STUDIJA INTEGRIRANOG PROMETNOG SUSTAVA ZA GRAD ZAGREB, ZAGREBAČKU ŽUPANIJU I KRAPINSKO- ZAGORSKU ŽUPANIJU SAŽETAK STUDIJE Sudop Brno, spol. s.r.o. INEN d.o.o. - Travanj 2008.god.-
0.1 Svrha i cilj projekta Porijeklo integriranih prometnih sustava može se prije svega pronaći u zemljama njemačkog govornog područja (tamo se integrirani prometni sustavi često nazivaju prometna udruženja ) na čijim se iskustvima potvrdilo, da je i s gledišta korisnika i operatora sustava javnog prometa, bilo povoljno prijeći s pojedinačnih, samostalnih prijevoznih oblika, koji su se zbog povijesnih razloga razvijali sasvim samostalno, na novu integriranu prometnu organizacijsku formu (IPS), koja će bolje iskoristiti potencijal javnog gradskog prijevoza putnika u regiji, a istovremeno će u značajnoj mjeri prometnu ponudu putnicima učiniti atraktivnijom. U cilju uvođenja IPS a u konkretnu regiju, uvijek se vodi računa o konkretnoj potrebi promjene postojećeg načina javnog prijevoza putnika u određenom području i to na način da bi javni osobni prijevoz predstavljao atraktivniju varijantu u odnosu na individualni prijevoz, a istovremeno da bi naručitelji javnog prijevoza (zemlja, područja, regije, općine) osjetili ekonomske doprinose ovoga rješenja. Svrha ove Studije je, dakle, pomoći stvoriti takav sustav integriranog prometa, koji bi te probleme pomogao riješiti, a stanovnicima Grada Zagreba, Zagrebačke županije i Krapinsko zagorske županije donijeti značajno poboljšanje kvalitete života. 0.2 Utvrđivanje područja opsluživanja Teritorijalna podjela Republike Hrvatske
Karta obuhvaćenog područja Karakteristika glavnog grada Zagreba Površina : 641 km 2, Broj stanovnika 779 145 Gustoća stanovnika: 1215,5 stanovnika na 1 km 2 Broj četvrti: 14 Grad Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske, značajan centar trgovine i industrije, kulturnog života, sjedište vlade i parlamenta Republike Hrvatske. Grad se prostire ispod jugoistočnih obronaka gore Medvednice. Izgrađeno gradsko područje je izduženog oblika u smjeru zapad - istok (24 km). To stvara pretpostavku koncentracije važnih prometnih tokova u os zapad - istok s relativno malim brojem prometnih komunikacija, uključujući željezničku prugu na dionici Podsused Sesvete. U grad se slijevaju važni prometni smjerovi navedeni u opisu Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije. Grad rasterećuje cestovna obilaznica koja se nalazi južno od gradskog izgrađenog dijela. Željezničke pruge koje vode u Zagreb također su u opisu Krapinsko-zagorske i Zagrebačke županije.
Za spajanje Zagreba na međudržavni i unutrašnji zračni promet služi zračna luka Pleso, koja se nalazi u blizini grada Velike Gorice. Tvrtka ZET prometno opslužuje ovo područje tramvajskim i autobusnim linijama. Značajnu ulogu ima i gradski i prigradski željeznički promet, prvenstveno na dionici pruge Zaprešić Dugo Selo. Kretanje stanovništva Grada Zagreba Kretanje stanovništva Grada Zagreba 31% 2% 67% u četvrti četvrt-četvrt županija Karakteristika Zagrebačke županije Površina : 3060 km 2, Broj stanovnika 309 696 Gustoća stanovnika: 101,2 stanovnika na 1 km 2 Broj općina: 26 Broj gradova: 8 Područje Zagrebačke županije omeđeno je na zapadu s granicom Republike Slovenije, na sjeveru se nalazi Krapinsko-zagorska županija, glavni grad Zagreb, Varaždinska, Koprivničko-križevačka županija, na istoku Bjelovarsko-bilogorska županija i na jugu županije Sisačko-moslavačka i Karlovačka. Prometno se područje županije može okarakterizirati kao tranzitno područje s koncentracijom prometnih putova, koji se povećavaju u smjeru prema glavnom gradu Zagrebu. Glavne cestovne prometnice koje prolaze kroz Zagrebačku županiju su auto-ceste E 70 prema Beogradu, E 59 prema Jadranskom moru, te se na sjeveru preko Krapine gradi spoj prema Austriji i na sjeveroistoku veza Zagreb Mađarska. Kroz područje županije prolaze željezničke pruge Zagreb Dugo Selo Novska Vinkovci Beograd, Zagreb Sisak Novska s odvojkom Sunja Bosanski Novi Sarajevo - Ploče, Zagreb Dugo Selo Križevci Koprivnica Mađarska, Zagreb Karlovac Oštarije Split/Rijeka, Zagreb Zaprešić Savski Marof Slovenija. Prema prikupljenim podacima, u županiji prometuje preko 200 županijskih autobusnih linija od nekoliko polazaka na liniji do desetak polazaka u intervalnom režimu. Osim ovih autobusnih linija, kojima prometuje nekoliko tvrtki, značajan dio područja opslužuje prometnim sredstvima tvrtka ZET.
Kretanje stanovništva Zagrebačke županije Kretanje stanovništva u Zagrebačkoj županiji 26% 17% 57% ZAGREB opčina-opčina opčina Karakteristika Krapinsko-zagorske županije Površina 1229 km 2, Broj stanovnika 142 432 Gustoća stanovnika: 115,9 stanovnika na 1 km 2 Broj općina: 25 Broj gradova: 7 Područje Krapinsko-zagorske županije okruženo je na sjeveru gorjem Macelj i Ivančica, na zapadu rijekom Sutlom, koja je djelomično i državna granica sa Republikom Slovenijom, na istoku porječjem Krapine i Lonje, te na jugoistoku gorom Medvednica. Prometna infrastruktura je ravničarski orijentirana i odgovara topografiji županije. Glavni cestovni pravci vode u smjeru Macelj Krapina Zabok Zagreb, Zabok Zlatar- Bistrica Budinšćina Varaždinska županija. Važan smjer je i Zlatar-Bistrica Marija Bistrica Laz Zagreb, te Konjšćina Komin Zagreb. Kroz to područje vode željezničke pruge Varaždin Hrašćina Trgovišće Zlatar-Bistrica Zabok Zaprešić (Zagreb), Rohatec Krapina Zabok, Zabok Gornja Stubica i Kumrovec Klanjec Savski Marof, na kojem je uveden autobusni prijevoz. Prema dobivenim podacima, u Krapinsko-zagorskoj županiji je 112 županijskih autobusnih linija od 2 do desetak polazaka dnevno na liniji. Osim toga, prolazi i niz međužupanijskih linija, koje povezuju Krapinsko-zagorsku županiju i Zagreb preko Zaboka, Laza i Komina. Kretanje stanovništva Krapinsko-zagorske županije Kretanje stanovništva u Krapinskozagorskoj županiji 7% 24% 44% 25% Zagreb Opčine Opčina-opčina Druge županije
0.3 Postojeća mreža linija, njezini prijevoznici Pregled linija i prijevoznika izrađen je po sljedećem redoslijedu : 1.) željeznica, 2.) tramvaji i autobusi, 3.) međužupanijske autobusne linije, 4.) županijske linije. Tablice su sastavljene tako, da je moguće na jednostavan način provesti izračun prometnih učinaka, to znači da su neke linije, gdje ne voze sve veze po istoj trasi, podijeljene na dionice prema trasama pojedinih veza i te dionice su navedene u samostalnom redu. Primjer tablice željezničkog prijevoza 24 sata Linija duljina (km) PRIJEVOZNIK broj polazaka broj putnika vlak*km put.*km Dobova - Savski Marof 7 HŽ 33 2300 231 16100 Savski Marof - Zaprešić 7 HŽ 114 5704 798 22816 Zaprešić - Podsused stajalište 4 HŽ 150 13512 600 54048 Podsused st. -Zagreb Gl.kol. 11 HŽ 150 34324 1650 205944 Zagreb Gl.kol. - Trnava 6 HŽ 178 31364 1068 156820 Trnava - Dugo Selo 15 HŽ 178 29846 2670 387998 Dugo Selo - Vrbovec 16 HŽ 44 7256 704 101584 Vrbovec- Repinec 13 HŽ 44 5062 572 60744 Dugo Selo - Ivanič Grad 17 HŽ 46 5240 782 78600 Ivanič Grad - Novoselec 13 HŽ 46 3680 598 44160 Zagreb Gl.kol. - Velika Gorica 15 HŽ 30 5420 450 59620 Velika Gorica - Turopolje 9 HŽ 30 2040 270 18360 Zagreb Gl.kol.- Jastrebarsko 29 HŽ 43 7248 1247 166704 Jastrebarsko - Domagović 7 HŽ 43 3320 301 23240 Zabok - Zaprešić 23 HŽ 33 6258 759 112644 Budinšćina - Zabok 34 HŽ 30 6596 1020 98940 Krapina - Zabok 16 HŽ 33 2346 528 23460 Krapina - Đurmanec 5 HŽ 22 1332 110 5328 Ostale tablice sadržane su u Studiji.
