveo za Vol strit žurnal (Wall Street Journal) jeste da je za instalaciju proizvodno-izvršnog sistema u jednoj kompaniji potrebno uložiti od pola miliona dolara od jednog miliona dolara. Prednosti IoT a se svakodnevo nameću i postaju evidentne kako za krajnje korisnike, tako i za kompanije: - Poboljšava se angažovanost klijenata; - Dolazi do optimizacije tehnologije; - Poboljšava se upravljanje resursima; - Poboljšava se prikupljanje podataka. Nedostaci su: - Sigurnost, jer je IoT sistem koji se zasniva na umreženim uređajima, te je mogućnost različitih napada velika; - Privatnost, IoT sadrži sofisticirane, vrlo detaljne i lične podatke bez aktivnog učestvovanja osobe; - Kompleksnost i fleksibilnost se odnosi na dizajn, održavanje velikog seta novih tehnologija; - Uskladjenost sa odgovarajućim regulatornim propisima; - Nepredvidivost ponašanja; - Nemogućnost unapredjenja uređaja, naime mnogi IoT uređaji, kao i mobilni telefoni nisu fabrički namjenjeni unapredjenju; - Korisnici ne nadgledaju uređaje i nisu upoznati ukoliko nešto ne ide po protokolu. Praktični primjer primjene IoT koncepta u oblasti zdravstva jeste razvoj bočice za pilule koja je opremljena Glou kapsom ( GlowCaps ) koji upozorava pacijenta da je potrebno da popije pilulu u unaprijed određeno vrijeme. Ovu IoT bočicu je napravio inovator Dejvid Ros (David Rose). Sa druge strane imamo primjer za nedostatak IoT a, takođe iz oblasti zdravstva, a to je slaba sigurnost koncepta, jer je jedan IT zaposlenik pokazao da može da hakuje zaštićeni sistem koji kontroliše insulinsku pumpu, te da može da administrira i odredi smrtonosne doze insulina koje pacijenti trebaju da konzumiraju. Koncept IoT sa primjenom u industriji je oblast sa velikim razvojnim izazovima. Ono što je bitno naglastiti i obraditi u ovom radu jeste i način na koji se razvoju

150 326 Sanel Jakupović, Vesna Novaković IOT OD NOVIH TRŽIŠNIH PRILIKA I POSLOVNOG MODELA DO BRIGE O SIGURNOSTI IoT a pristupilo u zemljama Evropske Unije. Brojni istraživači koji se bave razvojom IoT a su naučnici koji su u okviru univerziteta u intenzivnoj saradnji sa privredom. Sam koncept IoT a ima izuzetne mogućnosti, ali bez uključivanja kompanija iz datih privrednih grana je nemoguće napraviti poboljšanja u proizvodnim procesima, unaprijediti efektivnost i efikasnost poslovnih procesa, kao i smanjivanje operativnih troškova u cilju optimizacije cjelokupnog poslovnog procesa i povećanja sigurnosti zaposlenih u datim industrijskim granama. Uz prethodno navođene primjere razvoja IoT a od strane IT kompanija, start up kompanija, pristup u Evrpskoj uniji kojim se objedinjava znanje akademskih naučnika, istraživača i industrije je najbolji pristup koji će dati vrhunska IoT poslovna rješenja. IoT poslovno rješenje koje je spremno za primjenu potrebno je da ima karakteristike, kako slijedi: Sigurnost na najvišem nivou; Jednostavnost upotrebe; Optimalno i primjenjljivo rješenje; Mali ili nikakvi troškovi održavanja; Standardizovano; Ima mogućnost integracije sa postojećim poslovnim sistemom. U pogledu unapređenja poslovnih procesa u proizvodnim kompanijama jedan od ključnih ciljeva jeste da se kvalitetan kadar oslobodi svakodnevnih rutinskih poslova, te da se njihovo vrijeme usmjeri u rješavanje mnogo kompleksnijih zadataka. Jedan od primjera gdje je na osnovu javnoprivatnog partnerstva uspostavljena saradnja industrijskih predstavnika i akademaca u cilju razvoja IoT a jeste i Smart faktori KL ( SmartFactoryKL ) koja je osnovana godine u Njemačkoj. Cilj je razvoj, primjena i distribucija inovativnih tehnoloških rješenja za industrijsku proizvodnju, sredstva za rad ovog javnoprivatnog partnerstva su omogućena na osnovu članarina i javnih istraživačkih projekata koje im dodjeljuje njemačko ministatvo i EU. SmartFactoryKL usmjerava aktivnosti u cilju dostizanja vizije budućnosti u kojoj će biti implementirani pametni proizvodi, pametna oprema, pametna infrastruktura, jer je svaki dio fabrike budućnosti nosilac informacija, od pametnih proizvoda, pametne infrastrukture do pametne opreme. Svakako da će ovakve promjene sa sobom nositi i promjene u hijerahiji, vremenom će nestati organizacione strukture koje srećemo danas. Ono što je karakteristično za pomenutu SmartFactoryKL jeste da posluje u okviru Istraživačkog centra za vještačku in-

