500 najvećih tvrtki Srednje Europe. Central Europe 2014

Transkript

1 500 najvećih tvrtki Srednje Europe Central Europe 2014

2 Sadržaj Uvod i metodologija Analiza za Adria regiju Analiza bankarskog sektora Analiza sektora osiguranja Žene u upravama 500 najvećih tvrtki Rang liste i tablice

3 Uvod i metodologija Ključni podaci 3.2% PROSJEČAN RAST PRIHODA EUR 712 mlrd PRIHODI 179 POTROŠAČKI SEKTOR I TRANSPORT - VODEĆA INDUSTRIJA PO BROJU TVRTKI 41,6% ENERGETIKA I RESURSI - VODEĆA INDUSTRIJA PO PRIHODIMA 79 NOVE TVRTKE NA LISTI 8.5% PROSJEČNA NETO PROFITNA MARŽA 301 TVRTKE KOJE SU RASLE 183 TVRTKE KOJE SU PADALE 161 PL VODEĆA ZEMLJA PO BROJU TVRTKI 33,8% PL VODEĆA ZEMLJA PO PRIHODIMA

4 Uvod i metodologija Top 500 tvrtki po zemljama - Top 500 tvrtki po industrijama - po broju tvrtki i prihodima (%) 5 +3 Estonija 13 Litva 7 Latvija ,2% 35,8% 22,8% Poljska ,6% Farmaceutika Potrošački sektor i transport 6 7 1,2% Javni sektor Proizvodnja Energetika i resursi 1,4% Sektor građevinarstva i nekretnina 30 6% Tehnologija, mediji i telekomunikacije 79 Češka Slovenija 28 Slovačka Hrvatska Bosna i Hercegovina 53 Ukrajina 63 Mađarska 10 Srbija Bugarska +0 Makedonija 42 Rumunjska Metodologija CE Top 500 rang-lista sastavljena je na temelju konsolidiranih prihoda tvrtki za fiskalnu godinu koja je završila Ljestvica se temelji na prihodima koje su prijavili pojedini pravni entiteti koji posluju na području Srednje Europe. Deloitte je pribavio informacije pojedinacnim kontaktom s tvrtkama, zatim iz javno dostupnih izvora te vlastitih procjena temeljenih na istraživanjima i prošlogodišnjim rezultatima tvrtki. Banke i osiguravajuće tvrtke rangirali smo prema ukupnoj aktivi odnosno bruto zaračunatoj premiji. Bruto zaračunata premija za osiguravajuće tvrtke uključuje premiju i od životnog i neživotnog poslovanja, usprkos činjenici da u nekim područjima takve tvrtke posluju kao odvojeni pravni entiteti. Zbog usporedivosti podataka, svi su iznosi izraženi u milijunima eura.

5 Analiza za Adria regiju Ivica Krešić, direktor u Odjelu financijskog savjetovanja Među hrvatskim tvrtkama, INA i Agrokor već nekoliko godina vode mrtvu trku za titulu najveće tvrtke po prihodima. Prošle godine Agrokor je pretekao INU koja je tu poziciju držala Ovogodišnju ljestvicu CE TOP 500 karakteriziraju stagnacija i stabilnost. Prosječni rast prihoda bio je samo 3%, tek nešto više od inflacije, dok je stopa rasta medijalne kompanije na listi bila 0%. Najveće 4 kompanije zadržale su svoja mjesta na tablici, a od 10 najvećih tvrtki, 8 ih je bilo među prvih 10 i prošle godine. Najveća kompanija Srednje Europe je i dalje poljska naftna tvrtka PKN Orlen s 27 milijardi eura prihoda od prodaje. Na drugom mjestu je mađarski MOL s 18,1 milijardi eura prihoda, dok je treća češka Škoda s 10,3 milijardi. Među hrvatskim tvrtkama, INA i Agrokor već nekoliko godina vode mrtvu trku za titulu najveće tvrtke po prihodima. Prošle godine Agrokor je pretekao INU koja je tu poziciju držala 2012., te je s 3,98 milijardi eura prihoda Agrokor najveća tvrtka u Hrvatskoj i u Adria regiji, te na 27. mjestu među 18 zemalja Srednje Europe. Budući da je ove godine Agrokor preuzeo većinski paket Mercator grupe, na idućoj listi dogodit će se značajan skok konsolidirane tvrtke. Ukupan broj zaposlenih u tvrtkama koje su se uspjele rangirati među 500 najvećih prelazi 3,3 milijuna, a njihovi ukupni prihodi prelaze 712 milijardi eura, što pokazuje da se radi o vrlo značajnim pokretačima gospodarskih kretanja u Srednjoj Europi. Kao i prošle godine, najviše tvrtki na listi CE TOP 500 dolazi iz Poljske, 161 ili gotovo trećina ukupnog broja, a prate je Češka sa 79, Mađarska sa 63 i Ukrajina s 53 tvrtke na listi. Od zemalja iz Adria regije, ove godine su se na listi našla 42 poduzeća, jedno više nego Najviše ih dolazi iz Slovenije, njih 16, dok njih 12 ima sjedište u Hrvatskoj, a 10 u Srbiji. BiH ima 3 predstavnika na listi, a Makedonija 1. Poslije već spomenutog Agrokora, 2. najveća tvrtka u Adria regiji i 28. u Srednjoj Europi prošle postao je slovenski Petrol, pretekavši time INA-u koja je završila na 3. poziciji u regiji i 34. na ukupnoj listi. INA je zabilježila pad prihoda od 9% zbog niže cijene sirove nafte i derivata te zbog pada prodaje prirodnog plina. Ostaje za vidjeti kako će pregovori i arbitraža između dva najveća vlasnika INA-e, MOL-a i hrvatske države, utjecati na buduće poslovanje. Mercator grupa u završila je kao 4. u regiji i na 51. mjestu na listi. Agrokor, koji i sam ima neto dobit od svega 4,6 milijuna eura, ove godine preuzima trgovački lanac kojem su prihodi u pali 3,7% i koji je zabilježio 16,9 milijuna eura gubitka. Uspješna konsolidacija Mercatora u sustav Agrokora predstavljat će značajni izazov za menadžment te tvrtke. Peto i šesto najveće regionalno poduzeće dolaze iz Srbije, a to su NIS te Elektroprivreda Srbije. Industrijski sektori koji su najzastupljeniji na CE TOP 500 listi su, kao i prošle godine, sektor robe široke potrošnje i transporta te sektor energetike, koji čine 65% tvrtki koje su se ove godine uspjele uvrstiti na listu. Sektor robe široke potrošnje i transporta zastupljen je s najvećim brojem tvrtki, njih 179. Iz sektora energetike i resursa dolazi njih 146, iako ovaj sektor prednjači po ukupnim prihodima. Najveći prosječni rast prihoda u odnosu na ostvarile su kompanije iz prerađivačkog sektora, 10%. Očekivano, najveći pad je i dalje prisutan u građevinskom sektoru, gdje su prihodi pali 13%. Nastavak negativnih trendova u prihodima vidljiv je u sektoru tehnologije, medija i komunikacija, gdje su nominalni prihodi pali za daljnjih 3% u