0.4 Prometni učinak i struktura prometne ponude, broj prevezenih osoba Za izračun vrijednosti modal splita na glavnim prijevoznim tokovima bile su korištene vrijednosti ukupne dostupnosti (dolazak do stanice, do osobnog automobila, dolazak od stanice, auta do cilja putovanja, čekanje na vezu, vrijeme vožnje, vrijeme parkiranja). Ukupne vrijednosti prometnih tokova, uključujući razvoj mobilnosti stanovništva, u svakom glavnom odnosu bile su podijeljene prema parametru dostupnosti između željezničkog prometa, autobusnog (međužupanijski i županijski promet) i individualnog prometa (motorni i nemotorni cestovni i pješački promet). Za ostale relacije bili su korišteni udjeli za pojedine vrste prijevoza u odlučujućim relacijama, s obzirom na postojanje ili nepostojanje veza određenom vrstom prijevoza na relaciji. Postupak prikazuje sljedeća slika: Shema rješenja analize i prognoze prijevoznih tokova Schéma řešení analýzy a prognózy přepravních proudů: Rozvoj dopravy: Výhledový jízdní řád (intervaly, jízdní doby Dostupnost zastávek Veřejná data Statistického úřadu: Obyvatelstvo obcí, vyjížďka, Školy, pracovní příležitosti, Osobní automobily Veřejná data dopravy a dopravní infrastruktury: Jízdní řády současné, Údaje o železnicích a silnicích, Data od zadavatelů nebo dopravců (pokud jsou získány): Přepravené osoby v jednotlivých druzích dopravy, Vytížení linek Ceny za přepravu Cenové trendy: Výhledové ceny za přepravu Analýza dopravního systému Výhledová hybnost obyvatelstva a modální rozdělení přepravních proudů Trendy v oblasti pohybu obyvatelstva: Přirozený přírůstek, úbytek obyvatelstva, Stěhování Výhledová hybnost Výhledové přepravní proudy v IAD a ostatní individuální dopravy Výhledové přepravní proudy v autobusové dopravě Výhledové přepravní proudy v železniční dopravě Výhledové přepravní proudy v městské dopravě Modal split prijevoznih odnosa u Zagrebu Modal split Grada Zagreba 39% 51% IP vlak GP 10%
Matrica prometnih odnosa u Zagrebu bez razlikovanja vrsta prometa Brezovica Črnomerec Donja Dubrava Donji Grad Gornja Dubrava Gornji Grad- Medvešćak Maksimir Novi Zagreb-istok Novi Zagreb-zapad Pešćenica-Žitnjak Podsljeme (Šestine-Gračani- Markuševec) Podsused-Vrapče Sesvete Stenjevec Trešnjevka-jug Trešnjevka-sjever Trnje 25 111 123 131 131 65 60 39 88 25 214 168 137 21 48 42 Brezovica 159 202 3951 595 361 231 381 244 639 350 2239 1597 1097 3163 1527 337 Črnomerec 120 274 586 2704 246 2675 199 127 1161 196 397 7820 254 217 260 247 Donja Dubrava 185 3096 921 543 1889 3357 1498 638 1457 1198 1583 2595 718 3681 1000 513 Donji Grad 169 468 3915 1001 321 4568 268 172 1377 272 601 13355 370 301 340 238 Gornja Dubrava 100 2498 379 1648 456 782 773 330 600 1006 686 1126 306 330 263 250 Gornji Grad- Medvešćak 166 546 6346 5071 5614 1852 1057 451 820 611 833 7068 352 677 218 566 Maksimir 340 1121 680 1065 461 342 505 3697 5860 451 821 1345 394 652 643 568 Novi Zagreb-istok 201 841 309 799 273 203 263 4336 1582 339 707 758 346 959 695 273 Novi Zagreb-zapad 776 445 184 485 325 195 352 2293 528 213 509 2029 205 285 422 401 Pešćenica-Žitnjak 73 541 56 289 66 372 69 98 82 143 155 275 107 87 175 122 Podsljeme (Šestine-Gračani-Markuševec) 117 465 221 213 39 568 48 150 150 238 73 369 4794 576 307 369 Podsused-Vrapče 88 96 944 199 1114 164 117 124 134 590 102 346 167 113 93 229 Sesvete 170 231 54 343 73 138 28 146 260 333 108 323 561 1263 299 230 Stenjevec 457 2049 268 1711 250 352 132 661 608 670 297 742 1039 405 5954 764 Trešnjevka-jug 228 1689 392 2508 340 515 149 306 348 370 383 696 2379 334 3012 482 Trešnjevka-sjever 308 124 462 377 278 607 122 1781 641 1016 139 890 394 569 452 198 Trnje Modal split prometnih tokova u Zagrebačkoj županiji Modal split prometnih tokova u Zagrebačkoj županiji Bus 29% Vlak 9% IP 62%
Matrica prometnih odnosa Zagrebačke županije bez razlikovanja vrsta prometa 4513 1441 2354 7904 2195 23759 1254 9125 161 2458 1871 3372 276 367 47 283 1669 2198 428 227 172 472 402 402 278 340 155 32 547 30 2635 1394 5945 28 Grad Zagreb 862 78 10 7 74 140 325 18 5 6 638 2 149 2 18 32 4 4 46 1 14 23 1 2 150 1 6 18 5 2 223 2 4 2 Dugo Selo 221 20 4 1 7 31 25 4 2 4 34 2 78 1 30 23 2 2 1310 1 2 463 0 1 20 0 2 14 1 2 6 1 1 1 Ivanić-Grad 324 8 2 67 4 64 2 11 1 11 2 5 4 1 0 2 5 325 2 240 4 7 1 12 1 5 7 0 11 1 1 8 12 34 Jastrebarsko 2677 25 6 200 5 116 8 366 4 82 7 262 12 24 1 6 41 62 7 97 12 20 7 28 5 6 13 1 54 1 2 50 629 18 Samobor 280 40 6 4 2 41 42 4 54 7 41 4 58 1 4 37 2 2 6 1 4 16 1 2 4 1 4 66 2 28 4 1 2 2 Sveti Ivan Zelina 8605 125 25 42 67 79 109 137 11 60 120 32 40 7 2 30 42 36 23 8 344 62 7 22 110 11 186 30 40 10 49 31 62 17 Velika Gorica 149 67 23 4 1 41 28 4 7 4 41 2 283 0 70 426 1 2 38 1 4 47 0 1 5 0 2 229 1 166 6 1 2 1 Vrbovec 1896 17 5 37 460 11 113 6 4 247 5 814 6 49 0 5 168 22 5 4 8 13 79 61 4 4 7 1 217 1 2 16 602 6 Zaprešić 8 2 0 0 0 17 0 2 5 0 1 0 1 0 0 2 0 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Bedenica 335 4 1 4 13 1 2 0 98 0 1 73 1 6 0 1 12 7 1 1 1 4 42 13 1 0 2 0 47 0 0 2 18 1 Bistra 156 450 13 2 1 12 24 4 1 4 1 1 10 0 1 22 1 1 25 0 4 25 0 1 6 0 2 2 1 2 22 1 1 1 Brckovljani 516 7 2 7 14 2 37 0 74 1 52 1 2 14 0 1 18 7 2 1 4 6 7 48 1 1 2 0 49 0 1 5 55 2 Brdovec 22 10 11 1 0 7 0 47 0 1 0 5 0 0 94 24 0 0 20 0 1 20 0 0 1 0 1 2 0 6 1 0 0 0 Dubrava 22 1 0 0 2 0 0 0 36 0 4 0 4 0 0 0 8 1 0 0 0 1 1 119 0 0 0 0 20 0 0 0 2 0 Dubravica 5 2 1 0 0 1 0 1 0 0 0 1 0 28 0 7 0 0 6 0 0 7 0 0 0 0 0 1 0 1 0 0 0 0 Farkaševac 24 11 4 1 0 4 0 44 1 1 0 5 0 19 0 4 0 0 6 0 1 8 0 0 1 0 1 2 0 2 1 0 0 0 Gradec 144 2 0 2 8 0 1 0 50 0 160 0 6 1 2 0 0 2 1 0 1 1 18 5 0 0 1 0 13 0 0 1 7 1 Jakovlje 298 4 1 335 20 1 8 0 7 0 2 1 4 1 1 0 0 5 1 35 1 2 1 2 1 4 2 0 4 0 0 7 7 6 Klinča Sela 42 23 278 1 1 1 4 17 1 1 1 13 1 32 0 16 11 1 1 0 1 221 0 0 4 0 1 2 0 1 1 0 1 1 Kloštar Ivanić 18 1 0 61 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 4 0 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 1 44 Krašić 29 4 0 1 0 0 30 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 0 1 0 14 0 0 0 0 0 0 0 Kravarsko 42 11 31 1 1 1 1 8 1 1 1 5 1 10 0 1 4 1 1 28 0 1 0 1 2 0 1 1 0 1 1 0 1 1 Križ 23 1 0 0 1 0 5 0 7 0 6 0 2 0 1 0 0 41 1 0 0 0 1 2 0 0 0 0 11 0 0 0 1 0 Luka 34 1 0 1 1 0 5 0 10 0 4 0 10 0 89 0 0 2 1 0 0 0 1 1 0 0 0 0 28 0 0 0 1 1 Marija Gorica 29 16 5 0 0 1 29 2 1 0 0 2 0 2 0 0 1 0 0 0 0 1 6 0 0 0 1 0 0 0 5 0 0 0 Orle 50 1 0 8 2 0 12 0 2 0 1 0 1 0 0 0 0 1 10 1 1 2 1 0 1 0 40 0 1 0 0 1 1 1 Pisarovina 16 1 0 1 0 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 1 0 7 1 0 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 Pokupsko 7 4 1 0 0 1 2 17 0 0 0 1 0 2 0 0 6 0 0 1 0 0 4 0 0 0 0 0 0 19 0 0 0 0 Preseka 46 1 0 1 4 0 10 0 25 0 10 0 18 0 28 0 0 12 1 0 0 1 1 7 47 0 0 1 0 0 0 1 6 0 Pušća 8 1 1 0 0 2 2 7 0 1 0 1 0 4 0 1 4 0 0 1 0 0 2 0 0 0 0 0 2 0 0 0 0 0 Rakovec 223 784 7 1 1 5 131 6 4 2 1 65 1 7 0 1 8 1 1 12 0 7 10 0 1 60 0 5 1 1 1 1 2 1 Rugvica 383 4 1 5 17 1 36 1 29 0 4 1 4 1 1 0 1 2 14 1 1 2 2 1 2 1 1 1 0 2 0 0 26 2 Stupnik 1424 13 4 14 902 2 8 4 331 1 31 4 91 4 8 0 4 38 97 6 6 8 12 4 10 2 6 6 1 30 1 1 85 5 Sveta Nedjelja 5 0 0 1 0 0 1 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 1 0 36 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0 Žumberak Grad Zagreb Dugo Selo Ivanić-Grad Jastrebarsko Samobor Sveti Ivan Zelina Velika Gorica Vrbovec Zaprešić Bedenica Bistra Brckovljani Brdovec Dubrava Dubravica Farkaševac Gradec Jakovlje Klinča Sela Kloštar Ivanić Krašić Kravarsko Križ Luka Marija Gorica Orle Pisarovina Pokupsko Preseka Pušća Rakovec Rugvica Stupnik Sveta Nedjelja Žumberak
Modal split prometnih tokova u Krapinsko-zagorskoj županiji Modal split prometnih tokova u Krapinsko-zagorskoj županiji Bus 20% Vlak 19% IP 61%
