PRIVREDNI VJESNIK. prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 28. svibnja 2018., godina LXV, broj 4031

Transkript

1 SOCIUS UKAPLJENI PLIN COMBIS KONFERENCIJA BANKE I LOŠI PLASMANI PRIVREDNI VJESNIK GODINA prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik 28. svibnja 2018., godina LXV, broj 4031 NAGRAĐENE NAJBOLJE PODUZETNICE Raste, doduše blago, udio žena u upravama POSEBAN PRILOG tlocrt novosti u graditeljstvu i nekretninama INTERVJU Tina Puhalo Grladinović K pivovari PODUZETNIČKA SJEDIŠTA Od 100 poduzetnika njih 33 je u Zagrebu KRUH I SLASTICE Više posla za pekare i slastičare

2 Pročitajte novi

3 SADRŽAJ 4031 / 28. svibnja Kada je riječ o vinarstvu, Njemačka nam je drugo izvozno tržište 8 Sve su glasnija razmišljanja kako bi EK ponovno pokušao uvesti obvezne kvote žena u upravama 12 Tina Puhalo Grladinović TEMA TJEDNA 6 Udruga Krug uručila nagrade poduzetnicama Žene su oduvijek poduzetnice 8 Selectio Indeks žena Raste, doduše blago, udio žena u upravama AKTUALNO 10 Okrugli stol Monetarna kretanja, inozemna ulaganja i konkurentnost Hrvatske Bankarski sektor čisti portfelj od loših plasmana 22 Pekarstvo i slastičarstvo Više posla za slastičare i pekare 26 Stručna rasprava Dieselgate i strategija plina u prometu Ukapljeni plin je velika prigoda 40 Konferencija: Gospodarenjem otpadnim tekstilom i vunom do novih zelenih radnih mjesta Reciklaža generira nova radna mjesta INTERVJU 12 Tina Puhalo Grladinović, direktorica tvrtke K pivovari, Zagreb Proizvodnja specijalnih piva ubrzano raste PV ANALIZA 18 Gdje su sjedišta poduzetnika? Od 100 poduzetnika u Hrvatskoj njih 33 ima sjedište u Zagrebu PRIČA S RAZLOGOM 24 Socius, Split Tvornica za izradu podataka za planiranje održavanja HRWWWATSKA Combis konferencija Digitalizacija je više od transformacije SVIJET FINANCIJA 46 Konferencija Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća? Novca ima, ali je problem početni kapital BUSINESS & LIFESTYLE 56 Hrvatska vina okupila Bavarce u središtu Münchena Porastao izvoz vina u Njemačku PRIVREDNI VJESNIK GLAVNI UREDNIK Darko Buković IZVRŠNA UREDNICA Vesna Antonić NOVINARI Goran Gazdek, Ilijana Grgić, Jozo Knez, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac, Krešimir Sočković, Jozo Vrdoljak LEKTURA Sandra Baksa PV GRAFIKA Stanislav Bohaček, Mirjana Kapitan, Tihomir Turčinović MARKETING RAZVOJ, MARKETING I PRODAJA Predrag Milinović milinovic@privredni.hr MARKETING I PRODAJA Svjetlana Pećinar pecinar@privredni.hr Tel: marketing@privredni.hr TAJNICA REDAKCIJE I GLAVNOG UREDNIKA Bruna Ivić Bajamić Tel: , Faks: redakcija@privredni.hr; uprava@privredni.hr NAKLADNIK Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, Zagreb DIREKTOR Darko Buković TISAK: Slobodna Dalmacija d.d svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 3

