CORMOPHYTA CYCADOPHYTINA
ANTHOPHYTA 2. Pododjeljak CYCADOPHYTINA PERASTOLISNE GOLOSJEMENJAČE Poznate su od gornjeg devona do danas. Danas su to živi fosili. Provodni sustav se razvijao od protostele do eustele, a rast u debljinu se postiže uz pomoć većeg broja kambijskih prstenova. Imaju složeno građene fertilne organe: mikrosporofili nose više skupina peludnica, a megasporofili više sjemenih zametaka. Trofofili su peraste građe i slični su listovima palmi.
1.razred LYGINOPTERIDATAE (PTERIDOSPERMAE) Živjele su od gornjeg devona do jure, s maksimumom razvoja u karbonu. Nemaju cvijet. 1. red LYGINOPTERIDALES (CYCADOFILICES) 2. red CAYTONIALES
LYGINOPTERIDATAE Red LYGINOPTERIDALES Lyginopteris karbonska povijuša sjemeni zameci imaju unutarnji ovojintegument i vanjski zaštitni listić - kupulu ima žljezdaste dlake na stabljici i peteljkama. Korijen ima sekundarni rast u debljinu.
LYGINOPTERIDATAE Red LYGINOPTERIDALES Lyginopteris na listu tipa Sphenopteris ima razvijen palisadni i spužvasti parenhim, te puči s donje strane
LYGINOPTERIDATAE Red LYGINOPTERIDALES Medullosa Živjela od gornjeg karbona do donjeg perma. Ima polistelu - svaki provodni snopić raste za sebenasvestraneu debljinu. Ima araukarijske traheide. Listovi su tipa Alethopteris i Neuropteris.
LYGINOPTERIDATAE Red LYGINOPTERIDALES
LYGINOPTERIDATAE Red LYGINOPTERIDALES U Hrvatskoj su u Lici nađeni umjetni rodovi: Alethopteris Callipteridium Neuropteris Linopteris Odontopteris Sphenopteris Taeniopteris
LYGINOPTERIDATAE Red LYGINOPTERIDALES Najbogatija karbonska flora u Hrvatskoj nađenajena području Like, ali ima i nalaza u Gorskom kotaru i Banovini.
LYGINOPTERIDATAE Red LYGINOPTERIDALES Na južnoj hemisferi su živjeli rodovi Gangamopteris i Glossopteris, koji su preživjeli krizu na kraju perma.
LYGINOPTERIDATAE Red LYGINOPTERIDALES N temelju rasprostranjenosti roda Glossopteris znanstvenici su dokazali nekadašnju povezanost južnog kontinenta.
LYGINOPTERIDATAE Red CAYTONIALES Ova je skupina bila vrlo rasprostranjena tijekom mezozoika i pokrivala skoro cijelu sjevernu hemisferu. Caytonia je organ-rod.
2.razred CYCADATAE Poznate su od trijasa, a danas su živi fosili. Imaju jednostavne cvjetove. Red NILSSONIALES Mezozojske Imaju dugoljaste listove s paralelnom nervaturom. Sporofili su ljuskavi.
CYCADATAE Red CYCADALES Problematični nalazi datiraju iz perma, a prvi sigurni ostaci iz trijasa. Žive i danas. Slični su palmama. Primitivna svojstva su im velika srčika i traheide sa spiralnim odebljanjima. Napredna svojstva su eustela i sekundarni rast u debljinu. Imaju jednostavne dvodomne cvjetove bez ocvijeća (perianta). Bile su glavni izvor hrane dinosaurima.
CYCADATAE Red CYCADALES Cycas Ima žućkastosmeđe dlakave plodne listove homologne običnim trofofilima, na kojima se nalaze sjemeni zameci. Nakon nekog vremena sporofili dobivaju klorofil i preuzimaju funkciju trofofila.
CYCADATAE Red CYCADALES Oplodnja je zoidiogamna. Cikade imaju najveći spermatozoid međusvim živim bićima (0.3 mm), sa zavojitom vrpcom bičeva. Od oprašivanja do oplodnje prođe po nekoliko mjeseci. Nakon oplodnje se razvija embrio s dvije supke.
3.razred BENNETTITATAE Poznate su od gornjeg trijasa do donje krede, s maksimumom razvoja u juri. Imaju jednostavne plodne listove, koji nose po jedan sjemeni zametak s drškom.
BENNETTITATAE Prva skupina kod koje se javljaju dvospolni cvjetovi s perijantom,što upućuje na oprašivanje kukcima. Listovi su slični cikadalama. Cycadeoidea (Bennettites) Gomoljasta stabla s čuperkom perastih listova na vrhu. Živjeli su od gornje jure do gornjeg dijela donje krede.
BENNETTITATAE Cycadeoidea (Bennettites) Dvospolni cvjetovi s perijantom imaju prašničke listove slične papratima, dok su sjemeni zameci obavijeni intraseminalnim ljuskama, slično cikasu. Makroprotalij je jako reduciran i sličan angiospermama. Muški dijelovi cvijeta dozrijevaju ranije (protandrija) Embrio ima dvije supke.
BENNETTITATAE Williamsonia živjela je od trijasa do krede.
BENNETTITATAE Williamsoniella Važnajeza srednju juru. Wielandiella Mala biljka gornjeg trijasa, s uskim, nazubljenim listovima i kuglastim češerima.
BENNETTITATAE - hrana dinosaura
4. Razred GNETATAE (CHLAMYDOSPERMAE) Reliktna, heterogena skupina nejasnog porijekla i filogenije, ranije smatrana vezom između golosjemenjača i kritosjemenjača. Fosilno su poznate od perma, a danas živi oko 70 vrsta, koje pripadaju tri porodice (roda): 1. Welwichiaceae (Welwichia) 2. Gnetaceae (Gnetum) 3. Ephedraceae (Ephedra)
GNETATAE Welwichia Danas živi kao endem u Namibijskoj pustinji
GNETATAE Gnetum Stanovnik današnjih tropskih šuma.
GNETATAE Ephedra Danas živi umjerenim i hladnim područjima.
GNETATAE Najnovija istraživanja pokazuju da su gnetate uski srodnici konifera, a ne angiospermi, pa se čak u zadnje dvije godine tvrdi da su sve živuće golosjemenjače monofiletska skupina.