LIJEČNIČKI VIJESNIK SADRŽAJ.

Transkript

1 LIJEČNIČKI VIJESNIK SADRŽAJ. Dr. L a za Popović: Jedan slučaj urodjene greške srca sa situs viscerum inversus (sa slikam a). Dr. Ivo Ivančević : Tuberculom ucin W e le m in sk y i helioterapija. D r. Krutina: Pjegava groznica u Bosni i H ercegovini. F eljto n : S. Ž. : Psihološko-psihijatrična ćeretanja. Skupštine i k o n g re si: D vije izvanredne m jesečne skupštine. Redovita m jesečna skupština zbora liječnika. R eferati : Interna. Okulistika. Bakterijologija. 'N ekrolog : Prof dr. V alen ta A lo jz pi. M archthurnski. N ared ba o uredjenju prom eta s lijekovim a. Član ovim a zbora liječnika. R a zn e vijesti. Iskaz uplata za IV. četvrt godišta Natječaji. P rilo g : Im enik zborovih članova. VLASNIK I IZDAVATELJ: ZBOR LIJEČNIKA KRALJEVINA HRVATSKE I SLAVONIJE :: OFICIJELNI ORGAN DRUŠTVA :: ZDRAVNIKOV NA KRANJSKEM. :: UREDNIK: DR. LAZAR NOVKOVIĆ. GOD. 41. BROJ I. SANATORIJ U ZAGREBU zdravstveni zavod uredjen najm odernije za sve operativne, unutarnje, očne i kožne bolesti, za porode kao što i za lake živčane bolesti, te u o p ć e -za bolesnike, kojim a bi radi teških njihovih bolova, visoke starosti ili m anjkave kućne njege ovakov zavod bio poželjan. O d primitka su isključeni slučajevi počasnih bolesti i umobola. Z a pobliže informacije obratiti se na ravnateljstvo zavoda, Jelisavina ulica 18.

2 Prva hrv. štedionica Dionička glavnica K 15, osnovana g u Zagrebu. Pričuve: K 27, Podružnice: Bjelovar, Brod ni S., Cirkvenica, Delnice, Djakovo, Kraljevica, Osijek gor. grad, Požega, Rijeka, Senj, Sv. Ivan Zelina, Sisak, Varaždin, Velika Gorica, Vinkovci, Virovitica, Vukovar, Zemun. Ispostave: Kutjevo, Osijek dolnji grad, Vinica. Mjenjačnica: Zagreb, Ilica broj 5. Prima: uloške na uložne knjižice i na tekući račun. Eskomptira mjenice i devize. Prima: na inkaso tu i inozemne mjenice. Izdaje: 4 1/2%-tne založnice, koje imadu oprost od poreza, pupilarnu sigurnost i jamčevnu sposobnost. Izdaje: čekove i kreditna pisma te obavlja isplate na temelju akreditiva na sva tu i inozemna mjesta. Podij eljuje: hipotekarne zajmove na kuće i na nekretnine. Obavlja: burzovne naloge savjesno i kulantno.

3 LIJEČNIČKI VIJESNIK GOD, 41. U ZAGREBU, 15. SIJEČNJA BROJ 1. Jedna urodjena srčana greška sa5 situs vise, inversus. Piše Dr. Laza P o p o v i ć, Zagreb. (Iz internog odelenja ravnatelja dr. Ćulumovića i radiološkog zavoda zakladne bolnice pod drž. upravom u Zagrebu.) Normalna radiološka slika srca. Iznosim p o Švarcu i po G roedelu dve slike, prvu: srce sa vel. sudovima ucrtano u toraks (si, 1,), drugu: senku p rojekcije srca od straga napred sa označenim rubovim a (lukovima) (si. 2.). Sve vrlo prosto i jasno, ali na prvi pogled! Jer koliko je tačaka u granicama srca, o kosim projekcijam a i o perikardu i ne govorim, toliko tek manje ili više rešenih pitanja. Stvar je u ovom e: mi na ploči vidim o srčanu senku, i pojedine delove i rubove te senke, znamo otprilike koji deo srca čini koji deo senke, i kada apliciram o pojedine delove senke na pojedine delove srca, onda to počiva samo na jednoj pretpostavci, ali odlučivati valja da li je to uvek baš ta k o?! K o liko je kadgod radiološki pregled srca lak, toliko je kadgod zamršen i težak- M nogo toga mora se uzfeti u obzir. Samo n ekoliko kratkih napom ena: utecaj iskrivljenja kičm enog stuba (skolioza ili kifoza) na senku srca nije do sada naučno ispitan; govori se o skoliozi da je»optische Täuschungsquelle«, ali kako, kada i u k olik o; onda ne samo utecaj velikih deform iteta toraksa na senku srca, nego i manjih, i to je jedno čisto i potpuno otvoreno pitanje; utecaj respiracije, položaja pregledanog, doba, zanimanja, spola, težine itd. na oblik, položaj, funkciju i veličinu irca, sačinjava još neprestano aktuelnu temu istraživanja; moramo se setiti na razne intratorakalne, ekstrakardijalne, vidljive i nevidljive, jasne i nejasne procese, koji imaju utecaja na srce, osöbito procesi pleure, mediastina pluća; tu dolazi i ošit kao pom noženje neizvesnosti; perikard, n a slage masti, samo su kratki naslovi posala, koji još moraju biti obavljeni. Najposle govorim o samo o normalnom srcu, a tek druga su velika poglavlja o p a tološkom srcu, stečenom ili urodjenom. Kratka ekskurzija o urodjenim greškama srca. D efekti u septu izm edju atrija (for. ovale apertum) ne daju znaka, niti klinički, niti radiološki. Defekti u septu izm edju ventrikla (Rogerova bolest) valja radiološki da se u ovom pokažu: 1. sinkrona, sislolična kontrakcija oba srčana donja luka, i desnog i levog; 2. jako proširenje srca, i desno i levo od središnje crte; 3. bez anomalija na sudovima. (Vaquez-Bordet) Groedel) (si 6.) Drugi tvrde (A. Köhler) da defekt u septu izm edju ventrikla ne m enja niti oblik, niti veličinu srca. Sa čisto radiološkog stanovišta m oram o reći 1. da sinkrone, sistolične pulzacije desnog i levog srca dolaze k od hipertrofija desnog ventrikla iz ma k ojeg uzroka; 2. da oblik srca kugle, dakle proširenje jako, i podjednako, i levo i desno od središnje crte, dolazi k od mitralnog srca. Pulmonalna stenoza ne daje tipičnih

4 2 radioloških znakova (Köhler, G roedel), nego stenoza aorte, sa običnim udarom aortičnog srca, i persist, duet. arter. Botelli. D ok Francuzi (V aquez-bordet) ne poznaju sigurnih znakova perzistencije duct. art. Botelli, nego samo pulmonalne stenoze, same ili sa defektom u septu izm edju ventrikla, te stenoze aorte. U porede li se slike i jednih i drugih, onda se odmah vidi, da se o jednom patološkom obliku radi (Vidi si. 3., 4. i 5.). Sve tri slike pokazuju dvoje: 1. izb očen luk pulmonale, 2. proširenje i hipertrofiju desnog ventrikla, pa dakle izbočenje desnog donjeg luka srčanog. Zanim ivo je da jedni tvrde (Köhler, Groedel) da je to tipična slika za perzistenciju duet. arter. Botelli, a drugi (Vaquez-Bordet) da je to tipična slika za stenozu pulmonale. Zašto bi kod stenoze zaporki bila izbočina arterije tumači se kao vitalan znak (kom penzacije?) dilatacije suda iznad stenoze, kao i k od aorle sa stenozom, ali ako stenoza ide više gore, onda izbočina otpada. K ao treći sigurni znak perzistencije duet. arter. B otelli jeste jaka sistolična dilatatorična pulzacija luka pulmonale (de la Camp). Taj znak priznaju svi. U glavnom bi dakle m orala klinička slika da odluči o čemu se radi. Urodjena stenoza aorte daje istu radiološku sliku kao i stečena. Transpozicija sudova kao jako retka stvar, izgledala bi ovako: luk aorte nije na običnom mestu, isto su tako slabo razvijeni luk pulmonalin i levi atrij, dok se naprotiv luk aorte vidi jako pulzirajući desno od sredine i nešto više nego obično (Mohr). Situs vise, inversus sa dekstrokardijom tumači se sam sobom. Slučaj M. N. D evojčica, 15 g. stara, uči za frizerku. Otac živ i zdrav, mati umrla od sušice. Tri brata živa i zdrava. N avodno od 3. m eseca obolela teško na upali pluća, i»još od nekih teških bolesti«, i bila oko 3 1/2 g. bolesna, tako joj je mati pričala. Od tada navodno ostala u licu i na usnama modra, i od tada joj otečeni krajevi prstiju na rukama. Ne zna da je bolesn a, jedino prim jećuje da k od jačeg kretanja (brzi hod, teži rad, i t. d;) dobije teško disanje i probadanje u stranama grudi. Ide joj često krv na nos. Pre m esec dana dobila je neke cr vene fleke po nogama (purpura) i zatc došla u bolnicu. Sad je i to prošlo. D e vojčica je zakržljavila i slaba je. M enzesa nema. V isoka je 146 cm., obim grudi 74 cm. L evo konveksna jaka skolijoza grudnog segmenta. O sobito nakon k retanja, ali dobro primetna i bez toga, cijanoza usana i celog lica. K rajevi prstiju otečeni kao t. z,»trom m elschläger«. Urin bez patološkog nalaza. Hiperglobulija, eritrocita oko 10 milijona, sa tisuća leukocita. V eć ova dovde t. j. anamneza i opći status d ovod e do pom isli na urodjenu srčanu grešku, i to na tip pulmonalne stenoze. K linički pregled srca: udarac srčanog vrha ispod V. rebra levo, za 1 prst levo od mamil, crte, udarac širok, p od dlanom lako sistol. grebanje, na donjem rubu sterna sistol. udarac; na svima mestima sistoličan šum, dug, dosta oštar i hrapav, proširuje se i najbolje se čuje levo od stem a i gore i dole; perkutorne slike srca vidi dalje. R adiološki pregled srca (si. 7.): utisak povećanja srca u levom delu, sa anom alijom na mestu vel, krvnih sudova; longitudin. prom er srca 14 cm, za devojčicu od 15 god. preko norm ale; transverzalni prom er srca 14.5 cm, takodjer suviše velik, velik osobito levo, i veći od longitudinalnog prom era za nešto; pulzacija na desnom donjem srčanom luku drktava, aritmička, dakle radi se o desnom atriju; kod jake inspiracije prim ete se sistolične pulzacije, sinkrone sa pulzacijom levog donjeg srčanog luka, i to dole u freniko-kardijalnom uglu, dakle radi se o desnom ventriklu; levi donji srčani lak pokazuje»podignut«vrh srca, izdignut nad ošit, i potisnut gore i levo, dakle se ne radi o levom ven triklu; donja osnova srca, izmedju i ispod oba donja luka, teško se daje prestaviti, no ne odeluje se jasno od ošita, csobito prem a sredini, dakle radi se o desnom ventriklu, koji je hipertrofičan i povećan ; pregled u kosim pravcim a ne donosi mnogo, u levom prednjem kosom pravcu (ledja obrnuta lampi desnom stranom, grudi obrnute posm atraču levom stranom) izgleda da povećanje srca odgovara

5 3 desnom ventriklu; to bi se slagalo i sa gornjim tumačenjima, i pristajalo bi na opću direktivu u diagnozi: glavni pravac urodjena srčana greška, pulmonalna stenoza, sa ili bez defekta u septu interventrikularnom, o čemu svjedoči i k linički pregled. No sada dolazi dvoje: prvo jaka, levo konveksna skolijoza grudnog segmenta, čiji utecaj na oblik i veličinu srca ne m ože da bude predm etom p re trage, nego čiji je utecaj u tumačenju sam o jedna velika smetnja! Drugo, upada u oči čudni oblik srčanog drška (srčani držak t. zv. Gefässbtindel). U tom e srčanom dršku nema luka aorte, niti luka pulmonale! I treće, slučajno se kod pretrage vidi, da želučani mehur ne leži levo, nego desno, jednjak se izliva desno, mala kurvatura želuca okrenuta je levo, velika kurvatura desno, pilorus leži levo, i tako dalje, ascendens levo, dakle situs viscerum inversus, recim o odmah partialis! Za diagnos tičku ocenu ovoga srca imamo dakle tri»opom en e«: jaku skolijozu, n eobičan srčani držak i situs inversus. Bliža posmatranja s?čanog drška (si. 8.): gornjih srčanih lukova levo nema, u m esto toga jedna čisto konkavna crta, lako saturirana, bez pulracija; desni gornji srčani luk oštar, duboko saturiran, sistolično-dilatatorna pulzacija dobro vidljiva, i na slici, a još bolje in vivo, posm atrač upravo oseća da taj veliki krvni sud izlazi odozdo levo iz srca i ide gore desno; prirodno je pom isliti na aortu ascendens, koja normalno ograničava desni gornji srčani lak, no nema arkusa aorte; osim toga taj je veliki krvni sud proširen, zategnut i. dignut do desne sterno-klavikul. artikulacije; pregledanju u kesim pravcim a smeta sholijoza; kakav je dakle taj veliki krvni sud? Za transpoziciju vel. krvnih sudova ne govori mnogo, i što je glavno nema arkusa aorte desno gore. Za pulmonalnu stenozu sa dilatacijom suda nad stenozom (kao što bi trebalo obično da je) nema u opće pumonale, a diagnoza pulm, sten oze b ez radiološkog nalaza leži prosto na dlanu. Situs inversus je tu, i upućuje posm atrača, da izvestan situs inversus traži i k od ovog čudnovatog srčanog drška. I tako dolazim o do jedne diagnostičke pretpostavke, koju nije moguće apodiktično dokazati, ali koja izgleda verovatnom : da ovde ne postoje dva v e lika krvna suda, nego jedan, u kom e je i aorta i pulmonalis, da taj sud izvire iz oba ventrikla, m ožda više iz desnog, jer je desni ventrikl pretežno hipertrofičan i povećan, dakle defekt u septu u truncus arteriosus, i nakon toga atrezija ili pulmonalna stenoza (sa ili bez defekta u septum interventriculare). Tim e bi se moglo tumačiti sve. K ako bi išao taj k rvotok: veliki k rvotok od aorte do kave ide obično, samo bi imao dva m otora, oba ventrikla; mali k rvotok od pulm onale do levog atrija išao bi stenoziranom arterijom pulmonal, ili kojom anastomozom od zajedničke aorte u pluća, i običnim putem se vraćao' natrag takodjer sa dva motora. Iz bolnice»brestovac«zem, odbora za liječenje i naobrazbu hrv, slav, ratnih invalida (ravnatelj Dr. M ilivoj D e ž m a n ). Tuberkulomucin Weleminsky i helioterapija. Piše Dr. Ivo Ivančević, liječnik boln ice»b restovac«. Unatrag se više godina piše o kom binovanom liječenju sviju form a tuberkuloze, a navlastito kirurške s krem enovim svjetlom i specifičnim sredstvima. U stručnoj literaturi ima o tom dosta rasprava, od kojih su nekoje na prvi mah vrlo sim patične, ali kod iskušavanja dolazim o do često ako ne oprečnih, a ono vrlo nejednakih rezultata. U prosudjivanju pojedinih izvještaja treba uzeti u obzir samo one, koji raspolažu s ovećim materijalom. Držimo, da nije opravdano, računati s referatima, kojih kazuistika broji tek n ekoliko slučajeva, možda odabranih.

6 4 Od specifičkih sredstava drže se danas na programu u prvom redu ona, što spadaju u vakcinaciju. t. j aktivnu imunizaciju. Sera su prilično napuštena, bilo radi dovoljnih neuspjeha, bilo radi teoretskih nem ogućnosti. Zato su u pogledu liječenja tuberkuloze sa svjetlom i specifičnom terapijom ponajviše upotrebljavani tuberkulini. Dosad ih je publicirano preko 70, a danas služi tek 1/3 svojoj svrsi. Jedan od onih tuberkulina, s kojim su u posljednjih 5 godina radila lječilišta, jest»tuberculom ucinum humanum«weleminskoga.* U bolnici B restovac radilo se s tim preparatom, pored ostalih, k roz dvije godine, a na 128 pacijenata, od kojih je 40 sačinjavalo plućnu, a 88 ostalu (kiruršku) tuberkulozu. Glavnom je podlogom ovom izvještaju tačno prom atranje i ispitivanje na 47 slučajeva kirurške i 24 slučaja plućne tuberkuloze različitih stadija. Taj se broj p ovećao s brojem prijašnjih promatranja, koja su upisana u bolničkim bilješkama. Uz to smo sa zahvalom primili saopćenja g. ravnatelja Dra. Dežm ana iz bolnice na Sv. Duhu (resp. Salati). Budući da su naša opažanja zaobljena, držim o, da m ožem o izreći svoj sud o vrijednosti i uporabivosti T W, kao i o njegovom djelovanju u savezu s krem enovim svjetlom. Ponajprije nekoliko inform ativnih riječi o samom preparatu. W elem insky je uzgajao kroz više godinu jednu te istu vrstu bacila tuberkuloze na glicerinskom bujonu pom oću posebnih naprava, p olazeći sa stanovišta, da se životinje i biljke dadu dovesti do vanređno pojačane tvorbe onih izlučina, koje su u svojoj prvobitnoj form i izlučivale u neznatnoj mjeri. T ak o se n. pr. sladornu repu uzgojilo do 20% sladorne sadržine. Način se sastoji u neprestanom izabiranju najpodesnijih individua. A k o se dade otrovnost bakterija pojačati, to su se po njegovu mišljenju m orali i ostali produkti bakterija pom nožati. A medju njima imalo je biti novo, još nedefinovano tijelo, koje se uz običn o uzgajanje bacila nije, u zam jetljivoj količini, nalazilo, i od kojega je on oček ivao terapeutsko djelovanje. Weleminsky je dobivao u godini dana svježih generacija. U bujonu 8 godina staroga uzgoja naišao je na n ove k em ičke prom jene: najprije na n ek o nukleoalbum inu slično tijelo, zatim na pravi albumin, i konačno na supstanciju, koja daje sve reakcije i oznake mucina, te je prozvao tbm ucinom, kao produktom hiperkultiviranih bacila. Čisti tbm ucin (t. purum) itijiciran, ne p ok a zuje ni otrovnih ni štetnih posljedica. D ok naprotiv originalni bujon, u kom se nalazi i tbm ucin i tuberkulin, pokazuje razm jerno ista svojstva, kao i svi ostali tuberkulini, u pogledu lokalne i op će reakcije. Nadalje: ako iz originalnoga bujona izlučim o tbm ucin, ostaje t, zv.»r estbou illon «, čije su reaktivne osebine jednake onima origin, bujona. Prema tom e dolazim do zaključka, da se u originalnom bujonu nalazi ista ona supstancija, koja prouzrokuje eventualne štete i nepoželjne reakcije, kao i u»r estbouillonu«, a ta je tuberkulin. Sad dolazi interesantno tum ačenje W elem inskoga; on je navodno s čistim tbm ucinom postigao isto dobrih rezultata, kao i s origin, bujonom (koji se uvijek razumijeva pod T W ), a ujedno bez svake pogibli i neugodnosti. Dakle se čisti tbm ucin m ože upotrijebiti u terapeutske svrhe, ako v eć ne u dijagnostičke, a to bi značilo korak naprijed. M edjutim se ne raspačava»tbm ucinum purum«, nego origin, bujon (T W ). On kaže,»dass einerseits die therapeutische W irksam keit mit grosser W ahrscheinlichkeit auf dais in der Flüssigkeit enthaltene T b mucin bezogen w erden kann, andererseits die V erschiedenheit oder vielm ehr die Nichtidentität der toxisch w irkenden (Tuberkulin) Substanzen, mit den th e rapeutisch wirksam en (Tbmucin) erwiesen scheint«. T o je smjela tvrdnja. A k o su eksperim enti na životinjama donekle i p ok a zali, da je čisti tbm ucin povoljno djelovao, toga nam dokaza pokušaj na čovjeku nije pružio. A prema nazorima m oderne serologije to je samo ispravno. N jegovom * Označimo ga kraticom TW.