4 GOST KOMENTATOR IVANA BILIĆ I SAMI STUDENTI OBLIKUJU SUSTAV Svi studenti koji su sa mnom radili na više projekata, odmah su i bez problema našli posao Ivana Bilić, Ekonomski fakultet Split, docentica Budite naš gost komentator i podijelite svoje misli i ideje s našim čitateljima u ovoj rubrici. Pišite nam na redakcija@privredni.hr Kad se donese kurikularna reforma, nju će isto provoditi ljudi. Sve će ovisiti, dakle, o ljudima koji su sada u obrazovnom u sustavu. Naravno da je u obrazovnom sustavu lakše raditi ako je u kurikulumu nešto definirano, ali dosta toga ovisi o nama koji smo u tom sustavu. Svi mi koji radimo u obrazovnom sustavu možemo biti primjer jedni drugima. Vidjeli smo na primjeru jednog učitelja iz Siska kako se može izuzetno kvalitetno raditi s učenicima ili na primjeru niza sveučilišnih profesora koji sa studentima rade stvari koje su na neki način dio kurikuluma. Kroz učenje ih pripremaju za rad. Sve to neki profesori studentima približavaju na kvalitetan način. Na Ekonomskom fakultetu u Splitu imamo jednu dobru praksu koja je uvedena prije dvije godine. Radi se o stručnoj praksi. Ekonomski fakultet je potpisao ugovor u početku s više od 60 tvrtki, a poslije je taj broj narastao. Te tvrtke imaju točno definirana i opisana radna mjesta. Studenti tako imaju mentora i na fakultetu i u poduzeću. Naravno da bi bilo dobro da ta praksa traje više od par tjedana, ali je to svakako dobar početak i značajan iskorak. Sami poslodavci imaju interes za takvu suradnju jer imaju prigodu vidjeti uklapa li se neki student u njihovu organizacijsku strukturu. Ako im se svidi, nije isključeno da ga zaposle odmah po završetku fakulteta. Koliko moje kolege i ja vidimo, već po završetku studija svi oni koji se na neki način ističu i koji su aktivni, odmah nađu posao. Uvijek je veća potražnja poslodavaca za takvima nego što ima aktivnijih studenata. Svi studenti koji su sa mnom radili na projektima, a bilo je više projekata i još više studenata, odmah su i bez problema našli posao. Sustav se često kritizira. Međutim, treba znati da i sami studenti oblikuju sustav. Uglavnom, koliko traže od profesora, toliko i dobiju. Ima dosta ugodnih iskustava da studenti dođu i kažu da bi se prijavili na natječaj i traže da im budem profesor mentor. Upravo takve studente treba poticati; one koji imaju neku ideju i koji će se prijaviti na nekakav projekt. Tada mu profesori, osim što im budu mentori, budu i velika potpora. Osobno, uvijek preporučam studentima da volontiraju i da, naravno, pomognu u nečemu što je područje njihova obrazovanja. Tako steknu iskustvo koje dalje nose sa sobom. Ima dosta profesora koji potiču studente i s njima rade na različitim projektima. Recimo, jedan takav uspješan projekt bio je kada su studenti volontirali u udrugama i zadrugama na područjima posebne državne skrbi. Studenti su im radili marketing i prodaju i počeli primjenjivati usvojeno teoretsko znanje. Mogu samo reći da je bilo jako zanimljivo i korisno. Bilo je jako dobrih radova. Moj kolega Miočević i ja smo skupa sa studentima imali rad za HGK o internacionalizaciji poslovanja malih i srednjih DJECA GENERIČKIH PODUZETNIKA ODMAH IMAJU IZAZOV ŠTO ĆE POKRENUTI I RADITI tvrtki. Za studente je ključno da rade aplikativne projekte i da što je moguće više stvari nauče i vide. Zajedno sa studentima već šestu godinu zaredom organiziram konferenciju 3P Split s namjerom da se promovira poduzetništvo te da se mladi potiču na poduzetništvo. Ne treba se zavaravati da će se svi zaposliti u velikim korporacijama. Mnogi traže svoju sreću u malim poduzećima. Zato je za očekivati da će i mnogi naši studenti pokrenuti poduzeća ili će biti dio tima koji će ga pokrenuti. Uglavnom konferencija i služi tome da studenti dobiju informacije od onih koji su pokrenuli posao ili koji su na putu da ga pokrenu. Uvijek imamo i predstavnike nekih institucija koji isto mogu govoriti o svojim iskustvima koja im mogu koristiti. Nekada se misli da će i djeca poduzetnika biti uspješni poduzetnici. Ima slučajeva da neka djeca poduzetnika nisu baš toliko poduzetnički nastrojena i nisu sklona učenju. Ipak, djeca generičkih poduzetnika odmah imaju izazov u smislu toga što će pokrenuti i raditi. Jako je važno kakva su im roditelji imali iskustva. 4 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

