FOTOmag br / tel/fax: TAJNICA REDAKCIJE: Nina Lièina. LEKTURA: Rajna Golubiæ

Transkript

1

2 6 FOTOinfo novosti iz svijeta fotografije 14 FOTOreport Salon fotografije Osijek PUTOPIS Irska 26 SLOBODNI STRIJELCI izbor najboljih pristiglih fotografija 32 TEMA BROJA Makro fotografija 44 TEST Fuji S2-pro 50 TEST Hasselblad X-pan 54 PUTOPIS Madagaskar, 2. dio 46TEST Sony DSC-P9 62 DIGIškola Škola digitalne fotografije 67 MONOkut 68 TEST Pentax Optio MONOkut 72 TEST Epson Stylus Photo TEST Olympus Camedia E-20 P 78 TEST Canon PowerShot A MONOkut 82 FOTOsavjeti 83 POPIS FOTOstudija - partnera 86 Cjenik Foto Opreme FOTOmag br / tel/fax: desk@fotomag.net IZDAVAÈ: RT 2000 d.o.o. Fallerovo Šetalište 70 tel/fax rt2000@rt2000.hr GLAVNI UREDNIK: Igor Leskovar TAJNICA REDAKCIJE: Nina Lièina LEKTURA: Rajna Golubiæ PRELOM: Igor Gorkiè SKENIRANJE I IZRADA FOTOLITA: RT 2000 d.o.o. TISAK: Z. T. ZAGRAF FOTO NA NASLOVNICI: Damir Tiljak SURADNICI: Nikolina Silla, Ivona Denk, Darko Horvatiæ, Damir Tiljak, Vlado Šantiæ, Igor Savatoviæ

3 Poštovani FOTOmagovci! Kao što smo najavili, drugi je broj pred vama! Primili smo puno vaših mailova i pisama svima najljepše zahvaljujem u svoje ime i u ime ostalih èlanova redakcije. Takoðer se nadam da æe projekt prodisati punim pluæima i da je ovo poèetak duga druženja. Isto tako zahvaljujem i onima koji su uputili konstruktivne kritike, te se nadam da æe veæ od ovog broja uoèiti neke sitne ali bitne promjene. Zahvaljujem svima koji su poslali svoje radove, uz napomenu da ste premašili sva oèekivanja, te se nadam da æe odaziv ostati ovakav i dalje. Od ovoga broja nadalje objavljivat æemo dosta vaših fotografija, a, kao što sam obeæao, svi objavljeni radovi bit æe simbolièno nagraðeni. Takoðer bih molio da pokušate pratiti prilièno stroge kriterije po kojima objavljujemo fotografije, te da nam ne šaljete radove po principu možda proðe. Ako vam rad ne bude objavljen odmah, ne gubite nadu fotkajte dalje, napredujte uz nas, radite na sebi, rezultat neæe izostati. Osobno sam viðao dosta ljudi koji su isprva prilièno loše fotkali, ali su uèili, èitali, išli na izložbe i, ono najvažnije puno fotkali i s vremenom veoma napredovali. Nasuprot tomu, znam ljude èije je prvi ispucani film izgledao bolje nego trideseti, jer su tvrdoglavi, prepotentni, smatraju da ne trebaju savjete i kritike jer su prirodno nadareni i nesuðeni majstori fotografije koje nitko ne shvaæa. Savjet je: treba puno fotkati, ali o svakom okidanju treba promisliti i ne treba slikati baš sve što vam se naðe u vidokrugu. Nedavno sam bio svjedokom prepucavanja dvaju fotografa: jedan je izjavio da je u relativno kratkom vremenu ispucao više od deset tisuæa fotografija. Poslužit æu se primjerom, kako bih iznio svoj pogled na takvu hiperprodukciju: Zamislimo da imamo golemu memorijsku karticu od 100 Gb. Nema je u proizvodnji, niti u najavama, ali je samo pitanje vremena kad æe se pojaviti. Imamo i robustan foto-aparat koji dozvoljava da ga privezanog sajlom vuèemo iza auta od Zagreba do Splita (možda ipak malo manje vjerojatno nego kartica, ali nikad se ne zna). Umetnemo karticu u aparat, podesimo na kontinuirano okidanje i krenemo prema Splitu. U ta èetiri sata (vožnja se odvija u kasno proljeæe, a ne u špici turistièke sezone) aparat klaparajuæi cestom iza auta, uz brzinu od cca 1 slike u sekundi okine otprilike èetrnaest tisuæa fotografija. Spreman sam se okladiti da æe od tih èetrnaest tisuæa fotografija otprilike 20 biti odliènih! Postavlja se pitanje je li to bit igre? Naime, sluèaj ne èini majstora i bio bih sretniji rezultatom da je netko od 50 ispucanih fotografija napravio 5 dobrih. Silna želja da slikate sve što vidite smanjuje vam koncentraciju i pažnju usmjeruje samo na nervozno pritiskivanje okidaèa. Postajete stroj za okidanje koji bezglavo juri okolo i broji sedam tisuæa petstopedest dva, sedam tisuæa petstopedest tri... Savjet: ogranièite se na neku razumnu kolièinu fotografija koju u jednom danu možete ispucati (npr. 20). Pokušajte se kritièno odnositi prema izboru motiva, pogledajte s koje strane vam pada svjetlo, kadrirajte, razmislite još jednom i okinite. Nemojte zlorabiti digitalni medij zato jer je fotkanje digitalcem besplatno. Takoðer sam generalno primijetio da je kvaliteta radova koji nam stižu mailom lošija od radova koji pristižu poštom. Pretpostavljam da to nema veze s tehnikom uz pomoæ koje su fotografije snimljene, nego s èinjenicom da je puno lakše file poslati mailom nego razviti fotku, strpati u omotnicu, napisati adresu, odnijeti na poštu, ispuniti obrazac za preporuèenu pošiljku i to još platiti. Iznenadila me i èinjenica da je više radova pristiglo poštom u obliku fotografija ili CD-a nego mailom. Onima koji šalju fotke savjetujemo da budu najmanje formata 10 x 15 cm, a preporuka je 13 x 18 cm. Ako fotke šaljete mailom, a slikane su digitalcem, pošaljite nam izvorni file bez mijenjanja rezolucije. Skeniranje vam ne bih preporuèio, ako nemate prilièno mnogo iskustva, a iskusni æe skeneristi znati podesiti i parametre skeniranja za reprodukciju u našem èasopisu. Nikako nemojte datoteke koje su izvorno bile u JPEG formatu obraðivati i ponovo spremati kao JPEG, jer æe gubitak kvalitete biti prilièno vidljiv. Stiglo je nekoliko omotnica naslovljenih na FOTOmag za foto natjeèaj. Naglašavam da u FOTOmag-u (zasad) nije raspisan nikakav natjeèaj, te da su sve objavljene fotke jednako rangirane i nagraðene. U vezi s pretplatom mogu jedino reæi da æe u nekom od sljedeæih brojeva izaæi kupon za preplatu, pa vas molim da se do tada strpite. Poziv za suradnju je upuæen ljudima koji imaju novinarskog znanja i talenta, te su svoje golemo fotografsko znanje spremni na struèan i duhovit naèin podijeliti s drugima. Ako putujete svijetom i pritom fotkate, javite nam se, pa se možemo dogovoriti za objavu putopisa. Tema sljedeæega broja je noæna fotografija oèekujemo vaše radove na tu temu. Šaljite pitanja za rubriku mali savjeti, ona je namijenjena baš tom vidu komunikacije. Izaðite iz kuæe, fotkajte, razmišljajte o tome što i kako slikate. Teško je oèekivati da situacija i foto-aparat bez fotografa èine dobru fotku. Vi ste baš onaj/ona tko odreðuje što æe, kada i kako biti na fotki, pa maksimalno iskoristite tu priliku. Puno sreæe, potražite nas sljedeæi mjesec s novostima iz Photokine. Igor Leskovar Poziv na suradnju Ako ste vièni fotografiji, i imate volje svoje znanje i umijeæe podijeliti s drugima, pozivamo Vas na suradnju. Javite se na mail ileskova@fotomag.net i iznesite svoje ideje i primjedbe. Ako niste internetizirani, javite se na tel i ostavite svoje podatke, adresu i broj kontakt telefona. Javiti æemo vam se èim uzmognemo. Šaljite nam svoje fotografije za rubriku SLOBODNI STRIJELCI, kao i za temu broja. Tema slijedeæeg broja je fotografiranje krajolika. Sve objavljene fotografije biti æe nagraðene. Isprika Isprièavamo se autoricama Nikolini Silli i Ivoni Denk èija su imena greškom izostavljena u potpisima njihovih radova: INTERview- Nikolina Silla i Putopis Madagaskar - Ivona Denk. Niti jedan dio ovog èasopisa ne smije biti reproduciran u bilo kojem obliku bez pismenog odobrenja izdavaèa. Ne odgovaramo za istinitost podataka o autoru fotografija. Ne odgovaramo za kupnju ostvarenu na bazi informacija iz FOTOmag-a. Ne odgovaramo za materijale ošteæene prilikom dostave. Pristigle materijale ne vraæamo, osim uz izrièit zahtjev i frankiranu kovertu za povrat. Za rubriku FOTOinfo korišteni su foto materijali slijedeæih proizvoðaèa: Canon, Nikon, Hesselblad, HP, Rollei, FujiFilm, Leica, Kodak, Foveon, SIgma, Kamio, Ky ocera. U sve cijene navedene u èasopisu uraèunat je PDV, osim ako nije navedeno drugaèije. 4