7 5 preparatu manjka ono, čćga ima bacilarna emulzija (Bacillenemulsion) više od staroga tuberkulina (Alttuberkulin), t. j. sastavni dijelovi bacila, ekstrakti endotoksini. U njemu se nalaze bacilarni produkti, toksini, kao i neodredjene sastavine bujona, na kom su bacili rasli, i (poglavito) tbmucin. Da je T W nepotpuniji od bacilarne emulzije i nepodesniji za liječenje, dokazuju naši slučajevi, koji nakon dovršena liječenja s T W, još uvijek reagiraju na emulziju. W e l e minsky piše, da supstancija, koja djeluje terapeutski ne mora biti identična s onom, koja imunizuje. A li budući da je tuberkuloza tako savršeno kronička b o lest, u kojoj je pojam imunosti u p atološkom i u terapeutskom pogledu od najv eće važnosti, m oram o s njom direktno ili indirektno računati, bolje reći nastojati, da je podignem o. Much veli, da se svaka tuberkuloza liječi samo s imunosti i da sve m etode liječenja idu svjesno ili besvjesno za jednim ciljem, za p o boljšanjem imunosti. Ni u onom času, kad pustim o s vida ovu činjenicu i p retpostavljam o u T W ono, što nije identično s tuberkulinom, a ima terapeutsku važnost, jer u eksperim entu uspijeva, ipak mu osporavam o nadprosječnu vrijednost, s jednostavnoga razloga, jer se željeni uspjesi in praxi nijesu ostvarili. Po autoru postavljena tvrdnja, da je terapeutsko djelovanje svojina onoga tijela, k oje je on prozvao tbm ucinom, nije nipošto dovoljno dokazana. Sudimo, da je to djelovanje ovisno o ostalim njegovim sadržinama bar toliko, k oliko o čistom tbm ucinu. Za to govore p ored teoretskih razmatranja i klinički znakovi. Much p oriče dosadašnjim tuberkulinima podjednako, a emulziji manje, njihovu te o retsku i praktičnu vrijednost. On je s Deyckeom rastvorio tb-bacile s p o m oću m liječne kiseline na više kem ičkih dijelova partigena tako te je čisti tuberkulin izlučio napolje i dokazao, da je štetan po organizam, da slabi i križa imunost. Prema tom e bi se svaki pozitivni uspjeh bilo kojega preparata imao zahvaliti svemu drugome, samo ne čistom tuberkulinu, kao njegovom sastavnom dijelu. A uspjesi kod T W m ogli b i biti posljedica čistoga tbmucina. No T W ne sadržava ni približno sve partigene, što ih zahtijeva M uch, na koje bi se protegla sposobnost imunizovanja. Weleminsky ističe, da terapeutski sposobno tijelo ne mora imunizovati. A li mora liječiti, što čisti tbm ucin čini samo u životinjskom eksperimentu. S druge strane stoji činjenica, da se s tuberkulinom ne m ože im unizovati zdrave životinje protiv tb-infekcije, jam ačno zato (po M uchu), jer taj tuberkulin, ako i sadržaje sve partigene, oni se ne nalaze u uporabivom stanju. On traži od svakoga spec, sredstva, da krije u sebi sve partigene u podesnoj formi. Bez toga nema im unoterapije. A o tom nema u T W ni govora. T ako tumači M uch sebi one slučajeve, koji su uspješno liječeni s tuberkulinom, da je u njih bilo n ekoliko partigena, ali ne svi, te se uzmimo m ogućnost u tuberkulinu nalazio uporabivi partigen kao antigen, da stvori u krvi parcijalni antikorpus, koji je manjkao. I mutatis mutandis slijedi, da se veliki broj negativnih slučajeva specif, terapije ima svesti samo na to, što se u d otičnom tuberkulinu ne nalaze potrebni partigeni u podesnoj formi. K onačno dolaze slučajevi, gdje je tuberkulin štetno djelovao, što bi se imalo shvatiti kao posljedica uštrcavanja onih partigena, koji se već nalaze u organizmu od prirodno stečene imunosti i postaju zališnima, a to vodi do anafilaksije. M u c h i njegovi učenici zabacuju dosadašnje tuberkuline, premda uspjesi s njegovim partigenimu nijesu ništa bolji od sviju ostalih. Praktična mu je strana po izvještaju nekih autora (Roepke i dr.) lošija. Jedno je pozitivno, M uchova je škola p okročila dalje u istraživanju tuberkuloze i donijela u serologiji novih misli. T W gubi pred zahtjevim a m oderne serologije svoju zamišljenu vrijednost, a p ogotovo pred naukom M uchovom. M edjutim m oram o priznati, ako se on i nije iskazao u isključivo specif, terapiji naročito plućne tb., ako i nije nadmašio

8 6 ostale preparate, da se u savezu sa svjetlovnom terapijom u kirurškoj tb drži na površini. U slučajevim a plućnih afekcija nije T W nikako zadovoljio. R adilo se poglavito o II. i III. stadiju s redovno povišenim tem peraturam a i ostalim tipičnim kliničkim simptomima. Još nam nije uspjelo s T W dovesti povišenu tem peraturu do normale. Bilo je slučajeva, gdje je nakon uštrcavanja na 2 3 dana tem peratura spala, ali se opet zatim povisila na prijšnji stupanj, što se objašnjava s n e gativnom fazom, Po (usmenom) saopćenju dra. Dežm ana desilo se to u njegovom opažanju jedan jedini puta, dok je u većini T W naprotiv očevidn o štetno djelovao. Uz to nijesu bile ni reakcije, kako se oček ivalo. Utvrdili smo razmjerno vrlo mali broj lokalnih, a više općih reakcija. Subjektivna poboljšanja takodjer nijesu bila zabilježena. Da su opće reakcije bile vanredno jake, jam ačno se ima zahvaliti eminentnoj sadržini potenciranih toksina. U slučajevima s lošom prognozom T W je radi vrlo lake generalizacije pot puno k o n t r a i n d i c i r a n, pa ne potvrdjujem o oprečnoga nalaza P o- duschke. Hayek je prošle godine izvijestio o rezultatim a na brojnom materijalu. On n aročito spominje, da T W ne posjeduje nipošto većih im unizatoričkih svojstava od ostalih tuberkulina. Ujedno tvrdi, da mu je dobra strana, što su opće reakcije ublažene, a lokalne, specifičke, dobro izražene. Ni o tom se nijesm o uvjerili. Ne samo što su op će reakcije bile osobito teške (po saopćenju dra. Dežm ana u bolnici na Šalati do 40 slučajeva, a i k od nas), nego i lokalne, kako spomenusmo, ne bijahu pouzdane. R adi ovih i ovakvih razloga napustilo se liječenje plućne tb. s T W, te se dalje upotrebljavao samo k od kirurške. U p očetk u ere krem enova svjetla htjelo se tuberkuline posve izlučiti. M e- djutim se to nastojanje nije m oglo opravdati. Krüger, koji najsrdačnije p o zdravlja i toplo, upravo reklam no, preporu ča krem enovo svjetlo, kao konkurenta svakoga dosadašnjega specif, sredstva, ipak navodi, da se tuberkulin ne ostavi, jer u dosta velikom procentu služi svojoj svrsi. R oilier (Leysin) piše još god , da u terapiji kir, tb. isključuje tuberkulin, te ga upotrebljava samo kod konkom itantne afekcije pluća. A li treba znati, d ß. njegova helioterapija znači u pravom smislu riječi»helioterapija«. V ećinu naše kir. tuberkuloze (liječene s T W ) sačinjavaju žlijezde (64% ); od ovih su na prvom mjestu vratne (adenitis cervicalis, lym phomata), zatim aksilarne, pa ingvinalne s različitim prijelazim a jedne vrste u drugu. D ok se uz dijetetičko-higijensku terapiju upotrebljavao T W, bijaše uspjeh radi polaganosti jedva zamjetljiv. U p očetk u pojačana sekrecija iz fistula i subjektivno p o g o r šanje (lok. reakcija), a iza toga polagani povratak u jednolični, torpidni stadij bez osobitih prom jena, K ad se p očelo s osvjetljivanjem, tijek bolesti poprim io je drugu sliku. Prve dane osvjetljivanja prati redovno lokalna reakcija, a po tom se izlučivanje smanjuje, objam sužuje, fistule se zatvaraju, i subjektivno osjećanje pacijenata biva bolje. N akon dovršena postupka odstrane se eventualne suvišne i bujne brazgotine kaustičkim putem. K od tb. žlijezda bez fistula, kod običnih adenitida, volum inoznije bolje reagiraju (tipička lymphomata) Isto tako spominjem slučajeve, gdje se isprva liječilo samo s krem enovim svjetlom. Tijek bolesti bijaše polagan, a kad smo uštrcavali (supkutano) T W onda se uspjeh jače ispoljivao. Schmerz se izjavio, da mu je T W poslužio za skraćenje vremena, a tam o, gdje ga je davao intrafokalno, da je uz helioterapiju zališan. Drugim riječima, T W stoji na drugom mjestu u kom binovanoj metodi. Nama je donio k od tb. žlijezda u savezu s krem enovim svjetlom lijepih uspjeha. U 80% m ogli smo ustanoviti izliječenje, a u 20% bitno poboljšanje. P rocentički dolaze nadalje afekcije kostiju (19% ) i zglobova (5% ). Tu rentgeh izvršuje strogu kontrolu. S boljom su prognozom slučajevi bez m ješovite

9 infekcije. Na svršetku liječenja razabfrem o na fotogr. ploči, da su prvotne n e jasne granice patoloških ognjišta postale markantne, periostičkih naslaga nema, atrofija i prekom jerna prozirnost je nestala, a reproduktivni je proces osobito izražen. Što se tiče povratka normalnih funkcija, to su rezultati od iskona ovisni o razgranjenju i stcpenu bolesti kod dolaska. Pozitivni je uspjeh ovdje nešto slabiji, a i trajanje liječenja duže. U, jednom smo slučaju spinae ventosae (kažiprsta) uštrcavali intrafokalno, ali s polovičnim uspjehom. Drugi slični slučaj n ije bio povoljan. O sobito pristupačnim pokazali se slučajevi kožne tuberkuloze (10% ), navlastito lupus u raznolikim form ama eksulceracije i eksfolijacije. U jednom se slučaju odlično dokazao utjecaj T W. Radilo se o opsežnoj acne vulgaris na šiji, plećim a i ramenima, a s obje strane ispod ramena razgranili se serpiginozni čirići izjedenih rubova s krvavim granulacijama. A kn e je reagirala na svjetlo vrlo dobro, a tuberkulozna polja gotovo nikako. Nakon nekoliko sedm ica začeli smo s tuberkulinom i lupozne su partije p očele zacijeljivati u malim, crvenom odrim brazgotinam a. N apom injemo, da smo intrafokalno uštrcavanje tuberkulina u glavnom m im o ilazili. Inače je doziranje (supkutane aplikacije) bilo postepeno do mg T W, 2 % -čk e rastopine u razmacima od 8 14 dana, uvijek po 2 stupnja L iebergove štrcaljke više. U poredo s tim teklo je osvjetljivanje. Loša iskustva s većim dozam a nijesu dopustila, da se naznačena granica prekorači. Ishodište ibijaše različito: ili se p očelo s 2 mg ili s 4 mg, a naredno davanje bijaše u svrhu ustanovljenja optimuma s većim ili rranjim porastima, dok se konačno nije iskusilo, da je postepen o i oprezno pcvisivanje najprikladnije. U više smo se navrata uvjerili, da su n. pr. injekcije Rosenbachova tuberkulina kroz duže vrijem e bile bez efekta, i nastavism o s T W. N eki su slučajevi dobivali T W, te smo proslijedili s bacilarnom emulzijom. Što se tiče heliotehnike naše su krem encve svjetiljke (Quarzlampen) s m o drim filmom, koje imitiraju jedan dio sunčanoga spektra, a čitavih skupova zraka, kao ultracrvenih, crvenih i crvenožutih ne sadržavaju, upotpunjene (po Hagemannu) s velikom Sollux-svjetiljkom. Na taj je način oponašanje sunčanoga spektra savršenije i ispravnije, jer se baktericidna sposobnost ne pripisuje samo ultraljubičastim, nego i crvenim zrakama (Wiesner). A k o sredimo svoje dojm ove, što smo ih stekli u kliničkom posmatranju i praktičnom ispitivanju toga tuberkulina, onda držimo, da je T W preparat p rosječne vrijednosti ostalih tuberkulina, a u svojoj valjanosti stoji i z a bacilarne emulzije, jer nakon liječenja s T W emulzija još uvijek izazivlje reakcije, i jer su rezultati jednaki onima drugih dobrih specifika. N aročito zagrijavanje nije opravdano. Za plućnu tb. nije podesan, a budući da imamo za tu svrhu b ezuvjetno boljih i zgodnijih sredstava, m ožem o ga napustiti. Prav omu je polje kirurška t b., s dobrim i lijepim rezultatima, p ogotovo u savezu s krem e novim svjetlom, gdje ne samo što skraćuje vrijeme, nego imade svoj dokazani specif, utjecaj. 7 L IT E R A T U R A : Hayek: Ztschr. f. Tub Bd Krüger: A llg. med. Ztr. Ztg Much: Im m unitätswissenschaft Much: W eichardts E r g e b n is s e Bd. 2. R o l l i e r : H eliotherapie Schmerz: Kl. ther. W Weleminsky: Tuberkulosis Bd. 12.

10 8 Pjegava groznica u Bosni i Hercegovini. Epidemijologija i suzbijanje iste na temelju osobnih iskustva. Piše dr. K r u t i a, D oboj. Pjegava groznica bila je do godine u B. i H. nepoznata bolest. Prva invazija te bolesti nastala je p očetk om godine uslijed srpsko-turskog rata. ti aprilu te godine prijavio sam prvi jednu epidem iju u kotaru Prnjavoru, koja je bila kriom ice donesena iz M acedonije. Pred srpskom vojskom naime b ježeći muhadžiri povraćali su se preko Soluna i Trsta u svoju staru dom ovinu u Prnjavor, Derventu, Prijedor, Sanski M ost i t. d., te sp te kotare pjegavcem zarazili. Svi su ti muhadžiri bili muslimanski seljaci. Epidem ija u kotaru Prnjavoru (97 slučajeva) nije se proširila na dom aće stanovništvo. Za 6 tjedana bila je bolest potpuno suzbijena i iskorijenjena. Drugu veliku epidemiju m otrio sam u taboru zarobljenika u D oboju. Ova je bila godine unesena od bjegunaca odnosno od zarobljenika iz Crne G ore. Harala je u taboru kolera, pjegavac, srdobolja, krzamah, trbušna pošalina i t. d. preko svake mjere. U barake za šugave konje strpala je vojn ička uprava u zimi na hiljade žena, djece i drugih zarobljenika. Higijenske prilike bile su upravo užasne. Poput taborišta u neposrednoj blizini leži selo Potkam en i nedaleko grad D oboj-u sora. B rojke te epidem ije ne mogu niti približno naznačiti, jer vojnička uprava isp očetk a u diagnozu pjegave groznice nije vjerovala. M edju drugim oboljelo je i 6 vc-jničkih liječnika, koji su stanovali u Doboju. A h i ova grozna epidemija nije ni u jednom slučaju prešla na bližnje selo Potkam en niti na grad D oboj-u soru, što smatram ponešto i m ojom osobnom i osobitom zaslugom, jer sam se eksponirao, da se potrebna izolacija provede. G odine unijeo je jedan željezničar malu epidemiju pjegavca u grad D oboj, od k oje se 14 muslimana razboljelo. Bolest je za 6 tjedana potpuno jenjala. Najteža zadaća u m om životu dopala me je godine 1918., kad sam imao suzbijati pjegavu groznicu u susjednom mi kotaru Maglaju. U gradu samom nabrojio sam 93 slučaja, u 25 sela pak 1434, od zadnjih p o lovica iz godine i p olovica iz godine Izvan 81 kršćana sami muslimanski seljaci, koji su tu bolest p ol godine, baš i cijelu godinu dana krili. Usprkos velikih potešk oća i pomanjkanja sviju običnih sredstava, te usprkos nikakove valjane kontum acije ili karantene zdrave ili sumnjive čeljadi, bio sam u stanju sam epidem iju u gradu i u cijelom kotaru M aglaju zaustaviti. Pjegava je groznica u B. i H. godine i u velik o harala. Ima gradova i kotareva, gdje pjegavac uopće ne prestaje. Za to je većina liječnika vrlo pesim ističkog mnijenja, ne vjerujući, da bi bilo m oguće pjegavu groznicu u B. i H. iskorijeniti, jer misle, da je nem oguće bosanski narod od ušiju očistiti, odnosno prenosioca bolesti sasma uništiti. Po m ojem iskustvu ne mogu nikako ovaj skepticizam pripoznati, j e r n e radi se o tome, da očistimo sav narod trajno od ušiju, nego o tome, da očistimo za vrijeme haranja pošasti zakuženo selo, odnosno zakužene kuće od ušiju, čim možemo zapriječiti, da se ne prenese bolest na susjedstvo. P ošto se moji dobri rezultati suzbijanja unatoč velikim poteškoćam a u maglajskom kotaru kose sa skepticizm om drugih kolega, pokušao sam, da proučim, koji je tom e uzrok. No' prije nego ću o uzroku govoriti, moram da istaknem moja epidem ijološka opažanja. Pjegava groznica na Balkanu ima svoje posebne osobine. B olest mirnije prolazi nego na sjeveru, osobito k od djece. M ortalitet je prilično malešan od

11 9 A % d o 12 %. K om plikacije se rijetko pokazuju. T ipično je, što slabije osobe i starci trpe zbog duge rekonvalescencije sa edem om na donjim okrajninama kao znakom slabosti srca. Ovaj benignitet pjegave groznice je zaista zavisan od dobrih klim atičkih prilika. Pjegavac je naime na Balkanu bolest zime i proljeća, j Topli sunčani zraci djeluju nepogodno na epid emi ju i zato u ljeto prividno iščezne, Izvan toga ima balkanska pjegava groznica svoje epidem ijološke osobine, koje su u svezi sa načinom narodnog, vjerskog i socijalnog življenja bosanskog pučanstva. Pretežna većina naroda je seljačka masa, ljudi siromašni, koji žive p o brdima rasuti u malim, nečistim, nezračnim i slabo osvijetljenim kućicam a. Tom e odgovaraju i epidem ijološke pojave, koje su barem kod muslimanskog seljaštva i sirotinje slijedeće: 1. a k o bude zaražena jedna obitelj, onda obole svi članovi iste, ali ne od jednoć nego u toku od više nedjelja ili mjeseci; 2. u jednom muslimanskom selu ob ole redom sve kuće, pošto musliman drži za osobitu dužnost bolesnog susjeda posjetiti, ne misleći, da m ože i sam oboljeti, ne vjerujući u zarazu i krijući bolest v e ć s obzirom na svoju žensku čeljad. Da epidem ija zakuži cijelo selo, treba tom e vrem ena od više m jeseci, od jedne godine i preko jedne godine. 3. U muslimanskom gradu širi se zaraza medju siromašnim slojevim a pučanstva sa većom brzinom, pošto je saobraćaj" intenzivniji n ego na selu. 4. Zaraza red ovito ne p reskoči na kršćanske kuće, pošto medju muslimanima i kršćanim a ne postoji gotovo nikakav saobraćaj. E vo čudnovatog slučaja: U šumskoj baraki Bogatina luka kod tvrtke Gregersen u Zavidovićim a pren oćivalo je 20 muslimana radnika i 20 Srba. Medju njima bijaše pregrada od dasaka. Od Muslimana oboljelo je tekom p ol godine 11 momaka. Njihova su sela bila sasma pjegavcem zaražena. Od Srba nije obolio niti jedan. Njihovo je selo V ozu će ostalo od epidem ije nedirnuto. 5. A k o s e zaražena kuća temeljito od uši-ju očisti, onda b o le s t m a h o m prestane. - T o odgovara i našem iskustvu, da se u kući od jedne inteligentne obitelji, gdje ušiju sigurno nema, ne razboli nitko više no samo ona osoba, koja je infekciju, odnosno inficiranu uš donijela. Kao dokaz tom e je taj, da je u službi oboljelo dosada ok o 8 naših liječnika, ali njihova je obitelj ostala netaknuta. O v a epidemijološka Opažanja dokazuju, da pjegavac nije tako zarazna bolest, kao što se obično misli i tvrdi. Infekcija ne leti zrakom kao kod influence, nego je vezana na prenosioca, na uš. M oraš dakle u zaraženoj kući po dulje vrem ena sjediti ili spavati, dakle intimno općiti, da m ože inficirana uš, koja se svakako polagano miče, na tebe prelaziti. Istina jest, da je seljački živalj i siromašni puk u B. i H. većinom ušljiv, ipak nije u toj mjeri, da se to baš odmah u množini vidi i opaža. Obično ima po gdjekoju uš, koju moraš znati tražiti; za to ima redovito gnjida u naborim a haljina i košulja. T o su dakle ti pravi uzroci, da se pjegava groznica brzo po cijeloj B. i H. proširila i koji su dali povoda, da se suzbijanje epidemije tako skeptički smatralo. T ako je barem seljački muslimanski stalež i pošto se k od istog uslijed vjerskih odnosa ja i običaja svaka bolest krije, to se m ože u jednom kotaru, gdje stalno liječnika bilo niie, kako je to bilo u kotaru Maglaju god i dogoditi, da je tek poslije godinu dana pjegava groznica uredovno ustanovljena, kad su v eć bila 3 sela potpuno i nekoliko njih djelom ično zaražena.

12 10 Darkle epidemijologija nas uči, da pjegava groznica nije u tako velikoj mjeri zarazna i da se tako žestoko ne širi. Zato imaju uredovni organi dosta vremena, da tu bolest savladaju i nije nikako opravdan onaj opći liječnički skepticizam. t la j je skepticizam p otekao odatle, što uslijed rata nije bilo dovoljnog broja liječnika, što nije bilo dostatnog osoblja i sredstava, što je manjkalo na svačem i da narod nije imao dostatno hrane, zato je narod gladovao i od glada oslabio i umro. Svaki je uredovni liječnik radio, kako je znao i koliko je m ogao. Nije bilo nikakvog jednolikog sistema suzbijanja. Epidemija je ostala m jestim ice sakrivena i nije se prijavljivala. Liječnik zaposlen drugim nužnim poslom nije im ao vremena, da se bavi sa pojedinim pacijentim a i često je pravio površnu diagnozu influence, mjesto da se dobro obazire, a već kod prvih slučajeva pjegave groznice potrebne mjere naredi i energički provede. T ako su epidem iji bile povoljne prilike, da se ista m ože razvijati i da zakuži ne samo gradove i sela, nego i cijele kotare. V ećinom je bilo suzbijanje jako površno. Nije bilo na raspolaganje ženskog - osoblja, koje bi ženskinje iz zakuženih kuća od ušiju očistilo, što je svakako najglavnije, jer liječnički naputak sam po sebi nije dovoljan, on se mora i ozbiljno u prisutnosti kontrole provesti. M i m oram o u jedno proljeće, kada je v e ć prilično suho i time svaki rad suzbijanja om ogućen, p očeti u cijeloj B. i H. na jedan put u jedan mah na veliko ne štedeći niti truda niti novaca. Na taj rad m oram o biti dobro spremni, pa ćem o samo na ovaj način postići već tekom pol godine jedan dobar, ja mislim potpuni rezultat. Suzbijanje će u tom postojati, da se izvježba za to dostatan broj osoblja. To osoblje, t, zv. dezinfekcionu kolonu sačinjava: 5 imunih muških lica, medju njima jedan inteligentan i 2 imune ženskinje sa slijedećom oprem om : 1 veliki aparat za raskuživanje parom ; 1 banjica sa peći za kupanje; 2 nosila za bolesnike i pralo. Nadalje rublje, ćebeta, m akaze za kosu, mast za uši odnosno petrolej, sapun, kreč, štrcaljku za kreč i t. d. Ovakih kolona mora biti u priprem i 10 do 15. Od osoblja m akar kaderi mogu biti neprekidno namješteni u današnjim bolnicam a. Gdje god je potrebno mora se i bolnica otvoriti, im provizirati, k čem u im amo zaostalih vojničkih baraka dostatno. Rad tih kolona sastoji u tom e, da periodički pretražuju zakužena sela, čiste cijela sela od ušiju i tako isto pojedine zakužene kuće jedan, dva i više puta, da odvajaju bolesnike i sumnjive i da preuzmu njegu bolesnih i t. d. Čim je kolona svršila jedno selo ili jedan kraj, putuje u drugi. U redovni liječnik imao bi da epidemiju konstatuje, da bolest prijavi te k o lonu zatraži, jednom riječju, da epidem ičku službu u području svog kotara organizira. O d velike je važnosti, da se nijedno staro leglo pjegavca ne zanemari, dakle da se očisti od ušiju i da se dezinficira sve, što god je dosad bilo sumnjivo. To m cže samo onda potpuno vrijediti, ako liječnik o svim zaraženim selima vodi pregiednu bilježnicu, u koju bi sav svoj rad zapisati imao tako, da je svaki dan dobro i sigurno orijentiran.