5 BROJKE, BROJKE ZAPOSLENI U OBRTU I DJELATNOSTIMA SLOBODNIH PROFESIJA* ukupan broj zaposlenih u obrtu i slobodnim profesijama u prvom tromjesečju broj žena zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima broj muškaraca zaposlenih u obrtu i slobodnim zanimanjima TOP TRI DJELATNOSTI KOJE ZAPOŠLJAVAJU NAJVIŠE OBRTA: prerađivačka industrija djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane trgovina na veliko i na malo; popravak motornih vozila i motocikala Porast broja zaposlenih zabilježen je u 16 područja djelatnosti i kreće se od 0,6% koliko se bilježi u rudarstvu i vađenju, prerađivačkoj industriji i poslovanju nekretninama do 4,5% u djelatnosti informacija i komunikacija. Uspoređujući broj zaposlenih po županijama, porast se bilježi u svim županijama i kreće se od 0,3% u Varaždinskoj županiji i Gradu Zagrebu do 3,6% u Ličko-senjskoj županiji. * u prvom tromjesečju Izvor: DZS 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 5

6 TEMA TJEDNA UDRUGA KRUG URUČILA NAGRADE PODUZETNICAMA ŽENE SU ODUVIJEK PODUZETNICE Mariji Maji Čebulc uručena je nagrada za poduzetnicu godine, Milena Perković proglašena menadžericom godine, dok je Danijela Kasumović Maružin socijalna poduzetnica godine piše Sanja Plješa RAVNOPRAVNOST ŽENA I MUŠKARACA NA TRŽIŠTU RADA JOŠ NIJE POSTIGNUTA, USTVRDIO JE BARBARIĆ Najveće prepreke ženama u poduzetništvu odnose se na nedostupnost informacija, financijskih sredstava i izobrazbe, a osim toga, one su za isti posao slabije plaćene od svojih muških kolega. Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU U povodu Svjetskog dana poduzetnica Hrvatska udruga poslovnih žena Krug u suorganizaciji s Hrvatskom gospodarskom komorom, a pod pokroviteljstvom hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, prošlog tjedna uručila je godišnje nagrade uspješnim poslovnim ženama. Tako je Marija Maja Čebulc, vlasnica prve privatne ljekarne u Dubrovniku Ljekarna Čebulc, dobila nagradu za poduzetnicu godine, dok je izvršna direktorica Arena Hospitality Groupa iz Pule Milena Perković proglašena menadžericom godine. Danijeli Kasumović Maružin iz pulske tvrtke Punkt uručena je nagrada za socijalnu poduzetnicu godine. Naime, upravo je ona napravila uspješan projekt za pokretanje društvenih promjena i zapošljavanje apsolutno marginaliziranih skupina na tržištu rada, a to su osobe s invaliditetom. Kako je naglašeno na dodjeli nagrada, tvrtka Punkt je jedino poduzeće takvog tipa u Hrvatskoj koje zapošljava osobe s invaliditetom u ugostiteljstvu i poljoprivredi. Takva praksa ističe važnost integracije osoba s invaliditetom i mnogima može poslužiti kao primjer rušenja predrasuda. Udruga Krug djeluje već 26 godina, a nagrade se dodjeljuju 16. put. Poduzetnice su sve one žene koje se odriču mnogo toga zbog svog posla, one obavljaju i kućanske poslove, imaju i obiteljske obveze, a istodobno su ljubazne, srdačne i strpljive, naglasila je Gordana Restović, predsjednica udruge Krug. ŽENE ČEŠĆE OD MUŠKARACA POKREĆU POSAO Čestitajući dobitnicama, Ivan Barbarić, potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU, rekao je kako se o ženskom poduzetništvu više govori tek posljednjih godina iako nas povijest uči da su žene oduvijek poduzetnice. Bez obzira na to, one se danas bore s mnogim društvenim predrasudama i stereotipima iako u poslovanje unose brojne komparativne prednosti. Uloga žene u gospodarstvu i društvu svakako se mijenja, a promjene su vidljive i u Hrvatskoj, rekao je Barbarić. Spomenuo je statističke podatke iz istraživanja Global Entrepreneurship Monitora po kojima je vidljivo kako žene češće pokreću vlastiti biznis, pa u ukupnom broju malih i srednjih poduzeća sudjeluju s oko 25 posto. Isto tako, među 100 nezaposlenih osoba žene se češće od muškaraca 6 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