151 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp teligenciju u Njemačkoj koji ima svoje organizacione jedinice u tri grada: Kajzerslautern, Sarbuken i Bremen. Ovaj centar je vodeći u oblasti inovativne softverske tehnologije, kao i vještačke inteligencije ( Artificial Intelligence ). U okviru ovog centra posluje i Living lab, istraživački koncept koji je orjentisan prema korisniku i koji je integrisao istraživanja i inovacioni proces sa javno privatnim partnerstvom. Ovaj koncept funkcioniše kako bi se unaprijedila saradnja istraživača i akademskih radnika sa privrednim društvima uz zajedničko kreiranje, istraživanje, eksperimentisanje i ocjenjivanje inovativnih ideja i scenarija koji su povezani sa određenim tehnološkim otkrićima. ZAKLJUČAK Činjenice govore da kompanije u svakoj oblasti poslovanja sve više pridaju značaj i istražuju mogućnosti primjene IoT-a, kao i da primjenjuju dati koncept u svom poslovanju. Neke od primjena IoT-a su jednostavne za integraciju sa aktuelnim načinom poslovanja date kompanije. Međutim, neke će biti teške za primjenu i zahtijevaće mnogo više promjena u samoj kompaniji. Jedan od primjera uređaja kojima se mogu prilagoditi postojeći uređaji u pametne jeste i Sens moder ( Sense Mother ). Takođe, na još jednu činjenicu je potrebno posebno obratiti pažnju. To je nedostatak standardizacije u tehnologijama koje su još uvijek u razvoju. Predmetni nedostatak se odnosi na nemogućnost međusobnog povezivanja svih uređaja na jednu vezu koja bi bila upravljač istim. Dok kupci očekuju da bi se sa samo jednom poveznicom mogli umrežiti svi kontroleri u pametnim kućama. Svakako da je ova tema tek na početku kada pogledamo naučno istraživačku oblast, te da predmet nekih budućih istraživanja može biti svaki aspekt IoT a. Ujedno, beskrajne su mogućnosti za rast kompanija kroz koncept IoT. Kako bi se razumjelo u kojoj mjeri je IoT mogućnost razvoja poslovanja i gdje su najveće prilike za rast kompanija Boston konsalting grup ( Boston consalting group ) je analizirala i došla je do zaključaka da će od svih komponenti IoT a: usluge i IoT aplikacije imati rast tržišnog učešća od 10 % u godini do preko 60% u godini, jer su ujedno i iz ugla krajnjih korisnika ove dvije komponente stvarna vrijednost IoT a. Uz sve naprijed navedeno jedan od prioriteta IT kompanija, kao i malih start up kompanija trebalo bi da bude razvoj pojedinih segmenata IoT koncepta.

152 328 Sanel Jakupović, Vesna Novaković IOT OD NOVIH TRŽIŠNIH PRILIKA I POSLOVNOG MODELA DO BRIGE O SIGURNOSTI LITERATURA / REFERENCES Conley, M.,( 2016). An introduction to the Internet of Things, UL LLC. Holdowsky, J., Mahto, M., Raynor, M., Cotteleer, M.,( 2015). Inside the Internet of Things (IoT), str. 2 3, Delloite University Press, pristupljeno dana godine preuzeto dana godine article /?ref= preuzeto dana godine pristupljeno dana godine pristupljeno dana godine preuzeto dana godine preuzeto dana godine preuzeto dana godine preuzeto dana godine Hunke, N., Yusuf, Z., Rubmann, M,m Schmieg., F., Bhatia A., Klara, N.,( 2017). Winning in IoT: It s All About the Business Processes. M., Raynor, M., Cotteleer,( 2015). The more things change, value change, value capture and the internet of things, Deloitte review issue 17, Delloite University Press Rose, K., Eldridge, S., Chapin, L.,( 2015). An Overview: Understanding the Issues and Challenges of a More Connected World, The Internet Society (ISOC), Sniderman, B., Raynor, M.,( 2015). Power struggle cutomer, companies, and the Internet of Things, Deloitte review - issue 17, Delloite University Press. Velosa, A., Natis, Y., Lheureux., B.,J., Friedman, T., Pezzini, M., Farsman, J., Schulte, W., R., Sallam, R., Perkins, E., Thomas, A., Cantara, M., Guttridge K., (2015, ) Best Practices in Exploring and Understanding the Full Scope of IoT Solutions, Gartner Velosa, A., Natis, Y., Lheureux., B.,J., Goodness, E., Market guide for IoT platform, (2016). Vermesan, O., SINTEF, F., D.,(2013). Internet of Things: Converging Technologies for Smart Environments and Integrated Ecosystems, River Publishers, Denmark