13 11 Feljton. Psihološko-psihijatrična ćeretanja. Svi opažaju, da je u psihijatriji terapija nem oćna. Zamjeraju psihijatriji poradi toga i rado je gledaju s visine,»zanem arena grana m edicine«, znadu reći, a varaju se. Duševno bolestan čovjek je tako zanimljiva pojava, da se uvijek našlo ljudi, koji su se za nju interesirali. Nijesu oni krivi, što je taj predm et tako težak, što se k od njega tako malo vidi i što je skalpelom, jednim od, liječničkih simbola, nem oguće u nj zadrijeti. T a psihijatar h oće da liječi gušu, za koju se priča da je božanskog porijetla i da ju je božanstvo samo od sebe otkinulo! A tijelo je po starim knjigama načinjeno od zemlje. Tom pričom ne mislim ništa dokazati. H oću samo prikazati golem u razliku izm edju zadaće psihijatra i kojega drugog liječnika. Bolesnu nogu lako je amputirati, ali ekstirpirati maničnu ili paranoičnu ideju?! A psihijatar stoji pred m noštvom takovih zadaća. Pa ipak je psihijatrija postigla lijepih rezultata. P ogotovo otkad se razvila m oderna psihologija. Spoznajna strana znanosti, na kojoj se osniva svaka racijonalna terapija, napredovala je već toliko, te je terapija, danas doduše u kolijevci, u istinu stvar budućnosti. Ipak je i ta bogata spoznaja k od nekih duševnih bolesti još uvijek nedovoljna, da se izrekne jedna jedina riječ o etiologiji. Prema tom u je još bezbroj onoga, što bi) valjalo učiniti. Nije ni čudo, jer se čini, da tek ondje, gdje svršava nauka o tijelu, počin je nauka o duši. P očetak je medjutim učinjen. Putovi su tu i tamo označeni. A p očeta k je u istinu najteži, jer je teže konstruirati m ikroskop, nego otkriti bakteriju. O tim putovim a hoću da nešto reknem, jer su mi podali vjeru u budućnost psihijatrije. Nitko ne m ože reći da je naša svijest nešto materijalno. (Velim svijest mjesto duša, da ne nastane zamjena s biblijskim pojm om, a razumijevam p od tim skup svih psihičkih pojava). Pa kako ćem o liječiti njena oboljenja našim materijalnim sredstvim a? Zar :smo spali na jedinu sugestiju? 0 ne! M i danas znamo, da je naša svijest samo jedna nematerijalna objava materije. N ebrojene dodirne točk e izm edju nje i materije sjećaju na to. Odatle u prvi čas neobična pojava, da se nematerijalna svijest dade utjecati materijalnim sredstvima. T ako je davno poznata istina, da se medikamentima, m ehaničkim sredstvima i t. d. m ože utjecati na našu svijest. Od uspješnog liječenja je dabom e to još prilično daleko, ali dokazuje m ogućnost takovog liječenja. Bez obzira na materijalno i nem aterijalno m ože se postaviti ova definicija: Naša je svijest jedan organ našega tijela. Ona se prema cjelini našega tijela odnosi k ao dio, a ostali organi našega tijela isto tako. Najintenzivnije onda, kad napornije mislite, ali i inače m ožete upravo osjećati, da je ta svijest lokalizirana u glavi, jer samo glava osjeća onaj svijesni»ja«, a nikada nožni palac, pupak, ili koji drugi organ. Čitava igra se osniva na senzibilnosti čovjeka, koja se budi k od akta razmišljanja. P osve analogno drugim organima našega tijela m ože se naša svijest materijalnim utjecajima okrnjiti, promijeniti ili uništiti. Mi, ljudi, smo smioni. Sav naš napredak sastoji se u smjelom otkrivanju ne posve točnih istina i naknadnom ispravljanju počinjenih pogrešaka. I to djelovanje na svijest pripisujem o smiono uzrocim a, koje djelom ično poznajem o, a djelom ično smo im dali samo imena konstruirajući ih iz njihovih posljedica tko zna kojega reda. E vo n ekoliko takovih uzroka: alkohol, morfium, supstancije nutarnje sekrecije, baština roditelja, uzročnik luesa i t. d. Naša smionost nam ni ovdje nije bila na štetu. S vrem enom ćem o popuniti praznine, ispraviti p o greške i biti opet malo dalje. Ti uzroci prom jena naše svijesti, osim rijetkih izuzetaka (trauma n. pr.), kemijski su spojeni, koji direktno ili indirektno to se još nikako ne zna utječu na nju.

14 12 Ima po svoj prilici jedan takav kem ijski spoj, Što ga danas ni najumniji k e mičar ne bi znao sastaviti, ali ga m ože probuditi jedan neprom išljeni k ok et ni pogled. Taj kemijski spoj radja u našoj svijesti ono, što u običnom životu nazivam o ljubav. M ožda tko misli, da je to čista psihička reakcija. Ne će biti, jer u testisu nosimo žlijezde, koje su svakako s tom pojavom u savezu. Stvar je još nejasna. Ne znamo točno, što je tu primarno, a što sekundarno. Jedino što m o žem o ustvrditi, to je veza izm edju žlijezda u testisu i psihičkoga pojm a ljubavi. M ožda je primarna jedna posve psihička reakcija mozga, koja potakne žlijezde na sekreciju i sama se od te sekrecije dalje hrani i jača, a m ožda cerebrum u op će ne m ože tako reagirati dok nema neke predispozicije, što mu je daje sekret tih sudbonosnih žlijezda. Eunuh bi nam m ogao u to unijeti malo svijetla, ali ne dati definitivan odgovor. Jer na koncu konca, ako on i m ože osjećati ljubav sličnu našoj, to još uvijek- nije dokaz da tu nema i kakav drugi uzrok osim čisto psihičkoga. Tim više, što znamo da sve, što se u m ozgu zbiva, ima neku m a terijalnu podlogu. Budući da se valjada još dugo ne će uvesti injekcije protiv nesretne ljubavi, nije taj slučaj s praktičnoga stanovišta zanimljiv. Ima medjutim analogije kod težih duševnih bolesti, k od kojih se liječnička pom oć i te kako traži. Tu nam slične spoznaje daju nadu, da ćem o jednom, kad upaznamo prave uzroke i otkrijemo, čim se oni mogu spriječiti, m oći u psihijatriji sve liječiti. I ono, što se još danas pričinja nem oguće. A li evo jcš jedan primjer. D odjite nepoznatom čovjeku i nazovite ga n. pr. magarcem. A k o je čovjek miran, on će vas začudjeno p og ledati, ako je razbijač i šaljivdžija m ožda će vas i čušiti, ali se ne će razljutiti. P osve drugačije će vas dočekati mnogi ludjak. On će na izazov pretjerano reagirati. Opazit ćete kod njega znakove srdžbe i bijesa. On će napraviti grimasu razljućena čovjeka, njegovi vazom otorni nervi- stupit će u akciju, a njegove kretnje ne će upravljati niti prom išljenost niti sredjenost, nego srdžba. Ta p atološka reakcija tumači se u glavnom time, da su neke asocijacije u takova čovjeka abnorm alno oteščane. Ima još i drugih uvjeta, za koje se hoće, da su tu potrebni, kao nedostatak kritike i t. d., ali ih se najveći dio m ože rastumačiti iz tih Datoloških asocijacija. Sad će tkogod zapitati:»k ako da se to liječi? Zar to niie eks kluzivno duševna pojava, prema kojoj će terapija ostati uvijek n em oćn a?«t ako će pitati sam o duh slabe kritike, 0 asocijacijam a znamo danas dosta toga. A s o cijacija se u našoj svijesti dogadja posve nematerijalno, ali ima čvrstu materijalnu podlogu u mozgu. Nju nam predočuje živčano vlakance. K akove prom jene nastaju u tom živčanom vlakancu, mi ne znamo. Ne znamo ni to, da li su kemijske ili fizičke. A li znamo pouzdano, da neke prom jene u njem moraju nastati, jer inače ne b i m oglo prom ijeniti funkciju. Znamo dakle, gdje ćem o tražiti riješenje i da će ga bilo kada netko ipak naći. Ništa zato,- što nam se pričinja posao p reteškim i nemogućim. Ljudi su v e ć mnoge nem ogućnosti riješili i tko će ustvrditi, da se jednom ne će m oći n. pr. vidjeti atom? T ako bi mogli još mnogu zagonetku psihijatrije pretresti i sve više bi dolazili do uvjerenja, da to nije m edicinska grana bez budućnosti, pastorče medju svojim sestrama, nego da je to doduše najmladje dijete, ali dijete velike b u dućnosti. Zar ne, lako je ovako fantazirati o kulama u zraku, ali tko će ih sagraditi? Ne budimo odmah nestrpljivi. N em ojm o tražiti genija, koji će to sve provesti. Svi treba da radimo. U svakom čovjek u ima mrva genija. I u najglupljem.. Da to nije morali bi svi pravi geniji propasti u svojoj okolini. Genij čovječanstva zove se ta sila, što korak po korak prodire u neizmjerne tajne. On je jednako ustrajan, kao i neustrašiv, i dok bude ljudi, on će napredovati. On jamči i psihijatriji razvitak. Težak i polagan, ali tim velebniji. S. Ž.

15 Skupštine i kongresi. Izvanredna mjesečna skupština Zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu obdržavana 10. prosinca u operacionoj dvorani bolnice Crvenog križa u 6 sati na večer., Prisutni: Potpredsjednik prof. dr. M. pl, Čačković, tajnici dri. Jelovšek i Stanković, blagajnik dr. O. W e i s s, knjižničar dr. vit. Thierry, od bornici dr. Durst i dr. L. Novković te redoviti članovi: Dri. Božić, Brl ić, Certin, Ćulumović, Dabranić, Fischer I., Fröhlich, Jurak, Kalivoda, Katičić, Kleinberger, Kuhar, Lang, Loche rt, Marošević, Medved, NenadovićI., Pliverić, Praunsperger, Rihtarić, Roman, Singer, Sch oiler ml., Scholler st., Šarčević, Špišić, Štampar, Valjavec, Vidaković, Ukupno 37 članova. Na dnevnom je redu: Rasprava o osnovi zakona o uredjenju zdravstvene službe, kako ju je predložio sadfešnji povjerenik za zdravstvo dr. R adovan pl. Marković i kako je štampana u 3. br.»l iječničkog Vijesnika«od god Predsjedatelj dr. M. pl. Čačković : O dbor je sazvao ovu izvanrednu m jesečnu skupštinu, da se čuje mnijenje zbora o tom kako da se urede naše zdravstvene prilike. V elika promjena, koja se je zbila, veliki napredak, kojim će sada p ok ročiti cijeli svijet, traži, da se m nogo toga promijeni i preudesi, da se popravi. Ovaj je zb o r v eć jedanput izrekao mnijenje, da bi trebalo javno zdravstvo i socijalnu: skrb odijeliti od ostale uprave, te za ove agende ustrojiti posebni vladin odjel, koji bi bio posve samostalan. O voj se je mnijenje na nadležnom mjestu princiipielno usvojilo, ali se nije ništa učinilo, jer da imade raznih zapreka, prije svega da manjkaju nužna novčana sredstva. Sada gdje smo stali na vlastite noge, tih je zapreka nestalo i mi smo dobili povjereništvo za zdravstvo i na čelo tog povjereništva je došao muž, za koga znamo, da hoće i znade provesti, što je za narodno zdravlje dobro i korisno. Dr. Marković izradio je osnovu, kako si on zamišlja uredjenje zdravstvene službe i publicirao je u br. 3. Liječničkog Vijesnika od ove godine. Ova nam osnova oslobadja zdravstvenu službu od svih onih spona i zapreka, koje su prije tako oteščavale rad uredovnih liječnika, jer je liječnik im ao samo savjetujući glas ili opet nije imao nužne organe, koji bi izvršivali njegove odredbe. Prema Marković evo j osnovi imao bi liječnik i vlast da odredjuje i nužne organe, da vrše njegove odredbe. V eliki napredak u toj osnovi je i to, što ona ide za tim, da razdijeli uredovne i praktične liječnike, što je od velike važnosti. Kada uredovni liječnik vrši ujedno i praksu, to m ože doći u priliku, gdje će za volju prakse morati praviti kom prom ise na štetu svog uredovnog položaja. K onačno je liječnik po ovoj osnovi ovisan samo od takovih pretpostavljenih, koji su liječnici, a ne od nestrukovnjaka ili dapače neinteligenata, kako je to sada bivalo. Stavljam ovu osnovu kano temelj raspravi o uredjenju zdravstvene službe i molim gospodu članove da se o njoj izjave, da izreknu općeniti sud i opet da stave opaske ili prom jene pojedinim ustanovama. Prije nego se prelazi na samu debatu, čita se dopis dvojice kolega iz Gline, dr. B e g i ć a i dr. Sužnjevića, koji u nekojim a nebitnim taćkam a ispravljaju osnovu, ali u glavnom savjetuju, da se još za sada ne m ože pristupiti izvadjanju takove zamašne stvari, jer živim o u novoj državi. Tu će imati da govore sada i Bosanci i Srbijanci. Pa tek, kad se svi sporazumijemo, m oći će se pristupiti jednom jedinstvenom zajedničkom uredjenju. U d e b a t i u č e s tv u ju d ri.: Rihtarić, Katičić, Stanko v i ć i Štampar. Ovaj p o s lje d n ji p r e d la ž e n e k e is p r a v k e, n a r o č ito, da s e is p u s te in š titu c ije ž u -

16 14 panijskih zdravstvenih izvjestitelja. O tom se onda kretala debata te onda opet o tom, da li da se u op će upustimo u raspravljanje te osnove, kako je već istaknuto. Prevladava mišljenje, da se ima raspravljati. M ogu ostali dijelovi države SHS imati i bolje osnove nego je ova. Onda bi u tom slučaju trebala da bude primljena ona osnova, koja je najbolja za cijelu državu. Bude li najbolja naša, neka se onda uzme naša za podlogu. Dr. L o c h e r t stoga predlaže, da se osnova primi u principu u cijelosti, jer je skroz moderna i dem okratska, A da se izabere odbor od 6 lica, koji će idućoj izvanrednoj m jesečnoj skupštini za 8 dana predložiti na prihvat prom jene i nadopune. Jer da je osnova predugačka, a da bi se mogla sada čitati i o njoj debatirati ovako u plenumu. Predlog se prihvaća, te se biraju u taj odbor dri.: Locher t, Štampar, Novković, Kalivoda, Rihtarić i Stanković. O dbor se odmah k on stituira te bira pročelnikom dra. Rihtarić a, koji uriče za svaki dan u 6 sati u v ečer sjednicu u svojoj pisarni u gradskom poglavarstvu. Izvjestiteljem bude uglavljen dr. Š t a m p a r. Eventualia: Čita se dopis saveza osiguravajućih društava, u kojem se tuže na pojedine k olege imenom, koji su mimo zaključka zbora tražili velike sume k od pojedinih osiguranja. Riješava se, da se pojedinim tako im enovanim kolegam a od strane zbora piše, da se imadu kao članovi zbora držati zborovih zaključaka. Tim e predsjednik zaključuje ovu skupštinu i uriče drugu izvanrednu za danas osam dana t. j. za 17,/XII Izvanredna mjesečna skupština Zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu o b državana 17. prosinca u 6 sati u v ečer u operacionoj dvorani boln ice Crvenog križa. Prisutni: Potpredsjednik prof. dr. M. pl. Čačković, tajnik dr. Stanković, blagajnik dr, O. W e i s s, knjižničar dr. Thierry, odbornici dr Durst i dr. N o v k o v i ć, te redoviti članovi dri.: B aboselac, Božić, Ćulumović, Dabranić, Fischer I., Frait, Gutschy Lj., Jovanović, Jurak, Kalivoda, Kuhar, Lang, Locher t, Marošević, Medved, Nenadović, Pliverić, Praunsperger, Rihtarić, Sattler, Stein, Šanjek, Štampar, Valjavec, te k ao gost dr. Nešić iz K ruševca. Na dnevnom je redu: Nastavak rasprave o uredjenju zdravstvene službe. Prije dnevnog reda pozdravlja predsjednik kao gosta dra. N ešića iz Kruševca, toplim riječima, koji se poslije silnih patnja i muka opet povratio u oslobodjenu otadžbinu! Živio! Izvjestitelj odbora šestorice dr. Štampar referira o svagdašnjem radu odbora kroz osam dana, te predlaže na prihvat slijedeće prom jene. Čita: O dbor je proučio i raspravio predloženu osnovu zajedno s gosp. povjerenikom za zdravstvo, te predlaže, da je zbor odobri, jer znači u prvom redu dem okratizaciju zdrav, službe, a u drugom redu odgovara našoj davnoj želji, da se zdravstvo posve odijeli od svih grana političke uprave i stavi na vlastite noge. O dbor je zajedno s gosp. povjerenikom usvojio nekoje prom jene, koje predlaže zboru na odobrenje. Č kao posebni predm et fizikatskog ispita, imala bi se uvrstiti socijalna higijena. Predm et socijalna higijena uvršten je radi toga, jer je poznavanje cvoga predm eta neophodno nužno za naš budući rad, a danas je naukovnim predm etom na većini sveučilišta.

17 15 Č 1. 5, imao bi biti prom ijenjen ovako:»postane li uredovni liječnik u vršenju ili uslijed vršenja javne službe nesposoban da službuje i privredjuje. ide ga bez obzira na to, kako je dugo službovao, ona mirovina, koja bi ga išla, da je u onom službenom svojstvu službovao 35 god. Umre li uredovni liječnik u vršenju ili uslijed vršenja javne slu žbe'ide njegovu udovu i siročad, bez obzira na to, kako je dugo službovao, mirovina odnosno opskrbnina u onom iznosu, koja bi ih išla, da je pokojnik službovao 35 god. u službovnom svojstvu, u kojem ga je smrt zatekla. Postane li uredovni liječnik nesposoban, da službuje ili privredjuje, kad vrši službu radi koje najteže pošasne bolesti (kolere, boginja, pjegavca i kuge) i upravo po toj bolesti, ide ga bez obzira na to, kako je dugo službovao, ona m i rovina, k oja bi ga išla, da je u slijedećem višem činu službovao 35 god. Umre li uredovni liječnik u vršenju ili uslijgd vršenja javne službe kod najtežih kužnih bolesti (kolere, boginja, pjegavca i kuge) i upravo po toj bolesti, ide njegovu udovu i siročad, bez obzira na to, k ako je dugo službovao, mirovina, odnosno opskrbnina u onom iznosu, koja bi ih išla, da je pokojnik službovao 35 god. u slijedećem višem činu. \ ' A k o je za toga službovanja zaraženi i preminuli liječnik uzdržavao roditelje ili neopskrbljenu bracu, imadu ovi pravo na državnu potporu odnosno uzgojninu. Isto vrijedi i za privatnog liječnika, koji je po nalogu zdrav, oblasti zam ijenjivao uredovnog liječnika. Ova se prom jena ukazala nužnom, da se pogoduje na ovaj način bijednicima, koji stradaju kod teških epidemija, gdje moraju po svojem svojstvu da djeluju. Č imao bi se prom ijeniti: Zem, zdrav, vijeće sastoji se od najmanje 10 redovitih članova: 1 općinski, kotarski, gradski, žup. zdrav, nadzornik, primarni bol. liječnik, priv. liječnik, izaslanik socijalne skrbi, zastupnik liječ. zbora, k e m ičar i farm akolog. Č točk a 8. Zadnje 3 rečen ice imale bi doći u prov. naputak. Č točk a 1. al. 3. imalo bi izostati»i prema financijalnim prilikam a«, da ne dade p ov od krivom tumačenju. Č točka 3. al. 3. prva rečen ica neka glasi: Opć. će liječnik sve to savjesno ispitati, jer mu u predvidjenom vrem enu nije m oguće obaviti posao. U al. 4. ustanova o»zdrav, listovim a«imala bi se izostaviti i prepustiti jednoj naredbi za kasnija vremena, dok. bude više liječnika i posao se bude m ogao doista i vršiti. U 3. rečenici imalo bi se prom ijeniti:»sifilitičare i trahomatozne dužan je privesti liječenju«, jer bi u osnovi istaknuta rečen ica došla u opreku sa osnovnim pravima čovjeka. Č al. 5. plaća opć. primalje ne smije biti manja od 600 K godišnje, automatski raste svakih 5 god. za 100 K. Poslije 10 god. službe ima primalja mirovinu prema ustanovama ostalih zem. namještenika. Gradskim primaljama početna plaća je 1000 K. K ao zaglavna ustanova ovoga zakona imala bi biti: Opć. liječnici, koji su udovoljili zahtjevima pod čl. 3. počinju službovati s plaćom, k oja odgovara današnjem IX, činu. Ova ustanova je nužna, jer k od kvalifikacije uredovnog liječnika prema ovoj osnovi ne m ože biti, da liječnik počinje službovati sa plaćom X. čina. T o su glavne prom jene, koje su se ukazale nužnim i koje je gosp. povjerenik najpripravnije prihvatio. Druge prom jene nijesu bitne, a tiču se samo tekstacije, pa ih nijesmo ni spomenuli. Osim ovih prom jena predlaže odbor Zboru, da se potaknć pitanje speci-. jalnih liječnika za suzbijanje tuberkuloze i spolnih b o lesti, jer bez sistem atskog rada uz posebne liječnike ne ćem o u tom pogledu postići osobitih rezultata, O dnošaji u našoj državi, što se pučkih bolesti tiče, tako

18 16 su desperatni, da se u tom pogledu ne smije više čekati. Stoga predlaže odbor, da se smjesta pristupi izradjivanju novoga zakona o zdravstvu, gdje bi jedan dio bio n aročito posvećen suzbijanju pučkih bolesti, tuberkuloze, veneričkih bolesti i alkoholizma. Ovaj bi zakon valjalo u najskorijem vrem enu izraditi i provesti. O vom osnovom znatno se poboljšava položaj liječnika u svakom pogledu, što je samo u interesu dobroga i uspješnoga vršenja zdravstvene službe. T en dencija je, da uredovni liječnik bude doista' čuvarom narodnog zdravlja i da bude u službi narodu. Radi toga mora da su i dmžnosti liječnika točn o ustanovljene i da ih on doista u punom opsegu i vrši. I najbolje ustanove ne će ništa vrijediti, ako uredovni liječnici svoje dužnosti ne shvate onako, kako valja. U interesu je discipline i pravilnog rada liječnika u službi naroda, da se osnuje liječnička komora. Stoga odbor predlaže, da se odmah pristupi izradjivanju te osnove. Nakon čitanja učestvuju u debati dri.: Pliverić, Durst, Jurak, Lochert, Stanković, Weiss, Rihtarić, čačković i Ćulumović. Dr. M. pl. Čačković: Imao bih važan prigovor članku 8. koji odredjuie prava i dužnosti odjelnog predstojnika u zdravstvenom odjelu. T očk a 1. alinea 2, redak veli, da odjelni predstojnik»d a je pravo, da se vrši privatna liječnička i primaljska praksa«. Uvjeren sam doduše, da se nikad više ne će vratiti vremena, kada je trebala politička korektnost, da se postigne pravo, ali mislim, da ipak leži neka pogibelj u toj ustanovi, pa je ne bih nikako m ogao prihvatiti. K tomu pridolazi još i to što m edicinski rigorozi k od nas jesu ujedno i državni ispiti, što dokazuje, da im prisustvuje vladin povjerenik, pa na tem elju položenih ispita sveučilište kandidata prom ovira na doktora i time. on dobiva pravo da vrši praksu. K ada hoće započeti praksu, dužan je samo da oblasti predoči svoju diplomu, a ako je ta u redu ne m ože mu nitko vršenje prakse zapriječiti. U istom članku točka 5. traži se za predstojnika higijenskog odsjeka, da je dok tor m edicine ili doktor kemije. Mislim, da za predstojnika higijenskog odsjeka nije dovoljna kvalifikacija, ako je samo doktor kemije, što bi po gornjoj stilizaciji m oguće bilo. Nakon duže debate budu sve prom jene prihvaćene. Predsjednik moli skupštinu na koncu, da ovlasti njega i tajnika, da sastave brzojavni pozdravv N jegovom V isočanstvu Aleksandru, te da ga odašalju. Ovlast se podjeljuje. Tim se skupština zaključuje. Redovita mjesečna skupština zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu održana dne 27. prosinca u operacionoj dvorani boln ice»c rvenog križa«u 6 sati na večer. Prisutni: Potpredsjed. prof. dr. M, pl. Čačković, tajnik dr. Stanković, odbornici: dr. Durst i dr. L. Novković, knjižničar dr. Thierry, blagajnik dr. O. Weiss, te redoviti članovi dri: Baboselac, Burić, Ćulumović, Deutsch M., Fischer J., Gutschy Lj., Havliček, Hercog Ž., Ivančević, Jurak, Jurčić, Katičić, Kleinberger, Kobali, Koczilis k i, Marošević, Medved, Singer, Sch oller ml., Scholler st., gdja. V. Z e c - M i haljinec. Predsjeda potpredsjednik dr. M, pl. Čačković. P ozdravlja prisutne članove. Otvara skupštinu. Predsjednik: Ima li prigovora zapisnicim a izvanredne glavne i redo-

