PRIJAVA PLANA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA MEDICINSKE SESTRE ZA GODINU

Transkript

1 PRIJAVA PLANA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA MEDICINSKE SESTRE ZA GODINU NAZIV USTANOVE: PSIHIJATRIJSKA BOLNICA VRAPČE ADRESA: Bolnička 32, Zagreb TELEFON: FAX: DATUM siječanj veljača NAZIV TEME (VRSTA) ALZHEIMEROVA BOLEST, JUČER, DANAS, SUTRA Projekcija filma U tišini i predavanje SESTRINSKA SKRB OVISNIKA O ALKOHOLU OPIS I CILJ Alzheimerova bolest je neizlječiva degenerativna bolest mozga obiljeţena brzom progresivnošću, ireverzibilnošću i somatskim komplikacijama. Poteškoće ranog prepoznavanja simptoma i dijagnosticiranja bolesti Farmakoterapija Alzheimerove bolesti Problemi u svakodnevnoj skrbi oboljelog od Alzheimerove bolesti Problem sagorijevanja njegovatelja Socioekonomski aspekti bolesti Cilj: edukacija i nove spoznaje u dijagnostici i terapiji Alzheimerove bolesti Prema zadnjim svjetskim istraţivanjima ovisnost o alkoholu se smatra većim problemom od ovisnosti o psihoaktivnim tvarima ili ovisnosti o pušenju. Alkoholizam stvara psihičku i fizičku ovisnost, stradava osoba koja pije, obitelj i radna okolina. U Republici Hrvatskoj registrirano je osoba ovisnih o alkoholu, a indirektno je za tu bolest vezano oko milijun ljudi. U Psihijatrijskoj bolnici Vrapče trećinu svih prijema u bolnicu čine ovisnici o alkoholu i akutno opita stanja. Ovima radom ţelimo upoznati medicinske sestre i tehničare sa zdravstvenom skrbi za ovisnike o alkoholu, teškoćama u sestrinskom radu u mijenjanju ţivotnog stila alkoholičara i umanjiti predrasude kod zaposlenika. PREDAVAČ (VODITELJ) Doc.dr. sc. Ninoslav Mimica Janja Rukavina, bacc.med.techn MJESTO ODRŢAVANJA

2 veljača oţujak oţujak travanj ZAKONSKI PROPISI OD UTJECAJA NA SESTRINSKU PRAKSU AKTIVNOSTI REHABILITACIJE U PSIHIJATRIJI SMJERNICE ZA PREVENCIJU INFEKCIJA KOD UBODNIH INCIDENATA DEPRESIVNI POREMEĆAJ I KOMORBIDITET Prezentacija propisa koji su od utjecaja na sestrinsku praksu te naglasak na pravilno postupanje u procjeni rada prema pravnim propisima Obnoviti znanja o sustavu odgovornosti u sestrinstvu, te duţnostima i obvezama medicinske sestre koje definira Zakon o sestrinstvu, Zakon o zdravstvenoj zaštiti, Zakon o pravima pacijenata Rehabilitacija u psihijatriji suvremen je pristup liječenja u psihijatriji. Tijekom predavanja će se definirati rehabilitacija u psihijatriji, kao sveopći pristup, te će se sudionike upoznati s metodama i aktivnostima rehabilitacije. Cilj je psihosocijalne rehabilitacije u psihijatriji oporavak od duševne bolesti, kako bi svatko mogao ţivjeti, raditi, učiti i aktivno sudjelovati u svom okruţenju i zajednici.(united States Psychiatric Rehabilitation Association, 2007.) Psihosocijalna rehabilitacija u psihijatriji promiče oporavak pojedinca i razvoj njegovih / njezinih vještina i sposobnosti koje su mu / joj potrebne kako bi povećao / povećala zadovoljstvo i uspješnost vlastita ţivljenja, rada, učenja, uspješnog funkcioniranja u svom okruţenju, kao i potpunu integraciju u zajednicu Što je ubodni incident? Smjernice za zaštitu zdravstvenih radnika od patogena koji se prenose krvlju, rizik prijenosa infekcije, procjena rizika, prevencija, profilaksa, prijavljivanje ubodnog incidenta. Cilj:Upoznati zdravstvene radnike sa krvno prenosivim bolestima i postupkom po nastanku ubodnog incidenta Depresija je jedna od najčešćih bolesti suvremenog svijeta i za sada nema naznaka da bi se trend porasta depresija mogao zaustaviti. Društvenoekonomska, socijalna, komunikacijska i obiteljska situacija više naznačuju moguće ubrzanje nego zaustavljanje porasta depresivnog poremećaja. Depresivni poremećaj predstavlja jednu od najjačih duševnih patnja. Osoba koja boluje od depresije duboko pati, sve njezine funkcije su promijenjene, nište je ne veseli i nerijetko je suicidalna. Ta nas činjenica obvezuje da na području liječenje tih bolesti budemo maksimalno osposobljeni i u dijagnosticiranju i liječenju. Vaţnost upoznavanja somatskih poremećaja u depresivnih bolesnika, kao i prepoznavanje depresije u somatskih bolesti. Dipl.iur. Mirta Vranko, prof.socijalni pedagog Ţeljko Benković, dipl.ing. sig., sanitarni ing. Dr.sc. Suzana Uzun