Prikaz matrica prometnih odnosa za Krapinsko-zagorsku županiju i spajanje na Zagreb bez razlikovanja vrsta prometa 0 8 12 146 4 37 5 41 3 2 7 516 7 8 3 8 3 28 4 3 5 46 4 1 9 9 184 12 6 35 0 8 55 Donja Stubica 4 0 31 4 3 11 2 5 0 6 4 1 2 12 1 3 42 31 69 0 1 5 1 0 12 5 1 7 57 270 8 2 22 Klanjec 27 76 0 426 849 675 46 128 7 133 833 46 8 95 184 24 15 152 63 9 6 56 33 25 567 424 13 815 107 51 36 18 74 Krapina 168 13 18 0 35 79 9 328 4 3 9 51 5 10 3 8 4 51 6 4 8 33 11 2 17 16 215 20 12 19 1 6 89 Oroslavje 3 42 672 4 0 11 3 6 2 216 30 2 3 208 8 4 4 69 8 1 2 9 3 3 91 20 0 20 27 22 21 3 25 PregrBAa 33 22 25 46 5 0 14 458 7 8 11 65 11 25 8 25 6 120 9 4 12 45 7 6 30 24 24 238 26 33 2 20 100 Zabok 4 3 12 5 5 13 0 28 14 2 7 4 8 8 2 56 1 8 2 82 301 135 50 14 3 39 1 13 2 5 0 214 44 Zlatar 35 10 32 209 2 177 28 0 10 5 12 34 16 15 6 62 3 29 5 13 31 95 16 5 9 15 73 144 8 14 1 58 57 Bedekovčina 1 0 2 1 62 6 5 3 0 0 1 0 134 2 1 325 0 2 0 1 2 10 1 0 0 2 0 2 0 1 0 3 12 Budinščina 1 5 40 0 11 3 0 2 0 0 7 1 1 35 2 2 2 13 9 0 1 4 1 0 15 5 0 5 14 10 16 1 11 Desinić 0 0 150 14 2 4 3 5 1 7 0 7 10 45 102 3 0 17 4 1 2 8 3 3 14 26 0 27 3 4 0 2 21 Đurmanec 616 6 9 46 2 36 6 48 3 4 5 0 5 7 2 8 2 20 3 2 3 64 3 1 3 8 28 17 5 16 0 9 48 Gornja Stubica 0 0 1 0 15 2 3 2 56 0 1 0 0 1 0 44 0 1 0 0 1 4 0 0 0 1 0 1 0 0 1 3 10 Hrašćina 1 4 17 1 9 4 2 3 0 15 20 0 2 0 3 2 2 17 3 0 1 5 1 1 10 7 0 7 5 5 1 1 24 Hum na Sutli 0 0 23 0 0 2 0 2 1 2 70 0 0 5 0 1 0 4 0 0 0 3 0 1 25 117 0 5 0 1 0 0 6 Jesenje 2 2 5 3 6 6 18 13 252 1 3 2 76 4 1 0 0 5 1 5 7 15 4 2 1 5 0 5 1 4 0 35 29 Konjščina 1 44 3 1 10 3 0 2 0 3 1 0 0 5 0 1 0 9 39 0 0 2 0 0 0 3 0 2 24 20 5 0 8 Kraljevec na Sutli 10 24 54 13 10 36 3 12 2 17 17 6 4 38 6 6 6 0 9 1 3 16 4 3 9 29 3 59 23 30 0 4 46 Krapinske Toplice 1 23 8 1 1 3 0 2 0 7 1 0 0 6 0 1 27 8 0 0 0 3 0 0 0 1 0 2 6 20 27 0 10 Kumrovec 3 2 8 4 2 9 67 21 6 1 4 2 8 5 2 35 0 5 1 0 42 55 46 3 1 16 1 5 2 3 0 12 15 Lobor 3 2 5 4 1 8 36 23 4 2 3 2 6 4 1 15 0 4 0 154 0 68 67 6 4 16 1 8 1 4 0 18 15 Mače 10 3 8 5 6 11 36 25 8 2 5 12 6 7 2 12 4 23 4 9 25 0 7 3 2 10 2 10 2 6 0 74 75 Marija Bistrica 2 0 10 2 2 4 18 8 2 1 4 1 3 4 2 6 0 5 0 0 33 14 0 14 3 159 0 14 1 2 0 4 9 Mihovljan 0 0 5 0 13 2 2 2 0 0 2 0 0 2 2 2 0 3 0 0 3 3 4 0 0 15 0 7 0 0 0 1 4 Novi Golubovec 4 13 261 6 6 16 2 5 0 19 19 0 2 30 54 2 0 10 1 0 3 5 3 0 0 13 0 16 5 2 1 2 14 Petrovsko 2 3 60 3 2 4 9 5 2 4 19 2 3 11 140 5 1 22 1 0 7 11 136 27 7 0 1 89 4 4 0 4 19 RBAoboj 296 4 20 121 6 20 3 183 2 2 3 110 3 4 1 5 2 15 2 0 3 19 3 0 1 9 0 13 4 17 0 4 28 Stubičke Toplice 6 8 217 8 31 83 8 46 3 8 42 4 6 24 12 16 3 91 4 2 7 25 24 12 18 93 2 0 7 12 0 9 51 Sveti Križ Začretje 2 37 10 3 7 9 1 4 0 14 3 2 1 12 1 2 44 25 8 3 1 4 1 0 4 6 0 5 0 216 2 1 15 Tuhelj 7 2 10 10 2 160 4 0 2 0 5 2 0 5 0 0 1 31 1 0 2 2 0 0 7 5 4 103 2 0 0 1 198 Veliko Trgovišće 0 5 4 0 0 1 0 0 0 11 1 22 0 5 0 0 3 2 25 11 0 1 0 0 2 1 0 1 3 5 0 0 6 Zagorska Sela 4 2 5 2 211 10 74 29 4 1 3 3 12 4 1 96 0 4 0 0 13 145 5 2 3 6 1 7 1 4 0 0 13 Zlatar-Bistrica 438 539 645 675 211 762 409 606 376 123 69 865 170 67 47 438 501 270 176 113 113 801 135 79 103 152 291 481 234 932 104 145 0 GRBA ZAGREB Donja Stubica Klanjec Krapina Oroslavje PregrBAa Zabok Zlatar Bedekovčina Budinščina Desinić Đurmanec Gornja Stubica Hrašćina Hum na Sutli Jesenje Konjščina Kraljevec na Sutli Krapinske Toplice Kumrovec Lobor Mače Marija Bistrica Mihovljan Novi Golubovec Petrovsko RBAoboj Stubičke Toplice Sveti Križ Začretje Tuhelj Veliko Trgovišće Zagorska Sela Zlatar-Bistrica GRBA ZAGREB
0.5 Kvaliteta prometa, iskorištenost ponuđenih kapaciteta Problem iskorištenosti ponuđenih prijevoznih kapaciteta u javnom prijevozu putnika u Zagrebu i okolnim županijama nastaje, jer je prisutna znatna neravnomjernost u različito doba dana prometne špice i perioda najslabijeg intenziteta prometa, osobito u jutarnjoj špici, kada se između cca 5 sati i 8:30 sati preveze više od 50% svih putnika u jednom smjeru. Ta činjenica postavlja visoke zahtjeve za osiguranje ponude prijevoznih kapaciteta, koja zatim u ostatku dana nije u potpunosti iskorištena. Ovu se pojavu može pratiti u svim vrstama javnog prijevoza putnika u opisanom području. Tok jutarnje špice na željeznici na dionici Sesvete Zagreb - Gl. kolodvor 500 450 400 350 300 250 200 150 100 50 0 5:00 6:00 7:00 8:00 0.6 Tarifni sustav i sustav plaćanja i kontrole voznih karata 0.6.1 Tarifni sustav i naplata prijevoza u željezničkom prijevozu U većini slučajeva u željezničkom prijevozu koristi se tarifa s cijenama vozarine stupnjevane prema kilometarskoj udaljenosti ulazne i ciljane stanice putnika. Na željeznici se u pravilu primjenjuje obveza putnika ući u vlak s važećom prijevoznom kartom, osim u stanicama u kojima se prijevozne karte ne izdaju ili gdje je ograničeno vrijeme izdavanja karata. Veći dio karata prodaje se na blagajnama za prodaju karata na stanicama, koje su opremljene elektronskim uređajima za izdavanje karata. Na stanicama, koje nemaju blagajne za prodaju karata, putnik ulazi bez vozne karte i kupuje voznu kartu kod konduktera. U stanicama, koje su opremljene elektronskim uređajem za izdavanje karata, putniku se izdaje prijevozna karta koja sadrži obvezne podatke (stanica polazišta i odredišta, razred vlaka, tarifna udaljenost, datum putovanja, vrsta i rok važenja prijevozne karte te cijena). Tamo gdje nedostaje ovakav uređaj, na blagajni kao i kod konduktera ispostavljaju se prijevozne karte s potpuno otisnutim podacima (kartonske karte) i prijevozne karte kod kojih se određeni podatci upisuju (bjelice). HŽ uvodi elektronski sustav izdavanja karata s jedinstvenim informacijskim sustavom, koji će omogućiti praćenje broja prevezenih osoba i utržaka. Na području grada Zagreba izdaje se vozna karta, koja se može koristiti i u okviru javnog gradskog prijevoza ZET. Dakle, došlo je do određenog stupnja međusobne
integracije. Uvođenje zajedničke pretplatne karte ZET + HŽ imalo je izrazito pozitivan utjecaj na korištenje željezničkog prijevoza u gradu. 0.6.2 Tarifni sustav i naplata prijevoza u autobusnom linijskom prijevozu U autobusnom prijevozu koristi se nekoliko sustava naplate karata. Uzrok tome je veliki broj privatnih tvrtki, koje djeluju na tržištu prometa. U pravilu se prijevozne karte izdaju za određenu autobusnu vezu u okviru neprijelazne tarife. Obzirom na veličinu i važnost, za karakterističnog prijevoznika u autobusnom prijevozu možemo smatrati firmu Presečki grupa d.o.o. Firma Presečki grupa, d.o.o prometuje na međužupanijskim i županijskim autobusnim linijama. Za prijevoz putnika koristi kilometarsku relacijsku tarifu, u kojoj cijena karte ovisi o prijeđenoj udaljenosti u pojedinim relacijama. U tarifi, koju je objavio prijevoznik Presečki grupa, koriste se pretplatne (mjesečne) đačke/studentske i radničke vozne karte ili karte za nekoliko vožnji. Cijene vozarine ovise o udaljenosti prijeđene relacije, broju vožnji i visini komercijalnog popusta za svaku grupu putnika. U autobusnom prijevozu nedostaje okvir za sustav subvencioniranja u javnom prijevozu. To je ostavljeno inicijativi pojedinih gradova i općina, koje pak djelomično sudjeluju u sniženju cijena karata. 0.6.3 Analiza postojećih tarifnih sustava i naplate karata sa stajališta mogućeg uvođenja tarifne unije Današnja situacija u području postojećih tarifa u potpunosti odražava različite mogućnosti subvencioniranja javnog prijevoza prema uvjetima Republike Hrvatske (grad Zagreb, županije, gradovi i općine). Problem će biti uvođenje jedinstvenog sustava naplate i informiranje putnika. Uvođenje jedinstvenog sustava naplate i informiranje putnika bit će manji problem. U slučaju uvođenja naplate pomoću smart karata, dobar preduvjet adaptacije ima sustav naplate HŽ-a, kojeg će u početku biti moguće relativno jednostavno preurediti dodavanjem uređaja za čitanje na terminale blagajni na stanicama, na prijenosne uređaje za izdavanje karata konduktera, mogućim čitačima bar kodova na peronima. Također, relativno lako može biti preuređivanje sustava naplate karata prijevoznika, koji imaju uvedeno elektronsko izdavanje karata, s automatskim bilježenjem prijevoznog učinka i utrška.