153 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp IOT - FROM NEW MARKET OPPORTUNITIES AND BUSINESS MODEL TO SECURITY CONCERN Sanel Jakupović Associate Professor, Pan-European University Apeiron, Banja Luka, Faculty of Business Economics, sanel.e.jakupovic@apeiron-edu.eu Vesna Novaković Assistant Professor, Pan-European University Apeiron, Banja Luka, Faculty of Business Economics, vesna.p.novakovic@apeiron-edu.eu Abstract: In terms of innovations and their contribution to increasing the quality of everyday life of individuals, as well as the improvement of the business of companies, it is undoubtedly necessary to significantly consider the concept of Internet of Things. In this paper, the basic principles of Internet of Things will be presented, as well as the possibilities of applying this concept in order to improve the everyday business of companies. Bosnia and Herzegovina is far from the rest of the economies in which IoT is in use and the application of which is constantly increasing. Internet of Things makes things think, and be smart. Through the collection of data, the algorithms of artificial intelligence and their networking, the circle of communication between things is closed, and the human factor is excluded. Keywords: innovations, internet of things, inventions Jel Classification: O31

154 DOI: /EMC S Datum prijema rada: 29. septembar Datum prihvatanja rada: 1. decembar PREGLEDNI NAUČNI RAD / OVERVIEW SCIENTIFIC PAPER UDK: (4-12) Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije Godina VII broj II str AIR TRANSPORT MARKET CHALLENGES IN THE SOUTHEAST EUROPE Ružica Škurla Babić Ph.D., Assistant Professor, University of Zagreb, Faculty of Transport and Traffic Sciences, Zagreb, Croatia, rskurla@fpz.hr Ivan Mišetić Ph.D., Atlantic Grupa, Zagreb, Croatia, ivan.misetic@atlanticgrupa.com Andrej Bajić M.Sc., SCDM Germany GmbH, Frankfurt am Main, Germany, andrej.bajic@gmail.com Abstract: Air transport industry is one of the very important businesses worldwide. The global recession in the years 2008/2009 and regional economic crisis in the countries of Southeast Europe have caused domestic demand weakening for air travel. At the same time, high increase of competition on the air transport market in the period made positive infl uence on fl ows of people, goods, capital, technology and ideas. State of the economy and air transport industry in the Southeast Europe countries has been analyzed in all-important segments including airlines, airports and air navigation services. Air transport regional market is still undeveloped with relatively weak connections within the region. Financial achievements for selected dominant airlines in the Southeast Europe region are showing negative result and questionable sustainability of the business models in the future. Analysis of air transport infrastructure within the Southeast Europe region shows relatively low level of performance indicators compared to 136 countries worldwide in the year Implementation of different restructuring measures and strategy improvements are necessary for the future surviving perspective of air transport Southeast Europe regional market. Keywords: Air transport, Southeast Europe, competition, restructuring, airlines, airports. JEL classification: F15. INTRODUCTION Airline industry,efficiently and safely,is moving people and products on global level, thus connecting businesses and communities. Thanks to implementation of modern and efficient technologies, innovative changes in business models, air transport in the world is showing continuous growth and more significant traffic results. Liberalization, privatization and consolidation processes throughout the commercial aviation world and especially in Europe, require strategic adjustment in response to market opportunities and challenges. Emerging economies in Southeast Europe with still undeveloped market and insufficient