19 17 vite m jesečne skupštine od 25. listopada, te redovite m jesečne skupštine od 29. studenog o. g. kako sü priopćeni u br. 11, i 12. Liječničkog Vijesnika (Prigovora nema). Zapisnici se ovjerovljuju. Izvijestiti mi je, da je odbor prema zaključku izvanredne m jesečne skupštine od 17. o. mj. poslao regentu Aleksandru brzojav slijedećeg sadržaja: Naši liječnici bili su uvijek p oborn ici velike ideje ujedinjenja južnih Slavena, te su na svojim zajedničkim sastancima zborom i tvorom radili za ovaj uzvišeni cilj. Zato i zbor liječnika kraljevine Hrvatske i Slavonije u Zagrebu oduševljeno kliče sjedinjenju južnih Slavena u jedinstvenu državu Slovenaca, Hrvata i Srba, te u Vašem Visočanstvu svesrdno pozdravlja predstavnika ove ideje i vodju na putu k velikoj i srelnoj budućnosti naroda Srba, Hrvata i Slovenaca. Našem zboru pristupili su kano redoviti članovi dr. Ivo K o p r i ć, dr. Ivo J u r i n i dr. M arko B u r i ć, pom oćni liječnici u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu, te dr. Ivo I v a n č e v i ć, sekundarni liječnik bolnice na Brestovcu. Dne 24. studenoga umro je u Tuzli naš mnogogodišnji čian dr. Hadži M ehmed Sami eff. Šerbić, gradski općinski liječnik u 73. godini života. Bio je jedini musliman član našega zbora, kom e je pripadao od god, R evno je vršio svoju službu, bio štovan i čašćen od svojih sugradjana, kojima je mnogo godina p ožrtvovno i zdušno pom agao u nevolji i bolesti. Slava mu! (Slava!) Dne 18. prosinca umro je u Ljubljani začasni član našega zbora dr. A lojz Valent a pl. Marchthurn, profesor primaljstva i ravnatelj u m. u 89. godini živrta. S vojedobn o je V a l e n t a uživao u svojoj struci velik glas, s hrvatskim je kolegam a gojio dobre veze, te je u osam desetim godinama pisao i u Liječnički Vijesnik. Visoka starost sprečavala ga je u zadnje vrijeme da aktivno radi. Slava mu! (Slava!) Povjereništvo za bogoštovlje i nastavu obratilo se je na zbor slijedećim d o pisom od 13. prosinca o. g. br :»P ovjereništvo za bogoštovlje i nastavu naručilo je svojedobno zavrem eno u Njem ačkoj m ikroskopske aparate za liječnički fakultet hrv. sveučilišta u Z a grebu, koji se sada uslijed nastalih prilika ne mogu ovam o dopremiti. P ošto su m ikroskopi za predavanja iz histologije, koja počim aju 1. siječnja od n eop hodne nužde, a ne ima nade, da će do onda stići naručeni aparati, slobodno je ov o povjereništvo obratiti se na liječnički zbor s uljudnom m olbom, da izvoli pozvati svoje članove neka bi posudili liječničkom fakultetu u Zagrebu svoje m ikroskope u k oliko ih sami nužno ne trebaju. Prim opredaja obavila bi se zapisnički uz potpuno jam stvo, da će aparati biti b ez oštećenja svojedobno povraćeni ili potpuno jednakim naknadjeni, ako bi se koji oštetio«. Apeliram na članove zbora, da se odazovu ovom pozivu, ako imadu m ikroskop, koji im ne treba neophodno nužno i da pom ognu ovoj važnoj i patriotskoj svrsi. Svojedobno smo u Liječničkom vijesniku priopćili referat zdravstvenog savjetnika dra. L. pl. Pejčića o suzbijanju spolnih bolesti. Taj je izvještaj bio vrlo opsežan, pa smo zamolili povjereništvo za zdravstvo za naknadu troška tiska, što je ono vrlo susretljivo dozvolilo, na čemu se ovdje najljepše zahvaljujemo. Na predsjednika zbora obratio se je g. dr. V. Gr ego r i č iz Ljubljane slijedećim pismom: Ljubljana, V elecenjeni gospod kolega! Slovensko društvo zdravnikov v Ljubljani pričelo se je baviti z aktualnim! zdravstvenima vprašanji, ki bodo nastali v najbližji prihodnjosti v naši državi SHS. V prvi v rsti se je naglašala potreba interesnega zastopstva zdravnikov v novi državi; to zastupstvo mora biti enotno organizirano v celi državi. V ta

20 18 namen bi bilo treba kreirati zdravniške zbornice po- posameznih pokrajinah; te poedine zdravniške zbornice se potom delegata združi jo v nekako centralno organizacijo. Zdravniške zbornice bi bile oficijelni posvetovalni organi posameznih narodnih vlad v vseh zdravstvenih vprašanjih. tako da ne bi bilo treba nobenih posebnih im enovanj, in bi bili prosto izvoljeni člani zdravniških zbornic posvetovalni organi vlade kar odgovarja našim dem okratičnim načelom. Prosim Vas sedaj, gospod kolega, kot predsednika zbora liječnika u Zagrebu, da tudi Vaše društvo prične se baviti s tem vprašanjem, in da stopi v stik z našim društvom, da vzajem no rešim o zdravstveno organizacijo. K er mi ne znamo, če že posluje srbsko društvo, prosim Vas, da stopite Vi v stik z srbskim društvom, da tudi to proučava to vprašanje. K o bi bila posvetovanja zaključena, bi se potem lahko vršil skupni razgovor v Zagrebu. Kolegijalnim pozdravom udani Dr. G regorič. Ne znamo, da li v eć djeluje društvo srpskih lekara u Beogradu, a kada to bude, bit će svakako nužno, da se izvede ta pobuda slovenskih kolega, pa da se u zajedničkom sporazumu riješe mnoga pitanja organizacije, znanstvenog rada i publicistike. Za sada treba da svaka posebna liječnička organizacija proučava detalje ovih pitanja. Dr. Gutschy L j.: Priopćuje zboru liječnika, da je ostvarena misao Pasteurovog zavoda u Zagrebu. Priključen je zem. bakteriološkom zavodu. Prikupljen je sav znanstveni materijal i uredjaj. T e će poslove voditi dr. J. Fischer, k oji će onda drugom zgodom o tom referirati. Posao je već otpočeo. V eć imade bolesnika više, no što su se i nadali. B olesnici će se smještati u zakladnu bolnicu pod državnom upravom (bivša bolnica mil. braće). Iznimno m oći će pod liječn ičkom paskom i prema liječničkoj dozvoli stanovati i po hotelima. Tum ači em i nentnu važnost takovog liječenja i n eosporive uspjehe. Dr. M. pl. Čačković: 1. Ileus od opturacijc crijeva askarid a m a. 20 godišnja sluškinja zadobila je 28. XI. boli u trbuhu i mali proljev. Te su boli onda popustile, a 29. XI. je opet zadobila jake grčeve u trbuhu s bljuvanjem ; stolica i vjetrovi se zatvorili. Kod dolaska u bolnicu je propala, bilo ok o 100, bljuje. Trbuh napet, m eteorističan, svuda na pritisak bolan. N ajveća osjetljivost nešto medialno od M ac Burneyeve točke. U ileocekalnom predjelu visoko timpanitičan zvuk, u slabinama muklina. Odmah operacija u lumbalnoj anesteziji tropakokainom. M nogo bistrog ascita, tanko crijevo vrlo naduto, nešto injicirano. Na apendiksu ne ima promjena. Cekum na gore povučen. Zadnji ileum na duljinu od 30 cm pipa se kano uže, kao sapleten od k on opčića i debeo je kano podlakat djeteta. U prvi se mah nismo mogli orijentirati, ali kod dizanja se dosjetism o, da to mogu biti samo askaride. I zbilja bio je sav zadnji dio ileuma kano nadjeven, nabijen askaridama, tako da nije mogla proći ni kaplja tekućine ni mjehuri plina. Pitanje je bilo, što da se uradi? O tvoriti crijevo zarezom i isprazniti ga bilo bi sigurno proširenje već p o stojeće peritonitide. Zato smo crijevo reponirali, trbuh sašili i odmah iza op e racije bolesnici dali ricina i klizma. Na to je izašlo nešta stolice i n ekoliko askafida. Slijedeći dan bolesnica iznenada pom odri i umre. K od sekcije nadjena je serofibrinozna peritonitis. U tankom crijevu, želucu i ezofagu još preko 90 askarida. Omentum prirašten uz cekum privlači ga na gore; svinuće desnog ugla k o lona. A dipozno srce. 2, Neobičan nalaz kod inkarcerirane hernije. K od 45 god. p oljodjelca je hernija već 6 dana inkarcerjrana, a kod operacije nađjen je samo

21 19 kano gušće ja je velik hematom mezenterija bez makroskopski zamjetlive promjene na crijevu, a koprem je inkarceracioni prsten bio dosta uzak. Učinili srni ipak resekciju crijeva, jer nije isključeno b ilo da je crijevo ipak trpilo i jer se je m oralo bojati kom plikacija od hematoma (infekcije). Tečaj bez ikakve k om plikacije. 3. S lučaj rupture žučnoga mjehura. 59 god. vincilir obolio je iznenada u noći od 27. na 28. rujna uz boli u desnom doljnjem trbuhu i bljuvanje; stolica i vjetrovi navodno u redu. Prije uvijek zdrav, poglavito nije nikada imao p otešk oće od želuca ni žgaravice. 38, bilo ok o 120. Trbuh nešto meteorističan, u desnom doljnjem trbuhu osjetljiv, no najveća osjetljivost ispod desnoga rebrenoga luka, gdje se nalazi i defense. Iktera ne ima. R adi difuzne bronhitide i jer op će stanje nije loše, postupa se ekspektativno, pogotovo, gdje se broj udaraca bila smanjuje, te je 30. u jutro i po podne oko 90. U 8 sati na večer spavao, sestra ga probudila, da se ispovijedi, okrenuo se u krevetu i u tom času osjetio silnu bol u gornjem trbuhu. U 9 sati bilo 92 inekvalno, hladan znoj, uprepašten izraz lica, bolesnik se savija od boli, koje se k od svake kretnje znatno pojačaju. Sve trbušne m išice kruto napete, ali ipak nešto jače u gornjem trbuhu (desni rectus). Sav trbuh na pritisak osjetljiv, nu točnija pretraga nenjoguć a radi velike boli i nemira bolesnika. Muklina u slabinama, jetrena muklina nije zakrita. B o lesnik dobije injekciju morfija i kam fora, te se odmah pristupi operaciji u narkozi kloroform a. Predm nijeva se, da se radi o perforaciji želuca, akoprem je ventrikularna anamneza negativna. K od operacije nadju se crijeva lako injicirana, u trbuhu mnogo žuči. Žučni mjehur kolabiran, žućkasto-zeleno obložen, u njem velika rupa. Radi zle narkoze jaka ekscitanja i opet asfiksija ako se daje više kloroform a, te se m ora praviti umjetno disanje. Radi toga samo drenaža god jetra i u doljnji trbuh, te tamponada žučnoga mjehura. U daljnjem tečaju na dren izlazi m nogo žuči, bolesnik 5./X. umre pod znakovim a op će peritonitide. 4. Perforacija karcinoma gužnjaka. 58 god. bolesnica v eć više godina imade tešku stolicu. Od 14 dana opet veća neurednost stolice. Od prekjučer joj se nadimlje trbuh, ne idu vjetrovi ni stolica. N oćas bljuvala. K od primitka bilo 82. Trbuh jako m eteorističan, svuda osjetljiv. Per rectum se pipa iza utera osjetljiv tumor. Odmah operacija u narkozi morfijem, kloroform om i eterom- Peritoneum injiciran, u doljnjem dijelu gnojno-serozna tekućina, poglavito u zdjelištu. Ondje se pipa iza utera tumor i fiksirano crijevo, te odanle dolazi gnoj. C rijevo se odljušti, te pipa, da je tumor u stijenci rektuma na prelazu u sigmu. Tum or je čvorast, na jednom mjestu mekan (perforacija?). Dren u Douglas, oko njega jodoform ov gaze. Rana se do drenaže zatvori, te učini lijeva lateralna k olostomija. B olesnica se polagano oporavlja, gnojenje popušta, te se nakon 14 dana m ože dren izvaditi. R ektoskopski se vidi karcinom gužnjaka, koji je tako zatvorio crijevo, da je lumen jedva za mali prst prohodan. III. točka dnevnog reda: Staleške prilike. U prošloj m jesečnoj skupštini bilo se zaključilo, da se danas raspravlja o honorarnom pitanju. P otaklo se pitanje, da se honorari liječnicim a isplaćuju odmah, te da se godišnje računanje i odašiljanje računa obustavi R azvila se živa diskusija. Obzirom na veliku labilnost n ovčane vrijednosti, zatim na množinu novca, zatim na skupoću recim o podvoza i drugog svega bilo je mnogo članova»p ro«. S druge strane opet m orao se uzeti obzir na siromašne slojeve publike, osobito na činovnike, k oji nemaju uvijek novaca na raspolaganje. M orao se uzeti obzir i na k olege iz provincije, kojima je u nekim mjestima godišnja pogodba event, glavna zarada i prihod. T e je s toga»contra«nadvladao. Stvoren je zaključak, da se to pitanje prepusti glavnoj godišnjoj' skupštini na riješavanje, ali da se na istoj sasluša mnijenje i drugova iz pokrajine. Tim e je dnevni red iscrpljen. Predsjednik skupštinu zaključuje.

22 20 Referati. Interna Prof. N. pl. Jagić: Perkusija plućnih vršaka. (W iener medic. W ochenschrift br ) Danas nam rontgenološke slike pluća na najođličniji način pokazuju gušće i rjedje partije pluća. Za to svejedno ne smijemo zanemariti perkusiju prstima. Ona jedina stoji praktičnom liječniku na selu na raspoloženje. Ona se onda m ože radiološki kontrolirati. A utor se već dugo godina služi kod perkusija plućnih vršaka načinom uspješnim, koji je oproban od dra. Haydna i prof. E. H o k e - a. M etoda je uvijek Röntgenom kontrolirana, a dade se lako naučiti. Sastoji se u ovom e: Topografski leže obadva plućna vrška na obje strane jednako visoko. A k o je koja strana bolesila, smanji se objam plućnog vrška. Stisne se. Tu p romjenu valja perkutorno dokazati. E vo kako. Poslužit ćem o se trim crtama za orijentaciju. Jedna se p ovu če poprijeko izmedju prvog i drugog trna prsnog pršljena u Fossae supraspinatae horizontalno. Na njoj se uzmu sim etrično desno i lijevo po tri prsta udaljeno od hrptenjače dvije tačke, koje se onda spoje drugim dvjema crtama sa najnižim mjestom, do k og dopire kosa na vratu odostraga. Ove tri crte sačinjavaju istostraničan trokut. Perkutira se polako na crtama, koje prema gore konvergiraju. Normalno prelazi na toj crti u blizini gornjeg brida trna sedm og vratnog pršljena svjetli ton pluća naglo u muklinu. Na obje strane dakako jednako. A li ako se plućni vršak stisnuo makar iz kog razloga, nalazimo dakako tu diferenciju na bolesnoj strani za čitav prst niže. Na taj način je autor u mnogo slučajeva perkutorno stavio vrlo fine diagnoze u plućnim vršcim a, koje je Röntgen u tančine potvrdio. N, Prof. N. pl. Jagić: Temperatura i leukociti kod influence. (W iener klin. W ochenschrift br. 46.) Tem peratura pokazuje u toj epidemiji dosta konstantan oblik. U najviše slučajeva brzo se popne i ostaje na visini 2 3 dana. T reći ili četvrti dan, obično do podne, padne na 37 36'. T o potraje obično jedan dan. Onda na novo p o raste, obično ne tako visoko kao prije. Sad u manjim remisijama litički za n ek o liko dana spane do norme, A ntipyretica nijesu imala nikakova uspjeha. Dakle tri stadija: Trodnevno početno povišenje (Initialstadium), remisija (Intermediärstadium) i novo povišenje, kojeg obično' prati bronhitis ili pneumonia. Initialstadium uzrokuje pravi do sada nepoznati uzročnik te influence, a novom p o v i šenju su krivi novi uzročnici t. zv. m ješovita infekcija. - - A nalogno tomu mijenja se slika leukocita. Leukopenija je postojala uvijek u prvom i drugom stadiju t. j. u nekom pliciranim slučajevima. Istom u trećem stadiju nastala je promjena ali nestalna. K od bronhitida i lobularnih pneumonija ostala bi leukopenija, a leukocitoza nastupila je jedva u polovici slučajeva sa krupoznom pneumonijom. 10 do 20 tisuća leukocita. L eukocitoza bila je nesumnjivo uzrokovana m ješovitom infekcijom, dok uzročnik influence stvara leukopeniju. Kvalitativno: N eutropenija resp. neutrofilia. Limfopenija, nikada lim focitoza. M onociti u normali. Eozinofila bilo je ponešto, manjkali su samo kod najtežih pneumonija. K ao i kod drugih akutnih infekcijoznih bolesti našao je autor stalno pomaknutu jezgru na lijevo kod neutrofila. Prof. N. pl. Jagić i Lipiner: Simptomatologija otrovanja gljivama. (W iener klin. W ochenschrift br. 38.) U augustu proučavali su autori 19 slučajeva otrovanja gljivama. Obično su simptomi zavisni od vrsti gljiva. A li k oji put su opet iste gljive prouzrokovale

23 21 i smrt, i prošle dobro. U ovim slučajevima radilo se o otrovnoj gljivi nalikoj p e čurci t. zv. Amanita phalloides sa Russula. Od 19 slučajeva umrlo je 11, a osam ozdravilo. K od letalnih nadjene su teške degeneracije parenhimatoznih organa, dok su inače simptomi bili prilično isti. Laki slučajevi: 3 10 sati poslije uživanja gljiva teška muka, bljuvanje, intenzivni b olovi u trbuhu. Profuzna lijavica. U izbljuvanom gljive. G rčevi u muskulaturi osobito u listovima. M alo povišen puls. Laki kolaps i blijedoća. Tlak krvi (Riva R occi ) lako snižen. T em peratura malo povišena. Na jetrima u tom stadiumu nema promjena. U m okraći u svim slučajevima serumalbumin. U sedimentu hialin i granulirani cilindri i nekoliko crvenih krvnih tjelešaca. ypupile i refleksi u redu. To bi potrajalo 5 10 dana. U to vrijem e bi ti simptomi nestali i bolesnici su prešli u rekonvalescenciju. K od teških letalnih slučajeva bili su početni simptomi isti. Gastro-intestinalne pojave. Poslije 3 1 dana neko poboljšanje. Samo ostaje apatija, slabost i objektivno arterijelna hipotonija (Riva R occi 80). Taj stadium 2 3 dana. Sada dolazi sve veća i veća osjetljivost u predjelu jetara. Dolazi ikterus. Duševni nemir. Tlak krvi sve više pada. 2 dana poslije toga egzitus. Dakle inicijalni stadium jednak i kod lakih i kod teških slučajeva. Onda dolazi latentan stadium, koji kod lakih slučajeva prelazi u rekonvalescenciju, a kod teških u treći stadium teških toksičkih degeneracija parenhimatoznih organa, naročito jetara, bubrega i srca. T akav tok je bio kod odraslih. Drugačije je bilo kod dvoje djece od 5 6 godina. Poslije dvosatnih gastro intesiinalnih pojava nastupili su celebralni teški simptomi, tonički grčevi, osobito u rukama, pozitivan Babinsky, trizmus, teška besvjestica i za sati egzitus. Nije bilo vremena za treći stadij. U svim slučajevima leukocitoza, samo u jednom leukopenija. Leukocitoza na račun neutrofila. Eosinofili m anjkaju u prvom stadiju uvijek. Monociti poprječno 500. M ielocita nema. A li u svim slučajevima metamielocita. Pomaknuće jezgre na lijevo. Eritrociti u početku povišeni (do 7, ). Relativno mnogo hemoglobina ( po Sahli-u), Färbeindex Obdukcija: Posvuda ikterus; degeneracija mišičja, krvarenja u potkožnom tkanju, u pleuri, epikardu i endokardu i mezenteriumu debelog crijeva. Sitna krvarenja srčanog mišića, jetara i bubrega. M oždjani blijedi i edematozni kod odraslih, a kod djece vrlo punokrvni. Isporedivši obdukciju sa kliničkim simptomima dolazi se do zaključka, da su otrovi, dospjevši u najvažnije organe, prouzrokovati tamo degenerativne p romjene, te time za n ekoliko dana imali za posljedicu smrt. O sobito se mora n a glasiti, da ti otrovi vole jetra, Fischler podsjeća na amonijeve baze, kojih ima u gljivama, a osobit afinitet pokazuju jetrima. Nalika je ta degeneracija na otrovanje fosforom. Onda dolazi degeneracija miokarda, pa bubrega, u glavnom nefroze.' - Odnošaj leukocita u krvi govorio bi za podražaj otrova na koštanu moždinu kao i kod drugih zaraznih bolesti. I pomaknuće jezgre kod neutrofila i lim focitoza govorila bi za to. Svi naši nalazi govore protiv akutne teške hemolize ili hem ocitolize. Što se prognoze tiče: Težina gastro-intestinalnih pojava ne odlučuje. Treba pravilno prosuditi latentan stadij. Nizak tlak krvi je opasan. Objektivne prom jene na jetrima pokazuju pogotovo zlu prognozu. I ikterus. Duševni nemir i gubitak svijesti, apatija pogoršavaju prognozu. N. Dr. Eiselt. Protrahovani slučajevi dizenterije. (Čas. lek. čes ) K od većine takovih slučajeva opažao j.e simpatikotoniju u obliku-jednostrane lake protruzije očne jabučice, proširenja zjenica i otvora vedja, osim toga i porem ećenja vazom otorička: jednostranu blijsdoću ili crvenilo lica, hipersekrecijn znoja, ili znoj samo na glavi, k oje oojave su po svoj prilici prouzročene toksinima dizenterije. Dr. C u l e k.