6 Analiza za Adria regiju Ukoliko regionalne tvrtke promotrimo iz aspekta profitabilnosti umjesto po prihodima, poredak se značajno mijenja. Najveću profitabilnost, kao i prethodnih godina, ostvario je srbijanski NIS s 428 milijuna eura dobiti, 7% više nego prethodne godine. Drugi na listi je Hrvatski Telekom sa 190 milijuna eura dobiti, iako to predstavlja pad od 16% u odnosu na dobit iz Treća najprofitabilnija u regiji je slovenska farmaceutska tvrtka Krka. Listu 5 najprofitabilnijih u regiji zaokružuju Hrvatska elektroprivreda i Elektroprivreda Srbije, dijelom i zbog dobre hidrologije. Atlantic grupa, iako pod pritiskom na prihode zbog negativnih tečajnih kretanja u Srbiji, zabilježila je rast dobiti od 199% u odnosu na Među 42 tvrtke iz Adria regije na listi CE TOP 500, najviše ih je, 19, iz sektora energetike i resursa. Za energetikom slijedi potrošački sektor i transporti s 15 predstavnika. Tri tvrtke dolaze iz sektora telekomunikacija i tehnologije. Dva su predstavnika iz prerađivačkog sektora, od kojih je najveći joint venture FIAT-a i srpske Vlade, FIAT automobili Srbija, s prihodima u od 1,5 milijardi eura. Iako se u Srbiji vode polemike je li za dolazak preuzimanje kragujevačke Crvene Zastave FIAT-u od države dano previše, iz perspektive popravljanja platne bilance i rasta izvoza, riječ je o najvećem i najuspješnijem projektu u regiji posljednjih godina. Dvije regionalne tvrtke na listi dolaze iz farmaceutskog sektora, i to obje slovenske, Krka i Lek, dok je jedini regionalni predstavnik javnog sektora na listi i ove godine Zagrebački holding. Promatrajući listu najvećih tvrtki u Srednjoj Europi, kao i u regiji, od godine do danas, vidljivo je da prevladavaju ista imena. Relativno je malo novih kompanija koje su uspjele ući među najveće tvrtke u regiji. Dok među najvećim američkim ili kineskim tvrtkama možete naći i onih koje prije desetak godina nisu ni postojale ili su bile u velikim problemima, takvo što je u našoj regiji rijetko jer i dalje dominiraju tradicionalni sektorski giganti. Regija nije mjesto za globalnu kreaciju, za inovacije i nove tehnologije, već prati svjetske trendove što rezultira statičnom strukturom. Dodatni problem je što su od vremena početka globalne financijske krize godine znatno smanjene i direktne strane investicije što doprinosi statičnosti postojećih struktura. Prva CE TOP 500 lista rađena je godine. Najveća tvrtka u Adria regiji bila je INA, dok su iza nje po prihodima bili Agrokor, Konzum, HEP i HT. Poredak u je bio Agrokor, INA, HEP, Konzum i HT, što znači da je istih 5 tvrtki iz godine i danas najveće po prihodima. Ali ova činjenica maskira različite trendove kroz koje su te tvrtke prolazile. Među 42 tvrtke iz Adria regije na listi CE TOP 500, najviše ih je, 19, iz sektora energetike i resursa. Za energetikom slijedi potrošački sektor i transporti s 15 predstavnika. Tri tvrtke dolaze iz sektora telekomunikacija i tehnologije. INA je od godine po prihodima porasla svega 3%. Uz oscilirajuće cijene energenata koje igraju veliku ulogu u prihodima naftnih kompanija, na INA-u su u tom razdoblju nepovoljno utjecali i manja proizvodnja ugljikovodika (i domaća i strana), manja prerada u rafinerijama te smanjenje udjela u hrvatskoj maloprodaji. HEP je s rastom prihoda od 34% u razdoblju zabilježio solidne rezultate, iako ga još uvijek opterećuju mala ulaganja u nove proizvodne pogone. HT je jedini zabilježio pad prihoda od čak 23% od godine prateći sudbinu većine velikih telekom operatera koji značajan pad prihoda od fiksne telefonije ne uspijevaju u potpunosti nadomjestiti drugim izvorima prihoda. Doduše, HT je tijekom cijelog ovog razdoblja stalno bio među najprofitabilnijim kompanijama u regiji, čime su kroz velike dividende profitirali i brojni njegovi mali dioničari. Regija se već duže od 5 godina nalazi u razdoblju recesije ili stagnacije, što se reflektira i u rezultatima tvrtki te u snažnom posrnuću određenih sektora, a posebno građevinskog. Sektori roba široke potrošnje i transporta te farmaceutike, s druge strane, uvijek se konzumiraju i u recesiji, te su se pokazali znatno otpornijim na nepovoljna makroekonomska kretanja. U navedenom razdoblju od 6 godina, Agrokor je porastao 41%, dijelom i kroz akvizicije, što je više i od Konzuma koji je kao dio Agrokor grupe porastao 19%. Metodologija CE TOP 500 liste uključuje i konsolidirane holdinge i sve tvrtke sa svojom osobnošću.

7 Analiza bankarskog sektora Zvonimir Ratkovski, suradnik u Odjelu financijskog savjetovanja U ukupnoj strukturi najvećih banaka dominiraju velika tržišta, prvenstveno Poljska (15 banaka), Češka (7), Mađarska (7) te Rumunjska (6). 50 najvećih banaka u Srednjoj Europi Analiza rang liste 50 najvećih srednjoeuropskih banaka u godini pokazuje minimalne promjene u kontekstu ulaska novih te izlaska prethodno rangiranih društava spram Točnije, na navedenu listu godini plasirale su se tek tri nove poljske banke. U samom vrhu, uz manje izmjene u poretku, rumunjski BCR i Zagrebačku banku sa devetog i desetog mjesta izbacile su poljska BZ WBK i ukrajinska PrivatBank grupa. Skok poljskog BZ WBK sa jedanaeste na sedmu poziciju uzrokovan je spajanjem sa Kredyt Bankom, dok je rast aktive ukrajinske PrivatBanke kataliziran političkom krizom koja je povjerenje klijenata usmjerilo ka najvećim bankarskim institucijama. Dodatno, ispred Zagrebačke banke koja je sada pozicionirana kao dvanaesta po veličini aktive, našla se i UniCredit Bank iz Češke (kao rezultat međugraničnog spajanja češkog i slovačkog društva). Od ostalih hrvatskih banaka, kao i prethodnih godina, na listi su se našli PBZ koji je pao sa 24-tog na 25-to mjesto, te Erste banka koja je napredovala za tri mjesta te se tako našla kao 27 banka po veličini. U ukupnoj strukturi najvećih banaka dominiraju velika tržišta, prvenstveno Poljska (15 banaka), Češka (7), Mađarska (7) te Rumunjska (6). Iako su u prethodnim godinama Hrvatska i Slovenija zajedno imale u prosjeku sedam banaka među 50 najvećih, na prošlogodišnju i tekuću rang listu plasiralo se tek četiri. Realni potencijal za skorašnji ponovni ulazak imaju slovenska NKBM grupa te hrvatska RBA koje se nalaze na 55-tom i 56-tom mjestu na ovogodišnjem rangu, dok banke iz Srbije i BiH nisu ni blizu potrebnih EUR 5,1 milijardi ukupne aktive. Promjene u poretku na listi 100% 90% % 70% 2 60% 2 50% % 4 30% 20% % 1 0% Rast na listi Pad na listi Bez promjene