7 Marija Maja Čebulc Milena Perković Danijela Kasumović Maružin odlučuju na pokretanje vlastitog posla, pa tako u prosjeku 15 žena pokrene vlastiti biznis za razliku od samo pet muškaraca. Stvari idu nabolje, ali ipak nedovoljno brzo. Ravnopravnost žena i muškaraca na tržištu rada još nije postignuta. Najveće prepreke ženama u poduzetništvu odnose se na nedostupnost informacija, financijskih sredstava i izobrazbe, a osim toga, one su za isti posao slabije plaćene od svojih muških kolega, istaknuo je Barbarić. HUP PODUPIRE ŽENSKO PODUZETNIŠTVO Nažalost, na upravljačkim pozicijama nalazi se samo 20 posto žena i to je nešto što treba promijeniti. Barbarić je naglasio kako će se HGK i Na obilježavanju Svjetskog dana poduzetnica govorila je i Gordana Deranja, predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca, koja je naglasila kako ta institucija podupire žensko poduzetništvo promocijom baze žena zajedno s pravobraniteljicom za ravnopravnost spolova. Osim toga, HUP je zajedno s kanadskim veleposlanstvom pokrenuo inicijativu 30+ na dragovoljnoj osnovi. Naime, oni žele da 30 posto žena bude na menadžerskim pozicijama u upravama društva. Promatrajući izlistane tvrtke na burzama, vidljivo je kako je bilo 20,9 posto žena na upravljačkim pozicijama i to je bio dobar postotak u odnosu na Europsku uniju. Nažalost, smo pali na 17,7 posto, ali pozitivno je to što u ovoj godini rastemo i već smo negdje na 18,8 posto, ocijenila je Gordana Deranja. Dodala je kako je žalosti činjenica da više od 50 posto izlistanih STATISTIKE POKAZUJU DA SU TVRTKE U KOJIMA SU ŽENE NA RUKOVODEĆIM POSLOVIMA SOCIJALNO OSJETLJIVIJE I USPJEŠNIJE OD OSTALIH, ISTIČE GORDANA DERANJA dalje snažno zalagati za stvaranje takvog poslovnog okruženja koje će pripadnicama ženskog spola olakšati put do zasluženih pozicija u poslovnom svijetu. I živim za trenutak kada više nećemo razgovarati o ženskom poduzetništvu kao pojmu već samo o poduzetništvu. To znači da živimo u društvu jednakih uvjeta i prilika za sve, poručio je Barbarić. tvrtki na burzi prošle godine uopće nije imalo žena u svojim upravama, ali to se ipak lagano mijenja i pada ispod 50 posto. U Hrvatskoj ima dosta udruga žena koje trebaju surađivati jer za sve njih ima dovoljno prostora. Sve statistike pokazuju da su tvrtke u kojima su žene na rukovodećim poslovima socijalno osjetljivije i uspješnije od ostalih, zaključila je Gordana Deranja. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 7

8 TEMA TJEDNA SELECTIO INDEKS ŽENA RASTE, DODUŠE BLAGO, UDIO ŽENA U UPRAVAMA Zastupljenost žena u upravama društava sastavnica Crobexa slična je zastupljenosti žena u politici u trenutačnom sazivu Sabora gdje je udio žena 19,9 posto, dok je u upravama on 18,8 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Snaga žene neka dođe do punog izražaja dok gradite kvalitetne rezultate kontinuirano. I učite, znanje je najveća moć i vrijednost koja će polučiti rezultate. Nemojte stvarati ograde i bojati se, čak i kad mislite da nešto neće biti dobro, jer će vas strahovi stopirati u razvoju. Gordana Kovačević, predsjednica Ericsson Nikole Tesle U Hrvatskoj žene i muškarci imaju iste mogućnosti biti na vodećim upravljačkim mjestima u kompanijama, jer je svaki vid diskriminacije po bilo kojem pitanju zakonodavno riješen. Žene su kvalificirane preuzeti najodgovornije pozicije u tvrtkama, pogotovo kada se zna da je zadnjih desetak godina udio diplomiranih studentica na visokim učilištima u ukupnom broju diplomiranih oko 60 posto. Iako je statistika na ženskoj strani, realnost je još daleko od idealne brojke. Selectio Indeks žena, koji mjeri udjel žena u upravama društava u sastavu indeksa Crobex na Zagrebačkoj burzi, u ovoj godini bilježi tek neznatni rast na 18,8 posto u odnosu na 17,7 posto koliko ih je bilo krajem prošle godine. Tim puževim koracima Hrvatska bi tek za jedno desetljeće, ako bi se se trend rasta nastavio, mogla naći u društvu zemalja koje se mogu pohvaliti kako im je udio žena u upravama blizu famoznih 30 posto. Za usporedbu, zastupljenost žena u upravama 100 najznačajnijih društava na Londonskoj burzi, prema podacima The Female FTSE Board Report za 2017., je 27,7 posto. Europska unija kao prioritet ima ekonomsko osnaživanje žena i poticanje njihova rada na vodećim funkcijama, pa je prema zadnjim dostupnim podacima prije dvije godine prosjek zastupljenosti žena u upravama u cijeloj Europskoj uniji oko 23 posto. Stoga su sve glasnija razmišljanja kako bi Europska komisija ponovno pokušala uvesti obvezne kvote žena u upravama - prvo u javnim, a kasnije i u privatnim tvrtkama u državama EU-a. Jedno od rješenja je da sve one tvrtke koje imaju manje od 40 posto žena u upravama moraju preferirati žene pri izboru kandidata za upražnjene pozicije. Nije to prvi pokušaj Europske unije da SVE SU GLASNIJA RAZMIŠLJANJA KAKO BI EK PONOVNO POKUŠAO UVESTI OBVEZNE KVOTE ŽENA U UPRAVAMA uvede kvotu od 40 posto žena: sličan je bio i prije pet godina, no on nije prošao jer su mu se usprotivile Njemačka, Nizozemska i Švedska koje su tvrdile da se radi o pretjeranom miješanju u unutarnja pitanja država. Mađarska i Poljska bile su protiv iz ideoloških razloga. POSTOJE TVRTKE U KOJIMA JE U UPRAVI 100 POSTO ŽENA I dok Europa razmišlja kako zakonodavno povećati broj žena u upravama tvrtki, postoje kompanije u Hrvatskoj koje su već sada shvatile kako im kompetentne i sposobne žene u upravi mogu donijeti izvrsne rezultate. Selectio Indeks žena pokazuje kako najveći udjel žena u upravi u Hrvatskoj ima Ericsson Nikola Tesla, i to 100 posto. Naime, upravu ove vodeće kompanije u Hrvatskoj čini žena - Gordana Kovačević koja ovu tvrtku vodi već 13 godina. 8 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