Dopuna na željeznici uređajima za očitavanje beskontaktnih čip kartica ili drugih karata Back office tickets HŽ Clearing date flow Central management system Booking office Tickets date flow Smart card reader Passenger area 0.7 Postojeće pruge i ceste 0.7.1 Republika Hrvatska - položaj na europskoj prometnoj mreži Na Paneuropskim konferencijama ministara prometa (Kreta 1994., Helsinki 1997.) definirani su europski prometni koridori. Kroz Republiku Hrvatsku prolaze kopneni prometni koridori V i X i Dunavski riječni koridor (koridor VII). Koridor V ogranak B: Rijeka - Zagreb - Budimpešta ogranak C: Ploče - Sarajevo - Osijek - Budimpešta Koridor VI Koridor X rijeka Dunav Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš - Thessaloniki ogranak A: Graz - Maribor Zagreb
Paneuropski prometni koridori Kroz Grad Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko-zagorsku županiju prolaze paneuropski koridori V i X. 0.7.2 Prometna mreža poduzeća Zagrebački električni tramvaj (ZET)
Ukupna građevinska dužina tramvajske pruge u gradu Zagrebu: 116,3 km (zajedno sa zaokretnicama, a bez tramvajske remize) 55 % je izgrađeno na samostalnom pružnom tijelu 45 % dužine tramvajskih pruga dio je cestovnog tijela Tramvajske remize: Dubrava - dužina kolosijeka 8,1 km Trešnjevka - dužina kolosijeka 9,2 km Stajališta: Ukupno stajališta na tramvajskoj mreži: 258 Prosječni međustanični razmak: 441 m Minimalni međustanični razmak: 135 m Maksimalni međustanični razmak: 1218 m Mreža tramvajskih dnevnih linija: Dužina ukupno Prosječna dužina linija 151,049 km 10,070 km Autobusne linije ZET (03.2006) Garaže Podsused: Garaže Dubrava: Garaže Velika Gorica: Ukupno: Prosječna dužina linija: ukupno 54-553 km ukupno 45-436 km ukupno 20-324 km 1313 km 11,034 km Stajališta (03.2006): Ukupno stajališta - autobusne linije ZET: 2011 Terminali ZET (03.2006) Terminal Dubrava (A4, T4), Dubec (A12, T2), Kaptol (A4, T7), Žitnjak (A2, T3), Kvaternikov trg (A4, T6), Borongaj (A2, T3), Britanski trg (A5, T3), Črnomerec (A20, T3), Ljubljanica (A5, T3), Mihaljevac (A2, T3), Sesvete (A3), Velika Gorica (A15), Svetice (A4), Glavni kolodvor (A12, T5), Savski most (A16, T5), Zaprešić (A5). Najveći terminal je Črnomerec s 23 vođene linije. (A broj autobusnih linija, T broj tramvajskih linija)
Terminal Črnomerec
0.7.3 Hrvatske željeznice (HŽ) Mreža pruga Hrvatskih željeznica Duljina pruge: Grad Zagreb, Zagrebačka županija, Krapinsko-zagorska županija Grad Zagreb 93 km (17 službenih mjesta) Zagrebačka županija 106 km (34 službena mjesta) Krapinsko-zagorska županija 80 km (32 službena mjesta) Elektrificirane pruge 25 kv 50Hz 162 km
Dvokolosječna pruga 43 km Dok pruge, koje vode do čvora Zagreb, omogućuju brzinu 100 130 km/h, dionice pruge u Krapinsko-zagorskoj županiji svojim tehničkim stanjem zaostaju. Na dionici Krapina Đurmanec brzina na pruzi ograničena je na 20 km/h, na dionici Hum Lug Gornja Stubica na 30 km/h. Na dionici Savski Marof Kumrovec željeznički promet zamijenjen je autobusima. Istrošenost željezničkih pruga u Krapinsko-zagorskoj županiji prelazi dozvoljene granice.
Željeznički čvor u Zagrebu 0.7.4 Cestovna mreža Okosnicu cestovne mreže u Hrvatskoj čine autoceste s dvije trake, koje povezuju glavni grad Zagreb s ostalim većim gradovima poput Rijeke, Splita, smjer prema Ljubljani, Budimpešti, Sofiji, dovršen je ostatak autoceste od Krapine prema hrvatsko slovenskoj granici. Na autocesti se naplaćuje cestovna naknada u obliku cestarine. Cestarina je u prosjeku 0,45 kn na kilometar autoceste, što je puno za većinu stanovnika, zbog čega se u velikoj mjeri koriste razgranate ceste prve kategorije. Oznake autocesti:
A1: Zagreb - Split A1/A6: Zagreb - Rijeka A2: Zagreb - Macelj A3: Bregana - Zagreb A4: Zagreb Goričan Autoceste većinom koristi pokretno stanovništvo ili stranci, koji putuju u glavni grad ili na hrvatsko more, gdje mnogo stanovnika srednje Europe provodi svoj godišnji odmor. Sam glavni grad Zagreb gospodari impresivnim brojem cesta s više trasa i glavnih prometnih pravaca, koje omogućuju ugodan prijevoz do središta grada ili obrnuto, smjerom iz njega prema predgrađu. U gradu Zagrebu funkcionira ukupno 1450 km nedistribuiranih cesta i 698 distribuiranih cesta. Ipak, u vršnom prometnom razdoblju sadašnji kapacitet glavnih cesta nije dovoljan. Posljednjih godina u glavni grad doselilo se oko 300 tisuća stanovnika. Situacija je još pogoršana činjenicom da nije moguće doputovati do grada iz smjera sjever, tj. iz Krapinsko zagorske županije, koja je jedna od najgušće naseljenih, odnosno glavni grad leži u južnom podnožju gore Medvednice. Može se pretpostaviti, da bi u slučaju da je grad Zagreb smješten u ravnici, do grada bio omogućen prilaz sa svih strana, a tako bi došlo do ravnopravne raspodjele naleta automobila. Zbog toga je planirana izgradnja tunela koji bi omogućio prilaz gradu sa sjevera. Cestovna mreža u obuhvaćenom području
Problemi prometne mreže Na željezničkoj mreži: - mala brzina na prugama Krapinsko zagorske županije smanjuje sposobnost konkurencije masovnog prijevoza u odnosu na individualni prijevoz automobilima; - važne željezničke stanice opremljene su samo niveliranim ulaznim peronom, na primjer Zabok, Savski Marof, Zaprešić, Zagreb zapadni kolodvor, Sesvete, Dugo Selo; - nedostaju moderni stanični i sigurnosni uređaji, koji će povećati sigurnost prijevoza vlakom, osigurati skraćenje prijevoznih intervala pri križanju vlakova, vođenje vlakova koji slijede, povećanje propusnosti pruge Danas većina županijskih i lokalnih cesta, a dijelom i državne ceste ne udovoljavaju minimalnim uvjetima za dati rang prometnica, a to su: - križanja sa željezničkim prugama su u razini, a dio prijelaza je neosiguran i slabo obilježen, - dijelovi državnih i županijskih cesta prolaze kroz gradska naselja te su ujedno gradske i prigradske ulice sa križanjima bez signalizacije za mješoviti promet, - u naseljenim područjima su ujedno i ulice duž kojih se gradi, sa ili bez pločnika za pješake i bicikliste, - područja lokalnih cesta i ostalih puteva su u razini, često improvizirana i nesigurna, - ograničena brzina i znakovi upozorenja nisu dovoljna garancija sigurnosti prometa za svoj rang prometnica, - ne udovoljavaju tražene elemente, uspone, horizontalna i vertikalna zakrivljenja, zaštitne pojaseve uz ceste te osiguranja na težim dionicama Općenito su ceste građene na niskom nasipu u nizinama u boljem stanju od onih na brežuljkastim predjelima koja većinom imaju problema sa klizištima. 0.7.5 Analiza problema na mreži ukazuje na brojna područja u Zagrebačkom prometnom sustavu gdje pozornost treba usmjeriti na razradu mjera da se poboljša situacija, uključujući: velike prometne tokove na cestovnoj mreži, a posebno: preko tri mosta na Savi, na Slavonskoj / Ljubljanskoj aveniji tijekom cijelog dana između Heinzelove i Španskog, iz Velike Gorice kroz Novi Zagreb, na Ulici grada Vukovara između Heinzelove i Savske, na Aveniji Dubrovnik, na Držićevoj / Šubićevoj između Mosta mladosti i Zvonimirove, na Ilici / Prilazu baruna Filipovića; u središnjem području, posebno Palmotićevoj i na paru prometnica istok-zapad; o značajne zastoje na ključnim raskrižjima na kojima su prometni tokovi 80%, 90% ili 100% veći od raspoloživog kapaciteta - ta su raskrižja uglavnom smještena na glavnim koridorima na cestovnoj mreži, npr. Avenija Dubrovnik, Slavonska / Ljubljanska avenija, Ulica grada Vukovara, Savska, Heinzelova, Ilica, Šubićeva, Zagrebačka (Sesvete) i u središtu grada;