3 travanj svibanj PREVENCIJA I TRETIRANJE DEKUBITALNOG VRIJEDA U PSIHIJATRIJSKOJ USTANOVI PREPORUČENI LIJEKOVI ZA GRLOBOLJU Dekubitus je jedna od najčešćih komplikacija liječenja nepokretnih bolesnika. Po svojim osobinama je kronična rana, zbog velike učestalosti njegovog pojavljivanja raste financijsko opterećenje zdravstvenog sustava jer se produţuju dani bolničkog liječenja. Cilj: Prepoznati rizike za oštećenje koţe kod dugotrajnog leţanja, te upoznati medicinske sestre/tehničare sa novim smjernicama u prevenciji i tretiranju dekubitalnog vrijeda. U uvodnom dijelu je dana definicija grlobolje, učestalost i najčešći putovi prijenosa. Zatim se govori o mogućim uzrocima grlobolje. Objašnjenje su ISKRA smjernice i to prvo kriteriji za dijagnozu grlobolje (Centorov kriterij), a zatim ISKRA smjernice za liječenje grlobolje. Objašnjeno je antimikrobno liječenje (kada, koji lijekovi, antibiotici prvog izbora, alternative kod preosjetljivosti, rekurentne epizode i kliconoštvo), a zatim simptomatsko liječenje (kada, lijekovi antipiretici, pripravci za usnu sluznicu). U zaključku je obrazloţeno zašto je pretjerana upotreba antibiotika štetna i naglašena je vaţnost racionalne primjene antibiotika. Upoznavanje medicinskog osoblja sa podjelom lijekova za grlobolju i preporukama za liječenje grlobolje po ISKRA smjernicama antimikrobna i simptomatska Postizanje optimalne primjene lijekova za grlobolju i promoviranje racionalne potrošnje antibiotika u svrhu kontrole širenja rezistentnih bakterija. Janja Rukavina, bacc.med.techn Ana Crnković, mag.pharm. svibanj lipanj ETIČKE SMJERNICE U PSIHIJATRIJI POSTUPAK UZORKOVANJA BIOLOŠKOG MATERIJALA (krv, likvor, sputum, urin, stolica) Etika je zbroj moralnih načela, društvenih pravila, normi i ponašanja ljudi. Etika sestrinstva dotiče pitanja odnosa sestra-liječnik, sestra-bolesnik-duševni, umirući, sestra-sestra, i drugi suradnici na poslu te osnovna načela profesionalnog ponašanja u radu sa psihijatrijskim bolesnicima Cilj: upoznati medicinske sestre/tehničare sa zakonskim i etičkim kriterijima rada u psihijatriji te povećati svijest o pravima psihijatrijskih bolesnika. Uzorkovanje je proces koji podrazumijeva provoďenje odreďenih radnji radi dobivanja biološkog materijala za laboratorijsku obradu. Uzorkuju se tjelesne izlučevine, tjelesne tekućine, punktati, razni obrisci, itd. u predavanju će se detaljno obraditi najučestalije vrste uzorkovanja u našoj ustanovi. Cilj: poboljšanje uzorkovanja a time i dijagnosticiranja, te liječenja pacijanata Doc.dr.sc. SlaĎana Ivezić Mariana Penava, med.lab.ing. Petra Bem, med.ing.lab.