24 22 Franck-Chlumsky-jev pripravak. (Münch, mod. W och ) Sastoji se iz acid, carbol. liquef. 30, camphor 60, spir. vini conc. 10, te se pokazao izvrsnim k od vrbanca (1 2 puta dnevno mazati), dalje kod m ekog čira i kod zubobolje. D r. C u l e k. Keller. Liječenje hripavca. (Kinderheilkunde 1916., str. 116.) Liječi hripavac po Ochseniju tuširanjem grla sa 2% vodenom otopinom lapisa svaki drugi dan. Način je doduše djetetu neugodan, ali uspjeh će iznenaditi. Iza 7 puta mazanja iščezne obično posvema. Dr. C u l e k. Okulistika. Janković. Conjunctivitis typhosa. (D. med, W och br, 47.) Liječniku došla je u oko Besredkova nekarbolizovana surutka, k oju je rabio u svrhe liječenja. A koprem je odmah opraoi lice s alkoholom a spojnice sa vodom, nastupila je već slijedećeg dana laka konjunktivitis, te su iz iscjedka nakon 48 sati narasle bujne i čiste tifcv e kclonije. Bacili uzdržali su se u spojnici 4 dana. Nakon 3 tjedna obolio je dolični na lakom tifu, dakako nije se m oglo konstatovati, da li je infekcija polazila iz spojnica, ili iz usta. Dr. C u 1 e k. Bakterijologija. Dr. Švestka. Novo tlo za biološko raspoznavanje bac, paratifa A. i B, (Čas. lek. čes ) N ačelo tla počiva u tome, što bac. paratifa galaktozu, osobito uz prisutnost nutroze samo neznatno rastavlja, te samo neznatnu količinu kiseline i plina iz nje izlučuje. D a bude sposobnost za proizvadjanje plina k od P. A. jasno vidljiva, pridodao je tlu neznatnu količinu groždjenog sladora (0.09 gr.). K oličina kiseline jest tako neznatna, da nije u stanju da prouzroči crveno bojadisanje tla, najviše samo slabo ružičasto. Bac. P. B. rastavlja naprotiv kratko vrijem e i galaktozu i šećer, te produkuje iz obadviju obilnu količinu plina i organ, kiselina, uslijed čega dolazi do intenzivnog crvenog bojadisanja tla fuksinom. K od bac. tifa jest proces sličan, ali produkcija kiselina dogadja se u manjoj količini, uslijed dodatka nutroze je čitav proces polagan, te će biti bojadisanje tla slabo crveno, kod čega produkcija plina dakako otpada. Ovo tlo rabio je pisac više m jeseci i na fronti, te se svaki put pokazalo uspješnim. Sastav tla: 100 cm3 ster. bouillona, 0.75 agara sitno rezanog, 0.6 gr. nutroze rastaplja se u pari kroz 2 sata tako, da bude agar tekući, te sve tem eljito protrese i filtru je kroz debeo sloj vate. K 50 cm* ovog filtrata nadodaj e se 1.5 gr. kem. čiste galaktoze (M erck), 0.09 gr. groždjenog sladora, ponovno se sve kroz 5 časa u pari rastaplja i drugi put filtruje kroz vatu. N akon toga dodaje se 1 kap 10% alkohol, rastopine fuksina iz pipete 1 om3, te se tlu oduzme boja sa 10% Na2 S 0 4. T lo jest -bezbojno, nešto mutno, te reagira alkalički. Na2 S 0 4 imade biti kemijski čist. Dr. C u l e k.

25 + Prof. dr. Valenta Alojzij pl. Marchturnski. U Ljubljani je umro dne 18, XII Dr. Va lenta pl. Marchthurn, profesor primaljstva, vladin svetnik,»vodja in primari) deželnih dobrodelnih zavodov na Kranjskem «. R odio se 18. VI u W ischau u M oravskoj. Postigao je doktorat cjelokupne m edicine na visokoj školi u W ienu 3. VI V eć kao medicinar bio je demonstrator u anatomskom zavodu prof. Hy r t l a, U brzo postane klinički asistent primaljstva kod ginekologa C h i a r i a, te je poslije njegove smrti suplirao i vakantiiu profesuru. God predloži ga med, profesorski kolegium u Wienu za profesora primaljstva i prim arnog liječnika rodilišta u Ljubljani, gdje bude odmah i imenovan, i gdje je d jelovao sve do 31. III T o je njegovo preko 40-godišnje djelovanje, a osim toga je od 20. m aja 1871, do svoje smrti vršio funkcije direktora zemaljskih dobrotvornih zavoda u Kranjskoj. Od god bio je član zem aljskog zdravstvenog vijeća, te prve tri godine ujedno njegov predsjednik. Kao ravnatelj dobrotvornih zavoda za vrijem e svog dugogodišnjeg djelovanja pretvorio je staru bolnicu i zemaljsku ludnicu u n ove svrsishodne zavode, stvorio je novi ginekološki, okulistički i venereološki odjel, filijalu posljednjeg u Poljani, uredio sve novim uredjajem. N jegovom zaslugom bude o tv o rena velebna, u paviljonskom sistemu sagradjena zemaljska bolnica. Priveo je u život gradsku sanitarnu komisiju, čiji je bio predsjednik do S njime je p o če o strujati u gradu Ljubljani n ovi duh, žedan reform a. K reirao je u gradu liječničku čitaonicu, koja se god pretvorila u društvo liječnika cijele zemlje. T o je bio onda p očetak stvaranja liječničkih društava u čitavoj bivšoj Austriji. On je bio glavni osnivač. U vijek je b io prvi pobornik svih liječničkih istaleških, kao i javnih higijenskih i opet svojh strukovnih prilika. Nikada nije stao. I znanstveno mu je polje jako opširno. P reko stotinu literarnih radnja; medju njima: Throm bus vulvae, kateterizacija uterusa kao pospješujuće sredstvo za babinje b olov e i mnoge druge. U džbenik njegov za primalje izišao je u više izdanja. R adio je u mnogim medicinskim časopisima. U»L iječničkom Vijesniku«izišle su mu slijedeće radnje: 1. Snijet (Gangraena) mjehura s perforacijom u tanko crijevo k od retrofleksije tegotne materice Snijeti kao posljedice retrofleksije n oseće m aterice , 0 uklonu materice natrag. 1883, 4. Kalm se m ože zapriječiti oftalm cblenoreja neonatorum Bio je začasni član, dopisujući ili pravi član od 10 liječničkih društava, a od godine i začasni član našega zbora. G od 1900, proslavio je svoju sedam desetgodišnjicu. Tim povodom dočekao je radost, da mu je i iz bliza i iz daleka, i iz stare svoje dom ovine M oravske i iz nove Kranjske, te iz cijele bivše Austrije, zatim iz Hrvatske od svih i svakoga bio priznat njegov požrtvovan rad kao liječnika i organizatora. D oživjeo je 88 godina. Starost ga bila shrvala, te je istom pod kraj svog života prestao raditi. Bio je zaslužan radnik! Laka mu bila oslobodjena gruda Jugoslavije! N a r e d b a povjerenika Narodnog V ijeća SHS za zdravstvo, od 29. studenoga broj 471, izdane sporazum no s povjerenikom za poštu, prom et, obrt i trgovinu, te s p ov jereništvom za narodnu obranu o uredjenju prometa s lijekovima, ljekovitim pripravcima, ljekovnom robom, te ljekarničkim i lječitbenim potrepštinama. I. 1. Da se nabave, preuzmu, pohrane i razdijele lijekovi, ljekovna roba i ljekoviti pripravci, kao i ljekarničke i lječitbene potrepštine za zemaljske i javne

26 24 zdravstvene zavode, javne i ručne ljekarne u Hrvatskoj i Slavoniji i da se tomu ustanovi cijena, obrazuje se do daljnje odredbe»z emaljsko povjerenstvo za promet lijekovnom robo m«sa sjedištem u Zagrebu. Djelokrug ovoga povjerenstva proteže se na svekoliku ljekovitu robu i ljekovite pripravke i na svekolike ljekarničke predm ete i ljcčitbene potrepštine. 2. Članove povjerenstva imenuje povjerenik Narodnog V ijeća SHS za zdravstvo. 3. S prodajom u -u 1. navedene robe neizravnim trošiocim a mogu se baviti jedino oni trgovci (tvrtke), kojima na predlog pom enutog povjerenstva podjeljuje dozvolu povjereništvo za zdravstvo, dok izravnim trošiocim a mogu lijekove i ljekovite pripravke izručivati samo ljekarne i drogisti unutar granica naredbe od 2. rujna broj Sve javne i zavodske (civilne i vojničke) ljekarne, svi javni i sukromni zdravstveni zavodi i svi, koji se bave sakupljanjem, prom etom i preradbom ljekovite robe i lječitbenih potrepština, dužni su»zem aljskom povjerenstvu za p romet lijekovnom robom «prijaviti: prosječnu mjesečnu potrebu svakog pojedinog lijeka, robe, lječitbenih potrepština i zaliha onih, za koje će to povjerenstvo zatražiti. 5. Tvrtke, kojima će se povjeriti prom et, dužne su o svojim zalihama v o diti točnu skladišnu knjigu, iz koje se m ože uvijek ustanoviti u zalihi nastala svaka promjena, naročito otkud potječe višak i u što je obraćen manjak. 6. Prijaviti dužan je u roku od deset dana, iza kako bude proglašena ova naredba, ne samo vlasnik stanovite ljekovne robe, već i svaki, koji ju drži u pohrani. 7. Povjereništvo za zdravstvo može na predlog povjerenstva stanovite lijekove, stanovitu ljekovitu robu i ljekarničke potrepštine staviti pod odsvojnu zabranu svim ugovorim a (zaključcim a), koji su sklopljeni u pogledu izvoza lijekova, ljekovite robe i ljekarničkih potrepština na veliko prije nastupa na snagu ove naredbe, odlučuje ovo povjerenstvo. 9. Kad ustanovljuje prodajnu cijenu, ima se povjerenstvo obazirati na nabavne i m anipulacione troškove. 10. Svi oni, na koje se proteže snaga ove naredbe, dužni su nadzornim organima na zahtjev i punom oć ovoga povjerenstva pokazati sve svoje zalihe i dati uvid u poslovne knjige i dopise. 11. Od dana nastupa ove naredbe na snagu smiju se lijekovi, ljekoviti pripravci, ljekovita roba i Iječitbena pomagala izvan područja države SHS izvesti ledino pism enom dozvolom povjereništva za zdravstvo na predlog ovoga p ov jerenstva. Podijeljena dozvola ima se otprem nom listu priložiti. K od otprem e u većem broju dovoljno je. da se dozvola predoči poštanskom uredu. Poštanski su uredi te željezničke i parobrodarske postaje ovlaštene sumnjive pošiljke u prisutnosti predatelja ili povjerenstveno otvoriti. Otpremnom listu priložena dozvola ima se prebiljegovanjem neuporabivon. učiniti za ponovnu porabu. 12. Prekršaji ove naredbe kaznit će se po prvom olbenim redarstvenim oblastima zatvorom do 6 m jeseci i novčanom globom do 2000 K. A k o se m ože ustanoviti nepovlašteno polučena dobit prekršitelja, m ože n ov čana kazan premašiti 2000 K do dvostrukog iznosa ustanovljenog dobitka. Zaliha, kojom je počinjen prekršaj, ima se zaplijeniti, a vrijednost ima se zaračunati u korist hrvatsko-slavonskih ratnih invalida.

27 25 II. 13. Na čelu je povjerenstva kao predsjednik po povjereništvu za zdravstvo postavljeni činovnik liječnik kao zastupnik povjereništva za zdravstvo. P otpredsjednika i perovodju izabire povjerenstvo iz svoje sredine. Članovi povjerenstva jesu: 1. jedan zastupnik povjerenika za obrt i trgovinu; 2. jedan zastupnik povjerenika za narodno gospodarstvo; 3. jedan zastupnik povjerenika za financije; 4. jedan zastupnik povjerenika za zemaljsku obranu; 5. dva zastupnika liječničkog zbora; 6. dva zastupnika veterinarskog društva; 7. četiri zastupnika ljekarničkog zbora; 8. dva zastupnika trgovačk o-obrtn ičk e kom ore te njihovi zamjenici. 14. Članove povjerenstva pod 5., 6., 7. i 8. zavjeruje povjerenik za zdravstvo. 15. Članovi povjerenstva dužni su u svim poslovim a postupati savjesno i nepristrano i čuvati tajnu. 16. Članove povjerenstva saziva u sjednicu predsjednik prema potrebi. 17. Svaki član povjerenstva vlastan je uzeti riječ na predm ete dnevnog reda. Član, koji je u kojem predm etu posredno ili neposredno interesovan, ne m ože sudjelovati kod stvaranja zaključaka u tom predmetu. Zaključci stvaraju se većinom glasova prisutnih članova povjerenstva.. Predsjednik glasuje samo, ako su glasovi raspolovljeni. Za valjanost zaključaka povjerenstva treba da je prisutna barem p olovica članova svakoj sjednici povjerenstva ima se sastaviti zapisnik, uvrstivši i eventualno mnijenje manjine. Zapisnik potpisuju predsjednik i perovodja, a ovjerovljuju ga dva po predsjedniku odredjena člana. III. 19. U djelokrug povjerenstva spada: a) brinuti se za nabavu lijekova; b) preuzimati pod zabranu stavljene i zaplijenjene lijekove i potonjima odrediti preuzetnu cijenu; c) razdijeliti nabavljene i zaplijenjene lijekove ljekarnama, drogerijama i zavodim a i opredijeliti im prodajnu cijenu; d) davati mnijenja i stavljati predloge u svim u predm et zasjecajućim p o slovima. Dr. Radovan Marković v. r. Članovima zbora liječnika! Nova godina je vrijeme, kad godišnji bolesnici liječnicima iskazuju hvalu za trud i muku, kada liječnici primaju svoj glavni prihod. U tom času neka se kolege sjete, da je bilo njihovih drugova, k oji su morali poći s ovega svijeta, a da nijesu mogli opskrbiti svojih, ostaviše udovice i siročad. Te udovice i siročad uslijed nesmiljene skupoće zapadaju u sve veću bijedu, jer mirovina, uzgojnina ili milostinja, od koje se u normalno vrijeme jedva živjelo, ne dotječe sada ni za najhitnije ž.- votne potrebe. Zboru dolazi sve više novih molba za potporu od udovica i siročadi, a oni, k oji su dosada uživali potporu, m ole povišenje iste. M olbe su pune dir-

28 26 ljivih izraza bijede i nevolje, starice m ole potporu, da mogu kupiti drva, djeca, da mogu nabaviti cipele, jer bez cipela ne mogu u školu i mnogo još drugoga. Sredstva pripom oćne blagajne i R akovčeve zaklade malena su, te se običnim prinosima ne će nikada tako povećati, da bi mogla udovoljavati svim potrebama, jer od svih članova Zbora samo su jedna trećina članovi pripom oćne blagajne. A prinos godišnji je tako malen, samo 6 10 kruna godišnje. Neka svaki pruži taj malen darak za udovice i siročad, neka pokaže, da stališka solidarnost nije samo pusta riječ. A da ista postane djelotvornim činom, neka svi članovi Z b o rovi u imeniku članova revidiraju, jesu li utem eljitelji ili prinosnici pripom oćne blagajne, te ako nisu, neka ispune tu stališku dužnost i neka se upišu. Zbor upravlja stoga na sve članove toplu molbu, da od svog novogodišnjeg prihoda poklone samo malen dio za udovice i siročad svojih kolega, te da ga pošalju kao dar pripom oćnoj blagajni. Neka svaki na taj plemeniti način dade oduška narodnom veselju i zadovoljstvu, k oje je ovladalo cijelim troimenim narodom nove Jugoslavije! N ajljepša je manifestacija ublaživanje bijede i n evolje; a ima je, v jerujte, dosta1 U Zagrebu, koncem prosinca Odbor Zbora' liječnika. Razne vijesti. Novi članovi. Zboru su pristupili kao redoviti članovi: Dr. K o p r i ć Ivo, pom oćni liječnik, dodijeljen bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu. Dr. Burić M arko, pom oćni liječnik kirurškog odjela bolnice milosrdnih sestara u Zagrebu. Dr. J u r i n Ivo, sekundarni liječnik u Zagrebu. Dr.. Ivančević Ivo, liječnik bolnice Brestovac. Dr. Scherzer Ivo, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara u Zagrebu. Imenovanja i premještenja. P ovjerenik za zdravstvo im enovao je dr. Franju R c p u, općinskog liječnika u Ivanjskoj, kotarskim liječnikom u X. činovnom razredu sa sustavnim berivim a k od kotarske oblasti u Garešnici. U sjednici gradskog zastupstva zagrebačkog od 29. XII prom aknuti su za osobite zasluge za vrijem e rata gradski fizik Dr. Gjuro Rihtarić ad p ersonam u V. činovni razred, a gradski kotarski liječnici dr. M i l i č i ć i dr. D i v - ko v i ć u VIII. čin. razred. Umro, Dne 21. XII umro je u Tuzli tamošnji gradski liječnik, našeg zbora redoviti član od god Dr. med. H. M ehm ed Sami eff. Šerbić iza 4 1/2 m jesečne teške bolesti. Rodjen 1845, u Sarajevu, apsolvirao je više nauke na m e dicinskom fakultetu carigradskog sveučilišta, gdje je 7. juna prom oviran za doktora sveukupne m edicine i kirurgije im enovan je liječnikom zvorničkog sandžaka sa sjedištem u Tuzli, gdje je revno vršeć svoju službu ostao do zadnjeg daha. Pasteurov zavod u Zagrebu, Prema odredbi gosp. povjerenika za zdravstvo, osnovan je u ovdješnjem zem. bakteriološkom zavodu odio za liječenje bjesnoće po Pasteuru, koji je odio dne 27. prosinca ove godine za p očeo svoj rad. U pozoravaju se stoga svi uredovni i privatni liječnici, kao i sve druge oblasti, da odsele sve osobe, što su ugrižene

29 27 po bijesnim ili na bjesnoću sumnjivim životinjama, što m oguće prije pošalju u zakladnu bolnicu u Zagrebu, glasom naredbe povjerenika za zdravstvo od 18. prosinca 1918, broj 1083, dok imućniji privatni bolesnici mogu uz liječničku d o zvolu stanovati i u hotelim a i privatnim kućama, odakle dolaze dnevno u b a k teriološki zavod izm edju sati prije podne. Bolesnici neka sa sobom ponesu sve potrebne isprave. Ujedno upozorava bakteriološki zavod gg. liječnike, da imade na skladištu sva potrebna lječitbena sera i druge bakteriološke preparate. Pozajmite mikroskope! Povjereništvo za bogoštovlje i nastavu obratilo se je na zbor, da se m ikroskopi naručeni u Njem ačkoj za predavanje iz histologije uslijed sadanjih prilika ne mogu ovam o dopremiti, pa da se s toga moli, da bi članovi zbora posudili liječničkom fakultetu svoje m ikroskope u k oliko ih sami nužno ne trebaju. Prim o predaja obavila bi se zapisnički uz potpuno jam stvo, da će m ikroskopi biti bez oštećenja svojedobno povraćeni ili potpuno jednakim naknadjeni, ako bi se koji oštetio. Zbor liječnika apelira na članove, da se odazovu ovom pozivu, te posude m ikroskope, ako ih silno ne trebaju i da tako pom ognu ovoj važnoj i patriotičkoj svrsi. Prijave se šalju predsjedništvu zbora. Uredjenje zdravstvene službe. Izišla je i u «Narodnim Novinam a«od 2. siječnja br. 1. proglašena vladina naredba, kojom se s obzirom na neodgodivu nuždu privrem eno do kasnijeg uredjenja ustavnim putem preinačuje zakon»o uredjenju zdravstvene službe u kraljevinam a H rvatskoj i Slavoniji«od 24, siječnja i neke ustanove zakona od 1. ožujka 1906., neke ustanove zakona od 1. ožujka 1905.»o novom uredjenju beriva zemaljskih urednika i službenika«i zakona od 2. studenoga 1880.»o službenih kategorijah zem aljskog zavoda za um obolne u Stenjevcu«. P, n. članovima zbora. Zboru je stigla prijava, da- se neki članovi zbora ne drže zaključka redovite m jesečne skupštine od 25. lipnja 1918., kojim su za pregledbe u poslovim a osjeguranja uglavljene slijedeće pristojbe: H onorari za ateste H onorar Ratni U kupno doplatak do K K od 5001 do K od do K p rek o K Z a specijalnu (naknadnu) pretragu... K Pristojba za p o s j e t "....K Atest kućnoga l i j e č n i k a K 8 2 A test o s m r t i Gg. članovi se upozoruju, da su zaključci zborovih skupština obvezatni za s v e članove i da je u interesu stališke solidarnosti bezuvjetno nužno, da se tečn o drže svi zaključci zbora, jer snaga leži samo u slozi i jedinstvu. Kršenjem i zanemarivanjem zaključaka zbora oštećuju se opći stališki interesi, slabi se snaga stališke uzajamnosti i zbora kao reprezentanta liječničk oga stališa. P ozivaju se stoga sva gg. članovi zbora, da se točn o drže svih zključaka zbora, p o g otov o pako onih, koji su stvoreni u interesu stališke uzajamnosti. U Zagrebu, 12. siječnja Dr. M. pl. Č a č k o v i ć v. r. potpredsjednik. Dr. R. S t a n k o v i ć, v, r. tajnik.

30 28 Pripomoćna blagajna. K ao utemeljitelji pristupiše: Dr. Lazar Novković, Stenjevec, K 200. Dr. Vladimir Jelovšek, Zagreb, K 200. N adalje darovaše: Dr. Dragan Mance, Ogulin, K 26. Dr. Blaž Il i j a n i ć, Ludbreg, K 66. Udova liječnika I. K. liječnički honorar K 100. Dr. Hermann Fischer, B jelovar K 100. K ao redoviti godišnji prinosnici s prinosom od 6 K dri. K o p r i ć Ivo i B u r i ć Marko. Dr. O. Weiss, z. s. blagajnik. Redovita glavna skupština zb ora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu bit će u četvrtak dne 30. siječnja u 6 sati po podne u operacionoj dvorani bolnice Crvenoga križa u obrtnoj školi sa slijedećim dnevnim redom : 1. Pozdrav predsjednika. 2. Izvještaj tajnika. 3. Izvještaj blagajnika. 4. Izvještaj pregledača računa. 5. Ustanovljenje proračuna za god Opredijeljenje prinosa zbora pripom oćnoj blagajni. 7. Izvještaj knjižničara. 8. Predlog o isključenju. 9. Izbor začasnih i dopisujućih članova. 10. Izbor članova časnoga suda. 11. Izbor pregledača računa. 12. Izbor upravnog odbora na tri godine. 13. Socijalna pitanja. 14. Eventualni predloži. Odbor. Dogovor za glavnu skupštinu bit će u četvrtak d n e 23. siječnja o. g. u 7 sati na večer u operacionoj dvorani bolnice Crvenoga križa. Radi velike važnosti ovog dogovora (kandidacija odbora) pozivaju se članovi, da u što većem broju dodju na taj dogovor. Redovita mjesečna skupština Zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu bit će u p e t a k d n e 31. s i j e č n j a u 6 sati poslije podne u operacionoj dvorani bolnice Crvenoga križa s ovim dnevnim redom : 1 Izvješće predsjednika. 2. Dem onstracije bolesnika i preparata. 3. Eventualni predloži. Odbor. List izlazi 15. u m jesecu na 2 do 5 arka. Članovi»Z bora liječnika«dobivaju ga badava Pretplata za nećlanovc iznaša na godinu K 30., na pol godine K 15. : u inozem stvo godišnje K 32.. R ukopisi i svi dopisi šalju se na: Uredništvo»Liječničkog V i j e s n i k a «dr. Lazar Novković S tenjevac k od Zagreba, zem. zavod za um obolne. T elefon 214. Članarina, pretplate i sve ostale novčane pošiljk e šalju se ili uplatnim listom hrv. poštanske štedionice»zboru liječnika«ili poštanskom doznačnicom blagajniku dru. Oskaru W e i s s u, Zagreb, N ikoiićeva ul. 8. Telefon 762. R ek lam acije radi»l iječn ičk og V ijesn ika«imadu se izravno upraviti na Hrv. štamparski zavod u Zagrebu, N ikoiićeva ul. 8. Oglase računam o prema našem cjeniku, koji na zahtjev kretom pošte šaljem o. M olim o u ime redovitog olprem anja lista, da nam se odmah točno javi svaka prom jena boravišta. Zaključak redakcije 5. u mjesecu. V lasnik i izdavatelj:»zbor liječnika kralj. H rvatske i Slavon ije«u Zagrebu. U rednik: dr. Lazar Novković. Tisak Hrv. štam parskog zavoda d. d. u Zagrebu.