o o snažni tokovi putnika (više od 4.000 na sat u jednom smjeru u vršnom razdoblju) na Savskoj, Držićevoj, Dubravi / Maksimirskoj i preko Trga bana Jelačića; niske komercijalne brzine od oko 14 km/h na tramvajskoj mreži, zbog: loše kvalitete tramvajske pruge na određenim točkama mreže, što izaziva stalna ograničenja brzine, mala brzina tramvaja pri savladavanju zavoja, nepostojanju prednosti za tramvaje na semaforiziranim raskrižjima, relativno visokopodna tramvajska vozila, što utječe na vrijeme ukrcavanja u tramvaj, kašnjenja tramvaja izazvana prometovanjem ulicama, tj. kroz opću zagušenost prometa ili gdje osobna vozila skreću na raskrižjima desno, niski kapacitet tramvaja što zahtijeva povećanu učestalost (time pogoršava zastoje na raskrižjima) a posljedica toga su duga vremena ukrcavanja u uvjetima zagušenja prometa; iako je sa 20 km/h, komercijalna brzina na autobusnoj mreži veća od brzine tramvaja, a to je zbog toga što je prometovanje autobusa skoncentrirano na prigradska područja s manjom zagušenošću i većim brzinama - ipak se u prometu autobusa javljaju brojni problemi: nema prednosti za autobuse na semaforiziranim raskrižjima, niska razina kontrole mjera prednosti autobusa, nedostatak mjera prednosti autobusa; sa sustavom javnog prijevoza projektiranim da autobusi napajaju tramvaje, bitno je da postoje odgovarajući objekti na točkama presjedanja, a poboljšanja su potrebna da se smanji udaljenost između autobusa i tramvaja, poboljša informiranje putnika, koordiniranje linija i da postoje objekti za čekanje; glavne lokacije visokih razina prometne buke su koncentrirane na glavnoj cestovnoj mreži, uključujući glavne pravce prema središtu grada i kroz grad, uključujući Slavonsku / Ljubljansku aveniju, Ulicu grada Vukovara, Aveniju Dubrovnik, tri savska mosta, Hrvatske bratske zajednice, Držićevu / Šubićevu, Ilicu / Aleju Bologne, Prilaz baruna Filipovića, Heinzelovu, Dubravu, Savsku, Selsku, središnji par istok - zapad, Branimirova, Jadransku aveniju i Republike Njemačke. visoke razine emisija ugljičnog monoksida (preko 15 čestica na milijun) su koncentrirane na raskrižjima duž sljedećih glavnih cesta Slavonska / Ljubljanska avenija, Ulica grada Vukovara, Avenija Dubrovnik, Držićeva, Republike Njemačke i Selska / Savska; s emisijama dušičnih oksida, umjereni problemi (više od 104 čestice na milijardu) su koncentrirani na dijelovima Slavonske / Ljubljanske avenije, Mosta mladosti i Avenije Dubrovnik; indeks straha i zaplašenosti pješaka se temelji na opsegu prometa, brzini i udjelu teretnih vozila, pa su dionice mreže s umjerenim problemima više manje slične onima koje imaju visoke razine buke; i iako se dostupnost javnog prometa (područja unutar 400 metara od javnog prometa) poboljšala između 1998. i 2005. godine zbog produljenja tramvajske mreže (do Dupca i Prečkog) i promjena autobusnih trasa, ima još lokacija na
užem području Zagreba na kojima je dostupnost javnog prijevoza slaba, uključujući Kozari, zapadni Bundek, istočnu Malešnicu (duž Medarske) i Šalatu. 0.9 Postojeća vozila, broj vozila i njihova starost U europskim gradovima prosječna starost vozila prometnih poduzeća kod autobusa je od 7 9 godina, kod tramvaja 15 20 godina, a starost željezničkih vozila je oko 15 godina. 0.9.1 Vozila prijevoznika Zagrebački električni tramvaj (ZET) Tramvajski vozni park do 2000.god. temeljio se na vozilima ČKD Tatra, koja su činila preko 52 % ukupnog broja tramvajskih vozila. Prema zastupljenosti, idući tip vozila bili su tramvaji Đuro Đaković. U razdoblju između 1994.god. i 1996.god., kao zamjena za istrošene tramvaje tipa Đuro Đaković, kupljeni su rabljeni tramvaji Düvag, ukupno 34 komada. U suradnji Končara, ZET-a i AEG-a na postoljima tramvaja i vagona tipa 201 bilo je oporavljeno 11 tramvajskih zglobnih vlakova (TMK 2100). Do lipnja 2006.god. najstarija vozila bila su TMK 101 Đuro Đaković 44 godine, TMK GT 6 Düwag 39 godina, TMK 1Z Đuro Đaković 32 godine, TMK T4 ČKD Tatra 26 godina. Najmlađa vozila bila su dostavljeni tramvaji NT 2200 CROTRAM 0,5 godina. Prosječna starost tramvajskih vozila iznosila je 28 godina. ZET Tramvaji Prijevoznik ZET na dan 30.4.2007.god. osigurava prijevozne usluge u gradu Zagrebu s 276 motornih tramvajskih vozila (od toga 63 niskopodna tramvaja) i 129 tramvajskih prikolica. U 2007.god. broj niskopodnih tramvaja doseći će 70 komada, u 2008.god. počet će isporuka nove serije sljedećih 70 komada niskopodnih tramvajskih vozila. U ciljanoj 2010.god. prometovat će 210 niskopodnih tramvaja tipa NT 2200 CROTRAM. Postupno će se iz prometa izbaciti tipovi vozila: 101, 201, 401, 900, 901, 701, 801. U ZET-ovom autobusnom voznom parku do 2000.god. najzastupljenija vozila bila su marke MAN, koja su činila preko 75% ukupne strukture, u sustav ZET-ovog voznog parka bio je uključen i MERCEDES. Do lipnja 2006.god. najstarija su bila vozila MAN SL 200 22 godine, MB 0 305 GT (R) 25 godina. Prosječna starost autobusnih vozila iznosila je 11 godina.
ZET Autobusi Do dana 30.04.2007.god. u prometu je ZET dosegao broj od 293 prijevozne jedinice. Koriste se tipovi MAN i MB. U 2007.god. počelo se koristiti gorivo biodizel, od 2008.god. za pogon će se koristiti komprimirani plin. Priprema se kupnja ostalih 190 niskopodnih autobusa. Do 2010.god. inventarni broj autobusnih vozila povećat će se na 371 jedinicu. 0.9.2 Vozila prijevoznika Hrvatske željeznice (HŽ) u prigradskom prometu HŽ serija 6111 Kapacitet: Rekonstrukcija: Broj vlakova: 462 mjesta (232 za sjedenje, 230 za stajanje) 543 mjesta (137 za sjedenje, 406 za stajanje) inventarski 24 vozila, RP 16, gradsko prigradski 9 vlakova
HŽ serija 7121 Kapacitet: 212 mjesta (144 za sjedenje, 68 za stajanje) Na elektrificiranim prugama u gradskom i prigradskom prijevozu u upotrebi su vlakovi EMV serije 6111. S obzirom na njihovo tehničko stanje, vrši se njihova rekonstrukcija i modernizacija interijera. Vlakovi EMV serije 6111 do sada su bili korišteni na gotovo svim elektrificiranim prugama. Prema svojim tehničkim i iskoristivim karakteristikama ovaj tip vlaka nije pogodan za gradsko prigradski promet. Na neelektrificiranim prugama u upotrebi su dizel vlakovi tip DMV 7021, 7121, 7122 i dizel lokomotive DL 2044, DL2043, DL 2041 s klasičnim putničkim garniturama. HŽ predviđa nabavu novih 18 električnih jedinica za prigradski i gradski prijevoz u Zagrebu. 0.9.3 Ostali prijevoznici Čazmatrans-Prijevoz d.o.o. U prijevozu koristi 61 autobus marke MAN, TAM, MERCEDES, GRAF STIFT, SETRA NEOPLAN, VOLVO-EUROBUS. Nakon 2000. god. u promet su puštena 32 vozila ( 52 %). Samoborček d.o.o. U županijskom prijevozu koristi 35 autobusa marke ISUZU, SETRA. Nakon 2000. god. u promet je pušteno 20 autobusa. (57 %). Presečki grupa d.o.o. Najveći prijevoznik u Krapinsko-zagorskoj županiji, na 40 županijskih i 20 međužupanijskih linija koristi cca 100 prijevoznih jedinica raznih tipova: ISUZU, NEOPLAN, MAN. Ostali prijevoznici Autotaksi prijevoz, Vrelej, TM-Croatiatrans, Stubaki prijevoz, Autoturist Samobor, Maluks promet, Potočki prijevoz koriste razne tipove vozila razne starosti, najviše su zastupljeni autobusi marke MAN i MERCEDES. Postupno se mijenja kvaliteta voznog parka, nestaju kupljena istrošena vozila iz zapadnoeuropskih zemalja i povećava se broj kvalitetnih novih vozila marke MAN, MERCEDES, VOLVO, NEOPLAN.
0.10 Prometna poduzeća, koja zajedno opslužuju područje Zagrebački holding d.o.o., podružnica Zagrebački električni tramvaj (ZET) Hrvatske željeznice HŽ Čazmatrans prijevoz Meštrović prijevoz Samoborček Presečki grupa Autotaksi prijevoz Vrelej TM-Croatiatrans Stubaki prijevoz Autoturist Samobor Maluks promet Potočki prijevoz 0.11 Prijedlog optimalnog uređenja prijevoza, podjela prijevoznih podsustava i kapaciteta, uređenje prometa Temeljna koncepcija ponude u gradskom, prigradskom i regionalnom prijevozu ciljano stanje 2020.god. Gradskim prijevozom smatra se promet u gradu Zagrebu. Prigradskim prijevozom smatra se promet između Zagreba i susjednih županija (Zagrebačka, Krapinsko-zagorska i ostale županije). Regionalnim prijevozom smatra se promet u okviru županije. Iz analize prometnih tokova proizlaze ovi najvažniji smjerovi buduće prometne potražnje u prigradskom prometu: - Zagreb sjeverozapad (Zabok, Krapina, Varaždin) - Zagreb zapad (Samobor, Zaprešić, Slovenija) - Zagreb jug (Jastrebarsko, Karlovac, Velika Gorica kolodvor, Aerodrom Zagreb, Sisak) - Zagreb istok (Sesvete, Dugo Selo, Ivanić Grad, Novska) - Zagreb sjeveroistok (Vrbovec, Križevci, Bjelovar, Koprivnica). Pokrivanje prijevozne potražnje u tim smjerovima bit će osigurano prigradskim vlakovima Hrvatskih željeznica (HŽ). Na tim smjerovima bit će uveden taktni promet. Željeznička mreža bit će dopunjena prugama Zagreb Samobor Bregana, Zagreb Aerodrom Zagreb (Pleso), doći će do rekonstrukcije i elektrifikacije postojećih pruga HŽ-a s ciljem povećanja učinkovitosti. U smjeru Zagreb centar Novi Zagreb Velika Gorica grad / Aerodrom Zagreb s pokrivanjem prijevozne potražnje u prigradskom prometu, predlaže se novi prometni sustav laka gradska željeznica (LGŽ). U autobusnom prometu, koji dopunjuje sustav prigradskog prometa, prevladava promet prema prijelaznim čvorištima prigradskog prometa i distribucija putnika od prijelaznih čvorišta. U autobusnom prometu predlažu se i temeljne linije od Zagreba do prigradskih područja i između značajnih centara pojedinih županija, koje dopunjuju željezničke linije prigradskog prijevoza. Temelj sustava prigradskg prijevoza bit će pružni promet (HŽ,LGŽ), koji će biti dopunjen linijama autobusnog prijevoza.