4 FOTOinfo 6 EISA nagrade Svoju je listu objavila i EISA (European Imaging and Sound Association), udruga 50 razlièitih magazina iz 20 europskih zemalja. Svake se godine krajem srpnja èlanovi udruge EISA okupljaju u Ženevi na izboru i dodjeli European Awards proizvodima koji su se pojavili na tržištu u proteklih 12 mjeseci. Nagrade se dodjeljuju najboljim proizvodima u skupinama: audio, fotografija, video, kuæno kino i mobilna elektronika. Znaèaj nagrade oèituje se i u èinjenici da je pristup vrlo fleksibilan. Unutar skupina postoje kategorije, no one se ne popunjavaju automatski ako izborna komisija zakljuèi da se u protekloj godini nije pojavio proizvod koji zaslužuje nagradu u nekoj kategoriji, nagrada se neæe dodijeliti. European Awards imaju i dugu tradiciju, ove je godine bila dvadeset i prva dodjela nagrada. Proizvodi nagraðeni u skupini fotografija su: Najbolji fotoaparat: Minolta Dynax 4 Iako pripada cjenovnom razredu ekonomske klase, ovaj 35 mm SLR aparat ima sve moguænosti prvoklasnih foto-aparata. U vrlo malo i lagano kuæište (samo 315 g) ugraðen je napredan sustav automatskog izoštravanja izuzetno brzog i preciznog djelovanja s tri senzora. Uz razlièite naèine automatskog odreðivanja ekspozicije Dynax 4 nudi i ruènu korekciju ekspozicije, grupnu ekspoziciju (exposure bracketing), spot mjerenje i dvanaest korisnièkih funkcija. Zahvaljujuæi izuzetno svijetlom tražilu, automatskom premotavanju filma brzinom od 1,7 slika u sekundi i sigurnosnom zatvaranju stražnjeg poklopca pravi je užitak koristiti najnoviji europski foto-aparat godine. Najbolji kompaktni foto-aparat: Nikon Lite Touch Zoom 140 ED Jednostavno rukovanje, velik raspon zooma i izuzetna kvaliteta slike razlog su što je Nikon Lite Touch Zoom 140 ED porazio konkurenciju u ovoj kategoriji. Objektiv mm daje oštru sliku s minimalnim vinjetiranjem pri svim žarišnim duljinama. Kljuène karakteristike su i širina polja automatskog izoštravanja, ugraðeno svjetlo koje pomaže sustavu automatskog izoštravanja pri lošim svjetlosnim uvjetima, bljeskalica koja ima dobro pokrivanje pri najširem kutu objektiva od 38 mm, te dobar i pouzdan sustav odreðivanja ekspozicije. Ovaj fotoaparat košta nešto više od prosjeka, ali još uvijek predstavlja izuzetno dobru vrijednost za uloženi novac. Najbolji profesionalni foto-aparat: Leica M7 Leica M7 savršen je partner modernog fotoreportera. Tradicija legendarne M serije zadržana je prigodom dizajniranja moderne izvedenice koja korisniku nudi niz novih moguænosti: automatsku ekspoziciju s prioritetom zaslona i informacijama bogato tražilo. M7 je DX kompatibilna u rasponu ISO 6 do 6400, ekspoziciju je moguæe korigirati od 3 do + 3 E.V. u koracima od 1/3 E.V. Tu je i moguænost korištenja prestižnih objektiva, a uz posebnu bljeskalicu zatvaraè je sinkroniziran do brzine od 1/1000 sekunde. Najbolji objektiv: Tamron /3,5-6,3 XR Ovaj Tamronov model najlakši je i najkompaktniji zoom objektiv s automatskim izoštravanjem na svijetu. Iako je dugaèak samo 84 mm i težak 420 g, napredni naèini konstrukcije i kvalitetno staklo jamèe performanse bez kompromisa. Nevjerojatan raspon žarišnih duljina od širokokutnih 28 do uskokutnih 300 mm zadovoljava gotovo sve potrebe, a minimalna udaljenost izoštravanja je zapanjujuæih 49 cm kroz cijeli raspon žarišnih duljina. Najbolji film: Konica Centuria Super serija Novom serijom Centuria Super kolor negativ filmova Konica je znaèajno podigla standarde vjernosti reprodukcije boja. Njihova jedinstvena proizvodna tehnologija omoguæuje nastajanje velikih plosnatih Super MMC kristala, koji u klasi kolor negativ filmova postavljaju nove standarde sitnoga zrna. U tom pogledu osobito su impresivni filmovi osjetljivosti ISO 400 i Perfektno zasiæenje i odlièna vjernost boje te dobar potencijal skeniranja sve èlanove ove obitelji (ISO 100, 200, 400, 800 i 1 600) èini pravim pobjednicima. Najbolji kompaktni digitalni fotoaparat: Minolta Dimage X Minolta Dimage X moderno je dizajniran foto-aparat razluèivosti 2 MP koja se od konkurencije razlikuje ekskluzivnim ultra kompaktnim dizajnom i munjevito brzim poèetkom rada od samo 1,8 sekundi nakon ukljuèivanja. Zahvaljujuæi neobiènoj periskopskoj konstrukciji zoom objektiva koji ne izlazi izvan gabarita foto-aparata, Minolta Dimage X ima upravo èudesan dizajn. To je i razlogom što aparat ostaje jedinstveno tanak, iako objektiv ima raspon od 37 do 111 mm. Najbolji digitalni foto-aparat: Canon Powershot G2 Canon Powershot G2 je najrobusniji i najsvestraniji digitalni fotoaparat u klasi od 4 MP. Aparat je doslovce nakrcat raznim moguænostima i specifiènostima kao što su rotirajuæi LCD, izuzetno oštar trostruki zoom objektiv i moguænost korištenja dodatne bljeskalice. Kvaliteta slike je impresivna, a baterije velikog kapaciteta omoguæuju dugotrajnu uporabu. Jedino bismo mogli poželjeti brže ukljuèivanje. Najbolji profesionalni digitalni fotoaparat: Canon EOS D60 S rezolucijom od 6 MP i zapanjujuæim karakteristikama Canon EOS D60 je ekstremno atraktivan profesionalcima i svim fotografskim entuzijastima. To je prvi digitalni SLR foto-aparat koji uz razumnu cijenu nudi kvalitetu slike jednaku kao kod najboljih profesionalnih aparata. Najbolji pisaè foto kvalitete: Epson Stylus Photo 2100 Ovo je jedini tintni pisaè koji koristi tintu na bazi pigmenta, omoguæujuæi tako ispis koji ima trajnost od 80 godina. To ga èini savršenim izborom profesionalnih fotografa. Poboljšane su i Epsonove UltraChrome tinte sada imaju korisne karakteristike: instantno sušenje i bolji sjaj. Za svaku pojedinu boju postoji odvojena tintna patrona. Ispisane slike su prvoklasnih boja, oštrine i detalja. Najbolji skener: Epson Perfection 2450 Photo Ovaj ureðaj izuzetan je po tome što ima ugraðena èak dva sustava za brz prijenos podataka Firewire i USB 2.0. Uz to, oštrinom skena i