155 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp traffic connection have a lot of potential for progress in different segments of the industry. AIR TRANSPORT INDUSTRY GLOBAL TRENDS Some 1,400 airlines around the world areoperating almost 53,000 routes.they serve almost 3,900 airports with scheduled commercial flights throughthe route network of several million kilometers managed by about 173 air navigation service providers (ATAG, 2016). Airlines worldwide operate in the year 2017 a total fleet of over 28,600 aircraft connecting 19,700 unique city-pairs. Total employment by airlines on global level reach 2.78 million in With impact on the wider econo my, supply chain jobs around the world are estimated to rise to 69.6 million (IATA, 2017). Worldwide economic activity is the most powerful driver of growth in commercial air transport industry. Aviation jobs are, on average, 3.8 times more productive than other jobs. Aviation s global economic impactis estimated to USD 2.7 trillion, equivalent to 3.5% of world Gross Domestic Product GDP(ATAG, 2016). More than 3.8 billion passengers were carried in the year 2016 reaching annual average growth rate (AAGR) of 5.4 percent in the period (Table 1). Table 1. Selected airline performance indicators Worldwide airline industry Total AAGR REVENUES, $ billion , % Passenger, $ billion , % Cargo, $ billion % Sched passenger numbers, millions 2,493 2,483 2,700 2,864 2,999 3,152 3,328 3,561 3,810 27, % Freight tonnes, millions % World economic growth, % EXPENSES, $ billion , % Fuel, $ billion , % Crude oil price, Brent, $/b Flights, million % Break-even weight load factor, % Weight load factor achieved, (WLF) % Passenger load factor achieed, (PLF) % OPERATING PROFIT, $ billion % margin NET PROFIT, $ billion % margin per departing passenger, $ Return On Invested Capital, (ROIC) % Source: According to IATA(2017)modified and prepared by authors. In the years, 2008 and 2009 airlines achieved total net losses in amount of 30.7 billion USD due to extremely high fuel prices and consequences of global economic recession. Volatile fuel prices is the most important cost component of airli-

156 332 Ružica Škurla Babić, et al. AIR TRANSPORT MARKET CHALLENGES IN THE SOUTHEAST EUROPE ne cash operating costs (COC) and according to Paul Clark (2017: 231) airline management is hostage to movements of prices of oil, which are difficult to forecast. Airlines obviously recovered dominantly due to achievedwlf (66.9 percent) and PLF of 80.3 percent.the most successful business years were 2015 and 2016, both with net profit of approximately 35 billion USD. Excellent financial achievement in the period is strongevidence that liberalization in the aviation industry has led to increased competition, better frequency, improved load factors and productivity, increased traffic volumes and new route services, followed by decreased average fares.in the period, airline industry generated net profit of 99.2 billion USD, but the achieved net profit margin was only 1.7%. Interesting fact is that the net profit per departing passenger was only 3.6 USD.A complex airline industry will bringissues, which require diligentresponses related to safety, security, environmental protection and sustainability (Ruwantissa Abeyratne, 2012: 397). It is interesting approach of authornawal K. Taneja (2017a: 124) who emphasizes that air travel has been truly democratized: It has become affordable for the masses in more developed societies, fostering intercultural exchange, understanding, and international business relations and trade. European airline industry saw relatively successful 2015&2016 business yearswith net profit of total16 billion USD (Figure 1). However, at the same time achieved EBIT margin (from -4.3 to 6.1 percent) was lower compared to the world average (IATA, 2017). It is obvious that the fragmented European air transport market needs further improvements. Author Taneja(2017b: 49) emphasizes need for the adaptation strategies in four broad areas: (1) consolidation, (2) network alignment to remain competitive, (3) proactive and innovative customer management supported by new technologies and (4) distribution.

157 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Figure 1. European airlines EBIT margin and net profit Net profit - left scale EBIT margin - right scale 5.4% 6.1% 5.5% % 2.0% 2.0% % % % % 0.7% % -0.5% -2.5% % Source: According to IATA (2017) modified and prepared by authors. In airline industry,there were lot of mergers and acquisition examples from American model (Delta + Northwest, keeping Delta brand; United + Continental, keeping United brand; American Airlines + US Airways, keeping American Airlines brand) to European model.latter model assumed keeping the national identity brand of all integrated partners (Mirko Tatalović, Jasmin Bajić and Srećko Šimunović, 2014:298) : (1) Air France / KLM; (2) International Airlines Group (IAG) - British Airways & Iberia; (3) Lufthansa Passenger Airline Group - Lufthansa & Swiss & Austrian Airlines & Brussels Airlines & Germanwings. In the years 2015/2016 IAG and Lufthansa Group scored net profit of 3.8 billion USD each and Air France /KLM 1 billion USD (Airline Business, 2017: 32). The authors Mirko Tatalović, Ivan Mišetić and Jasmin Bajić (2012)often emphasize that the European national carriers have to findand define their future role in a liberalized and highly competitive European airline market. It is necessary to have in mind that transitional economies are converting into regional economic periphery (Dragomir Sundać and Natalija Nikolovska, 2003: 65). The smaller European airlines are largely acting as feeder carrier for their Alliance partners, (Adria Airways, Croatia Airlines, LOT are part of the Star Alliance, Malev before bankruptcywas Oneworld member, Czech Airlines is Skyteam member...) rather than operating as independent hub-and-spoke network.). The question is can each national carrier create a solid hub that feeds passengers to onward connections. At the basic level, the three alternatives to the current situation would be(juergenmüller and VolodimirBilotkach, 2011): a) More independent position within alliance; b) Changing the alliance affiliation; c) Operating independently.