8 Analiza bankarskog sektora Nije nerealno za očekivati daljnje povećanje ili stagnaciju visokih troškova rezervacija za neprihodujuće kredite koji bi mogli ograničavati rast profitabilnosti i u narednom periodu U usporedbi sa prošlogodišnjim rezultatima, rast ukupne imovine 50 najvećih banaka smanjen je sa približnih 6,2% na 3,14%, dosegnuvši brojku od EUR 678,7 milijardi. Istovremeno, agregirana neto dobit nakon oporezivanja pala je za 29.6%, sa EUR 6,4 na EUR 4,4 milijarde, čemu je između ostalog doprinijelo i povećanje troškova vrijednosnih usklađivanja kao i ogroman gubitak slovenske NLB Grupe. Dobit u milijunima eura Medijan 2013 Prvenstveno se misli na povećane rezervacije za neprihodujuće kredite i potraživanja od komitenata, koji su nedvojbeno posljedica slabosti u portfelju i čvršće regulacije. Iako su do sada procesi pregleda kvalitete imovine banaka nerijetko vođeni od strane ministarstva financija, tokom 2014 Europska agencija za banke (EBA), u suradnji sa nacionalnim centralnim bankama i ECB-om, provodi pregled kvalitete imovine 130 sistemskih banaka Europske Unije. Stoga, nije nerealno za očekivati daljnje povećanje ili stagnaciju visokih troškova rezervacija za neprihodujuće kredite koji bi mogli ograničavati rast profitabilnosti i u narednom periodu. Navedeni pregledi kvalitete imovine, koristit će se kao početne pretpostavke u stres-test analizi nad bankarskim sustavom čitave EU, te će obuhvatiti minimalno 50% bankarskog sustava svake zemlje članice. Trendovi umanjenja vrijednosti nisu zaobišli niti najveće hrvatske banke, te se tako gubitci od umanjenja vrijednosti danih zajmova i potraživanja od komitenata povećavaju za približno HRK 445 milijuna u slučaju Zagrebačke banke, HRK 120 milijuna u PBZ-u i HRK 330 milijuna kod Erste banke, te predstavljaju temeljni uzrok pada profitabilnosti spram godine. Ipak, valja naglasiti kako navedene banke pokazuju nezanemariv uspjeh u kontekstu profitabilnosti u usporedbi sa ostalim rangiranim bankama. Točnije, u godini medijalna neto dobit iznosila je približno EUR 85 milijuna te su se stoga ZABA, PBZ i ERSTE našle u 70-tom, 68-om i 49-tom percentilu. S druge strane, u godini ZABA i PBZ bilježe neto dobit koja je viša od polovice najvećih banaka sa ovogodišnje liste, pri čemu se ZABA smjestila na 56-tom te PBZ na 58-om percentilu. 0 Dobit 2012 Dobit 2013 Q1 Medijan Q3 Erste PBZ ZABA

9 Analiza sektora osiguranja Tea Bažant, menadžerica u Odjelu revizije Jedan od značajnijih događaja koji se dogodio tijekom na hrvatskom tržištu osiguranja je prodaja najvećeg osiguravajućeg društva, Croatia Osiguranja, koje je do tada bila u državnom vlasništvu Već treću godinu za redom nije bilo značajnih promjena u strukturi najvećih igrača. Za razliku od dosadašnjeg negativnog trenda koji je traje od godine, tijekom godine premija je porasla u Hrvatskoj i Srbiji dok u Sloveniji bilježi pad od 3,7% u usporedbi sa prethodnom godinom. Društva iz Slovenije nastavljaju biti vodeći igrači na tržištu u regiji, te od osam osiguravatelja koji su se našli na top 500 listi, petero društava je iz Slovenije. Poziciju na listi i dalje zauzimaju dva društva iz Hrvatske, dok se u godini na uvrstilo i jedno društvo iz Srbije. Slovensko tržište osiguranja, i dalje ima premoćno najveću ukupnu premiju u regiji od 1,978 milijuna eura u godini, te je i dalje najrazvijenije tržište. Zavarovalnica Triglav je i dalje je daleko najveće društvo u regiji, te je na 6. mjestu na listi top 500, kao i godine, ali i dalje bilježi pad premije u iznosu od 3,78% u odnosu na godinu. Adriatic Slovenica, Vzajemna, Zavarovalnica Maribor i Sava RE i dalje su se zadržale na listi top 500, od kojih je SAVA RE tijekom godine znatno ojačalo svoju poziciju na slovenskom tržištu sa najvećim rastom premije od skoro 43% (19. mjesto na listi top 500). Vzajemna i Zavarovalnica Maribor (32. i 34. mjesto na listi top 500) imale su pad premije u odnosu na godinu, dok je Adriatic Slovenica zadržala rast (28. mjesto na listi top 500). Pozitivan trend ukupne premije ostvaren je i u Republici Hrvatskoj, gdje je nakon četiri godine pada, godina završila sa rastom ukupne premije na 1,188 milijuna eura. Važno je napomenuti da i dalje nema većih pomaka u omjeru životnih i neživotnih osiguranja, te se premija neživotnih osiguranja i u godini neznatno smanjila, za 0,74%, u korist životnih osiguranja koji i dalje ima blagi rast u istom postotku, što ukazuje da se hrvatsko tržište još uvijek nije približilo stanju koje prevladava u drugim europskim zemljama. Croatia Osiguranje i dalje ima vodeću poziciju na hrvatskom tržištu s udjelom od 34,7% u neživotnim i 14% u životnim osiguranjima, i ukupnom premijom od 341,1 milijuna eura, te je godine zauzelo 25. mjesto na listi top 500. Allianz Zagreb je drugo najveće društvo u Hrvatskoj, sa premijom od 154,8 milijuna eura i 47. mjestom na listi top 500. Treće najveće društvo u Hrvatskoj, Euroherc d.d., ni u godini nije ušlo na listu top 500. Jedan od značajnijih događaja koji se dogodio tijekom na hrvatskom tržištu osiguranja je prodaja najvećeg osiguravajućeg društva, Croatia Osiguranja, koje je do tada bila u državnom vlasništvu. Krajem godine, odlukom vlade Republike Hrvatske, prihvaćena je ponuda Adris grupe iz Hrvatske za kupnju Croatia Osiguranja, koja je za 39,05% dionica ponudila 970,45 eura po dionici i dokapitalizaciju u iznosu od 110 milijuna eura. Djelatnost Adris grupe bila je prvenstveno fokusirana na dvije industrije duhansku i turističku, uz također udjele na tržištu maloprodaje, zdrave hrane i nekretnina i ovo preuzimanje doživljavaju kao novi izazov sa ciljem da postanu regionalni lideri. Tržište u Srbiji trenutno, iako sa velikim brojem osiguranja, se nalazi u još uvijek je u početnoj fazi razvoja, s naznakama rasta. Najveće osiguranja u Srbiji je i dalje Dunav Osiguranje, i ono je tijekom godine doživjelo rast prihoda kao i cjelokupna industrija. Iznos premije je u godini u Srbiji veći za 4.2% u odnosu na godinu i iznosila je 547 miliona EUR-a. Ni u godini na vrhu rang liste na tržištu osiguranja nema značajnijih promjena prvih pet društava se nalaze na istim mjestima kao i godine. Uz Dunav osiguranje, preostala četiri najveća osiguravajuća društva su Delta Generali, zatim DDOR Novi Sad, Wiener Städtische i Uniqa osiguranje. Ukupna premija ovih pet osiguravajućih kuća iznosi blizu 70 posto od ukupne premije što je pokazatelj značajne koncentriranosti na tržištu osiguranja u Srbiji. Jedino je Dunav osiguranje od navedenih društava ušlo na listu top 500 u godini, i zauzelo 50. mjesto, što je također jedan od pokazatelja nerazvijenosti tržišta, ali i potencijala istog.

10 Analiza sektora osiguranja I dalje je za očekivati je da će i društva u Sloveniji koja su u državnom vlasništvu započeti proces privatizacije, te da će nakon završetka ovih procesa tržište u regiji biti znatno drugačije. Jedan od značajnijih događaja koji se dogodio tijekom na hrvatskom tržištu osiguranja je prodaja najvećeg osiguravajućeg društva, Croatia Osiguranja, koje je do tada bila u državnom vlasništvu. Krajem godine, odlukom vlade Republike Hrvatske, prihvaćena je ponuda Adris grupe iz Hrvatske za kupnju Croatia Osiguranja, koja je za 39,05% dionica ponudila 970,45 eura po dionici i dokapitalizaciju u iznosu od 110 milijuna eura. Djelatnost Adris grupe bila je prvenstveno fokusirana na dvije industrije duhansku i turističku, uz također udjele na tržištu maloprodaje, zdrave hrane i nekretnina i ovo preuzimanje doživljavaju kao novi izazov sa ciljem da postanu regionalni lideri. Tržište u Srbiji trenutno, iako sa velikim brojem osiguranja, se nalazi u još uvijek je u početnoj fazi razvoja, s naznakama rasta. Najveće osiguranja u Srbiji je i dalje Dunav Osiguranje, i ono je tijekom godine doživjelo rast prihoda kao i cjelokupna industrija. Iznos premije je u godini u Srbiji veći za 4.2% u odnosu na godinu i iznosila je 547 miliona EUR-a. Ni u godini na vrhu rang liste na tržištu osiguranja nema značajnijih promjena prvih pet društava se nalaze na istim mjestima kao i godine. Uz Dunav osiguranje, preostala četiri najveća osiguravajuća društva su Delta Generali, zatim DDOR Novi Sad, Wiener Städtische i Uniqa osiguranje. Ukupna premija ovih pet osiguravajućih kuća iznosi blizu 70 posto od ukupne premije što je pokazatelj značajne koncentriranosti na tržištu osiguranja u Srbiji. Jedino je Dunav osiguranje od navedenih društava ušlo na listu top 500 u godini, i zauzelo 50. mjesto, što je također jedan od pokazatelja nerazvijenosti tržišta, ali i potencijala istog. Proces privatizacije uvelike je započeo prodajom i privatizacijom Croatia osiguranja d.d., koje je drugo najveće osiguravajuće društvo u regiji. I dalje je za očekivati je da će i društva u Sloveniji koja su u državnom vlasništvu započeti proces privatizacije, te da će nakon završetka ovih procesa tržište u regiji biti znatno drugačije. Izlazak iz recesije bi trebao utjecati također i na rast osiguranja, posebno u dijelu premija životnih osiguranja. I dalje je za očekivati je rast u Hrvatskoj i Srbiji dok bi rast u Sloveniji, kao već zrelog tržišta, trebao biti manji. Osiguravajuća društava će se u narednom periodu susretati i sa značajnim regulatornim izazovima (Solvency II).