U gradskom prijevozu u Zagrebu pokrivanje buduće prijevozne potražnje u centru grada osigurano je tramvajskim sustavom i, dugoročno, lakom gradskom željeznicom (LGŽ) s tri linije u smjeru zapad istok i jednom linijom u smjeru sjever jug. Na prijelaznim čvorištima na tramvajski sustav i LGŽ veže se gradski autobusni promet. Prijevozna potražnja bit će pokrivana gustom ponudom taktnog prometa vlakova Hrvatskih željeznica, osobito u smjeru zapad istok. Zagrebačka županija ima specifičan položaj, jer svojim područjem okružuje grad Zagreb. Promet u Zagrebačkoj županiji ima prigradski karakter, jer je većina prijevoznih odnosa usmjerena na mjesto Zagreb. U Krapinsko- zagorskoj županiji temelj regionalnog prometa bit će željezničke pruge (Zaprešić) Zabok Budinšćina (Varaždin), Zabok Krapina Đurmanec, Zabok Gornja Stubica i rekonstruirana pruga Kumrovec (Savski Marof). Ako ove dionice moraju osigurati ponudu prometa, koja je konkurentna, mora se napraviti rekonstrukcija s povećanjem brzine pruga. Na prijelaznim čvorištima nadovezivat će se autobusni promet, koji će u tom području i dalje imati značajnu ulogu. Slabiji prijevozni tokovi bit će osigurani minibusima (ili ugovornim taksijima). Nakon vremenskog horizonta 2020.god., mreža gradskog i prigradskog prometa bit će dalje dopunjena novim vezama Podsused TV Jankomir Blato Remetinec, Zagreb GK Radnička cesta Domovinski most, smjer Pleso i Velika Gorica. Okvirni prijedlog organizacije prometa U sadašnje vrijeme najpovoljnija je strategija ne samo u željezničkom prijevozu, već i u regionalnom prijevozu, koncepcija taktnog grafikona (intervalni vozni red), čije je glavno obilježje visoki stupanj povezanosti između sredstava javnog prijevoza. U zemljama Europske unije i u Švicarskoj uvođenje integralnog taktnog grafikona povezano je sa značajnim porastom prevezenih putnika u usporedbi s razdobljem, kada je masovni prijevoz bio organiziran nesistematično, samo na osnovu pretpostavljene potražnje nakon prijevoza. Glavno obilježje taktnog grafikona je redovita i brojna ponuda veza, koja je ekvivalent prostornoj dostupnosti individualnog prijevoza automobilima. Sve veze određenih kategorija vlakova vođene su u dužim vremenskim razdobljima na cijeloj trasi ili njenim osnovnim dijelovima u konstantnim vremenskim razmacima (vrijeme takta, interval takta). Ako je takav vozni red sastavljen na optimalan način, ispunjava osnovne zahtjeve putnika: točnost, brojnost prijevoznih veza i redovitost opsluživanja. Za svrhu ove studije bilo je razmatrano ovo vrijeme takta (vremenski intervali između vlakova): u međunarodnom i međugradskom (interregionalnom) željezničkom prijevozu: takt 120 min i takt 60 min u brzom regionalnom željezničkom prijevozu: takt 60 min, takt 30 min, u prigradskom regionalnom željezničkom i autobusnom prijevozu: takt 60 min, takt 30 min, takt 15 min, takt 10 min u gradskom prijevozu: u pravilu takt kraći od 15 min Pretpostavlja se da će dio prijevozne potražnje u prigradskom i regionalnom prijevozu biti realiziran i međugradskim vlakovima, koji će biti vođeni paralelnim linijama brzog regionalnog i prigradskog prijevoza. Nadalje, pretpostavlja se da će se dio gradskog prijevoza u Zagrebu realizirati pomoću vlakova prigradskog prijevoza i vlakova brzog regionalnog prijevoza.
0.12 Osnovna mreža linija prigradskog prijevoza, brzog regionalnog prijevoza i poveznih autobusnih linija 2020.godina Temeljna mreža Linije prigradskog prijevoza Linije prigradskog prijevoza u Zagrebu vođene su u smjeru zapad istok po prugama Hrvatskih željeznica (HŽ linije S1, S2 i S3), a u smjeru sjever jug u obliku lake gradske željeznice (LGŽ-S4). Linija S1 Dobova/Kumrovec Savski Marof Zagreb Gl.kol. Dugo Selo Ivanić Grad Linija S2 Zabok Zaprešić Zagreb Gl.kol. Dugo Selo Vrbovec Linija S3 Bregana Samobor Zagreb Gl.kol. Aerodrom Zagreb Linija S4 Zagreb Trg bana Jelačića Zagreb Gl.kol. Novi Zagreb-Aerodrom Zagreb/Velika Gorica grad Dopunske linije željezničkog prigradskog prijevoza Krapinsko-zagorske županije Linija S21 Durmanec Krapina - Zabok Linija S22 Gornja Stubica Zabok Linije brzog regionalnog željezničkog prijevoza Linije brzog regionalnog prijevoza spajaju Zagreb, Zagrebačku i Krapinsko zagorsku županiju sa susjednim regijama (Varaždinska županija, Koprivničko-križevačka žup., Sisačko-moslavačka žup., Karlovačka žup.). Linije brzog regionalnog prijevoza vode se po prugama Hrvatskih željeznica. Linija R11 Zagreb Gl.kol. Karlovac (Moravice) Linija R12 Zagreb Gl.kol. Sisak (Sunja - Volinja) Linija R13 Zagreb Gl.kol. Novska (Vinkovci) Linija R14 Zagreb Gl.kol. Koprivnica/Bjelovar Linija R15 Zagreb Gl.kol. Zabok Varaždin Međunarodni i unutardržavni interregionalni željeznički prijevoz Očekivani takt međugradskih vlakova (EC, IC, ICN, Ex, B) u području Zagreba u vrijeme prometne špice prigradskog prijevoza i brzog regionalnog prijevoza: Smjer Zagreb Slovenija takt 60 min Smjer Zagreb Zabok Varaždin (Mađarska) takt 120 min Smjer Zagreb Karlovac - Split/Rijeka takt 60 min Smjer Zagreb Novska Osijek/Vinkovci-SiCG takt 60 min Smjer Zagreb Koprivnica Mađarska/Osijek takt 60 min Smjer Zagreb Sisak Sunja - BiH takt 120 min
Prijedlog sustava željezničkog prometa
0.12.1 Opterećenje pruge u području Zagreba putničkim željezničkim prijevozom u vrijeme prometne špice Propusnost pruge U prethodnom grafu prikazana je usporedba individualnog prijevoza u vrijeme špice 2020.god s propusnosti pruge u ograničavajućim dijelovima u 2006.god. Uvedena je pretpostavljena učestalost vlakova po satu i propusnost po satu u ograničavajućim dijelovima željezničke pruge. Teretni vlakovi nisu sadržani, prognoza teretnog prijevoza za 2020.god. nije na raspolaganju. Iz usporedbe proizlazi da je kapacitet pruge u smjeru zapad istok (Zaprešić Dugo Selo) i Zaprešić Zabok za prigradski prijevoz i brz regionalni prijevoz nedovoljan. Nužno je primiti prijedloge za povećanje učinkovitosti pruge u navedenim smjerovima. 0.13 Uređenje infrastrukture, uključujući potrebe vozila za putnički promet 0.13.1 Hrvatske željeznice Prijedlog uređenja mreže tračnica izrađen je za vremenski horizont 2020.god. Riješenim područjem prolaze europski koridor V grana B i europski koridor X. Koridor V.B: Rijeka Zagreb Budimpešta Koridor X.: Salzburg-Ljubljana-Zagreb-Beograd-Niš-Thessaloniki, Graz-Maribor-Zagreb. Kapacitet pruga koridora mora odgovarati budućem teretnom prijevozu, međunarodnom i unutardržavnom međugradskom prijevozu i istodobno i prigradskom prijevozu. Osnovni motiv rekonstrukcije željezničkog čvora Zagreb je razdvajanje individualnog i teretnog prijevoza, vođenje teretnog prijevoza u području čvora Zagreb i oslobađanje
dijela Zaprešić Zagreb Gl.kolodvor Dugo Selo za intenzivan prigradski prijevoz, međunarodni i međugradski putnički prijevoz. Teretni prijevoz na čvoru Zagreb Teretni prijevoz smjer Graz/Salzburg - Ljubjana-Beograd-Thessaloniki vođena je čvorom Zagreb: - po novoj područnoj dvokolosiječnoj elektrificiranoj pruzi (25 kv 50 Hz) Zaprešić Rakitje Gornje Blato Zg.-Klara/Zagreb RK, - po dvokolosiječnoj pruzi Zg.-Klara/Zagreb RK Velika Gorica Turopolje. Teretni prijevoz smjer Rijeka Koprivnica (Budimpešta) vodi se: - po dvokolosiječnoj pruzi Karlovac Remetinec Zagreb RK, - od područja Zagreb RK po dvokolosiječnoj pruzi Zagreb-Žitnjak Sesvete, - u području Sesvete Dugo Selo po četverokolosiječnoj pruzi, - u području Dugo Selo Vrbovec (Križevci) po dvokolosiječnoj elektrificiranoj pruzi (25 kv 50 Hz). Uređenje i dopuna pruge za putnički prijevoz Pruga Zaprešić Zagreb Gl.kol. Dugo Selo: - postupna rekonstrukcija stajališta Podsused, Kustošija, Maksimir, Trnava, Sesvetski Kraljevac, s duljinom perona 160 m i visinom ruba perona 55 cm, - izgradnja novih stanica Sesvetska Sela, Sesvetska Sopnica, Heinzelova, - rekonstrukcija perona na stajalištima Savski Marof, Zaprešić, Zagreb Zapadni kolodvor, Sesvete, Dugo Selo, - rekonstrukcija kolosijeka i perona Zagreb Gl.kol., - modernizacija signalizacije na prugama i stanicama (elektronička signalizacija), - centralizacija upravljanja prijevozom iz jednog dispečerskog radnog mjesta, - povećanje učinkovitosti izgradnjom trećeg kolosijeka pruge na dionici Zaprešić Podsused TV, - povećanje učinkovitosti izgradnjom trećeg i četvrtog kolosijeka pruge na dionici Podsused TV Zagreb Gl.kol. - Dugo Selo, - izgradnja tehničke stanice osobnog prijevoza Zagreb-Borongaj. Pruga Bregana - Samobor- Podsused: - izgradnja nove jednokolosiječne pruge, elektrificirane sustavom 25 kv 50 Hz, - željezničke stanice: Bregana, Samobor, Domaslovec, Orešje, - stanice: Klokočevac, Šmidhen, Sajmište, Sveta Nedelja, Strmec. Pruga Zabok - Zaprešić: - izgradnja drugog kolosijeka i elektrifikacija sustavom 25 kv 50 Hz, - dio X.europskog koridora, buduće produženje smjer Maribor - Graz. Pruga Zabok - Budinšćina (Varaždin) / Gornja Stubica: - povećanje brzine, - modernizacija signalizacije Pruga Zagreb Gl.kol. - Domagović (Karlovac) / Turopolje (Sisak): - izgradnja drugog kolosijeka na obje pruge, tj. smjer Karlovac i smjer Sisak, obje pruge dio su europskih tranzitnih koridora, - izgradnja novih stanica - Vukovarska avenija, Savski Most, Savski Gaj, Trnsko, Buzin Pruga Sesvete/Čulinec - Velika Gorica / Aerodrom Zagreb: - rekonstrukcija željezničkih stanica Zagreb-Resnik, Zagreb-Žitnjak, - nove stanice: Kozari Bok, Bogdani, Velika Mlaka
- iz pruge Sesvete/Čulinec - Velika Gorica kod stanice Velika Mlaka odvaja se nova jednokolosiječna elektrificirana pruga (25 kv, 50 Hz) Velika Mlaka - Aerodrom Zagreb, Pruga Savski Marof - Kumrovec: - postupna rekonstrukcija željeznice, elektrifikacija pruge, modernizacija signalizacije. Pruga Zabok Krapina Đurmanec - rekonstrukcija željeznice, povećanje brzine i modernizacija signalizacije, - dugoročno spojeni smjer Maribor, Graz Dopuna pruge za gradski i prigradski promet nakon 2020.god. HŽ PJ gradsko-prigradski promet predlaže dopuniti prugu za javni putnički prijevoz u Zagrebu sljedećim dionicama: a) Podsused TV Jankomir most Blato Remetinec b) Zagreb GK Radnička cesta Domovinski most Pleso Velika Gorica Izrađivač Studije predlaže realizaciju ovih pruga nakon 2020.god. Izgradnja će biti realizirana, ukoliko se nakon provjere jačine prometnih tokova i nakon preispitivanja troškova gradnje i njihovih prometnih prihoda pokaže svrhovitost i ekonomska učinkovitost. Potreba željezničkih pružnih vozila na linijama HŽ-a Prognoza potrebnog broja garnitura Linije Tip garniture Prijevozna potreba špica S1 Dobova/Kumrovec S.Marof Zagreb Gl.kol. D.Selo Ivanić Grad S2 Zabok Zaprešić Zagreb Gl.kol. Dugo Selo Vrbovec EMV 24 EMV 14 S3 Bregana Samobor Zagreb Gl.kol. Aerodrom Zagreb EMV 12 S21 Đurmanec Krapina - Zabok DMV 2 S22 Gornja Stubica - Zabok DMV 1 R11 Zagreb Gl.kol. Karlovac (Moravice) EMV 8 R12 Zagreb Gl.kol. Sisak EMV 4 R13 Zagreb Gl.kol. Novska EMV 6 R14 Zagreb Gl.kol. Koprivnica EMV 4
R15 Zagreb Gl.kol. Zabok - Varaždin DMV 12 Ukupno prijevozna potreba EMV 72 Ukupno stanje inventara EMV 83 Ukupno prijevozna potreba DMV 15 Ukupno stanje inventara DMV 18 EMV električna jedinica, prijevozni kapacitet 460 putnika DMV dizelska jedinica, prijevozni kapacitet 212 putnika Na dionicama Zaprešić Dugo Selo (linije S1, S2), Samobor Zagreb Gl.kol. (linija S3) u vrijeme špice električne jedinice su vođene dvostruko, prijevozni kapacitet 2x460 putnika. Na dionici Zagreb Gl.kol. Zabok Varaždin (linija R15) u vrijeme špice dizelske jedinice su vođene dvostruko, prijevozni kapacitet 2x212 putnika, ili su vođene klasičnom garniturom. Inventarno stanje = prijevozna potreba x 1,15.