158 334 Ružica Škurla Babić, et al. AIR TRANSPORT MARKET CHALLENGES IN THE SOUTHEAST EUROPE For the European full service network carriers, which are facing strong competition from low cost carriers (LCC) mainly on intra-european routes, additional big competition challenge are the growing airlines from the Middle East and Turkey.Low Cost Carriers model share of total seats within Europe raised from 31 percent in the year 2008 to 38 percent in 2016(Capstats.com, 2017). In such market environment European airline landscape, except above mentioned merger and acquisition examples, are in the process of restructuring, reducing the number of employees, and optimizing flight network within Europe(Jasmin Bajić, Ivan Mišetić and Mirko Tatalović, 2016: ).Most of the European airlines, which are not part of three big groups like SAS, LOT, Air Baltic, Finnair, Tarom, Montenegro, CroatiaAirlinesetc.,arecharacterized by restructuring and the search for a strategic partner. Examples of airlines in which strategic partner have already entered are Czech Airlines, Air Serbia, Adria Airways... The European restructuring airline story will continue in Air Berlin (net loss 2015/ billion USD) filed for insolvency in August 2017 after the leading shareholder Etihad Airways withdrew its financialsupport. Second failure of a major European airline in four months was Alitalia s collapse into administration deals in May2017after staff rejected rescue plan (Richard Weiss 2017).British air carrier Monarch Airlines filed for bankruptcy at October 2017after nearly five turbulent years. All operations at the airline have immediately ceased, putting about 2,000 employees out of a job andleaving more than 100,000 passengers stranded at airports. (Grant Martin, 2017). SOUTHEAST EUROPE ECONOMIC AND AIR TRANSPORT TRENDS Over the last three decades, the region of Southeast Europe (region map shown in Figure 3),has gone through a period marked by war events, global and regional economic crisis of varying intensity, and more or less successful transition processes(ružica Škurla Babić, Mirko Tatalović and Jasmin Bajić, 2017: 152). Air transport in the Southeast Europe faces the challenges of market liberalization and growing competition, and in order to look at potential future development of air transport, it is necessary to analyze the region in a wider macroeconomic context (Table 2).

159 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Country Table 2. Selected macroeconomic indicators of SEE region countries 2008 vs Population (000) GDP (USD mill) current prices GDP per capita (USD at PPP) Annual inflation % Unemployment rate % Albania 3,170 2,876 12,683 12,269 8,436 9, Bosnia & 3,911 3,515 18,712 16,324 8,825 9, Bulgaria 7,602 7,128 52,143 49,364 14,907 15, Croatia 4,435 4,172 69,679 49,928 21,241 19, Kosovo 1,805 1,778 5,714 6,471 6,200 8, Macedonia 2,048 2,072 9,890 10,424 11,016 12, Moldova 3,573 3,553 6,055 6,084 3,720 5, Montenegro ,541 4,182 13,687 14, Romania 21,517 19, , ,944 16,308 19, Serbia 7,350 7,058 47,669 37,381 11,361 11, Slovenia 2,040 2,065 55,853 43,791 29,999 27, Total 58,079 55, , ,162 Source: Mišetić, Tatalović and Bajić (2009), IMF (2017), wiiw(2017), prepared by authors. From table 3 one can conclude that in the year 2016 number of population in the region decreased by more than 2.5 million compared to the year 2008 due to economic problems of inflation and unemployment. The key reasons are migrationsfrom the region to the developed EU countries,dominantlyitaly with 1.8 million, Germany and Spain with approximatelyone million migrants (Borislav Bjelicic, 2013: 52).The most active migrant country is Romania (3 million), followed by Albaniaand Bulgaria. Structure of Romanian migrants in European countries is: Italy 1,151 thousand, Spain 695 thousand, Germany 444 thousand, Switzerland 268 thousand, United Kingdom 237 thousand, Austria 83 thousand, Belgium 73 thousand Portugal 31 thousand, Hungary 30 thousand, Denmark 22 thousand etc (Eurostat 2017).In the context of air transport specified migrations imply additional potentials.gdp in current prices also decreased, but USD in the year 2008was on the lowest level (EUR/USD ratio 1.46) compared to the level of 2016(EUR/USD ratio 1.11). GDP per capita (USD at purchasing power parity - PPP) in the region is showing relatively big difference between the developed countries(slovenia followed by Croatia and Romania) and undeveloped countries(moldova followed by Kosovo). The GDP per capitaratio between Moldova and Slovenia is 1:5.4. Annual inflation has better score in the year 2016compared to the year 2008(except Moldova). The unemployment rate is very high in Kosovo, Bosnia and Herzegovina and Macedonia. International Monetary Fund GDP growth forecasts (Table 3) are relatively solid, but it is evident thatslovenia andcroatiaare at the bottom with the lowest dynamic rate of growth