5 lakoæom korištenja pripada vrhunskoj klasi. Jedna od odliènih osobina je automatsko podešavanje velièine slike za razlièite formate negativa i dijapozitiva. Pouzdan i povoljan stolni ureðaj za skeniranje fotografija, ilustracija i filmova. Najbolja inovacija: Foveon X3 senzor Foveonova troslojna tehnologija obilježila je osvit nove ere digitalne fotografije. Dar koji ova tehnologija nudi fotografima oèituje se u poveæanoj rezoluciji i slici s manje neželjenih smetnji nastalih kao posljedica interpolacije tradicionalnih trobojnih senzora. Najbolji proizvod za obradu slike: Adobe Photoshop 7.0 Sedma verzija ovog programa donosi niz novih moguænosti. Sada korisnik može sam dizajnirati neke alate i pohraniti ih za kasniju upotrebu. Za profesionalne korisnike tu su slike zaštiæene lozinkom, kako bi se onemoguæila njihova ilegalna upotreba, i Auto Color alat koji æe automatski podesiti odnose boja. Kad se u razmatranje uzmu svi èimbenici, Photoshop 7.0 je ne samo izuzetno koristan, nego gotovo obavezan za sve koji se bave digitalnom fotografijom. Najbolji multimedijski ureðaj: Panasonic SV-AV10 Iz Panasonicovog ewear proizvodnog programa dolazi zapanjujuæi SA-AV10. Iako malih dimenzija ( 28 x 50 x 87 mm i 98 g), ovaj ureðaj može digitalno snimati audio, video i fotografiju. Takoðer ima moguænost digitalne audio reprodukcije. Zahvaljujuæi onscreen displayju sve su funkcije jednostavne za upotrebu. Podaci se spremaju na SD karticu, a USB suèelje omoguæuje jednostavno povezivanje s raèunalom. Panasonic je za ovaj ureðaj dizajnirao i prateæi pisaè SV-P10 koji mu savršeno odgovara i jedan je od najmanjih pisaèa u boji. SV-AV10 je pronašao svoj put do korisnika multimedije ponudivši toliko mnogo moguænosti u tako malom i elegantnom paketu. (D.T.) Najbolji fotografski proizvodi TIPA (Technical Image Press Association) je objavila listu najboljih fotografskih proizvoda na europskom tržištu za godinu Najbolji 35 mm SLR foto-aparat: Minolta Dynax 5 Minolta Dynax 5 je odlièan izbor za poèetnike i napredne fotografe. Aparat ujedinjuje lakoæu upotrebe i velik izbor moguænosti, od potpuno automatskog do potpuno ruèno kontroliranog djelovanja, a sve to u izuzetno kompaktnom i laganom kuæištu. Kontrolne su tipke postavljene tako da je Dynax 5 izuzetno ugodan za upotrebu. Najbolji kompaktni 35 mm fotoaparat: Fujifilm Zoom Date 1300 Fujifilm Zoom Date 1300 najbolji je primjer novog dizajna kompaktnih aparata osim modernog, uglaðenog metalnog kuæišta, tu je vrlo kvalitetan zoom objektiv. Ono što izdvaja ovaj aparat je izuzetno jednostavan naèin upotrebe, koji æe i potpunim poèetnicima omoguæiti da sasvim ovladaju svim njegovim moguænostima. Najbolji prestižni foto-aparat: Leica M7 S rodovnikom kojeg je moguæe pratiti sve od poèetaka 35 mm fotografije, Leica M7 omoguæuje novu razinu spontanosti pri fotografiranju. Ne dovodeæi u pitanje kvalitetu po kojoj su Leica fotoaparati èuveni, u M7 su ugraðeni dragocjeni pomoæni sustavi: automatska ekspozicija s prioritetom zatvaraèa, èitanje DX koda i TTL mjerenje ekspozicije pri radu s bljeskalicom. Najbolji objektiv: Canon EF 400mm f/4 DO IS USM Canon EF 400mm f/4 DO IS USM je prvi objektiv na tržištu koji u dizajnu koristi Multi-Layer Diffractive Optical (DO) Element. Tako je napravljen nevjerojatno kompaktan i lagan objektiv s kromatskim aberacijama svedenim na minimum. Najbolja nova tehnologija: Foveon X3 èip Razvoj ovoga èipa proglašen je novim probojem u tehnologiji digitalne fotografije, te mu je, sasvim logièno, dodijeljena nagrada u ovoj kategoriji. Najbolji dizajn: Minolta DiMAGE X Inovacija je neophodna u dizajnu foto-aparata koji u sebi objedinjuje velike moguænosti i kompaktnu formu. Da bi dostigli taj ideal, dizajneri kompanije Minolta morali su razviti potpuno novi koncept objektiva i unutrašnji raspored komponenata. Ovo je omoguæilo trostruki optièki zoom u izuzetno malom foto-aparatu. Najbolji profesionalni proizvod: Sinar p3 S ovim su foto-aparatom profesionalni fotografi dobili spretan alat, posebno dizajniran za rad i s klasiènom i s digitalnom fotografijom. Manji od ostalih tehnièkih aparata, ovaj u švicarskoj maniri precizno napravljen ureðaj, potpuno je integriran u Sinarov modularni sistem koji omoguæuje upotrebu klasiènog 4 x 5 filma ili digitalnih leða Sinarback, za koje je posebno optimiziran. Najbolji film: Kodakovi unaprijeðeni T-Max filmovi Poboljšani 100TMX i P3200TMX filmovi proglašeni su znaèajnim unaprjeðenjem u odnosu na veæ ionako odliènu obitelj crno-bijelih filmova. Ovo je dokaz da je Kodak posveæen razvoju tradicionalnih fotografskih proizvoda zakljuèila je komisija za dodjelu nagrade. Najbolji digitalni foto-aparat u potrošaèkoj klasi: Canon PowerShot S40 Kombinacija instantne slike digitalne fotografije i velikih moguænosti potrebnih fotografimaentuzijastima jamèi da ovaj fotoaparat može ponuditi svakomu HP Photosmart 850 Tvrtka Hewlett-Packard Company predstavila je HP Photosmart 850 novi digitalni foto-aparat koji ima sliku ukupne razluèivosti od 4,13 MP i osmerostruki optièki zoom (ekvivalentne vrijednosti za 35 mm objektiv: mm). Elektronièko tražilo HP Photosmart 850 modela oponaša tražilo SLR foto-aparata. Nakon snimanja autor može pregledavati, revidirati i ureðivati fotografije i video isjeèke na komfornom 5 cm (2 inèa) LCD zaslonu. Uz to, korisnici svoje fotografije mogu pohranjivati na 16 MB Secure Digital (SD) memorijskim karticama. Ovaj foto-aparat nudi i širok raspon intuitivnih ruènih kontrola koje korisnicima pružaju priliku za prilagoðavanje postavki i osiguravaju preciznu fotografsku kontrolu. Ruène kontrole omoguæavaju korisniku definiranje ekspozicije, ISO osjetljivosti, boja, ravnoteže bijele boje, prioriteta brzine i otvora zaslona. Osim statiènih fotografija, HP Photosmart 850 omoguæava i bilježenje uspomena i zvuka u obliku video i zvuènih isjeèaka u trajanju do 60 sekundi. 8 9