11 Žene u upravama 500 najvećih tvrtki Srednje Europe Sonja Ifković, direktorica u Odjelu poreznog savjetovanja Deloitteovo istraživanje provedeno na razini Srednje Europe među vodećih 500 tvrtki pokazalo je da su vodeće tvrtke još daleko od postizanja zacrtanih ciljeva Europske Unije, međutim pozitivni pomaci mogu se uočiti kod nekolicine zemalja. Krajem Europska Komisija usvojila je prijedlog Direktive Europskog parlamenta i Vijeća o povećanju ravnoteže spolova među direktorima trgovačkih društava uvrštenih na burzama te o drugim povezanim mjerama. S ciljem rješavanja ozbiljnog problema podzastupljenosti žena na najvišim položajima na kojima se donose odluke od gospodarske važnost, predloženom Direktivom postavio bi se kvantitativni cilj za omjer podzastupljenog spola u upravama tvrtki uvrštenih na burzama od 40% do tj. do u slučaju javnih poduzeća. Tvrtke bi bile obvezne djelovati u skladu s tim ciljem, između ostalog, uvođenjem postupnih pravila za odabir i imenovanje neizvršnih članova odbora. Bitno je napomenuti da je četvrti cilj Strategije ravnopravnosti spolova Vijeća Europe od do upravo postizanje ravnoteže žena i muškaraca pri donošenju odluka u političkom i javnom sektoru. Deloitteovo istraživanje provedeno na razini Srednje Europe među vodećih 500 tvrtki pokazalo je da su vodeće tvrtke još daleko od postizanja zacrtanih ciljeva Europske Unije, međutim pozitivni pomaci mogu se uočiti kod nekolicine zemalja. U vodećim tvrtkama Srednje Europe u žene su činile svega 12% članica uprave, bez trenda povećanja ovog postotka u Na vodećem mjestu nalaze se Rumunjska, Ukrajina i Bugarska, zatim slijede Litva s 11% rastom, Srbija s udvostručenim brojem, Estonija, Slovenija i Latvija. Hrvatska se nalazi na 7. mjestu uz pad od 3% u odnosu na Valja napomenuti da broj ispitanih tvrtki u gornjim zemljama varira te da isto utječe na rangiranje prema postocima učešća žena u upravama, stoga ovo istraživanje treba promatrati u kontekstu isključivo najvećih kompanija koje su se uspjele rangirati. Postotak žena u upravama 500 najvećih tvrtki Srednje Europe po državama Rumunjska Ukrajina Bugarska Litva Estonija Srbija Slovenija Latvija Hrvatska Poljska Češka Bosna i Hercegovina Mađarska Slovačka 22% 21% 17% 16% 14% 14% 12% 12% 11% 10% 8% 8% 7% 6%

12 Žene u upravama 500 najvećih tvrtki Srednje Europe 17% 12% 11% 10% 10% 6% Po postotku žena u nadzornim odborima banaka na uvjerljivo vodećem mjestu je Estonija s 40%, zatim slijede Ukrajina s 26%, Slovenija s 25%, Mađarska s 24%, Slovačka s 23%, Litva s 20%, Poljska s 18%, Hrvatska s 16%, Bugarska s 14%, Češka Republika s 12%, Rumunjska s 8% dok u apsolutnim brojevima prednjače Poljska i Mađarska. Zastupljenost žena u upravama u vodećih 50 osiguravajućih tvrtki u Srednjoj Europi najveća je u Rumunjskoj, Sloveniji i Mađarskoj. U Hrvatskoj i Srbiji unutar ispitanog uzorka nema žena članica uprave. U apsolutnim iznosima na vodećim mjestima su Rumunjska, Češka Republika i Slovenija. Potrošački sektor Farmaceutska industrija i zdravstvo Energija i resursi Proizvodne industrije Tegnologija, mediji i telekomunikacije Nekretnine Postotak žena u upravama 500 najvećih tvrtki Srednje Europe po industrijama Postotak žena u nadzornim odborima 50 najvećih osiguravajućih tvrtki zemalja Srednje Europe najveći je u Latviji i Srbiji 25%, Hrvatskoj 22% i Sloveniji 20%, zatim slijede Slovačka 18%, Mađarska 14%, Češka Republika 11% i Poljska 5%. U apsolutnom broju vode Slovenija, Češka Republika i Slovačka. Sličan trend kao i kod članica uprave pokazuje i analiza broja žena članica nadzornog odbora unutar vodećih 500 kompanija Srednje Europe u Najveći postotak žena članica nadzornog odbora u imala je Litva - 23% te ujedno i 100% rast u odnosu na Slijede Latvija, Srbija, Poljska, Slovenija i Mađarska, slijede Slovačka, Češka Republika i Estonija, Rumunjska, Ukrajina, Hrvatska i Bugarska te Bosna i Hercegovina. Slično kao i kod broja žena u upravama vodećih tvrtki, po apsolutnom broju žena članica nadzornih odbora unutar vodećih tvrtki Srednje Europe, a čiji broj varira od zemlje do zemlje, prednjače Poljska i Češka Republika, zatim slijede Mađarska, Ukrajina i Slovačka s više nego upola manjim brojem žena. Analizom smo također obuhvatili broj žena u upravama i nadzornim odborima unutar vodećih 50 tvrtki Srednje Europe u bankarskom i osiguravajućem sektoru raspoređenih u 11 zemalja. Tako se na vodećem mjestu u po broju žena u upravama banaka nalaze Bugarska s 29%, zatim Ukrajina s 26%, obje s trendom rasta u odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska s 25%, Litva s 20% i najvećim trendom porasta od 10%, Estonija, Slovačka i Poljska, Mađarska, Češka Republika. U apsolutnom broju unutar ispitanih tvrtki uvjerljivo v odeća mjesta zauzimaju Poljska, Ukrajina i Rumunjska. Postotak žena u upravama osiguranja 50 najvećih osiguranja Srednje Europe po državama Rumunjska Slovenija Mađarska Latvija Slovačka Češka Poljska 32% 26% 23% 20% 14% 11% 10%