31 Prilog Liječničkoga Vijesnika br Imenik članova Zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu za godinu (Po stanju od 31. prosinca 1918.) Upravni odbor Zbora liječnika kraljevina Hrvatske i Slavonije u Zagrebu u godini Predsjednik: Prof. dr. Dragutin vitez M ašek Bosnodolski. Potpredsjednik: P rof dr. M iroslav pl. Čačković Vrhovinski. I. tajnik: Dr, Radenko Stanković. II. tajnik: Dr. Vladimir Jelovšek. Blagajnik: Dr, Oskar Werss. Knjižničar: Dr. Janko vitez Thierry. Odbornik: Dr. Franjo Durst. Dr. Lazar N ovković, urednik»l. V.«. Zamjenici odbornika: Dr. Ivan Haslinger. Dr. Aleksandar Kuhar. Pregledači računa: Dr. Vladim ir Katičić. Časni sud: Dr. Pavao Ćulumović. Dr. Antun Gottlieb. Dr. Kurt Hühn. Dr. R adovan pl. M arković. Dr. A nte Pavelić. 1

32 2 A. Začasni članovi, 1. Dr, vitez Bleiw eis Trsteniški Demeter, deželni zdravstveni nadzornik na Kramjskem, Ljubljana, 1913.* 2. Dr. Chodounsky Dragutin, red. profesor farm akologije u m. itd., Praha, (dop. član od g ). 3. Dr. Danić Jovan, ravnatelj bolnice za duševne bolesti, potpredsjednik glavnoga sanitetskoga savjeta, urednik Srpskog Arhiva za celokupno lekarstvo, itd., Beograd, Dr. D om ac Julije, sveučilišni profesor farm akognozije, Zagreb, Dr. Erben Josip, profesor, ravnatelj statističkog ureda glavnoga grada Prahe itd., Praha-Smihov, Dr. G jorgjević Vladan, kr. srpski ministar predsjednik izvan si. itd., Beograd, Dr. G orjanović-k ram berger Dragutin, sveučilišni profesor itd., Zagreb, (dop. član od g ). 8. Dr. G regorič Vinko, predsjednik»društva zdravnikov na Kranjskem «, primarni liječnik zem. bolnice, Ljubljana, (red. član od g ). 9. Dr. Heinz Antun, sveučilišni profesor botanike i. si. itd., Zagreb, Dr. Hlava Jaroslav, sveučilišni profesor patološke anatomije češkog medic, fakulteta, predsjednik»društva čeških liječnika«itd., Praha, Dr. Janeček Gustav,.sveučilišni profesor kem ije itd., Zagreb, (dop. član od g ) 12. Dr. Jovanović-B atut Milan, profesor higijene i sudbene medicine u Velikoj školi itd., Beograd, (dop. član od g ). 13. Dr. Kosirnik Ivan, žup. fizik i ravnatelj bolnice u m. predsjednik zdravstvenog vijeća, Zagreb, (red. član od g ), ut. 14. Dr. M üller Kolom an, sveučilišni profesor nutarnje medicine, ravnatelj b olnice sv. Roka, predsjednik zdravstvenog vijeća, Budapest, (dop. član od g ) 15. Dr. O tt pl. Dmitrij Oskarović, profesor ginekologije i prim aljstva itd., Petrograd, Dr. Pešina M atija, profesor pedijatrije češkog medic, fakulteta, glavni tajnik slav. liječničkog odbora, Praha, Dr. Reichwein Dragutin, zem. praliječnik u m., zdravstveni savjetnik, Zagreb, (red. član od g ), ut.**, 18. Dr. R oth Vladim ir K arlović, sveučilišni profesor neurologije itd., Moskva, Dr. vitez R ydygier Ljudevit, sveučilišni profesor kirurgije itd., Lw ćw, Dr. Subotić V ojslav, šef odjela državne bolnice, B eograd (red. član od g , dopisujući član od g ) 21. D W ickerhauser T eodor, sveučilišni profesor, zem. zdravstveni savjetnik, Zagreb, (red. član od g ), ut. 22. Dr. Z olotović G ju n, privatni liječnik, Sofija, Dr. Župane Franjo, zdravstveni izvjestitelj zem aljske vlade, Ljubljana, * O dn osi se n a g o d in u, kada je pristupio zboru, o d n osn o izabran začasnim ili d o- pisujućim članom. \ ** O dnosi se na p rip om oćn u blagajnu : ut. = utem eljitelj ; ut. upi. -- utemeljitelj k oji uplaćuje; prin. 6 K = prinosnik sa 6 K godišnjeg prinosa.

33 3 B, Dopisujući članovi, 1. Dr. Bujwid Odo, sveučilišni profesor higijene, Krakow, D r. Jovanović Jovan I., primarni liječnik državne bolnice, Beograd, D r.m anassein M ihajlo Petrović, profesor na medicinskoj akademiji i urednik ruskoga M edicinskoga Vijesnika, Petrograd, D r. Rusev M a rin, fizik okružja sofijskoga, Sofija, Dr. V esely Antonin, sveučilišni profesor nutarnje medicine češkog medic, fakulteta, Praha, C, Redoviti članovi, 1. Dr. Abjanić Ilija, općinski liječnik, Imotski, (D alm acija), 1897., ut. 2. Dr. A lbert R oko, žup» fizik, B rod na S., 1894., prin. 6 K. 3. Dr. A leksander Oskar, sukromni liječnik, Zagreb, Ilica Kr. 40, 1901., prin. 6 K. 4. Dr. Aliinan Dragan, žup. fizik, Vukovar. Zimi: Zagreb, Rairterova ulica 7, Dr. Altm an Edmund, vojni nadliječnik, Virovitica, 1918., prin. 20 K. 6. Dr. A ltstädter Žiga, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 28, 1896., prin. 6 K. 7. Dr.- Am ruš Milan, predstojnik vladinog odjela za bogoštovlje i nastavu u m., Zagreb, A kadem ički trg 5, Dr. A nger Antun, kotarski liječnik, O točac, 1916., prin. 6 K. 9. Dr. A n tolković pl. Kalinski Josip, sukromni liječnik, Zagreb, Trg Franje Josipa 13, 1885., ut. 10. Dr. Arambašin Joso, sudski liječnik, Split, (D alm acija), Dr. A rch Franjo, županijski fizik u m., Požega, Dr. A rneri Vlaho, općinski liječnik, K orčula (Dalm acija), Dr. A tanacković, kot. liječnik i ravnatelj bolnice, Cazin, Dr. B aboselac Ivan, pom oćni liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zagreb, V i nogradska cesta 76, Dr. Bachman V jekoslav. žup. fizik, Pregrada, Dr. B ačić Nikola, općinski'i blagaj. liječnik, Sušak, 1893., prin. 6 K. 17. Dr. Bajić pl. Ilija, gradski fizik, Mitrovica, Dr. Bakarčić Frane, sukromni i kupališni liječnik, Opatija. (Istra), D r. Balogh pl. Nikola, općinski liječnik, Indjija, 1886., prin. 6 K Dr. Band Aleksandar, glavni liječnik okr. blagajne, Zemun, 1904., prin, 6 K. 21. Dr. Barac Mihovil, žup. fizik, Požega, 1894, 22. Dr. Barbot Ivan, pom. liječnik u zem, zavodu za umobolne u Stenjevcu, ut. upi Dr. Barić Viktor, kotarski liječnik, Velika Gorica, 1912., prin, 6 K,, 24. Dr. B arković Dragutin, primarni liječnik gradske javne bolnice, Sisak, 1894., prin. 12 K. 25. Dr. Baturić Petar, općinski liječnik, Pučišće, (Dalm acija), 1896., prin. 6 K. 26. Dr. Bauer Žiga, sukromni liječnik, B rod na S., Dr. B aylon Ante, općinski/liječnik, Biograd na moru, (D alm acija), Dr. B egić Milan, kotarski liječnik, Glina, 1902., prin. 6 K. 29. Dr. Beil Gustav, županijski fizik u m., zem. zdravstveni savjetnik, Varaždin, 1886., prin. 6 K. 30. Dr. B elić Viktor, kotarski liječnik, Daruvar, Dr. B enčević Josip, pom oćni liječnik bolnice mil. sestara, Zagreb Dr. Bendoni Josip, općinski liječnik, Cavtat, (Dalm acija), Dr. B erić Gjuro, kotarski liječnik, Županja, 1896., ut..34. Dr. B erković Franjo, liječnik trgovišta, Daruvar, 1901., prin. 10 K. 35. Dr, Beuc Ivan. pom. liječnik bol. mil. sestara, Zagreb, 1913., prin. 6 K,

34 4 36. Dr. Biankini Ante, sukromni liječnik, Chicago III., 3213, Indiapa A ve, U. S. A., Dr. Bibica Baldo, općinski liječnik, Gruž (D alm acija), Dr. Bičanić Ivo, županijski fizik i primarni liječnik, ravnatelj bolnice, Pakrac, 1912., prin. 10 K. 39. Dr. B ijelić Saimojlo, općinski liječnik, Erdevik, 1909., prin. 6 K. 40. Dr. Blašić Albin, nadliječnik, B jelovar, 1917., prin 15 K. 41. Dr. B lašković Aleksandar, kotarski i primarni liječnik bolnice, Osijek, 1908., prin. 10 K. 42. Dr. Blau Hinko, gradski fizik, Varaždin, 1894., prin. 6 K. 43. Dr. Blaž Vladimir, sukromni liječnik, Rijeka, 1897., ut. 44. Dr. B lažek Jaroslav, županijski fizik, B rod na Savi, Dr. B lažeković Ivan, gradski kot. i blag. liječnik, Sisak, 1903., prin. 6 P. 46. Dr. B ledšnajder Gracijan, sukromni i uznički liječnik, Karlovac, 1901., prin. 6 K. 47. Dr. B leicher Martin, sanitetski nadzornik, Bihać, (B osna), 1914., prin. 6 K. 48. Dr. B ogić Grga, kot. liječnik, Imotski, (D alm acija), Dr. B okonjić Štaka, pom oćna liječnica u bolnici milosrdnih sestara u Z a grebu, 1916., prin. 6 K. 50. Dr. B onetić Niko, ravnatelj sanatorija, Sušak, Dr. B orić Uroš, gradski kot. liječnik, M itrovica, 1906., prin. 6 K. 52. Dr. B otteri Ivan Hugo, primarni liječnik i ravnatelj zem. bolnice, Šibenik, (D alm acija), Dr. B ožić Janko, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, 1915., prin. 6 K. 54. Dr. Breberin Eugen, županijski fizik, Novska, 1893., prin. 6 K. 55. Dr. B reitw ieser Hinko, kupališni liječnik, Lipik, Dr. Brlić A ndro, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, 1917., prin, 6 K, 57. Dr. Brlić, Dcbroslav, gradski fizik, Brod na Savi, Dr. B rodjovin M irko, zubar, Zagreb, N ikoiićeva ulica 1, 1911., prin. 20 K. 59. Dr. Budisavljević pl. Prijedorski Julije, asistent kirurške klinike, Innsbruck, 1913., prin. 6 K, 60. Dr. Bulat Silvije, općinski liječnik, Sinj, (D alm acija), 1904., prin. 6 K. 61. Dr. Butorac G juro, kot. liječnik i ravnatelj bolnice, Virovitica, 1909., prin. 6 K. 62. D p Buzolić Joso, opć, liječnik, Janjina, (D alm acija), D j. Catti G juro, primarni liječnik gradske javne opće bolnice u m., pravi član zdravstvenog vijeća za pomorsku oblast, predsjednik grad. zdravstvenog vijeća, Rijeka, Dr. Certin Dragutin, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, Zrinjevac 2, 1915., prin. 6 K. 65. Dr. Cirković Juraj, gradski fizik, Bakar, 1900., prin. 6 K. 66. Dr. Colombani Filip, primarni liječnik i ravnatelj zem. bolnice, Split, Dr, Crkvenac Mirko, kot. liječnik, Krapina, 1899., prin. 10 K. 68. Dr. Crlenjak M ilan Vladimir, županijski fizik, primarni liječnik i ravnatelj bolnice milosrdnih sestara, Zemun, 1897., prin. 6 K. 69. Dr. Culek Antun, kotarski liječnik, Slunj, 1897., prin. 6 K. 70. Dr. ćep u lić V la dimir, asistent ortopedske bolnice, Zagreb, 1915., prin. 6 K. 71. Dr. Ćulumović Pavao, županijski fizik, ravnatelj opće javne bolnice pod državnom upravom, zdravstveni savjetnik, Zagreb, Preradovićeva ulica 9, 1893., ut. 72. Dr, Čačinović Milan, zubar, Osijek, 1903., prin. 6 K.

35 5 73. Dr. Čačković pl. Vrhovinski Miroslav, sveučilišni profesor i primarni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, zdravstveni savjetnik, Zagreb, G ajeva ulica 7, 1895., ut. 74. Dr. Čanić Ivan, kotarski liječnik, Brinje, 1896, 75. Dr. Čubelić Radoslav, sukromni liječnik, Cirkvenica, Dr. Čučković G forgje, općinski liječnik, Šimanovci, Dr. Dabović Kajetan, općinski liječnik, Kastav, (Istra), 1900., prin. 6 K. 78. Dr. Dabranić Ivan, asistent prim aljskog učilišta i zem. rodilišta, Zagreb, 1914., prin. 6 K. 79. Dr. Daneš Jaroslav, županijski fizik, ravnatelj i primarni liječnik žup. b olnice, Mitrovica, Dr. Deanović Mile, kotarski liječnik i asistent na prlm aljskom učilištu i zem. rodilištu u Zagrebu, Dr. D ebeljak Lujo, općinski liječnik, Orahovica, 1912., prin. 10 K. 82. Dr. Deutsch Aleksandar, sukromni liječnik, Vinkovci, 1909., prin. 6 K. 83. Dr. Deutsch M iroslav, nadliječnik, Zagreb, Dr. Dežman M ilivoj, primarni liječnik oporavilišta Brestovac, Zagreb, Trg Khuen H edervarya br. 3, 1897., prin. 6 K. 85. Dr. Dima Dušan, fizik trgovišta, Ruma, Dr, Dim ović Gjuro, zubar, Zagreb, Jurišićeva ulica 1, Dr. Ditz Erik, kotarski liječnik, D olj. M iholjac, 1913,, prin. 6 K. 88. Dr. D ivković Milutin, gradski kotarski liječnik, Zagreb, M arovska ulica 25, 1904., prin. 8 K. 89. Dr. D obrodolac Jovan, općinski liječnik, Beška, 1906., prin. 6 K. 90. Dr. D om ac Julije, pom oćn i liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zagreb, Trg Franje Josipa 8, 1913., prin. 6 K. 91. Dr. Dražić Mate, općinski liječnik, M ilna na Braču, Dr. D rinković M ato, općinski liječnik i povjerenik Narodnog V ijeća SHS. za narodnu obranu, Šibenik, (D alm acija), Dr. Durst Franjo, profesor prim aljstva u zem. rodilištu, zdravstveni savjetnik, Zagreb, M arovska ulica 23, 1900., ut. 94. Dr. Eckstein David, gradski kot. i blag. liječnik, Sisak, 1905., prin. 6 K. 95. Dr. Eisenbacher Franjo, žup. fizik, kućni liječnik zem, kaznione Lepoglava, 1889., 96. Dr. Eisenstädter David, nadliječnik, 1915., prin. 6 K. 97. Dr. Elek Aleksandar, blagajnički liječnik, Sušine-Gjurgjenovac, Dr. Engl M avro, općinski liječnik, Ilok, 1913., prin. 6 K. 99. Dr. Ernst Aleksandar, liječnik i zdravstveni savjetnik drž. željeznice, V a raždin, Dr. Fabijanić Hugo, sukromni liječnik, Sušak, Dr. Fabijanić Nikola, općinski liječnik, V olosko, (Istra), Dr, Fein Gejza, blagajnički liječnik, Osijek, Dr. F eretić Ivan, zubar, Sušak, Dr. F erić Milan, žup. fizik, Slatina, 1888., prin. 10 K Dr. F erkić M irko, općinski liječnik, Vinica, 1913., prin. 6 K Dr. Ferri Antun, općinski liječnik, Split, (Dalm acija), 1894., ut Dr. Fichtner Leonardo, grad. kotarski liječnik, Osijek, 1917., prin. 6 K Dr. Fischer A rnold, blagajnički liječnik, Beočin, Dr. Fischer pl. Bela, žup. fizik i prim am i liječnik bolnice, Osijek, Dr. Fischer Herman, gradski fizik, Bjelovar, Dr. Fischer Jaques, kotarski i blagajnički liječnik, Zagreb, Duga ulica 4, Dr. Fischer Ljudevit, kot. liječnik zakladne bolnice, Zagreb, 1912, 113. Dr. Fischer pl. Mavro, začasni trgovišni fizik, Ruma, 1893., ut Dr. Fischer Rikard, nadliječnik, B jelovar, 1917., ut.

36 Dr. Fischer' Simo, kupališni liječnik, Daruvar, 1897., prin. 6 K Dr. Florschütz Vatroslav, kotarski i primarni liječnik bolnice, Osijek, 1905., prin. 6 K Dr. F odor Ivan, kotarski liječnik, Zlatar, 1906., prin. 6 K Dr. Forenbacher, August, nadliječnik, Dr. Fouque Lujo, općinski liječnik, Grohote na Šolti (Dalm acija), 1916,, prin. 6 K Dr. Frait Franjo, kotarski liječnik, M arija Bistrica, Dr. Fried Kolom an, kotarski liječnik, Zagreb, Dr. Friedrich Šišman, zubar, Zagreb, Preradovićev trg 1, Dr. Fröhlich 'Iso, sukromni liječnik, Zagreb, Ilica br. 21, Dr. Fuchs Josip, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 4, Dr. Gajić Dušan, općinski liječnik, Golubinci, Dr. Gavranćić Milana, pom oćna liječnica bolnice mil. sestara, Zagreb, Dr. Gentilizza Juraj, kotarski liječnik, Hvar, (D alm acija), Dr. G eorgević Pera, kotarski liječnik, Vinkovci, D r. G jorgjeuić G jorgje, sukromni liječnik, Zagreb, Jelačićev trg 3, Dr. G jurić V jekoslav, općinski liječnik, M ali Bukovec, Dr. Glasgall Manfred, sukromni i blag. liječnik, Varaždin, Dr. Glück Aleksandar, primarni liječnik zem. bolnice, Sarajevo, 1917., prin, 12 K Dr. G lücks Robert, zubar, Bjelovar, Dr. Gojtan Stjepan, sukromni i blag. liječnik, Osijek, Dr. Goldschm iedt Žiga, općinski liječnik, Vukovar, Dr. Gottlieb Albert, općinski liječnik, Vukovar, Dr. G ottlieb Antun, županijski fizik i primarni liječnik zakladne bolnice pod državnom upravom, zdravstveni savjetnik, Zagreb, 1905., ut Dr. Goitschalk Frarljo, pom orski stožerni liječnik u m., gradski fizik, Osijek, Dr. G rčić Branislav, sukromni liječnik, Vinkovci, Dr. Grčić K ristofor,, pom oćni liječnik pokr. bolnice, Arbanasi-Zadar, (Dalm acija), Dr. Grčić Sima, općinski liječnik, Irig, 1912., prin. 6 K Dr. 'Grgurić Mihovil, kot. liječnik, Čazma, Dr. Grgurina Ante, sukromni i kupališni liječnik, Opatija, (Istra), Dr. Griesz Žiga, općinski liječnik, Našice, Dr. G ross M avro, sukrom ni-liječnik, Karlovac, Dr. G rospić Ferdo, županijski fizik, Gospić, Dr. Gruenwald August, kotarski liječnik i učitelj higijene na gimnaziji, Osijek, 1900., ut Dr. Gundrum Fran, gradski fizik, zdravstveni savjetnik, Križevac, 1888., ut. upi Dr. G utschy Antun, županijski fizik, Sisak, 1891., prin. 6 K Dr. G utschy Franjo, županijski fizik i primarni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, Bregovita ulica 1, 1895,, ut Dr. Gutschy Ljudevit, predstojnik zemalj. higijensko-bakterijološkog zavoda, Zagreb, Prilaz 67, 1903,, prin. 10 K Dr. Hakl Gustav, pom oćni bolnički liječnik, Osijek, 1912., 153. D r. Haladi M iroslav, kotarski liječnik pridijeljen zem. vladi, Zagreb, Berislavićeva ulica 14, Dr. Haslinger Ivan, gradski kotarski i blagajnički liječnik, Karlovac, 1898., prin. 6 K.