6 ponešto. Visoka rezolucija, svestran objektiv, odlièan grafièki LCD panel, te sofisticirani sustavi izoštravanja i mjerenja svjetla, usavršeni tijekom godina razvoja, osiguravaju prvoklasne rezultate u najrazlièitijim uvjetima snimanja. Najbolji digitalni foto-aparat u prosumer klasi: Olympus Camedia E-20P Nekadašnja srednja klasa dobila je novo opisno ime prosumer. Naziv skovan od rijeèi professional i consumer trebao bi nam objasniti da su aparati iz te klase na granici profesionalnog ureðaja i ureðaja široke potrošnje. Evo što kažu èlanovi komisije: slika najviše kvalitete u kombinaciji s integriranom SLR platformom èini ovaj aparat svestranim alatom entuzijasta i profesionalaca podjednako. Konstruktori su prepoznali važnost brzog rada i uspješno ga realizirali u praksi. Kvalitetan zoom objektiv osigurat æe èiste i jasne slike, a širok spektar funkcija omoguæuje fleksibilnost djelovanja u svim uvjetima. Najbolji SLR digitalni foto-aparat: Canon EOS 1D EOS 1D je najbrži ikad napravljen digitalni SLR i prvi koji zaista omoguæuje brzinu snimanja koja je kompatibilna snimanju filmom. Brzina od 8 snimaka u sekundi i zanemarivo kašnjenje prigodom okidanja omoguæili su korištenje digitalnog foto-aparata sportskim fotografima koji rade u takmièarski orijentiranim sredinama. Datoteka velièine 12 MB zadovoljit æe i najviše standarde kvalitetne reprodukcije. Brzina i kvaliteta slike podržani su efikasnim programskim rješenjima i vrhunskom konstrukcijom preuzetom iz Canonovog najboljeg profesionalnog foto-aparata EOS 1V. Ovim je aparatom Canon postavio nove standarde digitalnog snimanja. Novi HP mat papiri Tvrtka HP predstavila je nove, unaprijeðene inaèice HP Premium Plus mat fotografskih papira A4 formata. Zahvaljujuæi novom mat premazu, papir odbija manje svjetlosti od sjajnih papira, što ga èini idealnim za uokvirivanje i druge oblike prikazivanja. Ove su moguænosti dodatno osnažene iznimnom otpornošæu na blijeðenje: pri ispisu na novim HP-ovim šesterotintnim pisaèima i s HP No. 57 trobojnim i No. 58 fotografskim ulošcima s tintom, kako tvrde iz HP-a, slike na ovom papiru odolijevaju blijeðenju dulje od Najbolji profesionalni digitalni proizvod: digitalna pozadina Kodak ProBack 645 Ovaj proizvod omoguæuje profesionalnim fotografima koji koriste digitalnu fotografiju dosad neviðenu kombinaciju slobode rada i kvalitete slike. Više nema ogranièenja u preuzimanju posla bilo koje vrste. Kodak ProBack 645 prva je digitalna pozadina koja omoguæuje potpunu portabilnost, dopuštajuæi tako rad na terenu bez posebnih spajanja na dodatne vanjske ureðaje. Kvalitetan dizajn omoguæuje potpunu integraciju s Mamiya i Contax 645 sustavima. Jednostavnost upotrebe podržana je velikom rezolucijom koju osigurava Kodakov pouzdani senzor od 16 MP. Najbolji kamkorder: Sony DCR-TRV40/50 Zahvaljujuæi kvalitetnom CCD-u rezolucije 1,5 MP i Carl Zeiss objektivu s deseterostrukim rasponom zooma, ovaj kamkorder nudi kombinaciju izuzetno velikog raspona moguænosti i nevjerojatno kvalitetne slike. Sony DCR- TRV40/50 ima prvoklasne moguænosti editiranja, DV i AV ulaze i izlaze, te USB streaming. Ekran velièine 3,5 inèa s kontrolama na dodir omoguæuje iznimno dobro pregledavanje snimljenog materijala u samoj kameri. Tu su i Super SteadyShot i Super NightShot koji omoguæuju snimanje u vrlo teškim uvjetima. Izrazito povoljna cijena i sve navedene karakteristike osigurali su ovom kamkorderu sigurnu pobjedu. Najbolji skener: Nikon Super Coolscan 8000 ED Ovaj skener postavio je nove standarde stolnog skeniranja filmova do formata velièine 6 x 9 cm. Zahvaljujuæi 42-bitnoj obradi i tradicionalnih fotografija. Otpornost na blijeðenje poveæana je zahvaljujuæi višeslojnom premazu papira, koji pri upijanju tinte bubri i blokira njezino širenje, štiteæi je od oneèišæenja iz zraka koja uzrokuju blijeðenje, te zahvaljujuæi novim patentiranim kemijskim formulama tinti i ekskluzivnom novom kolorantu koji se koristi u ispisnim ulošcima za HP-ove šesterotintne ispisne sustave. Uz poveæanu gramažu od 240 g/m2, novi HP Premium Plus mat fotografski papir je vrlo robustan, što mu daje istinski dojam tradicionalne fotografije i olakšava optièkoj rezoluciji od 4000 dpi, skenirane slike su izvrsnih detalja i oštrine. Moguænost korištenja DigitalICE tehnologije u skeneru srednjeg formata drastièno smanjuje vrijeme u postprodukciji, pa je proces skeniranja znatno ubrzan. Najbolji pisaè: Epson Stylus Photo 2100 Ovim je pisaèem Epson ponudio dobitnu kombinaciju koja, osim ispisa u boji, omoguæuje i pravi crnobijeli ispis s pigmentnim tintama otpornim na blijeðenje. Konstruktori su uveli èak sedam tintnih patrona s razlièitim nijansama sive boje, izbjegavši tako potrebu emulacije raznih nijansi sivog uz pomoæ tinte u boji. Najbolji softver: Apple iphoto 1.1 Organiziranje dobrog kataloga izuzetno je važno pri radu s digitalnim foto-aparatima. Bez takvog programa korisnici se brzu naðu zatrpani gomilom digitalnih datoteka, èija se imena razlikuju samo u nekom od brojeva. Apple iphoto 1.1 rješava taj problem na vrlo jednostavan naèin: intuitivnim suèeljem moguæe je organizirati katalog velike kolièine slika sa samo nekoliko poteza mišem. Najbolji papir za tintne pisaèe: Tetenal Premium Fine Art Glossy Paper Papir za tintne pisaèe ubrzano postaje važan fotografski proizvod. Tetenal jedan od najznaèajnijih nezavisnih proizvoðaèa papira, novim je proizvodom predstavio papir pogodan za realistiène ispise, koji daje bogatstvo detalja i suptilne nijanse boje. (D.T.) višekratno rukovanje. Papir je dizajniran tako da ima jedinstvenu, posebno teksturiranu poleðinu koja onemoguæava da se listovi u izlaznoj ladici pisaèa meðusobno slijepe. Stoga korisnici mogu ispisivati veæi broj primjeraka bez nadzora i bez brige da æe se ispisani primjerci oštetiti. Poleðinski premaz takoðer onemoguæava kovrèanje papira pri izlasku iz mehanizma pisaèa. Korisnici dobivaju glatke fotografske ispise kojima mogu bezbrižno rukovati, te ih spremati u okvire ili foto-albume. Papir æe se prodavati u paketima od 20 listova. Novi Konica digitalci Konica je izbacila na tržište dva nova digitalna foto-aparata: Digital Revio KD-400Z i KD-310Z. Njihova je posebnost u tome što podržavaju i SD/MMC i Sony Memory Stick medije za pohranu. Ovo su ujedno prvi digitalni fotoaparati koji nisu proizvod tvrtke Sony, a podržavaju Sony Memory Stick medije. KD-400Z ima rezoluciju od 4 MP i trostruki optièki zoom, a KD-310Z ima rezoluciju od 3 MP i isti objektiv. Najmanji najlakši u svojim klasama, aparati imaju kuæište od nehrðajuæeg èelika i kvalitetan Hexanon zoom objektiv koji nakon prestanka rada ulazi u kuæište. Novi Kodakovi kolor papiri i filmovi Iz Kodakovih proizvodnih pogona u svijet je krenuo novi film iz obitelji Portra ISO400 Ultra Colour (UC). Film je namijenjen komercijalnoj fotografskoj upotrebi koja zahtijeva vrlo zasiæene boje. U Kodaku tvrde da ovaj film, iako daje vrlo intenzivne boje, ima prirodnu reprodukciju boje kože i vrlo sitno zrno. Kodak je predstavio i dva nova papira za fotografije u boji. Portra Endura je papir niskoga kontrasta koji je, kažu, idealan izbor za portrete, studijske fotografije i vjenèanja. Supra Endura je papir veæeg kontrasta i zasiæenja boje; vjeruje se da æe biti dobar izbor za dokumentrane i komercijalne fotografije. Nova generacija papira ima poboljšanu stabilnost slike trajnost na njima izraðene fotografije procijenjena je na oko 200 godina. Meðu ostalim karakteristikama navodi se poboljšano zasiæenje boje, veæa kompatibilnost fotografija napravljenih na optièkim i digitalnim printerima, manja osjetljivost na varijacije u procesu i manja potrošnja kemikalija prigodom razvijanja. Ovi papiri daju najbolje rezultate s Kodak Professional Portra filmovima, iako su potpuno kompatibilni sa svim ostalim filmovima

7

8 REPORT Salon fotografije Osijek Pojedinaèna fotografija, 1. nagrada: Tomislav Hajek ILUZIJA Fotografiranje je vrlo raširen hobi, mnoštvo amatera ga ozbiljno i sustavno prakticira. Rezultat toga je velika kolièina fotografija. Koja je njihova sudbina, što autori s njima rade? Vjerovali ili ne izlažu ih, šalju na razlièite salone. U nizu kvalitetnih salona fotografije u Hrvatskoj je i Salon fotografije Osijek. Ove je godine 95 autora poslalo 419 radova, od kojih je odabrano 120 najboljih. Tematika je raznovrsna, a po broju poslanih i odabranih oèita je dominacija fotografije u boji. Odabrani radovi bili su izloženi u Gradskoj galeriji Waldinger i otisnuti u popratnom katalogu. Predstavljamo vam dio odabranih radova. Možda vas potaknu da dogodine pošaljete poneku fotografiju. (D. Tiljak) Pojedinaèna fotografija, 3. nagrada: Adriana Tošiæ HOME SWEET HOME Pojedinaèna fotografija, 2. nagrada: Ana Bakiæ U MREŽI 14 15

9 Kolekcija fotografija, 2. nagrada: Eduard Strenja DVA SVIJETA Kolekcija fotografija, 2. nagrada: Eduard Strenja JULIJAN ISTRIJAN Kolekcija fotografija, 1. nagrada: Irena Mato{eviæ FORMA 1 Kolekcija fotografija, 1. nagrada: Irena Mato{eviæ FORMA 2 Kolekcija fotografija, 1. nagrada: Irena Mato{eviæ KROVOVI Kolekcija fotografija, 2. nagrada: Eduard Strenja PRIJATELJ IZ SANTO DOMINGA Kolekcija fotografija, 3. nagrada: Hrvoje Petriæ TIMELESS CYCLE 16 17

10 Kolekcija fotografija, 3. nagrada: Hrvoje Petriæ PETROVAC 2 Kolekcija fotografija, 3. nagrada: Hrvoje Petriæ SNOW WAVES 18

11 Kolekcija fotografija, Pohvala: Vesna Pleše GEOMETRIJA BOJA Kolekcija fotografija, Pohvala: Vesna Pleše MORE SANJA Kolekcija fotografija, Pohvala: Vesna Pleše NE DIRAJ ME Kolekcija fotografija, Pohvala: Vesna Pleše ULAZ U PROŠLOST Pojedinaèna fotografija, Pohvala: Dražen Bota PROCES III Pojedinaèna fotografija, Pohvala: Goran Antiæ TRAGOVI 19