13 Rang liste i tablice Poredak hrvatskih tvrtki plasiranih na top listi 500 najvećih tvrtki Srednje Europe Rang Rang Rang na CE Top 500 Tvrtka Industrija Prihod od prodaje Promjena prihoda od prodaje, % ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) Agrokor Potrošački sektor i transport 3.979,2 0,7 4,6-46, INA Energetika i resursi 3.622,7-8,8-199, HEP Energetika i resursi 1.731,6 3,3 171, Konzum Potrošački sektor i transport 1.608,7-0,9 22,5-17, T-HT Grupa Tehnologija, mediji i telekomunikacije 929,6-7,4 190,2-15, Roglić grupa Potrošački sektor i transport 838,6 5,9 7,4 110, Prirodni plin Energetika i resursi 797,4-19,4-106,0 22, Atlantic Grupa Potrošački sektor i transport 666,8 1,8 26,3 199, HEP - Operator Energetika i resursi 595,9 15,6 77,8 37, Zagrebački holding Javni sektor 587,5 3,2 6,6 114, HEP - Proizvodnja Energetika i resursi 574,8-11,1 78,8 12. / 414 Petrol Croatia Energetika i resursi 572,3 67,0 1,8 91,2 Prilozi - rang liste 50 najvećih tvrtki Adria regije 50 najvećih banaka Srednje Europe 50 najvećih osiguranja Srednje Europe 500 najvećih tvrtki Srednje Europe

14 TOP 50 tvrtki u regiji Adria Rang Rang Tvrtka Zemlja Industrija Prihod od prodaje Promjena prihoda od prodaje, % ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) Agrokor Hrvatska Potrošački sektor i transport 3.979,2 0,7 4,6-46, Petrol Group Slovenija Energetika i resursi 3.947,3 5,1 52,8-2, INA Hrvatska Energetika i resursi 3.622,7-8,8-199, Mercator Group Slovenija Potrošački sektor i transport 2.765,9-3,7-16,9 82, NIS Srbija Energetika i resursi 2.294,2 15,0 427,6 6, JP EPS Srbija Energetika i resursi 1.858,7 18,4 169, HEP Hrvatska Energetika i resursi 1.731,6 3,3 171, Konzum Hrvatska Potrošački sektor i transport 1.608,7-0,9 22,5-17, HSE Group Slovenija Energetika i resursi 1.562,3-13,6 66,6-22,5 10. / Fiat Automobili Srbija Srbija Proizvodnja 1.486,4 355,2 10, PS Mercator Slovenija Potrošački sektor i transport 1.464,3 2,7-35,6 52, GEN-I Group Slovenija Energetika i resursi 1.280,4-17,0 9,9 20, Gorenje Group Slovenija Potrošački sektor i transport 1.240,5-1,8-25, Krka Group Slovenija Farmaceutika 1.200,8 5,0 172,8 8, Telekom Srbija Srbija Technology, Media and Telecommunications 1.015,6-2,0 138,8 28, T-HT Grupa Hrvatska Technology, Media and Telecommunications 929,6-7,4 190,2-15, Delhaize Serbia Srbija Potrošački sektor i transport 892,6-1,3 41,1 153, Roglić grupa Hrvatska Potrošački sektor i transport 838,6 5,9 7,4 110, EFT Investments Srbija Energetika i resursi 814,2-62,5 10,1 89, Prirodni plin Hrvatska Energetika i resursi 797,4-19,4-106,0 22, Telekom Slovenije Group Slovenija Technology, Media and Telecommunications 779,4-0,9 52,6 17, Lek Group Slovenija Farmaceutika 776,4 24,6 88, Spar Slovenija Slovenija Potrošački sektor i transport 727,3 4, Tuš Holding Slovenija Potrošački sektor i transport 708,9 0, OMV Slovenia Slovenija Energetika i resursi 707,1-10,8 14,0-12, GEN Energija Group Slovenija Energetika i resursi 676,0-17,4 20,8 0, Atlantic Grupa Hrvatska Potrošački sektor i transport 666,8 1,8 26,3 199, SIJ Slovenija Energetika i resursi 658,7-10,1-4, Revoz Slovenija Potrošački sektor i transport 654,4-28,1 11,5-10, Optima Grupa Bosna i Hercegovina Energetika i resursi 629,7-1,4-74,5 7,6 31. / Johnson Matthey Makedonija Proizvodnja 622,9 29,5 29,7 0, JP Srbijagas Srbija Energetika i resursi 607,0-6,9-449,3-30, HEP - Operator Hrvatska Energetika i resursi 595,9 15,6 77,8 37, Zagrebački holding Hrvatska Javni sektor 587,5 3,2 6,6 114, HEP - Proizvodnja Hrvatska Energetika i resursi 574,8-11,1 78,8 36. / Petrol Croatia Hrvatska Energetika i resursi 572,3 67,0 1,8 91, Engrotuš Slovenija Potrošački sektor i transport 566,4 0, Tarkett Bačka Palanka Srbija Potrošački sektor i transport 564,6 2,2 65,7-0, Mercator-S Srbija Potrošački sektor i transport 551,7 7,6 4,9 40. / Holdina Bosna i Hercegovina Energetika i resursi 543,9 77,6-3,3-41, JP Elektroprivreda BiH Bosna i Hercegovina Energetika i resursi 496,8 9,6 18, Idea Beograd Srbija Potrošački sektor i transport 487,8 5,6-20,6 41, Crodux derivati dva Hrvatska Energetika i resursi 474,4-15,4 2, Podravka Hrvatska Potrošački sektor i transport 462,2-0,1 9, ASA Prevent Grupa Bosna i Hercegovina Potrošački sektor i transport 461,3-11,4 n/a Impol Slovenija Energetika i resursi 460,7-0,5 12,9 4, Elektro Energija Slovenija Energetika i resursi 443,8-8,9 1,6-55, Delta Holding Srbija Potrošački sektor i transport 435,3-1,3 3,0-29, OKTA Makedonija Energetika i resursi 422,3-28,3-2,4 50. / EVN Makedonija Energetika i resursi 413,2 2,4 2,6

15 TOP 50 banaka u Srednjoj Europi Rang Rang Ukupna imovina Promjena ukupne imovine, % Banka Zemlja ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) PKO Bank Polski Poljska ,9 1,7 704,8-16, Bank Pekao Poljska ,9 3,7 659,7-5, ČSOB Češka ,1 1,5 524,2-13, Česká spořitelna Češka ,9-3,2 598,2-8, OTP Bank Mađarska ,6 0,7 215,1-49, Komerční banka Češka ,2 1,0 495,6-12, BZ WBK Poljska ,9 74,2 478,4 36, mbank Poljska ,3 0,6 247,7-36, ING Bank Śląski Poljska ,9 9,3 228,3 14, PrivatBank Ukrajina ,8 19,9 189,6 46, UniCredit Bank Češka ,3 34,0 74,2-68, ZABA Hrvatska ,2 1,7 101,8-39, Getin Noble Bank Poljska ,7 7,2 95,5 14, BCR Rumunjska ,2-10,1 135,6 149, Bank Millennium Poljska ,2 6,6 127,2 12, Raiffeisen Bank Polska Poljska ,3 60,5 41, NLB Group Slovenija ,1-12, , Slovenská sporiteľňa Slovačka ,0-0,7 197,8-18, VÚB Slovačka ,4 3,0 122,1-51, Citi Handlowy Poljska ,8 2,9 159,7-48, BRD Rumunjska ,1-3,1-87,0-33, BGK Poljska ,1-11,2 175,8 53, Tatra banka Slovačka 9.468,6 4,4 97,2-6, Oschadbank Ukrajina 9.210,6 16,3 66,8 3, PBZ Hrvatska 9.180,5-4,5 108,4-19, Swedbank Estonia Estonija 8.932,0-0,3 216,3-11, Erste Croatia Hrvatska 8.884,2 1,7 26,5-66, K&H Bank Mađarska 8.629,8 2,1 58,7-17, BGŻ Poljska 8.626,8-5,3 8,6-89, Ukreximbank Ukrajina 8.447,6 2,1 18,9 41, DB Polska Poljska 8.367,6-1,7 60,1-12, Bank BPH Poljska 7.958,1-5,5 45,7-26, Hypoteční banka Češka 7.826,4-2,2 109,8-1, Erste Bank Hungary Mađarska 7.634,4-20,2-83, Raiffeisenbank Češka 7.207,1-8,3 37,7-53, Banca Transilvania Rumunjska 7.189,8 7,2 92,5 18, Unicredit Bulbank Bugarska 6.921,4 6,8 90,0-19, SEB bankas Litva 6.832,4 2,0 61,5 150, MKB Mađarska 6.608,4-25,4-410,0-34, UniCredit Romania Rumunjska 6.358,8-0,2 21,4-15, ČSOB Slovakia Slovačka 6.284,7 4,3 57,7-26, Raiffeisen Bank Mađarska 6.235,9-13,5-131,6 33, CIB Bank Mađarska 6.228,3-14,4-458,8 13,0 44. n/a Alior Bank Poljska 6.160,8 18,9 53, Českomoravská stavební spořitelna Češka 6.057,3-9,7 53,8-26, Raiffeisen Bank Romania Rumunjska 6.007,5 10,8 109,4 22, CEC Rumunjska 5.994,5-1,2 9,9 20, UniCredit Hungary Mađarska 5.960,4 4,8 21,6-70, Swedbank Lithuania Litva 5.662,4 0,8 114,4 6,8 50. n/a BNP Paribas Bank Polska Poljska 5.091,9-0,1 24,2