160 336 Ružica Škurla Babić, et al. AIR TRANSPORT MARKET CHALLENGES IN THE SOUTHEAST EUROPE Table 3. GDP growth forecast rates (%) for SEE region countries Southeast Europe Albania Bosnia and Herzegovina Bulgaria Croatia Kosovo FYR Macedonia Moldova Montenegro Romania Serbia Slovenia Source: IMF (2017). According to the World Economic Forum, leading country in the region in term of global competitiveness is Bulgaria followed by Slovenia. The worst score belongs to Moldova and Bosnia and Herzegovina. Figure 2. SEE Countries Ranking and Score on Global Competitiveness Index Bulgaria 56.Slovenia 62.Romania 68.Macedonia 74.Croatia 80.Albania 82.Montenegro 90.Serbia 100.Moldova 107.Bosnia and Herzegovina Source: WEF (2017a). In the Southeast Europe,the fastest growingmarketsin termsof departing seats capacity in 2016were Bulgaria and Romania (Figure 3). The main driversto this growth are low cost carriers in both Bulgaria and Romania in 2016.

161 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Figure 3. Annual Increase in Departing Seatsin SEE Countries in 2016 Source: SeeNews (2017). Growth of capacity in Southeast Europe region resulted in very solid airport passenger growth. In the period 2008 to 2016 number of passengers increased from 30.5 millions to 50.7 millions with achieved AAGR of 6.6 percent (Table 4). The biggest contribution to the above mentioned growth is coming from Romania (7 million) followed by Croatia and Bulgaria. The fastest growth scored Moldova and Macedonia due to relatively low starting point. The only negative growth was recorded by Slovenia.

162 338 Ružica Škurla Babić, et al. AIR TRANSPORT MARKET CHALLENGES IN THE SOUTHEAST EUROPE Table 4. Passengers in SEE countries Southeast Europe Passengers (Thousand) 2016/ /- Index AAGR Albania 1,267 1,395 1,537 1,817 1,665 1,757 1,810 1,977 2, % Bosnia & Herzegovina ,032 1, % Bulgaria 6,618 6,059 6,418 6,910 7,069 7,304 7,733 7,848 9,549 +2, % Croatia 5,163 4,839 5,136 5,579 5,960 6,304 6,703 7,176 8,111 +2, % Kosovo 1,131 1,192 1,306 1,424 1,527 1,629 1,427 1,579 1, % Macedonia ,211 1,456 1,653 +1, % Moldova ,046 1,220 1,321 1,781 2,219 2,206 +1, % Montenegro 1, ,193 1,259 1,362 1,589 1,612 1,638 1, % Romania 8,833 8,713 9,766 10,366 10,278 10,192 11,071 12,743 15,773 +6, % Serbia 2,650 2,401 2,722 3,150 3,391 3,565 4,640 4,812 5,056 +2, % Slovenia 1,673 1,434 1,303 1,287 1,168 1,268 1,307 1,438 1, % Total 30,455 29,016 31,565 34,206 35,062 36,639 40,157 43,920 50, , % Source: anna.aero (2017) prepared by authors. Tourist arrivals in Southeast Europe countries increased from 22 million in 2008 to 36 million in 2016 (Figure 4). The leading tourist country in the region is Croatia with 38.4 percent share which is 114 times more compared to Moldovaachievement. Figure 4. Tourist Arrivals in SEE Countries 2008 vs , ,252 9,415 5,780 1,330 4, ,471 1,044 1,662 1, ,281 3,032 1,940 Albania * 2009 Bosnia and Herzegovina Bulgaria Croatia Macedonia Moldova* Montenegro* Romania Serbia* Slovenia Source: According to Bjelicic (2013: 54) and UNWTO (2012, 2017) prepared by authors Six different elements of air transport infrastructure are shown in Table 5. World Economic Forum in his edition The Travel & TourismCompetitivenessReport 2017 is ranking countries analyzing different performances. Best score from 136 countries recorded Croatia followed by Montenegro. Bosnia and Herzegovina is on the bottom of the list.