12 PUTOPIS IRSKA Zemlja trave i vode piše: Silvia Ferenac snimila: Romina Dušiæ Što to zemlju prilièno jednoliènog pejzaža i æudljivog neba èini tako privlaènom sve veæem broju turista? Promišljena turistièka ponuda temeljena je na bogatoj prošlosti, ali i prirodi. Cijeli otok izgleda poput nepregledna travnatog tepiha obrubljenog grebenima, izmeðu kojih se nerijetko pružaju duge, pješèane plaže, ljenèare stada ovaca, goveda i konja, uživaju ljubitelji golfa. Kad ugledate napušteni dvorac na pješèanom sprudu, tristo metara visoke hridi o koje romantièno udara ocean, popijete piæe u lokalnom pubu i ugodno se iznenadite kad se raspitivanje za neko mjesto razvije u srdaèan razgovor, ili kad vas Dubliner zaustavi na ulici i ponudi pomoæ a da to niste ni tražili, reæi æete: Ovamo se valja vratiti! Osjeæat æete se kao kod kuæe, bez obzira na visoke cijene roba i usluga, jer irski je standard ravan skandinavskom, a stopa nezaposlenosti vrlo niska. To je posljedica velikog ekonomskog porasta koji je uslijedio posljednjih nekoliko godina, nakon smanjenja poreza i inflacije što je Irsku uèinilo privlaènom velikim multinacionalnim tvrtkama, posebice informatièkim i kemijskim. Republika Irska broji oko 3,5 milijuna stanovnika, a u glavnom gradu Dublinu živi gotovo treæina njih (dubh linn, irski crna bara, zove se još i Baile Atha Cliath). Grad, gotovo bez nebodera, posljednjih je godina poprimio kozmopolitski duh prihvativši mnogobrojne useljenike 21

13 iz cijeloga svijeta. To financijsko i politièko središte Republike Irske ima tek nekoliko impresivnijih graðevina: zgradu Custom House, Four Courts, Dublin Castle, Trinity College, St.Patrickís Cathedral. Svakako treba posjetiti muzej srednjovjekovnog Dublina Dubliniu, moderan Guinessov muzej i trgovinu unutar tog ogromnog kompleksa gdje se proizvodi najpoznatije crno pivo na svijetu. A u ulici pubova i kulture Temple Bar zajamèen je dobar provod. Okolica Dublina nije manje zanimljiva. Prigradska željeznica može vas povesti na jug do zaljeva Killiney i istoimene bajkovite plaže, ili na sjever do slikovitog ribarskog gradiæa Malahide. Megalitne grobnice i keltska svetišta Newgrange, Knowth i Dowth smješteni su samo sat vremena vožnje od Dublina, uz rijeku Boyne, poznatu i po bitki u kojoj su Englezi godine pobijedili Irce i zavladali otokom. Tu pobjedu svake godine obilježavaju tzv. naranèasti redovi protestanta u Belfastu. Belfast je grad tužne sadašnjosti i prošlosti, u kojem se živi ignorirajuæi bombe u susjedstvu. Centar je lijepo i moderno ureðen, a popularni crni taksi odvest æe vas u opasnije dijelove, gdje se dogaða ono o èemu ste slušali u vijestima u èetvrti sumorna ugoðaja, gdje usred sivila strše žarko obojene ideološke freske katolièkih republika naca, koji zagovaraju pripojenje Sjeverne Irske Republici Irskoj, i protestantskih lojalista odanih engleskoj kruni. Smrt je ovdje stvarnost, a mržnja dio života. Tim je rijeèima taksist opisao irski politièki problem, tzv. the Troubles, koji je izgubio na žestini otkad je potpisan mirovni sporazum. U Sjevernoj se Irskoj (koja od Republike nije odijeljena fizièkom granicom) od zanimljivosti istièu pravilni šesterokutni stupovi vulkanskog podrijetla the Giantís Causeway, te poznata distilerija whiskeyja Bushmills iz 17. stoljeæa. Keltsko naslijeðe živo je na zapadnoj obali, gdje se i danas govori jednim od najstarijih indoeuropskih jezika keltske grupe irskim. Iako se njime koristi samo 10 posto stanovnika, zemlja je službeno dvojezièna, pa se valja pripremiti na mnoštvo natpisa na irskom. Na zapadnoj su obali popularne turistièke destinacije otoci Aran, nacionalni park Connemara, prekrasan gradiæ Galway, stotinu metara visoke klisurine Cliffs of Moher, poluotok Dingle s istoimenim ribarskim mjestom i poznatom, kilometrima dugom pješèa nom plažom Inch Beach, te turistièkim putem, tzv. Ring of Kerry, kroz podruèje šuma i jezera na samom jugu. U blizini grada Corka je dvorac Blarney, gdje se za nekoliko eura prodaje dar elokventnosti (ljubi se dio zidina), nešto sjevernije Rock of Cashel najljepši srednjovjekovni dvorac, te grad Kilkenny, u kojem se može uživati u tradicionalnoj irskoj glazbi. Turistièke agencije preporuèit æe vam zapadnu obalu i, dakako Dublin. No, odluèite li se za neki drugi dio zemlje, neæete pogriješiti, jer jedinstven irski duh, britki smisao za humor i duboko poimanje života prožimaju cijeli otok, tu malu zemlju koja je odgojila Oscara Wildea, Jamesa Joycea, Georgea Bernarda Shawa, Williama B. Yeatsa, Samuela Becketta i mnoge druge velike umjetnike.

14 25

15 SLOBODNI STRIJELCI Dalibor Marinkoviæ A-JOJ Alen Nemeèek Božica Radinoviæ U POKRETU Alen Božièeviæ MLADOST

16 Velimir Trnski ISPOD EIFFELA Vlado Šantiæ KETI Bojan Bonifaèiæ BRODIÆI 28 29

17 Damir Martinoviæ POSAVSKA SVINJA Zvonimir Kišiæ Robert Bogolin Marija Hajdiæ MURVA 30 31

18 TEMA BROJA Oprema za krajolike KRAJOLICI pišu: Nikolina Silla, Damir Tiljak FOTO: Alen Nemeèek Fotografije krajolika mogu biti impresivne slike prirode, oda prostranstvima koja nas okružuju, ali èesto se zadrže tek na puno puta viðenim motivima s razglednica. Tko voli snimati krajolike, neæe štedjeti na vremenu on æe promatrati vrijeme! Ovisno o svjetlu, isti æe motiv u razlièito doba dana izgledati drukèije. Znalci promatraju motiv, bilježe kut pada svjetla na motiv, vrijeme i mjesto gdje su bili i èekaju, jer propustiti trenutak znaèi propustiti dobru fotografiju. Samo strpljiv promatraè može uoèiti mijene prirode koja se pred njim otvara i može uhvatiti ugoðaj odreðenog krajolika. S obzirom da to znaèi provesti dan, a možda i više, u prirodi, fotograf mora biti dobro opremljen. Sva potrebna tehnièka sredstva moraju uvijek biti pri ruci. Širokokutni objektiv neizbježan u stvaranju perspektive i dubine krajolika, ali i drugi objektivi, filtri èija je namjena najznaèajnija upravo u snimanju krajolika, dobar stativ i mnoga druga tehnièka pomagala možda æe opteretiti ramena i leða, ali bez njih je nemoguæe. Nemojmo zaboraviti èinjenicu da je i fotograf samo ljudsko biæe, pa bi mu se moglo dogoditi da u èekanju na pravi trenutak ogladni. A kad je sve spremno i pustolovina zapoène, izbrišite iz glave pravilo da su krajolici iskljuèivo ravnice horizontal no postavljene u kadar i snimljene širokokutnim objektivom. Krajolik mora odražavati ugoðaj mjesta, a detalji nerijetko sadrže izražajnija obilježja od pustihtotala. I budite spremni na sve, na nepregledne travnjake pune sitnih životinjica i kukaca, na blato, tumaranje po stijenama i na dobro provedeno vrijeme. (N.S.) Što ponijeti sa sobom? neizbježno je pitanje prije polaska na put. Odgovor ovisi o tome kamo ste se zaputili, koje prijevozno sredstvo koristite, koliko dugo ostajete na odreðenom mjestu i kakve rezultate želite postiæi. Za snimanje atraktivnog krajolika èesto se treba zaputiti u nedirnutu prirodu, daleko od gradova i utjecaja èovjeka. Boravak u prirodi ponekad donosi spoznaju da smo zapravo samo malen dio veæe cjeline. Kako tu velièinu prenijeti na fotografiju? Kako napraviti inverziju i nešto veliko, što nas okružuje, staviti na komadiæ papira kojeg držimo u rukama? Odgovor leži u formatu. Za krajolike je, osim kvalitetne fotografije, poželjan i velik format papira, a na tom se papiru mora vidjeti svaka travka ili cvijet, svaki detalj. Zato su za snimanje krajolika najbolji foto-aparati velikog formata. Tako je snimao i Ansel Adams, vjerojatno najpoznatiji fotograf krajolika svih vremena. Putovao je u svom karavanu s aparatom velikog formata i gomilom opreme. Kad se dalje nije moglo automobilom, natovario je opremu na magarca, mulu ili konja, što god se našlo u blizini, i nastavio svoje fotografsko hodoèašæe. Teško da æemo danas naæi nekog tko je tako opsjednut kvalitetom da je spreman nositi opremu velikog formata na magarcu. Vjerojatnije je da bi ga na lokaciju spustili helikopterom. No tu postoji zamka, odvojenost od prirode. Adams je vrijeme provodio u prirodi, upijao je i prenosio na svoje fotografije. Fotografiranje iz automobila nije baš najbolji naèin uspostavljanja odnosa s motivom. Pokušajmo ipak biti malo realniji. Postoje fotografi koji žive iskljuèivo od fotografija što ih prodaju preko agencija (stock photography). Oni potroše i više od 100 tisuæa dolara godišnje na fotografije za koje ne znaju hoæe li ih itko kupiti. Daju ih posrednièkim agencijama, koje ih uvrste u svoje arhive i kataloškim putem prodaju krajnjim korisnicima. Fotografije moraju biti umjetnièki i tehnièki besprijekorne, jer se nikad ne zna za što æe biti korištene, za kalendar ili foto-tapetu. Za takve je fotografije standard srednji format, a fotografi dobro znaju što ponijeti sa sobom i kako to transportirati. Za kraj nam ostaje format od 35 mm. To je ujedno i najèešæi izbor veæine fotografa. Naoružani dobrom optikom, kvalitetnim filmom i èvrstim stativom oni se uzdaju da æe krajnji ishod biti povoljan i dovoljno kvalitetan. Kao što smo veæ rekli, što nositi sa sobom ovisi o nizu èimbenika. Za snimanje krajolika širokokutni je objektiv najèešæi izbor veæine fotografa. On æe, bez žrtvovanja dubinske oštrine, grandioznu scenu pred aparatom u cijelosti prenijeti na film. Možemo, dakle, zakljuèiti da uz foto-aparat kao minimalan dodatak treba ponijeti jedan kvalitetan zoom objektiv širokog kuta, kao što je npr mm i èvrsti stativ. Ako pripadate onima kojima je važan svaki gram, kao što su alpinisti, slobodni penjaèi, biciklisti ili planinari, obradovat æe vas vijest da je fotografska oprema lakša no ikad prije. Minolta je upravo predstavila dva nova ultra lagana foto-aparata: Dynax 5, težine 335 g, i Dynax 4, koji je s težinom od samo 315 g trenutno najlakši SLR foto-aparat u svijetu. U svakom sluèaju smanjite potrebnu opremu na minimum. Ako idete na duži put, ponesite dva kuæišta i dva-tri FOTO: Dario Jurjeviæ kvalitetna zoom objektiva, npr. kombinacije i ili 20-40, i trebale bi zadovoljiti sve vaše potrebe. Volite li više oštrije primarne objektive, žarišne duljine od 20, 35, 50 i 105 ili 135 mm trebale bi biti dovoljne. Ponesite barem jedan objektiv koji možete koristiti za makrosnimanje. Iako idete snimati krajolike šteta je propustiti odliène prilike za dobre makrofotografije koje æe vam se ukazati u prirodi. Baš zbog toga nije naodmet ponijeti i neku manju bljeskalicu, ako nije ugraðena u kuæište. Bez obzira na kvalitetu koja je u zadnje vrijeme sve bolja, ponesite bar dva paketa rezervnih baterija. Meni se jednom dogodilo da je u potpuno novom paketu poznatog proizvoðaèa jedna baterija bila neaktivna. Filtri su obavezni: za fotografiju u boji ponesite UV (ili skylight) i polarizacijske filtre,a 32 33