16 TOP 50 osiguranja u Srednjoj Europi Rang Rang Naziv osiguravatelja Zemlja Bruto zaračunata premija Promjena bruto zaračunate premije, % ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) PZU Poljska 3913,6 0,8 782,5 0, Česká pojišťovna Češka 1241,8-2,9 172,7 17, WARTA Poljska 1234,3-16,2 59,6-6, Kooperativa pojišťovna Češka 1202,8-1,3 132,5 2, Ergo Hestia Poljska 1006,1-0,6 41,2-32, Triglav Group Slovenija 900,9-3,8 69,9-4, Allianz Polska Poljska 552,8-33,0 31,8-1, Aviva Polska Poljska 532,1 1,1 140,5-0, Allianz - Slovenská poisťovňa Slovačka 517,3-1,3 42,5-67, Grupa Europa Poljska 511,8 109,6 26,5-22, Kooperativa Slovačka 509,1 3,7 34,9-49, ING Polska Poljska 483,5 14, MetLife Polska Poljska 471,9 15,9 59,8 11, Benefia Poljska 460,7-50, Allianz pojišťovna Češka 455,9-1,0 36,0-6, Generali Polska Poljska 454,3-5, Pojišťovna České spořitelny Češka 436,1 2,4 30,4-25, Allianz Hungária Mađarska 434,1-5,5 25,5 72, Sava RE Slovenija 386,7 42,8 15,6 32, Compensa Poljska 384,9-7,5 23,7 53, ČSOB Pojišťovna Češka 369,6-32,2 24,4-1, Generali Hungary Mađarska 369,2-3,2 17,0 129, UNIQA Polska Poljska 358,3 1,7 3,0 35, AXA Poljska 344,5 30,5-5,4 67, Croatia osiguranje Hrvatska 341,1-3,7 2,3-85, Komerční pojišťovna Češka 320,7 31,0 16,1 130, Generali CZ Češka 311,0-3,6-1,7-106, Adriatic Slovenica Slovenija 309,1 13,9 12,9-3, Groupama Garancia Biztosító Mađarska 307,1 2,0 14,7-7, Česká podnikatelská pojišťovna Češka 277,6 0,2 19,5 8, AEGON Magyarország Mađarska 273,9 0,8 29,8-28, Vzajemna Slovenija 267,0-1,4 6,8 17, InterRisk Poljska 256,8-4,4 21,8 71, Zavarovalnica Maribor Slovenija 252,0-4,5 4,8-37, Astra Asigurari Rumunjska 242,3-4, ING Biztosító Mađarska 238,1 4,0 1,4 108, Aegon Polska Poljska 234,0 23,9 4,9 4, UNIQA pojišťovna Češka 219,4-0,9 9,7-25, Allianz-Tiriac Rumunjska 208,1 2,9 20, ING Životní pojišťovna Češka 204,5-11,1 16,2-27, UNIQA Biztosító Mađarska 203,1 7,8-3,8-71, Omniasig Rumunjska 199,5-13, Generali Slovensko Slovačka 175,9-4,6 6,1-74, Komunálna Poisťovňa Slovačka 170,5 3,7 6,7-43, Groupama Rumunjska 162,5-10,4-10,3 47, BZ WBK-Aviva Poljska 159,3-2,4 8,3 33, Allianz Zagreb Hrvatska 154,8 7,6 12,9 7,6 48. n/a AXA životní pojišťovna Češka 152,5 43,3 9,5 1,0 49. n/a BTA LV Latvija 150,8 14,0 6,0-8,7 50. n/a Dunav Osiguranje Srbija 149,5 6,6-7,6 48,8

17 TOP 500 tvrtki Srednje Europe Rang Rang Tvrtka Zemlja Industrija Prihod od prodaje Promjena prihoda od prodaje, % ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) PKN Orlen Poljska Energetika i resursi ,2-5,8-26,1-106, MOL Mađarska Energetika i resursi ,1-5,5-65,1-112, ŠKODA AUTO Češka Proizvodnja ,2-1,4 454,4-25, Metinvest Ukrajina Proizvodnja 9.619,0-1,3 294,4-14, DTEK Ukrajina Energetika i resursi 8.721,6 8,9 313,1-45, ČEZ Češka Energetika i resursi 8.344,0-2, ,1-15, Energorynok Ukrajina Energetika i resursi 8.033,1 0,8 4,7 10, Jeronimo Martins Polska Poljska Potrošački sektor i transport 7.806,4 13, PGNiG Poljska Energetika i resursi 7.627,7 11,1 480,4-1, PGE Poljska Energetika i resursi 7.158,6-1, ,1 25, Naftogaz of Ukrajina Ukrajina Energetika i resursi 7.010,8-25, ,6-10, RWE Supply & Trading CZ Češka Energetika i resursi 6.920,8-4,0 923,1-55, Lotos Poljska Energetika i resursi 6.791,1-14,2 29,3-90, Volkswagen Slovakia Slovačka Proizvodnja 6.524,3-1,0 45,4-73, Orlen Lietuva Litva Energetika i resursi 6.067,3-3, AUDI Hungaria Motor Mađarska Proizvodnja 5.856,3 5,8 314,4-6, AGROFERT Češka Proizvodnja 5.825,9 10,5 215,6-10, KGHM Poljska Energetika i resursi 5.725,5-10,3 731,9-28, Petrom Rumunjska Energetika i resursi 5.477,1-7, ,8 23, GE Infrastructure CEE Mađarska Proizvodnja 5.187,5 3,2 463,6-33, Ukrzaliznytsia Ukrajina Potrošački sektor i transport 4.796,9-6,2 51,2-40, Slovnaft Slovačka Energetika i resursi 4.738,1 2,0 35,1-32, Lotos Paliwa Poljska Energetika i resursi 4.666,7 0, Tauron Poljska Energetika i resursi 4.543,2-23,2 330,1 13, Kia Motors Slovakia Slovačka Proizvodnja 4.447,3 13,2 230,9 48, Automobile-Dacia Rumunjska Proizvodnja 4.167,5 45,6 76,4 22, Agrokor Hrvatska Potrošački sektor i transport 3.979,2 0,7 4,6-46, Petrol Group Slovenija Energetika i resursi 3.947,3 5,1 52,8-2, Eurocash Poljska Potrošački sektor i transport 3.927,2-1,0 52,5-12, Lukoil Neftochim Bugarska Energetika i resursi 3.862,3-6,7-123,2-156, UNIPETROL Češka Energetika i resursi 3.817,8-10,5-53,6 56, (isphyundai Motor Manufacturing Czech Češka Proizvodnja 3.748,6 2,2 257,9-6, FOXCONN CZ Češka Tehnologija, mediji i telekomunikacije 3.723,4-11,2 38,8 13, INA Hrvatska Energetika i resursi 3.622,7-8,8-199, Metro Group Poljska Potrošački sektor i transport 3.614,4 1, Alpiq Energy SE Češka Energetika i resursi 3.367,4 3,8 14, ČEZ Prodej Češka Energetika i resursi 3.210,8 5,5 110,2-18, Energetický a průmyslový holding Češka Energetika i resursi 3.182,7 123,6 657,4 72, Samsung Electronics Slovakia Slovačka Potrošački sektor i transport 3.144,3-13,8 97,2-4, Fiat Auto Poland Poljska Proizvodnja 3.109,5-7,2 65, Chimimport Bugarska Potrošački sektor i transport 3.098,1-2,1 51,1-13, MVM Mađarska Energetika i resursi 3.093,8 16,1 108,2-57,6