163 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Air transport infrastructure Rank / 136 Countries Table 5. SEE Countries Ranking by Air Transport Infrastructure 2017 Croatia Montenegro Slovenia Bulgaria Romania Serbia Macedonia Moldova Albania Bosnia and Herzegovina Quality of air transport infrastructure Available seat kilometres, domestic millions Available seat kilometres, international millions Aircraft departures /1,000 pop Airport density airports/million pop Number of operating airlines Rank / 136 Countries Source: WEF(2017) prepared by authors. SOUTHEAST EUROPE AIRLINE, AIRPORT AND AIR TRAFFIC CONTROL TRENDS In the Southeast Europe region, most scientific papers are showing many difficulties in airline strategic positioning. Connections with main European destinations are dominant in the region. Low cost carriers are more and more present but with dominant connections to the most developed European markets.within Europe, the LCC geography remains largely Western-oriented, despite some expansion to the East Central Europe, and mainly serves larger cities as well as both urban and seaside tourist destinations(frédéric Dobruszkes, 2014: 177).Researches by authors (Mišetić, Tatalović and Bajić, 2009: 263),(Sanja Steiner, Mirko Tatalovićand Jasmin Bajić, 2010: 536), (Jasmin Bajić, Mirko Tatalović andkrešimir Kučko: 91-92) and (Bajić, Mišetić and Tatalović, 2016: 269) made conclusions that Southeast Europe air transport market is undeveloped with weak connections within the region and increasing competition on the main traffic directions with stable demand. Namely, number of routes within the region stagnated(27) and weekly frequencies within region even decreased (247 to 223) comparing years 2008 and 2014 (Tatalović,Mišetićand Bajić,2017: 166). Authors Ana Šimecki, Sanja Steiner and Olja Čokorilo (2013: 363) concluded that new air connections within the Southeast Europeregion could considerably improvemobility and accelerate economicintegrations and cooperation processes.dynamic financial achievements for six dominant airlines in the region (Adria Airways, Air Serbia /JAT, Bulgaria Air, Croatia Airlines, Montenegro Airlines and Tarom) is showing very negative overall net losses level of over 1.2 billion USD (Table 6) in the period In addition, before the bankruptbh Airlines scored net losses of 60.7 million USD in the period

164 340 Ružica Škurla Babić, et al. AIR TRANSPORT MARKET CHALLENGES IN THE SOUTHEAST EUROPE Table 6. Total net profit/loss - selected airlines in the SEE region In thousand USD Total Average Adria Airways -4,767-18,814-83,617-15,988-13,882-3,817 1,222-10,202 3, ,286-16,254 Bulgaria Air ,192-21, N.A. -4,789-3,984-28,019-4,003 Croatia Airlines -18,077-37,620-29,010-14,199-83, ,313 2,015 1, ,727-19,747 Air Serbia / JAT -128,759-17,940-47,574-45,532-47,931-98,473 3,583 4,400 1, ,127-41,903 TAROM 27,950-82, ,186-90,991-72,879-45,666-32,900-6,842-11, ,106-46,456 Montenegro Airlines -1,026-5,539-4,875-10,058-7,251-6,870-12,630-11,518-12,616-72,383-8,043 Net profit / loss -124, , , , , ,623-39,412-26,935-22,297-1,219, ,669 Source: IATA WATS (2009, 2010, 2011, 2012, 2013, 2014, 2015), (prepared by authors). From the Table 6 it is obvious that level of net loss is improving in the period compared to the period TAROM is leading carrier in the region in terms of losses level in total amount of million USD. It is not clear how the company operates in such negative business and financial conditions with reported loss nine years in a row.it is interesting to emphasize that there are six European countries with no home airline, three of them are from Southeast Europe region Bosnia and Herzegovina, Macedonia and Kosovo (Airline Leader, 2017: 61). Possible solution for connectivity improvement within the region is approved rights to operate regulatedand/or subsidized routes. Te most prominent examples of these schemes are the EssentialAir Service (EAS) program and the Small Community Air Service DevelopmentProgram(SCASDP) in the US, the Remote Air Services Subsidy (RASS) Scheme in Australia and theeuropean Public Service Obligation (PSO) air service mechanism (Rico Merkert, 2017: 351). Possible implementation of PSO within the region would increase economic activities level among the regional countries, economic development and progress, political stability, continuation of the European integrations. However, in any case airlines in the Southeast Europefor future sustainable business need significant improvement in underperforming field of airline e-commerce art and science. To compete effectively in cyberspace airlines need fast transformation and appropriate e-commerce strategy (Michael Hanke, 2016: 566).According to Taneja (2016, 181) main airline challenges and opportunities in future would be: (1) changing consumers, (2) changing competitors and (3) changing collaborators. List of the biggest airports in the Southeast Europe region by traffic volume with minimum 500 thousand passenger criteria in 2016 is shown in Table 7.