19 za crno-bijelu polarizacijski i naranèasti ili svjetlo crveni. Ne zaboravite sjenila za objektive i kvalitetan ali lagan stativ. Filmovi su posebno poglavlje. Procijenite koliko filmova mislite potrošiti, a zatim ponesite dvostruku kolièinu. Bolje je donijeti kuæi nepotrošene filmove nego ostati bez dobrih fotografija. Kako biste smanjili nepotreban volumen filmove izvadite iz kartonskih kutijica, a na plastiènim kutijicama oznaèite koji je film unutra. Ponesite filmove razlièitih osjetljivosti, možda æete se iznenaditi koliko malo svjetla ima za vrijeme sutona tmurnog dana. Imate li na objektivu još i neki filtar, a zaslon smanjite na f/16 zbog dobre dubinske oštrine, osjetljivi film i stativ su neophodni. Problem je što su zbog sitnog zrna, koje omoguæuje veæ spomenuta oštra poveæanja, nisko osjetljivi filmovi najbolji za snimanje krajolika. Stativ i duga ekspozicija pomažu ako snimate nepokretne objekte, primjerice planine, no ako u kadru imate drvo za vjetrovita dana ili možda rijeku koja brzo teèe, ostaje vam odluka kako snimati. Najèešæe æe odluèiti film kojeg imate u aparatu. Ovo je još jedan dobar razlog da nosite dva kuæišta, u jednom možete imati nisko osjetljivi dijapozitiv, a u drugom npr. srednje osjetljiv negativ. Od ostalog pribora u foto-torbi bi se svakako trebao naæi pribor za èišæenje objektiva i najlon ili folija kojom možemo zaštititi opremu u sluèaju kiše. Ne zaboravite da je i torba u kojoj to nosite važan dio pribora: njezina kvaliteta može biti od presudnog znaèaja ako vas na terenu uhvati kiša ili se pokliznete i padnete. Torba treba biti dobro podstavljena i otporna na vodu. U èemu zapravo nositi opremu? Obièna foto-torba nije baš spretno rješenje dok preskaèete s kamena na kamen ili se probijate kroz gustiš, ruksak je puno bolji izbor. Dobro rješenje može biti i foto-prsluk. U džepove možete natrpati popriliènu kolièinu opreme, no prsluk nije tako siguran u sluèaju kiše ili pada. Provjera opreme Idete li na manji izlet u okolici mjesta u kojem stanujete neke pripreme možete preskoèiti, no putujete li dalje od mjesta boravka svakako testirajte opremu koju nosite sa sobom. Uzmite dijapozitive te svako kuæište koje nosite testirajte u što je moguæe raznovrsnijim uvjetima snimanja. Frustrirajuæe je kad se nakon napornog puta vratite kuæi i ustanovite da su dijapozitivi podeksponirani jer je baterija u svjetlomjeru bila na izmaku, ili da je oprema koju ste 6 ili više sati nosili na leðima, penjuæi se po brdima, zapravo bila nepotreban teret, jer je foto-aparat uz rub vratašca za film propuštao svjetlo. Provjerite takoðer da sjenila na širokokutim objektivima ne uzrokuju vinjetiranje, te oèistite objektive i filtre. Svakako ponesite rezervno kuæište ili, ako ništa drugo, barem kompaktni foto-aparat (ili, kako ga èesto volimo nazivati "idiot"). S njim neæete snimiti spektakularne fotografije, ali æete barem za svoju dušu imati uspomenu na naporan put zakaže li glavna oprema ili je sluèajno putem oštetite. (D.T.) FOTO: Zorko Vedrina Putujete li avionom imate problem više. Nakon teroristièkog napada u New Yorku na svim su letovima, a osobito na meðunarodnim, uvedene strože sigurnosne mjere. One se oèituju na dva naèina. Prvi je bitno manja kolièina ruène prtljage koju smijete unijeti u avion, što znaèi da æete možda svu opremu morati transportirati kao obiènu prtljagu, a oni koji dosta putuju znaju da se s prtljagom postupa vrlo grubo i da se èesto zagubi. Drugi su problem pojaèani skeneri za provjeru prtljage. Buduæi da oni skeniraju prtljagu X zrakama, na koje su filmovi osjetljivi, dobre su šanse da završite s osvijetljenim filmom. Zato filmove zapakirajte posebno, a na aerodromu tražite da ih pregledaju bez prolaska kroz ureðaj s X zrakama. Kupovina filma na odredištu jedna je od moguænosti, no nikada ne znate hoæe li biti baš onih filmova koje koristite i u kolièini koja vam treba. Ako je odredište poznata turistièka zona, i cijena æe vjerojatno biti viša. Filmovi su osjetljivi na zraèenje i nakon ekspozicije, sve dok ih ne razvijete, zato u povratku ponovite èitav postupak. Možete dati razviti filmove i prije povratka, no svakako provjerite kvalitetu procesa, dajuæi kao žrtveno janje na razvijanje neki manje važan film. 34 Ostali pribor