18 TOP 500 tvrtki Srednje Europe Rang Rang Tvrtka Zemlja Industrija Prihod od prodaje Promjena prihoda od prodaje, % ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) Orange Polska Poljska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 3.068,9-9,2 78,1-58, Tesco Polska Poljska Potrošački sektor i transport 3.053,7 0, VP Litva Potrošački sektor i transport 2.971,8 6,4 79,6 21, Orlen Paliwa Poljska Energetika i resursi 2.971,5 37,7 3, BP Poland Poljska Energetika i resursi 2.887,3-5, Rompetrol Rafinare Rumunjska Energetika i resursi 2.883,0 2,6-70,5 40, Slovenské elektrárne Slovačka Energetika i resursi 2.855,7-19,3 356,3-20, Čepro Češka Energetika i resursi 2.819,9 6,7 17,6-14, Mercator Group Slovenija Potrošački sektor i transport 2.765,9-3,7-16,9 82, Energa Poljska Energetika i resursi 2.714,2 1,6 201,5 73,3 53. n/a Megapolis Ukrajina Ukrajina Potrošački sektor i transport 2.696,8 1,3 84,4 96, ATB Market Ukrajina Potrošački sektor i transport 2.646,1 26,9 22,1-5, ArcelorMittal Poland Poljska Proizvodnja 2.645,0-6, ArcelorMittal Kryvyi Rih Ukrajina Proizvodnja 2.604,0-7,1-144,5 48, MAXIMA group Litva Potrošački sektor i transport 2.525,8 6, Lidl Polska Poljska Potrošački sektor i transport 2.493,5 22, PKP Poljska Potrošački sektor i transport 2.464,3-11,8-72,9-178, Fozzy Group Ukrajina Potrošački sektor i transport 2.390,6 12, Kompania Węglowa Poljska Energetika i resursi 2.359,8-10,4-160, Grupa Azoty Poljska Proizvodnja 2.332,2 37,5 158,4 90, NIS Srbija Energetika i resursi 2.294,2 15,0 427,6 6, Samsung Electronics Hungary Mađarska Potrošački sektor i transport 2.289,3-7,6 70,8-33, Aurubis Bugarska Energetika i resursi 2.272,7 2,9 19,4-81, Magyar Földgázkereskedő Mađarska Energetika i resursi 2.269,6-6,5 43,2 6, Volkswagen Poznań Poljska Proizvodnja 2.241,2 2,6 99,2 34, U.S. Steel Košice Slovačka Proizvodnja 2.203,0-6,4-368, ČEZ Distribuce Češka Energetika i resursi 2.191,4 5,1 264,1 54, PCA Slovakia Slovačka Proizvodnja 2.176,2 12, Enea Poljska Energetika i resursi 2.173,0-9,9 173,9 11, Magyar Telekom Mađarska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 2.139,2 1,5 96,8-39, Kernel Ukrajina Potrošački sektor i transport 2.100,6 30,9 86,0-46, Mercedes-Benz Manufacturing Hungary Mađarska Proizvodnja 2.096,2 127,9 66,3 23, Continental Barum Češka Proizvodnja 2.080,3-2,8 144,7 33, MVM Partner Mađarska Energetika i resursi 2.044,9 41,6 1,8-96, TESCO-GLOBAL Áruházak Mađarska Potrošački sektor i transport 2.041,1-4,0 3,4-78, Ostchem Ukrajina Proizvodnja 2.020,4 0, Lewiatan Poljska Potrošački sektor i transport 1.925,9 5, MORAVIA STEEL Češka Proizvodnja 1.920,0-2,9 113,2 60, SPP Slovačka Energetika i resursi 1.878,0 6,3 325,0-27, EP Energy Češka Energetika i resursi 1.873,3 14,7-37,3-108, O2 Czech Republic Češka Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.872,6-8,9 233,0-12, Lasy Państwowe Poljska Javni sektor 1.872,5 13,2 71,6

19 TOP 500 tvrtki Srednje Europe Rang Rang Tvrtka Zemlja Industrija Prihod od prodaje Promjena prihoda od prodaje, % ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) JP EPS Srbija Energetika i resursi 1.858,7 18,4 169, Kaufland Česká Republika Češka Potrošački sektor i transport 1.849,8 2,4 60,2-31, Eni Česká republika Češka Energetika i resursi 1.846,8-12,9-51,9-112, General Motors Manufacturing Poland Poljska Proizvodnja 1.828,6 6, Jastrzębska Spółka Węglowa Poljska Energetika i resursi 1.812,5-14,0 20,0-89, Makro Cash and Carry Polska Poljska Potrošački sektor i transport 1.810,7 0, E.ON Hungária Mađarska Energetika i resursi 1.800,5-9, OWG Group Ukrajina Energetika i resursi 1.792,0 0, TŘINECKÉ ŽELEZÁRNY Češka Proizvodnja 1.741,7 1,2 41,6 31, Pelion Poljska Farmaceutika 1.734,0 8,5 24,9 165, HEP Hrvatska Energetika i resursi 1.731,6 3,3 171, Ukrtatnafta Ukrajina Energetika i resursi 1.728,8-11,0 23,7 120, Tesco Stores ČR Češka Potrošački sektor i transport 1.690,2-6,3-43, Carrefour Polska Poljska Potrošački sektor i transport 1.669,4-22,6 99. n/a Energa-Obrót Poljska Energetika i resursi 1.642,4-29,5 40,1 1, PANRUSGÁZ Mađarska Energetika i resursi 1.641,5 11,4 2,8-80, Kaufland Romania Rumunjska Potrošački sektor i transport 1.631,2 11, Flextronics International Mađarska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.630,2-16,0 2,8-85, E.ON Energiaszolgáltató Mađarska Energetika i resursi 1.627,9-10,2-5,4 89, Energoatom Ukrajina Energetika i resursi 1.619,7-9,1-16,1 90, Konzum Hrvatska Potrošački sektor i transport 1.608,7-0,9 22,5-17, Polkomtel Poljska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.586,8-6, T-Mobile Polska Poljska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.578,7-5, Samsung Electronics Polska Poljska Potrošački sektor i transport 1.574,0 6,0 29, Magyar Suzuki Mađarska Proizvodnja 1.567,4 11,6 33, BAT (Romania) Trading Rumunjska Potrošački sektor i transport 1.567,2 5,7 89,9 1, Auchan Polska Poljska Potrošački sektor i transport 1.565,0 8, HSE Group Slovenija Energetika i resursi 1.562,3-13,6 66,6-22, Epicentr K Ukrajina Potrošački sektor i transport 1.554,2 9,0 41,3-26, Poczta Polska Poljska Javni sektor 1.500,1-4,1 10,4-60, n/a Fiat Automobili Srbija Srbija Proizvodnja 1.486,4 355,2 10, Kaufland Polska Poljska Potrošački sektor i transport 1.486,3 0, PS Mercator Slovenija Potrošački sektor i transport 1.464,3 2,7-35,6 52, PPHU Specjał Poljska Potrošački sektor i transport 1.457,6 34,0 1,4 98, AHOLD CZECH REPUBLIC Češka Potrošački sektor i transport 1.440,7-4,9 11,2 37, VWGP Poljska Proizvodnja 1.421,1 7,3 13,0-18, n/a Tauron Dystrybucja Poljska Energetika i resursi 1.417,7-1,9 238,9 16, Asseco Poljska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.400,6 6,0 154,5 178, BorsodChem Mađarska Proizvodnja 1.385,4 15,1-44,5-116, PSE Poljska Energetika i resursi 1.378,8-15,1 149,3-12, Neuca Poljska Farmaceutika 1.376,2 1,3 20,2 30, Galnaftogaz Ukrajina Energetika i resursi 1.365,1 0,9 56,5 105,9