37 155. Dr, Havliček Josip, odsječni savjetnik zem. vlade, upravitelj zem. zavoda za proizvadjanje animalnoga cjepiva, Zagreb, Gundulićeva ulica 57, 1885., prin. 6 K Dr. Havliček Ljudevit, kotarski liječnik u m., Zagreb, Hatzova ul. 20, Dr. Havliček Zlata, pom oćna liječnica u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, 1913., prin. 6 K Dr. H erceg Rudolf, kotarski liječnikj Petrinja, 1904., prin. 6 K Dr. H ercog Žiga, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 3, 1897., ut Dr. Herlinger Ivan, sukromni liječnik, Opatija, (Istra), Dr. Hermann Izidor, općinski liječnik, Lipik, Dr. Hermann Robert, zubar, Karlovac, 1907., prin. 6 K Dr. H erzog Ivan, kotarski liječnik zakladne bolnice' pod državnom upravom, Zagreb, Bakačeva ul. 1, 1910., prin, 6 K Dr. Hiršl (H orvat) Viktor, blagaj. i sukromni liječnik. Zagreb, Frankopanska ulica 16, 1904., prin. 6 K Dr. H očevar Antun, stožerni liječnik, 1907., ut Dr. Hoffmann A dolf, sukromni liječnik, Terezovac, Dr. Hofmann Erna, pom oćna liječnica zakladne bolnice pod drž. upravom, Zagreb, 1917., prin. 6 K Dr. Horäk Ervin, kotarski nadliječnik, Gradačac, (Bosna), Dr. H oretzky Bernhardt, kotarski liječnik, Zemun, Dr. H orovitz Franjo, sukromni liječnik, Zagreb, M arije Valprije ul. 8, Dr. Horn M avro, kotarski nadliječnik, Bos. N ovi (Bosna), 1902, 172. Dr. Hribar Josip, kotarski i primarni bolnički liječnik, Velika Gorica, 1901., ut Dr. Hiihn Kurt, županijski fizik i primarni liječnik u bolnici milosrdnih sestara, zem aljski zdravstveni savjetnik, Zagreb, Jelačićev trg 5, 1900,, prin. 6 K Dr. Ilijanić Blaž, kotarski liječnik, Ludbreg, 1910., prin. 10 K Dr. Ivković Gjuro, sukromni liječnik, Zagreb, N ikoiićeva ul. 1, 1891., ut Dr. Jagić pl. Nikola, izv. sveučilišni profesor i primarij, W ien VIII., Schlösselg. 22, Dr. Jakovčić Mato, zapovjednik rezervne bolnice, B eograd (Srbija), Dr. Jakšić Katarina, pom oćna liječnica u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, D raškovićeva ulica 34, 1916., prin. 10 K Dr. Jambrišak Janko, kot. liječnik, Karlovac, Dr. Jambrišak M ilivoj, zubar, Zagreb, Jelačićev trg- 1, Dr. Janson Bogumil, kot. liječnik, Ogulin, 1904., prin. 6 K Dr. Jellinek G juro, zubar, Zagreb, Ilica 11, 1910., prin. 6 K Dr. Jelovšek Vladimir, sukromni i blagaj. liječnik, Zagreb, Bregovita ul. 2, 1906., prin. 6 K Dr. Joanović M ihajlo, nasl. izvanredni sveučilišni profesor i predstojnik higijenskoga zavoda na sveučilištu, zem. zdravstveni savjetnik, Zagreb, Trg Ante Starčevića 3, 1897., ut Dr. J oković R oko, ravnatelj sanatorija, Zagreb, Jelisavina ul. 18, Dr. Josipović pl. Ljudevit, K urilovcc k od Vel. Gorice, 1893., ut Dr. Jovanović Petar, županijski fizik, Klanjec, 1892., ut Dr. Jurak Ljudevit, županijski fizik i prosektor, zem. zdravstveni savjetnik, Zagreb, 1913., prin, 6 K Dr. Juraković M ato, općinski liječnik, Makarska, (Dalm acija), Dr. Juranović Martin, županijski fizik, ravnatelj opće javne županijske b olnice, Petrinja, Dr. Juratović M ijo, općinski i lječilišni liječnik, Samobor, 1900., prin. 6 K. 7

38 Dr. Jurčić Filip, kot. liječnik, pridijeljen bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, R elkovićeva ul. 6, 1905., prin. 6 K Dr. Jurinac Dušan, primarni liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zemun, 1910., prin. 6 K Dr. Jurjević pl. Josip, kotarski i blagajnički liječnik, Dugoselo, Dr. K aiser Makso, zubar, Osijek,^ Dr. Kallivoda Stjepan, županijski fizik, zdravstveni savjetnik, Zagreb, 1886., ut Dr. Karaman Duje, sukromni liječnik, Trst, Dr. Karlić Nikola, kotarski liječnik, ravnatelj i primarni liječnik županijske bolnice, B jelovar, Dr. K arović Dušan, općinski liječnik, Tijesno (D alm acija), 1913., prin. 6 K Dr. K asum ović Mirko, gradski fizik, Koprivnica, D r. Katičić Vladimir, vrhovni državni zdravstveni nadzornik, Zagreb, Gajeva ulica 53, 1893., prin. 6 K Dr. K atušić Božidar, općinski liječnik, D olnji M iholjac, Dr. K atz Artur, kot. liječnik, N. Gradiška, 1906., prin. 6 K Dr. K eszler Danilo, općinski i blagaj. liječnik, Sotin, 1906., ut Dr. Kindl Josip, žup, fizik, Ilok, 1894., prin. 6 K Dr. Klaić Ljubo, liječnik pokrajinske bolnice, Arbanasi-Zadar (Dalmacija), Dr. K leinberger Gustav, sukromni liječnik, Zagreb, Trg Franje Josipa 1.8, Dr. Kleinkind Rikard, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 1, 1911., prin. 6 K Dr. K lem enčić A ndrija, kotarski liječnik u miru, općinski liječnik, Lovinac, Dr. K nežević Mile, kotarski liječnik, N ovi M arof, 1909., prin. 6 K Dr. Knopp Ferdo, gradski fizik u m., zem. zdravstveni savjetnik, Osijek, Dr. Kobali Ljudevit, gradski kot. liječnik, Zagreb, 1914., prin. 6 K Dr. K obler G ejza, W ien I., Seilerstätte 30, 1897., prin. 6 K Dr. Kočuvan Franjo, kotarski i prim am i liječnik bolnice mil. sestara, Zemun, 1906., ut., prin. 30 K Dr. K oczyhski G juro, stožerni liječnik, Zagreb, Gundulićeva ulica 8, prin. 6 K, 216. Dr. K oerb el Herman, gradski liječnik i upravitelj gradske bolnice, Bihać (Bosna), 1909., prin. 6 K, 217. Dr. Kohlbach Otokar, blagaj. i željez. liječnik, Osijek, 1912., prin. 10 K Dr. K ohout Bogumil, općinski liječnik, Ivanić grad, 1897., prin. 6 K Dr. K on jević Dimitrije, općinski liječnik, Čerević, Dr. K orenić Juraj, vojni pom. liječnik, Moslavina, 1918., prin. 10 K Dr. K ornfeld M arcel, sukromni liječnik, V el. Ston (D alm acija), Dr. K ošić M ijo, općinski i kupališni liječnik, K raljevica, 1900., prirt. 10 K Dr. K ostić G jorgje, općinski liječnik, Dal), 1907,, prin. 6 K Dr. K ovačević Antun, općinski liječnik, Orebić (Dalm acija), Dr. K ovačević Milan, sukromni liječnik, Zagreb, Jelačićev trg 12, Dr, K ovačić Emanuel, gradski fizik i primari) bolnice, Brod na Savi, 1898., prin. 6 K Mag. chir. Kovarik Vendelin, kot. liječnik u m., Virovitica, Dr. K rajec Otmar, gradski fizik, Ljubljana, Dr. Kraus Gustav, općinski liječnik, D jakovo, Dr. K riž Lujo, kotarski liječnik, Pakrac, Dr. Krutina Josip, kotarski nadliječnik i upravitelj kotarske bolnice, Doboj (Bosna), Dr. Kuhar Aleksandar, gradski kotarski liječnik, Zagreb, Jurišićeva ul. 3, 1893., prin. 10 K.

39 Dr. Kuhar-Durlen August, sukromni liječnik, Rijeka, Dr. Kuhn Antun, kotarski liječnik, Nuštar, Dr. Kuhn Ivo, pom oćni liječnik gradske bolnice, Varaždin, 1916, 236. Dr. Kun Samuel, sukromni i blagaj. liječnik, B rod na Savi, 1897., prin. 6 K Dr. Kurajica B ožo, ravnatelj i primarni liječnik zemaljske bolnice, Šibenik, (D alm acija), Dr. Labaš pl. B laškovečki Franjo, županijski fizik, Osijek, Dr. Landr Gustav, vlasnik sanatorija, Opatija (Istra), Dr. Lang Artur, županijski fizik, dodijeljen zem. vladi, Zagreb, Sveučilišni trg 7, Dr. Laniar Stanislav, linijski liječnik, Šibenik, Dr. Laufka Viktor, općinski liječnik, Plaški, Dr. Lazarus Filip, općinski i blagajn. liječnik, V alpovo, 1891., prin. 6 K Dr, Lederer Arm in Lavoslav, blagaj. i željez. liječnik, Vinkovci, Dr. Lederer Eduard, kotarski liječnik, M itrovica, 1900, 246. Dr, Ljubić Šime, kotarski liječnik, K orčula (Dalm acija), Dr. Lochert Josip, državni zdravstveni nadzornik, 1886., ut Dr. L oew Ljudevit, gradski liječnik, Lovran (Istra), 1891., prin. 8 K Dr. L oew y Hinko, sukromni liječnik, Zagreb, Preradovićev trg 2, 1911., prin. 6 K Dr. L öw y Otto, vojni nadliječnik, Zagreb, Dr. Lončarek Milan, kotarski liječnik, Krapina, 1905,, ut Dr. Lukanović Davor, općinski liječnik, Čavle, Dr. Lušić-M atković Vinko, županijski fizik, primarni liječnik u zakladnoj bolnici, Zagreb, Trg Franje Josipa 16, Dr. M achaček Franjo, općinski liječnik, V irje, 1912, 255. Dr. M achiedo Jerko, zdravstveni asistent, Zadar (D alm acija), Dr. M agdić Ivan, kotarski liječnik u m., Ludbreg, 1876., prin. 6 K Dr. M aiksner Ivan, primarni liječnik grad. bolnice, županijski fizik, Varaždin, 1896,, prin. 6 K, 258. Dr. M aksim ović G jorgje, sukromni liječnik, Ruma, Dr. M aksim ović Obrad, grad. kotarski liječnik, Srijemski K arlovci, 1914., prin. 6 K Dr. M alec Bogdan, pom oćni liječnik u bolnici milosrdnih sestara i blagajnički liječnik, Zagreb, Frankopanska ulica 12, 1898, 261. Dr. M alvić Jakov, viši kotarski liječnik, Split (D alm acija), Dr. M ance Dragan, županijski fizik, ravnatelj bolnice, Ogulin, 1898,, prin, 10 K Dr. Mandich Šime, stožerni liječnik u m., W ien III., Baumgasse 23-25, Dr. M anojlović Dmitar, kotarski liječnik u m., W ien IV., Gusshausgasse 8, ' 265. Dr. M antel Sebastijam, stožerni liječnik, Zagreb, Dr. M arčelić Ivan, ravnatelj zem. bolnice, A rbanasi-zadar (D alm acija), 1894., prin. 6 K Dr. M arie V ojislav, pukovnijski liječnik, Zagreb, Dr. M arinović Baldo, općinski liječnik, Obrovac (D alm acija), Dr. M arković Josip, županijski fizik, Gospić, 1893., prin. 10 K Dr. M arković pl. Radovan, povjerenik Narodnog V ijeća SHS za zdravstvo, Zagreb, G ajeva ul. 32, 1912,, prin. 6 K Dr. M arošević Josip, gradski kotarski liječnik, Zagreb, 1913., prin. 6 K Dr, M artechini Baldo, općinski liječnik, Dubrovnik (D alm acija), } Dr. Martin Kazimir, općinski i blagajnički liječnik, Popovača, 1899, 274. Dr. Martinis Josip, općinski liječnik, Starigrad na Hvaru (D alm acija), 1889.

40 Dr. M ašek vitez BoSnodolski Dragutin, sveučilišni profesor, zem. zdravstveni savjetnik, primarni liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zaćreb, Samostanska ul. 16, 1890., ut. 276 Dr. Matica Makso, kotarski liječnik, d odijeljen zakladnoj bolnici pod zem. upravom, Zagreb, Rainerova ul. 8, 1904., prin. 6 K Dr. M atković Ante, općinski liječnik, Zadar (D alm acija), 1904, 278. Dr. M atković Ivan st., generalni štopski liječnik u m., Zagreb, Draškovićeva ul. 12, 1886,, ut. ' 279. Dr. M edved Josip, gradski kotarski liječnik, Zagreb, Ilica 83, Dr, Michal Većeslav, općinski liječnik, Gorjan, 1909., prin. 6 K Dr. M ichl Danijel, pom oćni liječnik, K raljevica, 1917., prin, 6 K Dr. M ihajlović Branko, općinski liječnik, Tovarnik, 1906., prin. 6 K Dr. M ikucki vitez Ladislav, primarni liječnik bos.-herc. zem. bolnice, Sarajevo, Dr. Mikuličić M iroslav, red. sveučilišni profesor, Zagreb, Dr. Milašinović G jorgje, općinski liječnik, Vinkovci, Dr, Milić Srećko, blagajnički liječnik, Osijek, Dr. M iličić Milan, grad. kotarski i željeznički liječnik, Zagreb, Ulica M arije V alerije 6, 1906,, prin. 9 K Dr. Milobar Karola, sukromna liječnica, Zagreb, K aptol 3, Dr. M ilutinovic Sava, kotarski liječnik, Stara Pazova, Dr. M indszenthy Rudolf, pukovnijski liječnik, Zagreb, M edulićeva ul. 23, Dr. M ioković Dušan, općinski i željeznički liječnik, Gjulaves, 1908, 292. Dr. Miškovi'ć Jovan, sukromni liječnik, Ruma, Dr. M ixa Milan, kupališni liječnik, K arlove V ary (Češka), Dr. M ladenović pl. Košta, županijski fizik i ravnatelj bolnice, N. Gradiška, Dr. M od oš pl. Stjepan, kotarski liječnik u m,, Zagreb, Zrinjski trg 18, Dr, M ojić M iloš, sukromni liječnik, M itrovica, Dr. M onašević Vojin, općinski liječnik., Kamenica, Dr. M rvoš Nikola, rudnički liječnik, B or (Srbija), Dr. Muačanin Jovan, gradski kotarski liječnik, Osijek, Dr. M uaćević Branko, kotarski liječnik i ravnatelj bolnice, Petrinja, Dr. Müller A d olf, zubar, W ien I., Opernring 17, 1891., ut Dr. M üller M iroslav, županijski fizik i primarni liječnik bolnice, Osijek, 1894., prin. 6 K Dr. Müller Otoii, sukromni i željeznički liječnik, Zagreb, Jelačićev trg 28, 1901., ut Dr. Muža A lfons, županijski fizik, ravnatelj i primarni liječnik bolnice, zem. zdravstveni savjetnik, Osijek, 1895., prin. 6 K, 305. Dr. N ed eljković Sava, gradski fizik, Zemun, 1894, 306. Dr. Nem ićić Milan, gradski fizik u m., zem. zdravstveni savjetnik, Meran- Untermais, Rathausstr. 12, 1878., ut Dr. Nenadović Jovan, kupališni liječnik, Lipik, 1902., prin. 6 K Dr. N enadović Nenad, kotarski liječnik, Šid, Dr. Neumann Jakob, sukromni liječnik, Varaždin, Dr. Neumann Julijo, općinski liječnik, Pakrac, 1897., prin. 6 K, 311. Dr. Neumann Žiga, kotarski liječnik, D jakovo, 1896., prin. 6 K Dr. N ikolajević Aleksandar, županijski fizik u m. i zemaljski zdravstveni savjetnik, N ova Gradiška, Dr. N jem irovski Hinko, blagaj. liječnik, N ova Gradiška, 1912,, prin. 6 K Dr. N ovaković Vlaho, sek. liječnik, kot. bolnica, PraHa. Kr. Vinohradv, prin. 6 K Dr. N ovković Dušan, kotarski liječnik, Slatina, 1903., prin, 6 K

41 316. Dr. N ovković Lazar, kotarski liječnik, pridijeljen kr. zem. zavodu umobolnih, Stenjevac, 1903., ut Dr.. O rešković pl. Breitenthurm Pavao, zübar, Sarajevo, Dr. Orlić Gjuro, općinski liječnik, Šibenik (Dalm acija), 19i2., prin. 6 K Dr. Gtio pl. Karlo, zdravstveni savjetnik pom orske oblasti, primarni liječnik gradske bolnice, Rijeka, Dr. O žbolt Josip, sukromni liječnik, Rijeka, Dr. Paladino Gaj o, općinski liječnik, Trogir (Dalm acija), Dr. Patzak Edo, gradski kotarski liječnik, Zemun, Dr. Pavelić Ante, zubar, potpredsjednik Narodnog V ijeća ŠHS., Zagreb, D almatinska ulica 2, 1897,, prin. 6 K Dr. Pavlaković Vladimir, kotarski liječnik, Kostajnica, 1914., ut Dr. Pavlović R adivoj, praktikant na klinici, Budapest, Dr. P ecotić-žuvotović Ante, općinski liječnik, Velaluka (D alm acija), Dr. P ejčić pl. Vilim, županijski fizik i'zem aljsk i zdravstveni savjetnik, B jelovar, Dr. P ejčić Lavoslav, gradski liječnik, Bijeljina (Bosna), 1902., prin. 6 K Dr. Pera Josip, okružni fizik, Danilov grad (Crna gora), Dr. Peričić Božo, primarni liječnik i ravnatelj pokr. zem. bolnice, Z adar-a r banasi (D alm acija), Dr. Perović Drago, red. sveučilišni profesor, Zagreb, Dr. P etković Svetislav, općinski liječnik, M orović, 1906., prin. 6 K Dr. Petrović Dušan, sukromni liječnik, Ruma, 1912., prin. 6 K Dr. Pisačić pl. H ižanovečki Hugo, općinski liječnik, Krašić, 1896., ut Dr. Plentaj Dragan, kotarski liječnik, Livno (Bosna), Dr. Pliverić Vladimir, vojni nadliječnik, Zagreb, 1918., ut Dr. Politzer Mavro, općinski liječnik,'l ipovljani, 1897., prin. 10 K Dr. Politzer Nataniel, županijski fizik i blagaj. liječnik, Kutina, 1893.,' prin. 6 K D i. Poljanić Vlaho, općinski liječnik, Mlini-Župa, Dubrovnik (Dalm acija), ' 340. Dr. Pollak Vilim, gradski fizik, Požega, 1895., prin. 10 K Dr. P opović Lazar, pridijeljen zakladnoj bolnici, Zagreb, 1906.; prin. 6 K Dr. Požarev Stevan, općinski liječnik, Surčin, Dr. Preindelsberger Josip, primarni lijbčnik bos.-herc. zemaljske bolnice, vladin i zem. zdravstveni savjetnik, Sarajevo, 1896., prin. 6 K Dr. Puljo Atanasija, kotarski liječnik, Zemun, 1905., prin. 6 K Dr Putsay Gjuro, blagaj. i željez. liječnik, Mitrovica, 1912., prin. 6 K Dr. Rac Ivan, kotarski liječnik, Udbina, 1914., prin. 6 K Dr. Rado Eugen, zubar, Zagreb, Jelačićev trg 5, Dr. R adojčić Košta, sukromni liječnik, zem. zdravstveni savjetnik, Zemun, 1893., prin. 6 K Dr. Radoničić Karlo, primarni liječnik, W ien, 1918., ut Dr. R adošević Eduard, zubar, Zagreb, M arije V alerije ul. 10, Dr. Radulaški Milan, asistent b.-h. zem. bolnice u Sarajevu, 1918., prin. 10 K 352. Dr. Rajska Elza, pom oćna liječnica u bolnici milosrdnih sestara, Zagreb, 1917, prin. 6 K., 353. Dr. Rajski Franjo, kot.,liječnik, Korenica, 1917., prin. 6 K Dr. Rechnitz Milan, željeznički liječnik, Osijek, Dr, Rechnitz M avro, županijski fizik u m., Ogulin, Dr. R echnitzer Slavo, kotarski liječnik, Ruma, Dr. Reich Julijo, stožerni nadliječnik, Zagreb, Jurišićva ulica , prin. 6 K Dr. Reichl Artur, zubar, Zagreb, Ilica 10,

42 Dr. R eizer Vladimir, županijski fizik, Zagreb, 1899, 360. Dr. R eih y Gustav, blagajnički liječnik, Daruvar, Dr. R iessner Danijel, suplenat na hrv. sveučilištu, Zagreb, Sv. Duh 4, 1907., prin. 8 K Dr. Richtarić Gjuro, gradski fizik, zdravstveni savjetnik, Zagreb, M ošinskijeva ulica 2, 1891., prin. 6 K, 363. Dr. Ristić Luka, gradski kotarski liječnik, B eograd (Srbija), 1911., prin. 6 K Dr. Rogina Julije, županijski fizik, Našice, 1897., prin. 12 K Dr. Rohrbacher M atija, kotarski liječnik, Pisarovina, 1903., prin. 12 K Dr. Roman A d olf, kotarski liječnik, Sušak, Dr. R osenzw eig Josip, kotarski liječnik u m., M itrovica, Dr. R osenzw eig Viktor, puk. liječnik, Zagreb, Dr. Roth Herman, kotarski liječnik, B jelovar, 1897., ut Dr. Rubinstein Aleksandar, puk. liječnik, Varaždin, Dr. R učević Stjepan, generalni stož. liječnik u m., Sušak, 1886., ut Dr. Rukavina Mato, općinski liječnik, Vrbovec, 1913., prin. 6 K Dr. R e p a Franjo, kotarski liječnik, Ivanska, 1904, 374. Dr. Sattler Eugen, sukromni liječnik, Zagreb, H atzova ulica 13, Dr. Sattler Stanko, kotarski liječnik, Bileće (Bosnajy Dr. Sauerbrunn Edmund, sukromni liječnik, Karlovac, Dr. Schaffer M ojsija, kotarski liječnik, V ojnić, Dr. Schalek A lfred, stožerni liječnik u m., Zagreb, M esnička ulica 5, 1903., prin. 6 K Dr. Scherzer A dolf, žup. fizik, Senj, 1893., prin. 6 K Dr. Scheyer Julije, sukromni liječnik, Koprivnica, 1904., prin. 6 K Dr. Schiessel Viktor, sukromni liječnik, Osijek, Dr. Schmidt Ivan, općinski liječnik, Vel. G rdjevac, Dr. Schmirmaul M atija, okružni liječnik, Reichenburg (Štajerska), 1879., prin. 12 K Dr. Schön A rnold, blagajnički-liječnik, Zemun, 1913., prin. 6 K Dr. Scholler V ojko, pom oćni liječnik, Zagreb, 1916., prin. 6 K Dr. Scholler Vatroslav, sukromni i blagajnički liječnik, Zagreb, Vlaška u. 25, 1896., ut Dr. Schwaiba Antun, sukromni liječnik, Rijeka, 1900., prin, 6 K Dr. Schwartz Milan, sukromni i željeznički liječnik, Zagreb, Nikoiićeva ulica 4-a, Dr. Schwarz Oton, kotarski nadliječnik, školski liječnik zem. vlade, Sarajevo, Dr. Schwarz Vatroslav, ravnatelj i primarni liječnik zem aljske bolnice u m., zem. zdravstveni savjetnik, Zagreb, Zrinjs'ki trg 10, 1887., ut Dr. Selak M akso, sukromni i blagajnički liječnik, Zagreb, Ilica 67, 1908., prin. 6 K Dr. Selem Petar, zdravstveni perovodja, K orčula (D alm acija), Dr. Simić pl. Antun, županijski fizik, Zagreb, Jezuitski trg 1, 1891,, prin. 6 K Dr. Simonović Milan, gradski fizik, Petrovaradin, Dr. Simonović R adivoj, sukromni liječnik, Zom bor (Ugarska), Dr. Singer Lavoslav, blagajnički i željeznički liječnik, Zagreb, Kukovićeva ulica 15, Dr. Sisarić Ivan, općinski liječnik, P oljice (D alm acija), 1917., prin. 6 K, 398. Dr. Sladović pl. Sladoević Eugen, županijski fizik, primarni liječnik u zakladnoj bolnici pod zem. upravom, Zagreb, Jelačićev trg 25, Dr. Sluga Ferdo, kot. liječnik u m., opć. liječnik, Zaprešić, Dr. Smetanka Fran, suplenat na hrv. sveučilištu, Zagreb, prin. 20 K Dr. Smolčić Filip, ravnatelj zem. bolnice, Dubrovnik (D alm acija), 1897.