20 Savjeti Planirajte put Postoji bezbroj lokacija na koje možete otputovati, važno je biti na pravom mjestu u pravo vrijeme. Idete li na poslovni put ili godišnji odmor, možda kakav izlet ili obiteljsko okupljanje, prouèite mjesto u koje putujete. Turistièki vodièi, monografije ili posjet stranicama na Internetu mogu vam pomoæi da se bolje pripremite. Idete li na more, raspitajte se kad je npr. lavanda u cvatu, možda je termin vašeg putovanja dovoljno pomaknuti za tjedan- -dva da napravite nezaboravne fotografije. Na odredištu porazgovarajte s ljudima koji tamo žive, raspitajte se o znamenitostima i prirodnim ljepotama. Da biste mogli odabrati najbolje svjetlo za vrstu snimanja koje želite, saznajte vrijeme zalaska i izlaska sunca, te mjesto na horizontu s kojeg se sunce uzdiže ili ponire. Ti podaci ovisit æe o geografskom položaju i o dobu godine. Zapamtite da se smjer i kvaliteta svjetla prigodom izlaska i zalaska sunca vrlo brzo mijenjaju. Želite li iskoristiti najbolje svjetlo, bitna je svaka minuta. Deset minuta zakašnjenja može znaèiti da ste propustili prigodu za dobru fotografiju. Meteorološke prilike su takoðer bitne. Posljednjih je godina klima postala nepredvidiva, tako da æete za najbolje svjetlo možda trebati i nekoliko posjeta. Vodite bilješke Pokušajte biti što organiziraniji i voditi bilješke o snimljenom materijalu. Kad se nakon višednevnog putovanja vratite kuæi, ustanovit æete da su mnoge scene sliène, te da baš i niste sigurni gdje ste što snimili, no ono što vam je kao fotografu važnije jest da zabilježite uvjete pri kojima ste snimali. Tek kad usporedite fotografije i zabilješke moæi æete zakljuèiti kako koji film reagira u pojedinim svjetlosnim uvjetima, kako izgledaju fotografije snimane na jutarnjem ili podnevnom svjetlu, kada treba koristiti neki filtar, a kada ne. Putujte sami Ako je to ikako moguæe, putujte sami. Ovo nije dobro iz sigurnosnih razloga, no skupina ljudi koja nestrpljivo èeka da postavite stativ, odaberete objektiv i snimite što treba ne djeluje baš umirujuæe. Bitna je koncentracija, treba upiti atmosferu buduæe fotografije, donijeti odluke koje zahtijevaju mir, možda premotati film kako biste u aparat stavili neki drugi koji više odgovara sceni koju želite snimiti, napraviti zabilješke i na kraju svu opremu pažljivo vratiti u torbu. U takvim trenucima nije zgodno da vas itko požuruje. Brinite o svojoj sigurnosti FOTO: Mirko Sorak Ako izuzmemo organizirana turistièka putovanja, koja nisu osobito dobar izbor za snimanje krajolika, putovanje po prirodi može biti opasno. Dobro se opremite, pogotovo ako mislite hodati na duge staze ili kampirati. Uz fotografsku opremu svakako ponesite sve što vam treba za minimum udobnosti i sigurnosti. Nedavno smo bili svjedocima brojnih akcija spašavanja neopreznih turista. Neki od njih su pronaðeni tek nakon nekoliko dana. Stoga, prije nego krenete na put, obavijestite nekog o ruti kojom želite proæi i koliko se mislite zadržati. Svakako ponesite mobilni telefon, kako biste se mogli javiti, ako zalutate ili vas na terenu zatekne noæ. Boravite li u stranoj zemlji èiji jezik ne govorite, nauèite bar osnovne fraze koje vam mogu zatrebati ako se izgubite. Idete li na dugo hodanje, obujte kvalitetnu obuæu i ponesite rezervne èarape. Obuæa je važna ne samo zbog udobnosti, nego i zbog sigurnosti. Stanete li na zmiju otrovnicu dobra æe vas obuæa zaštititi. Ponesite i neki sprej ili kremu protiv insekata. Boca vode i nešto hrane nisu naodmet, rezervna topla odjeæa takoðer noæi u prirodi èesto su vrlo hladne. Baterijska svjetiljka je obavezna. Ako vas je ikad zatekla noæ u šumi, znat æete zašto. S obzirom na nestabilnost meteoroloških uvjeta kojoj smo svjedoci, dobro je uzeti i kišnu kabanicu. Svakako pokušajte razgovarati s iskusnim planinarima koji dobro poznaju rutu kojom namjeravate proæi. Oni æe vas uputiti gdje se možete skloniti u sluèaju nevremena, na što morate osobito paziti i kuda se kretati. Naroèito je opasno kretanje terenom u blizini lovišta raspitajte se u lovaèkom i planinarskom društvu kada su pojedine lovne sezone. Takoðer se raspitajte nalaze li se u blizini nerazminirana podruèja. Spremate li se ostati na terenu duže vrijeme, obavezno ponesite kartu, kompas, mali pribor za prvu pomoæ, nož i upaljaè. Veæina fotografa koji na terenu ostaju duže vrijeme nose sa sobom i mali komplet alata, te èvrstu platnenu ljepljivu traku kojom mogu zakrpati foto-torbu, odjeæu poderanu na trnju, èak i razderanu obuæu, ili je upotrijebiti na razne druge naèine. I u prirodi imamo neke fiziološke potrebe, pa je zgodno imati toaletni papir i vlažne maramice za pranje ruku. Svjetlo Prigodom snimanja krajolika ovisite iskljuèivo o dnevnom svjetlu. Ono stalno mijenja kvalitetu i intenzitet. Fotografu ne preostaje drugo nego mu se prilagoditi. Stoga je dobro znati karakteristike svjetla u odreðenom dobu dana. To je jedna od važnih komponenata uspješne fotografije. Dnevno svjetlo može biti direktno ili difuzno. Difuzno svjetlo nastaje raspršenjem sunèeva svjetla. To se dogaða kad oblak zakloni sunce, ili kad je u zraku magla ili izmaglica. Svjetline su manje izražene, a sjene umekšane, kontrast scene obasjane takvim svjetlom nije osobito izražen, a boje su prigušene i zasiæene. Kad je dan èist i sunèan, svjetlo je direktno, sjene su jake i izražene, kao i svjetline. Kontrast scene obasjane takvim svjetlom prilièno je velik. Fotografiramo li pri takvom svjetlu, sjene su tamne i bez detalja, a svjetline mogu biti posve bijele, takoðer bez detalja. Direktno svjetlo je i usmjereno. Ovisno o dobu dana osvjetljava krajolik pod razlièitim kutovima. Rano ujutro i kasno naveèer sjene su duge, dok su oko podneva, kad je sunce visoko, kratke i vrlo izražene. Tijekom dana mijenja se i temperatura svjetla. Dnevno se svjetlo sastoji od dva razlièita izvora. Prvi je direktno sunèevo zraèenje koje nakon prolaska kroz atmosferu ponešto promijenjeno dolazi do tla. Drugi izvor svjetla je nebo. Nebesko svjetlo je reflektirano i vrlo promijenjeno sunèevo zraèenje. 35