Prijedlog sustava pružnog i priključnog prometa
0.13.2 Prijedlog uređenja i dopune mreže pruga poduzeća Zagrebački holding d.o.o., podružnica Zagrebački električni tramvaj - ZET Prometna infrastruktura - do 2010.god. (prema osnovama ZET-a) Novi dijelovi dvokolosječnih tramvajskih pruga: ulica Črnomerec - od Horvaćanske ceste do Ljubljanice (1 km) Vodnikova Malešnica (6,4 km) Ulica grada Vukovara od Savske ceste preko Trešnjevačkog trga do Ozaljske ulice (0,7 km) Ulica Svetice od Maksimirske ceste do Budakove ulice (0,4 km) Pravac od Glavnog kolodvora preko Hrvatske bratske zajednice do Vatikanske (sjever jug, 3,8 km) Smjer sjever jug Glavni kolodvor Zagreb preporučuje se realizirati potpuno odvojeno od ostalog površinskog prijevoza na samostalnom tijelu. Navedenu dionicu preporučuje se realizirati kao polazište buduće sjeverno južne kolosiječne magistrale grada Zagreba i kao buduću spojnicu sa zračnom lukom Zagreb (Aerodrom Zagreb) i gradom Velika Gorica. Za tu spojnicu sjever jug u ovoj studiji koristi se pojam laka gradska željeznica (LGŽ). Spojevi na tramvajskoj mreži Praške i Jurišićeve ulice Selska cesta - Jadranski most Zaokretnice Savski gaj Sopot Rekonstrukcija i sanacija 2007-2010: sveukupno 25 070 m kolosijeka. Novo tramvajsko spremište Prečko (Savska Opatovina) - Novo spremište potrebno je projektirati za prihvat novih tramvaja NT 2200, što bi omogućilo kvalitetno servisiranje, održavanje i parkiranje novih tramvaja. - Novo tramvajsko spremište izgradilo bi se na lokaciji jugozapadno od zaokretnice Prečko na površini od 112 000 m 2. Nova autobusna garaža Jakuševec - GUP-om grada Zagreba na prostoru sjeverno od Ranžirnog kolodvora planira se izgradnja autobusnog pogona Jakuševec. - Izgradnja hala servisa i nabava opreme za održavanje 157 autobusa, izgradnja hale dnevnog pregleda, postaje za punjenje autobusa zemnim plinom, lakirnice, parkirališta za 130 autobusa. - U novi autobusni pogon premjestili bi se i svi autobusi iz pogona Velika Gorica koji bi nakon toga prestao egzistirati.
Tramvajska mreža ZET 2007.-2010.god.
Nova žičara Sljeme Planira se izgradnja nove moderne žičare sa tehničkim karakteristikama: - dužina cca 5000m, - visinska razlika 750m, - prosječni nagib 15%, - kapacitet 1500 putnika/sat, - brzina vožnje 0-6m/s, - kapacitet kabine max. 8 putnika, - cca 90-95 kabina - 2 servisne, 4 teretne kabine. Nova žičara Sljeme dobiva novu donju i gornju stanicu. Donju stanicu planira se spustiti na novu lokaciju za cca 900 m u zonu okretišta tramvaja gdje je moguće izvesti potreban broj parkirališnih mjesta za veći broj individualnih vozila, dok se gornju stanicu planira podići za cca 130 m na vrh Sljemena. Uspinjača Planirani radovi u planskom razdoblju: - izmjena kolosijeka sa novim prčvrsnim mjestima tračnica, - nova rekonstrukcija kabina s ogibljenjem kolnih slogova voznih postolja i kočionim sustavom, - građevinski popravak viadukta i sanacija odvodnje. Terminali javnog prijevoza Novi autobusni terminal Savski most: Zbog neodgovarajuće izvedbe i/ili dotrajalosti postojeći autobusni terminal na Savskom mostu ne osigurava uvjete za kvalitetno funkcioniranje autobusnog i pješačkog prometa. Zbog toga, ali i zbog neodgovarajuće pozicije terminala u odnosu na trase budućih tramvajskih linija u zoni Savskog mosta naglašena je potreba izgradnje novog autobusnog terminala u neposrednoj blizini postojećeg. - broj polaznih stajališta na terminalu 9, - broj izlaznih stajališta na terminalu 3, - broj mjesta za parkiranje autobusa na terminalu 10. Novi tramvajsko autobusni terminal Ljubljanica: - Idejno rješenje terminala prikazano je na sljedećoj slici. Po tom rješenju autobusi bi do terminala stizali preko Ulice Črnomerec, a odlazili preko Puljske ulice. Izlazno stajalište zadržalo bi se na postojećoj poziciji a polazna autobusna stajališta formirala bi se na novom kolniku koji bi se izveo na sjevernoj strani Ozaljske ulice. - Po predloženom rješenju sjeverni izlazni tramvajski peron i peroni polaznih autobusnih stajališta nalazili bi se na istom otočnom dijelu terminala. Kompaktna izvedba terminala omogućila bi izvedbu jedinstvenog krova koji bi natkrilio i tramvajski i autobusni dio terminala.
Shema prijelaznog čvorišta Savski most Selska cesta
Shema prijelaznog čvorišta Ljubljanica Tramvajska vozila u razdoblju 2008. 2010. god. 2008. godina - Uz pretpostavku da je ugovorena daljnja količina od 70 novih tramvajskih vozila, započinje isporuka nove serije NT 2200. Realno je očekivati da se tijekom 2008. godine može isporučiti 35 novih vozila. Paralelno s dolaskom novih vozila vršio bi se i rashod motornih kola motornih kola TMK 401-T4 i prikolica TP 801 B4, čiji bi se rashod popunjavao vozilima NT 2200. 2009. godina - Godine 2009. dovršava se isporuka daljnje serije od 35 vozila NT 2200. Do tog razdoblja rashoduju se sva stara ČKD tramvajska vozila tako da krajem 2009. godine ZET ima ukupno 225 motornih kola (18 vozila TMK 201, 51 vozilo TMK 301-Kt 4, 16 vozila TMK 2100 i 140 vozila NT 2200) i 36 tramvajskih prikolica (36 vozila TP 701). S 2009. godinom završila bi druga faza obnove tramvajskog voznog parka. 2010. godina - Krajem 2008. godine trebalo bi početi realizirati dobavu zadnje serije od 70 niskopodnih tramvajskih vozila NT 2200. Postupno bi se, sa isporukom novih vozila, rashodovali TMK 201 i pripadajuće prikolice TP 701. Tako da bi krajem 2011. godine ZET ima ukupno 277 motornih kola (50 vozila TMK 301, 16 vozila TMK 2100 i 210 vozila NT 2200). - Vozni park bio bi maksimalno unificiran, te se može planirati stabilna i sigurna velika ponuda tramvajskih kapaciteta, koji svojom mrežom pokriva centar Zagreba.