4 lipanj rujan rujan listopad MEDICINSKA SESTRA KAO ČLAN TIMA U KLINIČKIM ISPITIVANJIMA LIJEKOVA STIGMA (DEGRADACIJA) DUŠEVNIH BOLESNIKA UPRAVLJANJE VREMENOM NA KLINIČKOM ODSJEKU MUZIKOREKREACIJA U PSIHOTERAPIJI (bolničkom odjelu psihijatrije) Kliničko ispitivanje lijekova je svako ispitivanje lijekova na ljudima kojim se namjerava otkriti ili utvrditi klinički i/ili drugi farmakodinamski učinak ispitivanog lijeka i/ili utvrditi nuspojava, i/ili istraţiti apsorpcija, distribucija, metabolizam i izlučivanje lijeka sa ciljem da se utvrdi neškodljivost i/ili djelotvornost. Klinička ispitivanja se provode prema planu ispitivanja, a to je dokument u kojem su detaljno opisani plan, metodologija, statistika i organizacija ispitivanja.. U timu za provoďenje kliničkog ispitivanja je i medicinska sestra čija je uloga vaţna, a definirana je ovisno o vrsti ispitivanja. Njezine obveze i zadaće se dogovaraju unutar tima. Medicinska sestra educira i informira ispitanike i njihovu obitelj o tome što se sve moţe očekivati za vrijeme ispitivanja. Komunicira izmeďu ispitanika i ostalih članova tima, pruţa sestrinsku njegu i skrb za ispitanika, te je poveznica izmeďu članova tima koji su vrlo često dislocirani. Razvojem sestrinstva i uloga medicinske sestre u kliničkim ispitivanjima se nastoji formalizirati. STIGMA- znači negativno obiljeţavanje osobe samo zato što ima dijagnozu psihijatrijske bolesti.ona je povezana s predrasudama tj.negativnim stavovima koji su utemeljeni na pogrešnim činjenicama da se psihijatrijske bolesti ne mogu liječiti.uzrokovana je kombinacijom neznanja i straha što je podloga stvaranju ukorijenjenih mitova i predrasuda. Česta posljedica stigme jest diskriminacija koja spada u tešku povredu osnovnih ljudskih prava. Smanjene stigme i negativnih stavova prema psihijatrijskom bolesniku u društvu neobično je vaţno. Poboljšanje znanja u javnosti o psihijatrijskim bolestima, edukacija i podrška obitelji oboljelih moţe uvelike pomoći u borbi protiv stigme Prikaz rezultata ankete u sklopu sestrinskog istraţivanja značenja vremena u sestrinskoj praksi i kradljivaca vremena sestrinskog rada. Muzikorekreacija u psihijatriji je jedan vid okupacijske terapije na psihijatrijskom odjelu a provodi se kao nastavak liječenja glazbom. Uputiti medicinske sestre u mogućnost liječenja glazbom i tehnikama koje se pritom koriste Upoznati uposlene na bolničkom odjelu (medicinske sestre) kako glazba moţe utjecati na bolesnike u sklopu socioterapijskog rada. Senka Repovečki, bacc.med.techn. Nikolina Štabek, med.sestra Jasmina Medo, med. sestra Mentor Milena Jukić Bešlić, bacc. med.techn. Vesna Konjevoda dipl.med.techn. Ţeljko Benković, dipl.ing. sig., sanitarni ing.