9 Gordana Kovačević godinama je na listi najuspješnih poslovnih ljudi u Hrvatskoj, a često je i dobitnica posebnih nagrada koje promiču upravo žene na vodećim upravljačkim pozicijama. Predsjednica Ericsson NT-a, u prosincu prošle godine ponijela je treći put zaredom titulu najmoćnije žene hrvatskog biznisa koju joj je dodijelio poslovni tjednik Lider u suradnji s Bisnodeom. SMANJUJE SE BROJ ZERO COMPANIES Žene i muškarci upućeni su jedni na druge, a zdravo društvo temelji se na sinergiji među njima. Kao društvo moramo razvijati kulturu u kojoj se lideri biraju na temelju stručnih, ljudskih i moralnih osobina i kvaliteta te koji takav odnos promiču u radu sa suradnicima. Liderstvo u biznisu važno je i muškarcima i ženama. Budite hrabri, poduzetni, osobe s integritetom i visokim standardima, okružite se kvalitetnim ljudima, stvarajte motivacijsku organizacijsku kulturu bez stereotipa i pretvorite svoje snove u stvarnost. Snaga žene neka dođe do punog izražaja dok gradite kvalitetne rezultate kontinuirano. I učite, znanje je najveća moć i vrijednost koja će polučiti rezultate. Nemojte stvarati ograde i bojati se, čak i kad mislite da nešto neće biti dobro, jer će vas strahovi stopirati u razvoju. Gradite sebe kao osobu, pa će i timovi i kolege i kompanije imati koristi, rekla je tom prilikom Gordana Kovačević. Podjednak omjer muškaraca i žena, odnosno 50 posto, u svojim upravama imaju AD Plastik, Arena Hospitality Group, Optima Telekom te Brodogradilište Viktor Lenac. Zastupljenost žena u upravama društava sastavnica Crobexa slična je zastupljenosti žena u politici; naime, u trenutačnom sazivu Sabora udio žena je 19,9 posto. S druge strane, u znanosti, odnosno mjereno udjelom u redovitom članstvu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, udjel žena je tek 9,5 posto. Postotak kompanija koje u upravama nemaju ni jednu ženu tzv. zero companies, u zadnjih se godinu dana smanjio za devet postotnih bodova u odnosu na isto razdoblje prošle godine, te je takvih kompanija u sastavu Crobexa trenutačno 41 posto. Selectio već 12 godina trgovačkim društvima dodjeljuje Certifikat Poslodavac Partner za izvrsnost u upravljanju ljudskim resursima. Udjel žena u upravama društava dobitnika Certifikata Poslodavac Partner iznosi 20,7 posto. Na listi sa 50 i više posto ističu se tvrtke poput Coca-Cole HBC Hrvatska, zatim su tu Laguna Novigrad, Philip Morris International, JGL te Ciklopea, HBOR, Pliva i Tele2. Važno je istaknuti, a može poslužiti i kao zaključak: da bi uspjele, žene kao i muškarci moraju biti sigurne u svoje znanje, vještine i sposobnosti te nikada ne pristajati ni na što manje od jednakih prilika i uvjeta za rast i razvoj za sve. SELECTIO INDEKS ŽENA POKAZUJE KAKO NAJVEĆI UDJEL ŽENA U UPRAVI U HRVATSKOJ IMA ERICSSON NIKOLA TESLA POSTO 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 9