20 TOP 500 tvrtki Srednje Europe Rang Rang Tvrtka Zemlja Industrija Prihod od prodaje Promjena prihoda od prodaje, % ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) 127. n/a Ericsson Eesti Estonija Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.353,0 1,7 20,3-24, TVK Mađarska Proizvodnja 1.350,6 3,9 19,0 172, Donetskstal Ukrajina Proizvodnja 1.341,4-23,8 7,4-83, Tesco Stores SR Slovačka Potrošački sektor i transport 1.340,0-2, Shell Polska Poljska Energetika i resursi 1.331,6 4, ArcelorMittal Ostrava Češka Proizvodnja 1.316,4-9,3 78,8 111, BAT Polska Trading Poljska Potrošački sektor i transport 1.310,0 0, Castorama Polska Poljska Potrošački sektor i transport 1.306,1 3, SPAR Magyarország Mađarska Potrošački sektor i transport 1.290,6 4,2-39,5 11, AB Poljska Potrošački sektor i transport 1.289,6 24,3 8,9-22, GEN-I Group Slovenija Energetika i resursi 1.280,4-17,0 9,9 20, Synthos Poljska Proizvodnja 1.272,7-14,2 87,9-43, České dráhy Češka Potrošački sektor i transport 1.262,0-5,6-75,0-18, Statoil Fuel & Retail Polska Poljska Energetika i resursi 1.259,3-4, Petrotel-Lukoil Rumunjska Energetika i resursi 1.248,0-19,9-210, Gorenje Group Slovenija Potrošački sektor i transport 1.240,5-1,8-25, Farmacol Poljska Farmaceutika 1.236,3 6,8 29,8 8, Kyivstar Ukrajina Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.209,4-6, , Krka Group Slovenija Farmaceutika 1.200,8 5,0 172,8 8, Robert Bosch Elektronika Mađarska Proizvodnja 1.192,7 10,9 24,4 29, Penny Market ČR Češka Potrošački sektor i transport 1.188,7 0, LG Electronics Wrocław Poljska Potrošački sektor i transport 1.188,1 1, Ferrexpo Group Ukrajina Proizvodnja 1.187,7 7,6 198,1 16, Michelin Polska Poljska Proizvodnja 1.179,9 2,7 81,8 33, Richter Gedeon Mađarska Farmaceutika 1.179,2 4,0 142,4-16, MAKRO Cash & Carry ČR Češka Potrošački sektor i transport 1.170,0 0, n/a Electrica Rumunjska Energetika i resursi 1.167,8-1,0 71,2-23, Grupa Muszkieterów Poljska Potrošački sektor i transport 1.161,3 4, Philips Lighting Poland Poljska Proizvodnja 1.150,8 9,2 72, Boryszew Poljska Proizvodnja 1.148,5-1,5 16,5 43, PCE Paragon Solutions Mađarska Proizvodnja 1.148,1-13,6 8,7-46, ABC Data Poljska Potrošački sektor i transport 1.145,2 29,8 13,6 88, TPCA CZECH Češka Proizvodnja 1.143,4-15,9 6,5-31, Interpipe Ukrajina Proizvodnja 1.142,1-16,8-55,2-2, Rossmann Poljska Potrošački sektor i transport 1.137,7 13, Chinoin Mađarska Farmaceutika 1.131,6-10,5 95,1 11, Budimex Poljska Nekretnine 1.127,9-22,3 72,1 62, Action Poljska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.127,8 34,3 14,5 18, Can-Pack Poljska Proizvodnja 1.127,5 3,8 86,0 33, Lukoil Romania Rumunjska Energetika i resursi 1.126,7-16,8-11,5 77, MHP Ukrajina Potrošački sektor i transport 1.123,7 3,0 121,8-50, Uralchem LV Latvija Potrošački sektor i transport 1.123,4-8,1 23,9-30,9

21 TOP 500 tvrtki Srednje Europe Rang Rang Tvrtka Zemlja Industrija Prihod od prodaje Promjena prihoda od prodaje, % ( 2012.) Neto dobit Promjena neto dobiti, % ( 2012.) Nibulon Ukrajina Potrošački sektor i transport 1.120,1-16,5 51,4 2, Ford Romania Rumunjska Proizvodnja 1.096,8 96,9 15,6 114, n/a Tauron Wytwarzanie Poljska Energetika i resursi 1.095,9-14,8-113, Real Polska Poljska Potrošački sektor i transport 1.091,5 0, n/a TRW Polska Poljska Proizvodnja 1.089,5 11,7 5,0-77, Mobis Slovakia Slovačka Proizvodnja 1.089,1 14,4 17, PKP Cargo Poljska Potrošački sektor i transport 1.081,4-10,6 18,6-65, PKP PLK Poljska Potrošački sektor i transport 1.075,2 0,7-99,0 44, Volkswagen Motor Polska Poljska Proizvodnja 1.071,9-1,5 29,8 2, Koncernas Achemos grupė Litva Proizvodnja 1.068,1-23, Jabil Circuit Magyarország Mađarska Proizvodnja 1.065,5-10,1 18,1 152, Metrostav Češka Nekretnine 1.061,1-0,1 13,8-20, Kolporter Poljska Potrošački sektor i transport 1.060,4 7,1 7,9 43, n/a EDF Polska Poljska Energetika i resursi 1.056,8 3, Fibria Trading International Mađarska Potrošački sektor i transport 1.054,4-50,8 14,7 115, Slovnaft Česká republika Češka Energetika i resursi 1.048,3-7,5 2,3-14, Cargill Poland Poljska Potrošački sektor i transport 1.046,2 2, Západoslovenská energetika Slovačka Energetika i resursi 1.036,6 0,6 102,3-16, BaDM Ukrajina Potrošački sektor i transport 1.034,5 15,2 3,9 99, Enel Romania Rumunjska Energetika i resursi 1.032,8 0, E.ON Energie Romania Rumunjska Energetika i resursi 1.032,4-12,6 50, ISD Dunaferr Mađarska Proizvodnja 1.020,2 0, OKD Češka Energetika i resursi 1.019,6-28,1-755, Telekom Srbija Srbija Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.015,6-2,0 138,8 28, Nokia Komárom Mađarska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 1.011,0-25,3-6,0 63, Skanska Polska Poljska Nekretnine 998,7-2,3 35,4-7, Orange Romania Rumunjska Tehnologija, mediji i telekomunikacije 982,2 6,1 113,4-2, Mol Romania Rumunjska Energetika i resursi 979,5 5,1 20,3 19, Metro Cash & Carry Romania Rumunjska Potrošački sektor i transport 977,7-4, LPP Poljska Potrošački sektor i transport 977,5 26,9 102,6 21, Żabka Polska Poljska Potrošački sektor i transport 977,0 23,6-15, Carrefour Romania Rumunjska Potrošački sektor i transport 971,3 0,8 32,7 38, Węglokoks Poljska Potrošački sektor i transport 971,3 20,5 49,6 46, Animex Poljska Potrošački sektor i transport 968,4 6, Eesti Energia Estonija Energetika i resursi 966,4 17,6 159,5 107, T-Mobile Czech Republic Češka Tehnologija, mediji i telekomunikacije 965,5-7,6 232,7-18, Electrolux Lehel Mađarska Potrošački sektor i transport 962,4 4,0 13,6 25, Swedwood Poljska Proizvodnja 960,4 3,5 56, Roshen Ukrajina Potrošački sektor i transport 952,4-5, Panasonic AVC Networks Czech Češka Potrošački sektor i transport 950,6-20,1 12, Lidl Česká Republika Češka Potrošački sektor i transport 949,5 1,7 58,7 23, KHW Poljska Energetika i resursi 947,3-0,2-13,1-36,7