Autobus - plan rashoda i nabave vozila do 2010. godine - Cilj ZET-a je da do kraja 2010. godine u svom voznom parku nema autobusa starijih od 18 godina. Za postizanje navedenog cilja do 2010. godine za linijski javni prijevoz potrebno je nabaviti ukupno 209 autobusa od čega 76 komada za povećanje kvalitete usluge putnicima, 133 komada za zamjenu autobusa starijih od 18 godina i redovan rashod tokom narednih godina. Za školski prijevoz i prijevoz za vrtiće do 2010. godine potrebno je nabaviti ukupno 29 autobusa s time da se nabava realizira u 2007. godini. 0.13.3 Razvoj mreže lake gradske željeznice (LGŽ) Puko puštanje klasičnih tramvaja u podzemlje neće popraviti sposobnost konkurencije javnog prijevoza prema automobilima, neće povećati atraktivnost javnog prijevoza. Odjeljivanje tramvaja na dijelu dionice od ostalog površinskog prometa donijet će samo djelomično poboljšanje, prije svega u povećanju propusnosti površinskih cesta u korist automobila. Kvalitativnu promjenu donijet će samo masovno prijevozno sredstvo, potpuno odijeljeno od ostalog prometa, tj. vođeno samostalnim tijelom (S-Bahn, U-Bahn, Metro). Zagreb slijedi rješenje koje se temelji na izgradnji lake gradske željeznice (LGŽ), konačno rješenje LGŽ smješteno je između razine tramvaja i metroa. Laka gradska željeznica - elektrificirani sustav djelomično odvojen od ostalih oblika prijevoza - profil kotača kompatibilan s užlijebljenom tračnicom - najveća dužina kompozicije 60 m - najveća širina vozila 2,65 m - pogon preko gornjeg kontaktnog voda istosmjernom strujom - najveći uzdužni nagib 8% - najmanji polumjer skretanja 25 m - komercijalna brzina 25-30 km/sat - međustanični razmak 600-750 m - kapacitet 10 000-15 000 putnika/sat u jednom smjeru. Novu mrežu lakog tračničkog sustava (LGŽ) činile bi četiri linije: tri linije istok - zapad koje povezuju Špansko, Malešnicu i Prečko na zapadu s Borongajem, Dubravom i Dupcem na istoku, sa zajedničkom trasom između Ljubljanice i Borongaja, a dionica između Adžijine i Trga hrvatskih velikana bila bi podzemna; linija sjever - jug između Trga bana Jelačića i Dugava s podzemnom dionicom između Trga bana Jelačića i Ulice grada Vukovara; i linije istok - zapad i sjever - jug bi imale stanicu za presjedanje u središnjem dijelu Strossmayerovog trga. Linije lakog tračničkog sustava bile bi u prometu s novim vozilima visokog kapaciteta (širine 2,65 metara) i na kolosijeku standardne širine, s operativnom brzinom od oko 30 km/h, značajno iznad mogućnosti sadašnjih tramvaja. Mreža lakog tračničkog sustava išla bi djelomično podzemno. U razdoblju između 2010.-2020.god. preporučuje se usredotočiti investicijska sredstva na izgradnju i puštanje u pogon gradske lake željeznice (LGŽ) u smjeru sjever jug. U prvom koraku preporuča se realizacija dionice LGŽ Trg bana Jelačića - Dugave s depoom Dugave. U sljedećem koraku predlaže se preporučiti LGŽ do Zračne luke Zagreb i do grada Velika Gorica. Nastat će sjeverno-južna pružna magistrala Zagreb Trg
bana Jelačića - Glavni kolodvor - Novi Zagreb - Aerodrom Zagreb/Velika Gorica grad. Laka gradska željeznica sjever-jug, u cijeloj duljini dvokolosječna, na prijelaznom čvorištu Glavni kolodvor priključuje se na prigradsku magistralu HŽ zapad-istok (Zaprešić - Dugo Selo). U razdoblju nakon 2020 god. doći će do novog razvoja Zagreba i njegove aglomeracije. U tom razdoblju nužno je, uz predložene trase zapad-istok (HŽ) i sjever-jug (laka gradska željeznica-lgž), izgraditi sljedeću trasu ili trase lake gradske željeznice. Ova nova trasa ili trase lake gradske željeznice (LGŽ) presijecat će postojeće linije sjever-jug i zapad-istok i omogućit će u izabranim točkama obostrane prijelaze putnika. Za sljedeću liniju LGŽ dominira smjer Špansko - Centar - Dubec. Smjer Špansko- Dubec vođen je paralelno s prugom HŽ zapad Glavni kolodvor istok. Preporučujemo razmisliti o povezivanju u krajnjim točkama razmatrane pruge LGŽ na Hrvatske željeznice, tj. smjer Dubec-Centar-Špansko izgraditi s povezivanjem na HŽ na područjima Sesvete i Gajnice, formom prijelaznog čvorišta ili omogućiti izravni prijelaz vozila HŽ. Na temelju analize prometnih tokova, navedenu namjeru podupire jaka sadašnja i buduća potražnja za prijevozom u smjeru zapad-istok. U slučaju odluke o zajedničkom radu vozila gradskog prometa i prigradskog prometa HŽ, navedeni je smjer Špansko Centar Dubec nužno izgraditi u parametrima gradske željeznice (S-Bahn). Strukturu vozila gradskog i prigradskog prijevoza HŽ-a, način napajanja, visinu i dužinu perona nužno je prilagoditi uvjetima miješanog prijevoza. U slučaju zajedničkog prijevoza gradskog i prigradskog prometa HŽ-a u smjeru Špansko Centar Dubec, pri koordiniranom pristupu moguće je očekivati uštedu troškova na rekonstrukciji dionice Hrvatskih željeznica između stanica Gajnice Glavni kolodvor Sesvete, jer na toj dionici neće biti potrebno graditi treću i četvrtu prugu, smanjit će se zahtjevi rekonstrukcije stanica Zagreb Zapadni kolodvor, Zagreb Glavni kolodvor i ostalih stanica. Ušteđena novčana sredstva moguće je uložiti u izgradnju pružne dionice gradske željeznice Dubec Špansko. Primjer garniture
Shema mogućeg rješenja pruge LGŽ
0.13.8 Prijedlog prijelaznih čvorova nakon početka aktivnosti IDS, 1. etapa (2012.god.) Za osiguranje aktivnosti integriranog prijevoza važno je izgraditi osnovnu mrežu prestupnih terminala, u koju se nadovezuje pojedinačni prijevoz (autobusni, željeznički, tramvajski). Navodimo primjer osnovne mreže prijelaznih terminala u pojedinim županijama i gradu Zagrebu prva etapa do 2012.god. Prijelazni terminali - Grad Zagreb broj naziv tip vrsta prijelaza broj stanica 1 Podsused Stajalište v A/V 2 2 Vrapče p A/V 3 3 Zagreb ZK v A/T/V 14 4 Zagreb GK v A/T/V 17 5 Sesvete v A/V 2 6 Trnava v A/V 5 7 Maksimir / Borongaj p A/T/V 3 8 Kozari n A/V 20 9 Hrvatski Leskovac p A/V 2 10 Remetinec v A/V 2 11 Savski most n A/V/T 6 12 Savska cesta n A/V/T 6 Prijelazni terminali - Zagrebačka županija broj naziv tip vrsta prijelaza broj stanica 41 Gradec p A/V 2 42 Vrbovec v A/V 3 43 Dugo Selo v A/V 6 44 Kloštar Ivanić a A/A 2 45 Ivanić Grad v A/V 2 46 Velika Gorica v A/V 28 47 Jastrebarsko v A/V 2 48 Zdenčina v A/V 2 49 Savski Marof p A/V 2 50 Zaprešić v A/V 10
Prijelazni terminali Krapinsko-zagorska županija broj naziv tip vrsta prijelaza broj stanica 21 Pregrada a A/A 2 22 Ðurmanec p A/V 2 23 Krapina v A/A/V 4 24 Sveti Križ Začretje v A/V 2 25 Zabok v A/A/V 12 26 Veliko Trgovišće v A/V 2 27 Budinšćina p A/V 2 28 Konjščina p A/V 2 29 Zlatar a A/A 2 30 Bedekovčina v A/V 3 31 Gornja Stubica v A/V 2 Legenda tipova i vrste prijelaza: v a n p A/V Prijelazni terminali postojeće željezničke stanice Autobusni čvor Nove stanice Prijelazna mjesta Prijelaz autobus/vlak A/T/V Prijelaz autobus/tramvaj/vlak 0.3.19 Priključne tramvajske i autobusne linije Na temeljnu mrežu željezničkog prijevoza i LGŽ na prijelaznim mjestima i terminalima priključuju se autobusne i tramvajske linije, čiji detaljni opis možete naći u studiji.
0.14 Prijevozni učinak i struktura prijevozne ponude (2012.g.) Modal split prometnih odnosa u Zagrebu IPS Modal split u Gradu Zagrebu 42% 46% IP vlak GP 12% Modal split prometnih tokova u Zagrebačkoj županiji IPS Bus 32% Modal split prometnih tokova u Zagrebačkoj županiji Vlak 10% IP 58%
Modal split prometnih tokova u Krapinsko-zagorskoj županiji IPS Modal split prometnih tokova u Krapinsko-zagorskoj županiji Bus 25% Vlak 20% IP 55% 0.15 Prijedlog prijevoznih kapaciteta pojedinih linija nakon uvođenja IPS Vođenje linija, broj veza na linijama i njihov pretpostavljeni prijevozni učinak posloženi su u tablice na isti način, kao i u poglavlju u kojem se opisuju postojeća mreža linija i prijevoznici. Naveden je u studiji u poglavlju 3.4. 0.16 Određivanje koncepcije dugoročnog razvoja Modal split prometnih tokova u Zagrebu IPS (2020.god.) Modal split u Gradu Zagrebu GP 37% IP 40% vlak 23% vlak = GPŽ+LGŽ
Modal split prometnih tokova u Zagrebačkoj županiji IPS (2020.god.) Modal split prometnih tokova u Zagrebačkoj županiji Bus 21% Vlak 27% IP 52% vlak = GPŽ+LGŽ Modal split prometnih tokova u Krapinsko-zagorskoj županiji IPS (2020.god.) Modal split prometnih tokova u Krapinsko-zagorskoj županiji Bus 25% IP 48% Vlak 27% vlak = GPŽ+LGŽ
0.17 Oprema za plaćanje i kontrolu voznih karata S obzirom na različite uvjete i mogućnosti pojedinih subjekata (glavni grad Zagreb, Republika Hrvatska, županije i općine) za financiranje putničkog prijevoza i pripadajućeg nužnog odijeljenog praćenja ekonomije, ne samo prema vrsti prijevoza, već i prijevoza na svakom području prema sposobnosti pojedinih subjekata odgovornih za njegovu organizaciju i financiranje, za IPS u nastajanju prikladnije je uvođenje elektronskih medija s automatiziranim praćenjem vožnji korisnika i oduzimanjem vozarine. Struktura sustava naplate i kontrole karata Objašnjenje: 1.) jedinica za upravljanje, 2.) kombinirani označivač karata i bezkontaktnih čip karata u sigurnosnoj jedinici (željeznica), 3.) mobilni uređaj konduktera za izdavanje i očitavanje karata, 4.) terminal za izdavanje karata dopunjen uređajem za očitavanje karata i za komunikaciju s 3, 5.) bezkontaktna čip karta Mifare (Standard, Classic, Desfire), 6.) upravljačka ploča, koja upravlja jedinicama mobilnih uređaja, Central Management System može tvoriti jedno centralno radno mjesto ili povezana centralna radna mjesta (HŽ, ZET), 7.) multifunkcionalni automat prodaje voznih karata, nadoplata karata, personalizacija karata, 8.) označivač karata za papirnate karte i komunikaciju s beskontaktnom čip kartom, 9.) elektronsko izdavanje karata u autobusnom prijevozu, koje komunicira s beskontaktnom čip kartom, 10.) dopuna postojećih strojeva za označavanje papirnatih karata uređajem za očitavanje beskontaktnih čip karata, 11.) kontrolorov uređaj za očitavanje, A) kabelska povezanost upravljačkih jedinica označivača na peronima i terminalima blagajni za izdavanje karata s centralnim nadzorom, na primjer HŽ u području Central management System, B) Bežično spajanje vozila ZET-a i autobusnih društava, C) povezanost automata kabelskim sustavom s nadzorom u području Central Management System, D) učitavanje podataka s mobilnih blagajni za izdavanje karata i uređaja za očitavanje u izabranom terminalu blagajne za izdavanje karata
Arhitektura Back Office beskontaktne čip karte O modernom sustavu naplate karata putnicima ovisi i kvalitetni informacijski sustav za putnike. Arhitektura integriranog informacijskog sustava