21 Priroda dnevnog svjetla ovisi o zemljopisnom položaju, dobu dana, dobu godine i meteorološkim uvjetima. (D.T.) Fotografski savjeti Iskušajte vertikalni format Krajolici se, po prirodi motiva, najèešæe fotografiraju u horizontalnom formatu. Napravite iznimku pokušajte snimati u vertikalnom formatu. Kad ugledate spektakularnu scenu ispred sebe, uzmite malo vremena i napravite analizu kako biste saznali što vas je sceni privuklo. Pokušajte to što bolje prenijeti na film, a zatim iskoristite dugožarišni objektiv i izdvojite neki dio iz cjeline pred sobom. Kroz objektiv napravite studiju pojedinih komponenata i, ako vam se èini da za slu žuju, ovjekovjeèite ih pritiskom okidaèa. Kako izvuæi maksimum iz objektiva Sprijeèite refleksije Ako za vrijeme snimanja uperite objektiv u smjeru jakog svjetla ili svjetlo u njega uðe sa strane, doæi æe do jakih unutarnjih refleksija, na slici æe se pojaviti èudni višekutni oblici i svijetla podruèja smanjenog kontrasta. Na ovaj su problem osobito osjetljivi stariji objektivi, koji imaju manje kvalitetan antirefleksne slojeve, i zoom objektiv, buduæi da imaju puno više ugraðenih optièkih grupa pa tako i više graniènih površina zrak staklo na kojima se lomi svjetlo. Najbolji naèin spreèavanja ove pojave je ne snimati s izvorom svjetla u kadru, odnosno snimati sa suncem za leðima, no tada smo osuðeni na uvijek iste monotono rasvijetljene krajolike. Nalazi li se sunce negdje sa strane, dobro æe doæi sjenilo za objektiv. Ono æe blokirati boèno svjetlo koje može doæi do prednje leæe; ako je aparat na stativu, dobro je dodatno zakloniti boèno svjetlo. Iskoristite ruku, šešir ili vlastito tijelo. Ako snimate u protusvjetlu, pokušajte sunce zakloniti iza neke stijene ili drveta. Uklonite s objektiva filtar kako biste smanjili broj graniènih površina izmeðu stakla i zraka. Snimajte pri optimalnom otvoru zaslona Svaki objektiv ima optimalan otvor zaslona pri kojem daje najoštriju sliku s najmanje izoblièenja. Ta je vrijednost obièno dva do tri koraka manja od najveæeg otvora. Kod kvalitetnih objektiva, koji su u pravilu i skupi, te su razlike minimalne i pri malim poveæanjima èesto neuoèljive, dok kod jeftinijih objektiva kvaliteta slike može veoma ovisiti o vrijednosti zaslona koju koristimo pri snimanju. Snimajte s primarnim objektivima Oni su, ako govorimo o istoj klasi objektiva, oštriji od zooma. To je stoga jer imaju manji broj optièkih elemenata, te je konstruktorima lakše napraviti korekcije izoblièenja i aberacije, a FOTO: Igor Leskovar smanjena je i kolièina odbljesaka, što se oèituje kao poboljšanje kontrasta i rezolucije. Proizvoðaèi objektiva i tomu su, dakako, doskoèili, pa se koriste specijalna stakla, višestruki antirefleksni slojevi, napredne konstruktorske tehnologije i sl. Upotreba svih tih tehnika u primarnom objektivu poboljšat æe i njegovu kvalitetu, tako da razlika opet ostaje. Smanjite vibracije na minimum Ni najbolji objektiv ne može pomoæi, ako tehnika snimanja nije ispravna. Što vam vrijedi sva ta rezolucija, oštrina i kontrast ako prigodom snimanja zatresete foto-aparat. Stoga je najbolja stvar koju možete napraviti za svoje fotografije krajolika upotreba kvalitetnog stativa. Veæina fotografa æe vam savjetovati da nabavite što teži i veæi stativ, jer je masivniji stativ otporniji na vibracije. To zaista nije neophodno. Stativ može biti i lagan, ali definitivno mora biti èvrst. Ako je dovoljno èvrst, lako æete ga napraviti teškim objesite li na njega torbu s foto-opremom. Bilo kakav stativ je bolji nego nikakav. Fotografi koji se upute na višednevni izlet u krajeve nedirnute prirodne ljepote èesto nose èak i minijaturne stative koji inaèe služe za postavljanje bljeskalica. Takav stativ je lagan i zauzima vrlo malo mjesta, a moguæe ga je postaviti na kamen ili neku uzvisinu i tako snimati. Èak je i monopod dobro rješenje. Postoje štapovi za pomoæ pri hodanju, slièni skijaškim štapovima, koji na gornjem kraju imaju moguænost prièvršæavanja foto-aparata. Svaka pa i najmanja vibracija smanjit æe oštrinu. Koristite daljinski okidaè, žièani okidaè (ili njegov ekvivalent) ili samookidaè na foto-aparatu. Što mislite, zašto proizvoðaèi i dalje ugraðuju samookidaèe? Zato da ga možete ukljuèiti i onda se zatrèati pred objektiv kako biste snimili i sebe? Ako vaš aparat ima "mirror lock-up" moguænost, iskoristite i nju. Podignite zrcalo nakon kadriranja, prièekajte da se aparat smiri i tada aktivirajte daljinsko okidanje. Postoje i objektivi koji imaju ugraðenu stabilizaciju slike. Ako imate takve objektive, iskoristite i tu moguænost. Dubinska oštrina i hiperfokalno izoštravanje Osobe koje se bave fotografijom trebale bi imati foto-aparat koji može iskljuèiti sve automatske funkcije i koji ima moguænost kontrole dubinske oštrine. Ovo je osobito važno kod fotografiranja krajolika. Odreðivanje ekspozicije, otvora zaslona i izoštravanje u veæini sluèajeva nije poželjno prepustiti automatici. Naroèito je važno ruèno izoštravanje i kontrola dubinske oštrine. Za razliku od fotografija na kojima postoji središnja toèka interesa, pa neoštra pozadina može biti poželjna kako ne bi odvlaèila pažnju, fotografija krajolika najbolje funkcionira kad je svaki njezin dio potpuno oštar. Moderni foto- -aparati omoguæuju mjerenje svjetla i kadriranje pri punom otvoru zaslona tek pritiskom na okidaè, zaslon se zatvori na unaprijed postavljenu vrijednost koju mu je odredio korisnik ili automatika. Što je otvor zaslona manji, veæe je podruèje koje æe na fotografiji biti oštro. Koliki je dio scene oštar moguæe je provjeriti ako aparat podržava provjeru dubinske oštrine. Pritiskom na za to odreðenu tipku zaslon æe se zatvoriti na postavljenu vrijednost i moæi æemo vidjeti kolika je dubinska oštrina. Prigodom provjere dubinske oštrine prièekajte da se oko prilagodi slabije osvijetljenoj sceni. Ako je otvor zaslona malen, a dan izrazito sunèan, prilagoðavanje oka može potrajati i do 30 sekundi. Na žalost, ovaj naèin ne funkcionira kad snimamo pri slabijem svjetlu. Kod malih otvora zaslona, kao što su f/11 ili f/16, scena u tražilu nije dovoljno svjetla da bismo mogli dobro vidjeti podruèje dubinske oštrine. U takvim se sluèajevima možemo poslužiti skalom dubinske oštrine koja je ugravirana na objektive. Objektivi za automatsko izoštravanje èesto nemaju takvu skalu. Tada pomoæ treba potražiti u tablicama u kojima su vrijednosti dubinske oštrine za razlièite kombinacije udaljenosti i otvora zaslona. Možda ste pomislili da je sve ovo nepotrebna gnjavaža jednostavno treba zatvoriti zaslon na f/22 ili f/32 i problem dubinske oštrine je riješen. Ovakav je zakljuèak pogrešan. Kod izrazito malih otvora zaslona dolazi do ogiba svjetla (vidi FOTOmag br. 1, str. 28). Postoji bolje rješenje: pomoæu tablica treba pronaæi hiperfokalnu daljinu i izoštriti na tu udaljenost, a zadržati otvor zaslona na vrijednosti f/11 ili f/16. Hiperfokalna daljina Polje dubinske oštrine ovisi o žarišnoj duljini objektiva, otvoru zaslona i udaljenosti objekta od objektiva. Podruèje dubinske oštrine je veæe što je veæa udaljenost objekta i što je manji otvor zaslona. Za one koji koriste zoom objektive treba napomenuti da pri istoj udaljenosti snimanja i otvoru zaslona objektiv kraæe žarišne duljine ima znatno veæe podruèje dubinske oštrine. Od daljine postavljene na skali objektiva dubinska je oštrina razdijeljena tako da se 1/3 oštrog podruèja prostire prema foto-aparatu, a 2/3 prema beskona è no - sti. Kad objektiv izoštrimo na beskonaèno postoji udaljenost od fotoaparata kod koje poèinje oštrina prema beskonaènosti. Ta je udaljenost hiperfokalna daljina. To je ujedno i najbliža udaljenost na koju možemo izoštriti da objekti na beskonaènoj udaljenosti ostanu oštri. Jednostavno reèeno, izoštravanje na beskonaèno smanjuje nam podruèje dubinske oštrine. Evo i konkretnog primjera. Postavimo li na objektivu od 28 mm pri otvoru zaslona f/4 udaljenost na koju želimo izoštriti, beskonaèno prihvatljiva oštrina zapoèet æe na udaljenosti od 6,1 metara. To je ujedno i hiperfokalna daljina. Izoštrimo li sada objektiv na tu udaljenost, zona oštrine zapoèet æe veæ kod 3,8 metara i prostirat æe se do beskonaènosti. Sada je možda jasnije zašto je važna moguænost ruènog izoštravanja. Ako je vaš aparat Tablica hiperfokalnih udaljenosti ne podržava, ili ste u situaciji da morate brzo izoštriti poslužite se trikom: kadrirajte scenu koju želite snimiti, pronaðite neki objekt na treæini visine od dna kadra i izoštrite na njega. Kako se dubinska oštrina proteže u odnosu 1/3 ispred naprama 2/3 iza toèke izoštravanja velika je moguænost da æe, uz objektiv nešto šireg kuta i otvor zaslona f/8 ili manji, cijela scena biti oštra. (D.T.) Oluja na otvorenom Ljetna oluja je situacija u kojoj se može naæi bilo tko od nas, a pogotovo fotograf koji u traganju za netaknutom prirodom odluta daleko od svih zaklona i zanesen ljepotom krajolika koju želi prebaciti na film, propusti sve znakove upozorenja. Što uèiniti zatekne li nas oluja na terenu? Za vrijeme udara groma stvaraju se izmeðu oblaka i zemlje naponi koji iznose milijune pa i milijarde volta. Izbijanje poèinje kad napon dostigne vrijednost od V po centimetru, a munja može biti dugaèka i nekoliko kilometara. Svi znamo da grom udara u najvišu toèku, te da se nikako ne smijemo skloniti ispod drveta. Znaèi što dalje od drveta u koje æe udariti grom i sigurni smo. Jesmo li? A kolika je ta sigurna udaljenost? Što ako se nalazimo na ravnici i drveæa nema u blizini? Da li je tada pametno leæi na zemlju kako ne bismo postali nova najviša toèka? Kad grom udari u drvo ili zemlju, elektrici tet djelomièno odlazi u tlo, a djelomièno se grana po površini. Ako udari u drvo mokro od kiše, struja æe poteæi kroz tanak sloj vode na kori drveta i kroz vodene tokove proširiti se površinom. Ako je drvo izvana suho, struja æe proæi kroz žile za dovod biljnog soka i veæim djelom završiti u tlu. U ovom sluèaju postoji opasnost od raspuknuæa drveta, pa èak i moguæe eksplozije koja æe kao posljedicu imati opasne drvene šrapnele. Hrast je najpodložniji ovakvom scenariju, jer ima krošnju i koru koje ga bolje štite od kiše nego drugo drveæe. Za vrijeme kiše hrast ostaje duže suh od ostalog drveæa, te ga udarac groma najèešæe raskoljuje. Kolika je dakle sigurna udaljenost? To zapravo nitko ne može sa sigurnošæu reæi. Munja je komplicirana pojava, a i situacija u kojoj se nalazite je poprilièno zapetljana. Sigurna udaljenost ovisi o snazi udara, vodljivosti površine, mjestu udara, naèinu odvoðenja elektriciteta (u tlo ili po površini) i o razmaku izmeðu vaših stopala u trenutku udara. Snaga i trajanje udara jako variraju. Snimanje munje ultrabrzom fotografskom kamerom pokazalo je da se ne radi o FOTO: Bojan Bonifaèiæ 36 37