5 listopad studeni prosinac SESTRINSKI POSTUPCI U SPREČAVANJU ŠIRENJA BOLNIČKE INFEKCIJE CLOSTRIDIUM DIFFICILE NA BOLNIČKOM ODJELU SESTRINSKA SKRB U PACIJENATA OBOLJELIH OD ALZHEIMEROVE BOLESTI Plan zdravstvene njege EFEKTI STRESA NA PONAŠANJE MEDICINSKIH SESTARA I TEHNIČARA U RADU SA PSIHIJATRIJSKIM BOLESNICIMA Clostridium Difficile je uzročnik koji se prenosi fekalno oralnim putem, pri čemu je značajna uloga medicinskog i pomoćnog osoblja u njegovom prijenosu u bolničkoj sredini. Higijenske mjere usmjerene su prvo na higijensku dezinfekciju ruku. Alkoholno utrljavanje ruku u slučaju spora nije učinkovitije od pranja vodom i tekućim sapunom jer alkoholi ne djeluju na spore. Nošenje rukavica i zaštitnih pregača preporučuje se da bi se smanjila kontaminacija ruku i radno odjeće. S obzirom da se Clostridium Difficile prenosi kontaktom izolacija koja se preporuča je kontaktna izolacija gdje se bolesnici s ovim uzročnikom izoliraju pojedinačno ili više njih se kohortira. Cilj: upoznati osoblje s našim problemima u Klinici koji ovaj uzročnik moţe stvoriti bolesnicima, ali i osoblju kada se proširi kao infekcija povezana sa zdravstvenom skrbi. Alzheimerova bolest je neizlječiva degenerativna bolest mozga. Svojim napredovanjem dovodi do demencije, gubitka pamćenja, poremećaja mišljenja te promjena u ponašanju i osobnosti bolesnika. Socijalna izolacija, gubitak neovisnosti i samoinicijative te pojačani zahtjevi za adaptacijom na novonastale okolnosti utječu na kvalitetu ţivota i bolesnika i njihovih obitelji. Sestrinska dijagnoza je zaključak utemeljen na problemima iz zdravstvene njege. Taj zaključak treba sluţiti kao vodič u zdravstvenoj njezi, dok sestrinske intervencije pomaţu pri rješavanju problema. To je vaţno kod Alzheimerove bolesti jer se intervencije trebaju prilagoditi progresiji bolesti i pogoršanju stanja bolesnika. Cilj: prikaz sestrinskih dijagnoza i intervencija vezano uz Alzheimerovu bolesti. Definicija stresa, oblici reagiranja na stres, efekti djelovanja stresa na svakodnevno funkcioniranje, način suočavanja sa stresnim situacijama Cilj:Upoznavanje medicinskih sestara i tehničara sa efektima stresa na ponašanje. Usvajanje tehnika za smanjivanje stresa. Osposobljavanje za bolje nošenje sa specifičnim efektima stresa u radu medicinskih sestara i tehničara Marija Čulo, bacc.med.techn. za kontrolu bolničkih infekcija Jasna Goljak, bacc.med.techn. Dr. sc. Danijela Ţakić Milas, specijalist kliničke psihologije

6 oţujak svibanj lipanj rujan listopad studeni TEČAJ OŢIVLJAVANJA RADIONICE Vjeţbanje postupaka cardiopulmonalne reanimacije uz provjeru znanja. Cilj: Standardizacija postupaka, bolja informiranost o postupcima i uporabi pribora te prevencija komplikacija Zrinka Petrović dr. med., specijalist internist Vilmica Kurtanjek, med.sestra GLAVNA SESTRA ZDRAVSTVENE USTANOVE Štefica Bagaric, bacc.med.techn. M. P. RAVNATELJ ZDRAVSTVENE USTANOVE prof.dr.sc. Vlado Jukić

7 PRIJAVA PLANA TRAJNOG USAVRŠAVANJA ZA MEDICINSKE SESTRE NAZIV USTANOVE: PSIHIJATRIJSKA BOLNICA VRAPČE ADRESA: Bolnička 32, Zagreb TELEFON: FAX: DATUM NAZIV TEME (VRSTA) OPIS I CILJ PREDAVAČ (VODITELJ) MJESTO ODRŽAVANJA GLAVNA SESTRA ZDRAVSTVENE USTANOVE RAVNATELJ ZDRAVSTVENE USTANOVE M. P.