43 Dr. Sobol Ivan, općinski liječnik, Cirkvenica, Dr. Sondić Ivan, kotarski liječnik, Grubišnopolje, 1907., prin. 6 K Mag. chir. Sor Lovro, kotarski liječnik u m., Plank am Kamp (Dol. A ustrija), 1874., prin. 6 K Dr. Spiller Mavro, kotarski liječnik, Ivanec, 1896., prin. 6 K Dr. Spišić Božidar, ravnatelj ortopedijske bolnice, Zagreb, Palm otićeva ulica 22, Dr. Spitzer A d olf, kotarski liječnik, Zemun, 1896., prin. 10 K Dr. Spitzer Eduard, zubar, Varaždin, 1896., prin. 6 K Dr. Stalio Ivan, sukromni liječnik, M eljine (Dalm acija), Dr. Stanković Radenko, sukromni liječnik, Zagreb, Jurišićeva ulica 2, 1906., ut Dr. Stanković Stjepan, gradski kotarski i blagajnički liječnik, Varaždin, prin. 6 K Dr. Stein Beno, nadliječnik, gradska kužna bolnica, Zagreb, 1917., prin. 6 K Dr. Steiner Sam ojlo, sukromni liječnik, Požega, Dr. Steinhardt Izidor, sukromni i blagajnički liječnik, Zagreb, Ilica 51, 1901., prin. 6 K Dr. Stern Mavro; željeznički liječnik, Vukovar, Dr. Štipan Franjo, županijski fizik, Jaska, 1889., ut Dr. Stipanićić Antun, županijski fizik, Delnice, Dr. Strohal Franjo, županijski fizik, Ogulin, Dr. Sunajković Branko, kotarski liječnik, Bjelovar, 1902., prin. 6 K Dr. Sužnjević Gjuro, kot. liječnik, Glina, 1913., prin. 6 K Dr. Szarvas Kolom an, općnski liječnik, Voćin, Dr. S zem erey pl. Bertalan, kupališni liječnik Lipik (zimi Bijjlim pešta), 1898., 423. Dr. Sztraka Kolom an, pom oćni liječnik u zakladnoj bolnici, Zagreb, Gundulićeva ulica 45, 1917., prin. 10 K Dr. Šanjek Janko, pom. liječnik, Zagreb, 1918., ut. upi Dr. Šantić Ante, općinski liječnik, Stari (D alm acija), Dr. Šeat Špiro, stožerni liječnik u. m., Zadar, 1918., prin. K Dr. Šebesta Josip, općinski i željeznički liječnik, Pazin (Istra), Dr. Šemper A lfons, kot. liječnik, Požega, prin. 20 K Dr. Šešerin Bogoslav, žup. fizik, Koprivnica, Dr. Šilović Srećko, sukromni liječnik, Brazilija, 1911., prin. 6 K Dr. Škarica Josip, liječnik glavar državne štamparije, W ien IV., Schäfferga-sse 21, Dr. Šlajmer E do, primarni liječnik zemaljske bolnice u m., vladin savjetnik, Ljubljaha, 1888., prin. 10 K Dr. Španić A ndrija, općinski liječnik, Pitomaca, Dr. Štajduhar Josip, sukromni liječnik, D jakovo, 1905., prin. 6 K Dr. Štambuk Ivan, zdravstveni savjetnik, općinski liječnik, Jelsa na Hvaru \ (D alm acija), Dr. Štampar A ndrija, zdravstveni savjetnik povjereništva za socijalnu skrb, 1912., prin. 6 K Dr. Štangl Šandor, sukromni liječnik, Vukovar, Dr. Šugh pl. Žiga, kotarski liječnik, Križevac Dr. Šulentić Franjo, tajnik zdravstvenog odsjeka zem, vlade, Zagreb, 188., prin. 6 K Dr. Šulentić Ivan, kotarski liječnik, Perušić, Dr. Švarc Žiga, gradski liječnik za djecu, Zagreb, Samostanska ulica 1, 1901., prin. 6 K Dr. Švrljuga Ljudevit, kot. liječnik, Sušak, Dr. Taussig Vilim, kotarski i uznički liječnik, Varaždin, 1898., prin. 6 K.

44 Dr. Tauszk Kornel, županijski fizik, primarni liječnik bolnice milosrdnih sestara, Zagreb, 1899., prin. 6 K Dr. Thaller pl. Ljudevit, pom oćni liječnik u bolnici m ilosrdnih sestara, Zagreb, 1916;, prin. 6 K. * 446. Dr. Thaller pl. Milan, kotarski liječnik, Vrbovsko, Dr. Thierry vitez Jänko, županijski fizik, primarni liječnik zakladne bolnice pod državnom upravom, Zagreb, Berislavićeva ulica 9, 1901., prin. 6 K, 448. Dr. Tišma Stevan,. općinski liječnik, N ovi Slankamen, Dr. Tkalčić Zlatko, sukromni liječnik, Zagreb, G ajeva ulica 19, 1911,, prin. 8 K Dr. Tom m aseo pl. Nikola, općinski liječnik, Split (D alm acija), Dr. Trbojević Mane, kotarski liječnik, Sv. Ivan Zelina, 1903., prin. 6 K Dr. Turoman Svetislav,. općinski liječnik, N ova jpazova, Dr. Tuškan Ivan, sukromni liječnik, Karlovac, ; Dr. Udina Baldo, kotarski liječnik, Novi V inodol, 1914., prin. 6 K Dr. U zelac Prokop, općinski liječnik, Čepin, 1917., prin. K Dr. V aljavec Julijam, županijski fizik, d od ijeljen na službovanje zem. vladi, Zagreb, Preradovićeva ulica 42, 1893., prin, 10 K Dr. Verona Adam, općinski liječnik, upravitelj pokrajinskog nahodišta, K ctor (D alm acija), Dr. Vinski Izidor, gradski fizik, Karlovac, 1897., prin. 10 K Dr. Vitauš Fran, vrhovni blagajnički i školski liječnik, Zagreb, Palmotićeva ulica 23, 1893,, prin. 8 K Dr. Vondraček Josip, općinski liječnik, Uljanik, 1899., prin. 6 K Dr. Voslar Ferdo, stožerni liječnik, općinski liječnik. M ače, 1912., prin. 6 K Dr. Vrabčević Vladimir, državni zdravstveni nadzornik, Zagreb, Gajeva ulica 26, Dr. Vranešević Dušan, gradski kotarski liječnik, Osijek, Dr. Vrbanić Leo, županijski fizik, ravnatelj i primarij bolnice, Vinkovci, 1894., prin. 6 K Dr. Vučetić Nikola, sukromni liječnik. B eograd (Srbija), Dr. V yborny Josip, kotarski liječnik, Čabar, 1896., prin. 6 K Dr. W agner Rudolf, sukrom ni.liječnik, Bjelovar, 1897., prin. 6 K Dr. W aidl Viktor, sukromni i blagajnički liječnik, Indjija, Dr. W eiss Dragutin, gradski kotarski liječnik, Križevac, Dr. W eiss Oskar, sukromni liječnik i zdravstveni savjetnik zem. blagajne za osiguranje radnika, zem. zdravstveni savjetnik, Zagreb, N ikoiićeva ulica 8, 1896., ut Dr. W eiss Samuel, općinski liječnik u m., O sijek, 1888., prin. 6 K Dr. W eissmann Karlo, pom oćni liječnik, Zagreb, 1917., prin; 6 K Dr. W essely Dragutin, kotarski liječnik, Irig, 1905., prin. 6 K Dr. W interhalter Nikola, zubar, državni tajnik SHS., Zagreb, Jelačićev trg 13, 1905., prin. 10 K Dr. W olff Martin, zubar, Zagreb, Ilica 3, Dr. W underlich Kolom an, žup. fizik, Varaždin, 1889., prin. 10 K Dr. Zahradka Egon, kotarski nadliječnik, dodijeljen vakufskoj bolnici, Sarajevo (Bosna), Dr. Žarnih Boris, red. sveučilišni profesor, Zagreb, 1918., prin. 6 K Dr. Zavrašćan Ljudevit, županijski fizik, Daruvar, 1889., prin. 6 K Dr.. Zec M ilko, pom oćni liječnik zakladne bolnice pod državnom upravom, Zagreb, Bogovićeva ulica 9, 1912,, prin. 8 K Dr. Zec Petar, kotarski liječnik i primarij bolnice, Gospić, 1907., prin. 6 K Dr. Zec-M ihaljinec V e ra, sukromna liječnica, Zagreb, Ilica 47, 1916., prin. 6 K.

45 Dr, Zidarić Matija, kotarski liječnik ti m,, Varaždin, Patr. chir, Z relec Petar, umir. kotarski liječnik, općinski liječnik, G jurgjevac, Dr. Zrilić M arko, sanitetski koncipista, Benkovac (D alm acija), Dr. Žirovčić Ivan, ravnatelj zem aljskog zavoda za umobolne, zem, zdravstveni savjetnik, Stenjevac, 1885., prin. 6 K Dr, Žmegač Franjo, vojni nadliječnik, Lješ (A lbanija), 1918., prin. 10 K. D, Umrli utemeljitelji pripomoćne blagajne. 1. Dr. A leksander Mavro, sukromni liječnik, Zagreb. 2. Pat. chir. Bazijanec Antun, kotarski liječnik, Perušić. 3. Dr. B ošnjaković Srećko, profesor na šumarskoj akademiji i jpredstojnik zem. kem ičko-analitičkog zavoda, Zagreb. 4. Dr. Fort Josip, županijski fizik, Zagreb. 5. Dr. Hanzl Levin, kotarski liječnik, Kutjevo. 6. Dr. Kallivoda Josip, odsječni savjetnik i zem. praliječnik, Zagreb. 7. Dr. K iseljak Ivan, kotarski liječnik u m., Zagreb. 8. Dr. M edanić Bruno, sukromni liječnik, Rijeka. 9. Dr. Rakovac Ladislav, odsječni savjetnik u m., Zagreb. 10. Dr. Rogulić Ivan pl., županijski fizik u m,, Vukovar Dr. Švrljuga Šime, gradski fizik u m., Zagreb. 12. Dr. Thaller pl. Ignjat, zem. vrhovni liječnik u m., Zagreb. 13. Dr. W eselsk y od Saveslröma Antun, stožerni nadliječnik, Zagreb. 14. Dr. W inkler Eugen, gradski kotarski liječnik, Zagreb. E. Umrli začasni članovi. 1. Dr. Valenta pf. Marchthurnski, vladin savjetnik, profesor primaljstva u m., Ljubljana.

46 Broj 4328/1918. V. Ž. Natječaj. Na temelju. 46. zakona o uredjenju zdravstvene službe u kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji raspisujem ovim e natječaj za ispražnjena mjesta opć. blij e č n i k a uzadruženih zdravstvenih općina: 1. Pregrada sa sjedištem u Krap. Toplicam a, 2. H r a š ć i n a sa sjedištem u Budinšćini, 3. Sutinskosa sjedištem u M alom Kom oru ili Sutinskim Toplicam a, uz godišnju plaću od K i stanarine od 500 K, te petogodišnjim doplatkom od 100 K. N atjecatelji neka svoje valjano obložen e m olbe do 2. veljače t. g. podnesu velikom županu županije varaždinske. Veliki župan županije varaždinske te grada Varaždina. U Varaždinu, dne 2. siječnja V eliki župan: Franjo Kuhn. Broj 3006, v. ž. Natječaj. Tem eljem naredbe povjereništva za zdravstvo od 4. prosinca broj 399. raspisujem ovime natječaj za popunjenje mjesta kotarskoga liječnika k od kotarske oblasti u Korenici sa sustavnim berivima.. N atjecatelji za ovo mjesto neka svoje na povjereništvo za zdravstvo upravljene m olbenice, obložen e ispravama o svom osposobljenju u smislu 3. zakona od 24. siječnja ob uredjenju zdravstvene službe predlože potpisatom e putem pretpostavljene im oblasti najdulje do 31. siječnja 1919., ako su u javnoj službi, inače preko nadležne upravne oblasti. V eliki župan županije ličko-krbavske. U G ospiću, dne 22. prosinca 1918, V elik i župan: u z. Vuchetich v. r. Broj Natiečai. Na temelju 46. zakona od 24. sijgčnja o uredjenju zdravstvene službe raspisuje se natječaj za popunjenje m jesta općinskih liječnika uzadruženih zdravstvenih općina sa sjedištem u Bariloviću, Cetingradu, Rakovici, Josip dolu, Bosiljevu, Fužinama, Meji, te mjesta općinskog liječnika samostalne zdravstvene općine u Bribiru. Beriva općinskih liječnika uzadruženih zdravstvenih općina iznose godišnje 2000 K plaće, 400 K stanarine, te pet godišnji doplaci po 100 K. Beriva opć. liječnika u Bribiru iznose prema zaključku općinskog zastupstva od 15. lipnja K plaće i stanom u naravi. M olbenice obložene dokazalim a o osposobljenju imadu se podnijeti p otp i sanoj županijskoj oblasti do 31. siječnja Županijska oblast u Ogulinu. Podžupan: V i 1! a n.

47 Iskaz uplata p. n. gg. članova za IV. četvrtgodište (od 1. listopada do 31. prosinca) god Ime i obitavalište Dr. R. Stanković, Zagreb, Dr. B. Sunajković, Garešnica Dr. V. Jelovšek, Zagreb Dr. L. Debeljak, Orahovica. Dr. F. G rospić, G ospić Dr. I. Rac, Udbina.... Dr. M. G avrančić, Zagreb Dr. K. Jakšić, Zagreb Dr. M. M ikuličić, Zagreb Dr. J. Reich, Zagreb Dr. E. pl. Sladović, Zagreb. Dr. A. Schalek, Zagreb Dr. V. Horvat, Zagreb Dr. L. Jurak, Zagreb Dr. K. M ilobar, Zagreb Dr. A. Pavelić, Zagreb Dr. D. Riesner, Zagreb Dr. R. Stanković, Zagreb. Dr. S. Laniar, Šibenik Dr. L. P opović, Zagreb Dr. Plavsics, G yör.... Dr. W eiss, N. Gradiška Dr. M. Juranović, Petrinja Dr. Z. Kralj, Zagreb Dr. I. Blažek, B r o d Dr. M. Politzer, Lipovljani Dr. A. N ikolajević, N. Gradiška Dr. R. H erceg, Petrinja Dr. M. Lončarek, Krapina Dr. M. Begić, Glina.... Dr. G. Beil, Varaždin Dr. M. Politzer, Lipovljani Dr. G. Rethy, Daruvar Dr. F. Sluga, Zaprešić Dr. A. Blašić, Bjelovar Dr. E. Altmann, V irovitica. Dr. G. M ilašinović, V in k ovci Dr. F. M agdić, Ludbreg Dr. 1. Jurin, Zagreb.... Dr. R Čubelić, Petrinja Dr. I. Ivančević, Zagreb Dr. L. Vrbanić, V in k ovci Dr. M. Zidarić, Varaždin Dr. L. Havliček, Zagreb Dr. A. Müller, B eč

48 uplate Im e i obitavalište prosinac 31 D r. M. Begić, Glina (iz honorara) 31 Dr. G. Beil, Varaždin (iz honorara) 31 Dr. A. Culek, Slunj (iz honorara) 31 Dr. M. pl. Čačković, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. M. Gross, B eč (iz honorara) 31 Dr. L. Gutschy, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. K. Hühn, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. B. Kohout, Ivanićgrad (iz honorara) 31 Dr. L. Križ, Pakrac (iz honorara) 31 Dr. F. Jurčić, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. A. Lang, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. R. pl. M arković, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. M. M ikuličić, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. V. N ovaković, Kr. Vinohrady (iz h.) 31 Dr. D. P erović, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. V. pl. P eičić, Bjelovar (iz honorara) 31 Dr. M. Selakt Zagreb (iz honorara) 31 Dr. B. Špišić, Zagreb (iz honorara) 31 Dr. L. Thaller, Zagreb (iz honorara). 31 Dr. L. P opović, Zagreb (iz honorara U Zagrebu, 31. prosinca Dr. Weiss, z. s, blagajnik. Broj u. o. Natječaj. Na temelju. 46. zakona o zdravstvu od 24. siječnja raspisuje se ovime natječaj za popunjenje 4 mjesta općinskih liječnika uzadruženih zdravstvenih općina sa sjedištem u Karlobagu, Lovincu, Vrhovinama i Zrmanji. S mjestima skopčana su godišnja beriva i to: 2000 K plaća, 400 K stanarina i 600 K nagrada za držanje priručne ljekarne. Natjecatelji, koji žele jedno od tih mjesta postići, imadu svoje propisno ob ložene m olbenice do 3. siječnja 1919., ako su u službi, putem predpostavljene oblasti, inače preko nadležne p olitičke oblasti upravnom odboru predložiti. U Gospiću, dne 30. studena Upravni odbor županije ličko-krbavske. V eliki župan: Dr. T omljenović.

49 Broj 3018 v. ž Predm et: Poipunienje ispražnjenih mjesta opć. liječnika. NATJ EČAJ. Tem eljem 46. zakona o zdravstvu od 24. siječnja raspisujem natječaj za popunjenje 4 mjesta opć. liječnika uzadruženih zdravstvenih općina sa sjedištima u Končanici, kotara daruvarskoga, Okučanima, kotara novogradiškoga, Andrijevcima, kotara brodskoga i Pleternici kotara požeškoga. S tim mjestima skopčana su godišnja beriva i to: 2000 K plaća, stanarina 300 K, te pet petgodišnjih doplataka po 100 K. Natjecatelji, koji žele jedno od tih mjesta postići, imadu svoje propisno o b lo žene m olbenice do 16. veljače o. g. meni predložiti. U Požegi, dne 27. prosinca V eliki župan: Belošević v. r. Hrv. slav. zemaljski kemijsko-analitički zavod u Zagrebu. T elelo n Kačićeva ul. br. 9. zgrada u dvorištu. T elefon Z avod taj pruža zem aljskoj vladi i podredjenim joj upravnim oblastim a sve kem ijsko-analitičke p od atk e, k o ji se u interesu javne uprave traže, n aročito obavlja istraživanja vina tem eljem zak. čl. 47. o d god kojim se zabranjuje praviti i u prom et staviti patvoreno vino, Za sudbene oblasti obavljaju se sva sudbeno-kem ijska istiaživanja. Za privatne stranke, istražuje se prem a pristojbeniku živež i m irodije na k akvoću t. j. da li su u zorci naravni ili patvoreni te osim toga, da li sadrže p o zdravlje štetnih sastojina. Istražuje s e : čaj, čok ola d a, kakao, gorušica, muštarda, gvire, kava i surogati kave, kvasac, pjenica, maslac, m aslo, margarin, mast, m ed, k obasice, m irodije, m lijeko, ocat, esence, p ivo, s ic slador, slastice i slično, ulje, škrob, vin o, v oćn i sok ovi, vod a, vrhnje, žestoka pića, zatim kovin ske slitine, kaučukasti predm eti, glazure posudja i b oje. Istraživanja za gospodarstvene svrhe: Zem lja i kam enje, krma, umjetna gnojiva, istraživanja slada, kom a, masti, ulja, sapuna. Za ru darstvo: istraživanje rudača, k ovin a i t. d. Osim toga goji se na zavod u umjetna vinska pjenica, koju zavod strankama razašilje u bocam a, a koja se upotrebljuje pri vrijenju mošta te daje stalnije vino. Uredovni sati od 8 2. PREDSTOJNIŠTVO.

50 Rukavice za sekcije od gumije, 1 par K 8. Puhala za kauterizatore po Pacquellnu u raznim veličinama Koferdam iz l-a paragumije za zubare Braće Čižek tvornica povojne robe, Biječničk h pomagala i bandaža. Praha Truhlärska ul. 18. Broj 8489/1918. Natječaj. Na temelju zaključka ravnateljstva zem aljske blagajne za potporu bolesnih radn'ka i za osiguranje proti nezgodam a u Zagrebu od 30. prosinca 1918., čl sjed. zapisnika, ima se popuniti mjesto okružno-blagajničkoga glavnoga liječnika i m jesto okružno-blagajničkoga liječnika za okružnu blagajnu za osiguranje radnika u K arlovcu sa sjedištem u K arlovcu i to: a) za blagajničkoga glavnoga liječnika s plaćom od 4000 K godišnje, te uz skuiparinski doplatak, koji se ustanovljuje sa 50% godišnje plaće, dakle uz ukupna godišnja beriva od 6000 K, b) za blagajničkoga liječnika s god. plaćom od 3000 K, te uz skuparinski d o platak, koji se ustanovljuje- s 50% godišnje plaće, dakle uz ukupna godišnja b e riva od 4500 K. N atjecali se mogu za ova mjesta liječnici sveukupnoga liječništva, koji su pripadnici države S.H.S., te vješti hrvatsko-srpskom ili slovenskom jeziku u pismu i govoru. P obliže uvjete namještenja mogu natjecatelji vidjeti za vrijeme uredovnih sati kod okružne blagajne za osiguranje radnika u K arlovcu, te isti imadu u svojim m olbam a istaknuti, da su im poznati ti pobliži uvjeti namještenja. Prednost imadu uz gornje uvjete natjecatelji, koji imadu dulju praksu, te koji nijesu stariji od 40 godina. Nam ještenje jc do konačnoga uredjenja liječn ičkoga pitanja po zem aljskoj blagajni za potporu bolesnih radnika i za osiguranje proti nezgodam a u Zagrebu, koje će doskora uslijediti, privrem eno i vezano na m edjusobni trom jesečni otkaz. V lastoručno pisane, valjano obložene i propisno biljegovane m olbenice imaju sa podnijeti okružnoj blagajni za osiguranje radnika u K arlovcu do uključivo 31. siječnja U K arlovcu, dne 31. prosinca Okružna blagajna za osiguranje radnika u Karlovcu.

51 Prilog k članku dra. L. Popovića: Jedna urodjena srčana greška SI. 1. Norm alna slika srca (G. Schw arz) a = V. c. s.; b = A r c. a o rta e ; c = P.; d = A n. s in.; e = A n. d. ; f = V. s. ; g = V. d. SI. 2. D orzo-ventralna sagitalna slika srca (G roedel) D esno : I. desni luk sudova krvnih. III. desni luk atrija. V. V. cav. inf. L evo: I. luk aorte II. luk pulm onale III. levi luk atrija IV. levi luk ventrikla SI. 3. Perzist. duct. art. Botalli (G roedel)

52 sa situs viscerum inversus. ( L. V. br )