165 Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije/ Economy and Market Communication Review God./Vol. 7 Br./No. 2 Banja Luka, Decembar/December 2017 pp Airport Table 7. Passengers on dominant airports in the SEE region Passengers (Thousand) AAGR % Runaway (m) Bucharest OTP 5,064 4,481 4,803 5,049 7,102 7,643 8,317 9,283 10, ,500 Sofia SOF 3,231 3,135 3,297 3,475 3,467 3,504 3,815 4,089 4, ,600 Belgrede BEG 2,650 2,384 2,699 3,125 3,364 3,543 4,639 4,776 4, ,400 Bourgas BOJ 1,937 1,684 1,873 2,229 2,357 2,456 2,530 2,360 2, ,200 Zagreb ZAG 2,192 2,062 2,072 2,319 2,342 2,300 2,431 2,588 2, ,252 Split SPU 1,204 1,115 1,220 1,300 1,426 1,582 1,753 1,955 2, ,550 Chisinau KIV ,044 1,221 1,321 1,781 2,219 2, ,590 Tirana TIA 1,267 1,395 1,537 1,817 1,665 1,757 1,810 1,977 2, ,750 Dubrovnik DBV 1,191 1,122 1,270 1,350 1,480 1,523 1,584 1,694 1, ,300 Cluj Napoca CLJ ,029 1, ,035 1,182 1,488 1, ,200 Pristina PRN 1,131 1,192 1,306 1,422 1,527 1,629 1,427 1,579 1, ,500 Varna VAR 1,450 1,207 1,199 1,164 1,211 1,308 1,387 1,399 1, ,500 Skopje SKP ,211 1,456 1, ,950 Ljubljana LJU 1,673 1,434 1,389 1,369 1,199 1,321 1,307 1,438 1, ,300 Timisoara TSR ,138 1,201 1, , ,500 Tivat TIV ,500 Iasi IAS ,400 Podgorica TGD ,500 Sarajevo SJJ ,600 Zadar ZAD ,500 Total 28,118 26,362 28,640 30,958 33,628 35,584 39,002 42,502 48, Source: anna.aero (2017) prepared by authors. Annual average growth rate in the period is very solid (7.2 percent) and the leading airports in the region are Bucharest followed by Sofia and Belgrade.Analyzing those results in the context of overall passenger trafficat European airportsit is obvious that Bucharest is ranked at 47th position, Sofiaat 86th position and Belgradeat 88th position (anna.aero, 2017).In addition,the Tuzla International Airport (2017) from Bosnia and Herzegovina with the passenger traffic increase of 74 percent in the period January-September 2017 (406,668 passengers) is very close to the entry to the list in Table 7, for the year It is interesting that the TuzlaInternationalAirport (2017) started with the commercial operation in 2011 and traffic of 4,527 passengers. In the context of European Air Traffic Management (ATM), the sectorization of airspace is still based on national borders, and the sky above Europe is fragmented. The European Commission s Single European Sky (SES) initiative aims for the unification of European airspace. Single European Sky ATM Research (SE- SAR) is a collaborative project to completely overhaul European airspace and its ATM with performance goals for 2020 (Dawna L. Rhoades, 2014: ): (1) Increase in Europe aerospace for 27 percent; (2) Reduction in accident risk per flight for 40 percent; (3) Reduction per flight in environmental impact for 2.8 percent; (4) Reduction in cost per flight for 6 percent. The creation of Func-

166 342 Ružica Škurla Babić, et al. AIR TRANSPORT MARKET CHALLENGES IN THE SOUTHEAST EUROPE tional Airspace Blocks wouldoptimize airspace usage and capacity, making the flow of air traffic over Europe more efficient. Southeast Europe region countries are members of three different FABs.Bosnia&Herzegovina, Croatia and Slovenia are members of FAB Central Europe, Bulgaria and Romania are members of Danube FAB and Albania belongs to FAB Blu Med.The rest of Southeast Europe countries are not part of the FAB concept. It is obvious that the region is over fragmented and irrational. Figure 5. Functional Airspace Blocks (FABs) Map Source: European Commission (2014). Eurocontrol seven years forecast of instrumental flight rules (IFR) movements for the Southeast Europe region is analyzed in Table 8.The forecast is derived from the most recent traffic sta s cs (over the period) and relevant up-to-date informa on in terms of traffic trends and recent air industry related events.