10 AKTUALNO OKRUGLI STOL MONETARNA KRETANJA, INOZEMNA ULAGANJ BANKARSKI SEKTOR ČIST OD LOŠIH PLASMANA U prošloj godini prodano je oko šest milijardi kuna kredita koje poduzeća nisu uspijevala vraćati i oko dvije milijarde kuna kredita građana. Povećan je i otpis nenaplativih kredita na što su utjecale porezne olakšice zbog otpisa duga, rekao je Sušić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr GDPR nije nešto što se uvodi samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi i ne vidimo da su u drugim zemljama zbog toga iste vrste agencija, one za razmjenu podataka, stale. Siguran sam da se rješenje može naći i da nema razloga da se nešto što je u biti iskorak u upravljanju rizicima, u krajnjoj liniji u nuđenju ponude onima koji žele uzeti kredit, sada vraća unatrag. Boris Vujčić, guverner HNB-a Intenziviranje prodaje loših plasmana kredita pridonijelo je poboljšanju kvalitete kreditnoga portfelja banaka, istaknuo je direktor Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke Gordi Sušić na prošlotjednom okruglom stolu Monetarna kretanja, inozemna ulaganja i konkurentnost Hrvatske koji su organizirali Hrvatska narodna banka i Hrvatska gospodarska komora. U svom izlaganju Sušić je istaknuo kako su banke lani prodale čak 8,1 milijardu kuna kredita agencijama za naplatu potraživanja što je čak 2,2 posto bruto domaćeg proizvoda. To je za jednu trećinu više nego godinu dana ranije, kada je taj iznos bio 5,9 milijardi kuna, a čak tri puta je viši nego godine kada je prodano 2,7 milijardi kuna loših plasmana. U prošloj godini tako je prodano oko šest milijardi kuna kredita koje poduzeća nisu uspijevala vraćati i oko dvije milijarde kuna kredita građana. Povećan je i otpis nenaplativih kredita na što su utjecale porezne olakšice zbog otpisa duga, rekao je Sušić. Naime, otpis je u prošloj godini iznosio 1,2 milijarde kuna, dok je godinu ranije bio tek 200 milijuna kuna. Iz tih se podataka može zaključiti kako su banke svoju bilancu od loših plasmana očistile za 9,3 milijarde kuna. Zadnjih nekoliko godina rastu plasmani posebice u kunama, jer su građani osvijestili opasnost valutnog rizika, a kamate na takve kredite su postale povoljnije. Kao rezultat takve potražnje gotovo polovina ukupnih kredita stanovništvu su upravo u kunama, istaknuo je Sušić osvrnuvši se potom i na trendove u stranim izravnim ulaganjima. Strana ulaganja se oporavljaju, ali su još uvijek daleko ispod pretkrizne razine, a njihova struktura je i dalje nepovoljna jer se ispodprosječno investira u greenfield projekte i prerađivačku industriju, ustvrdio je Sušić naglasivši da moramo poboljšati poslovnu i investicijsku klimu kako bismo privukli više stranog kapitala KREDITI RASTU BRŽE OD BDP-a Kada je riječ o tržištima kredita, guverner HNB-a Boris Vujčić smatra kako se nalazimo u razdoblju oporavka i da krediti rastu brže od BDP-a, dok su kamatne stope na povijesno najnižim razinama. Sve je veći postotak kredita u kunama. U sektoru stanovništva SVE JE VEĆI POSTOTAK KREDITA U KUNAMA, ISTIČE VUJČIĆ praktički je pola kredita u kunama, što je značajna promjena u odnosu na pretkrizno razdoblje, ocijenio je Vujčić napomenuvši kako je značajno porastao udio kredita s fiksnom kamatnom stopom. No guverner nije želio davati preporuke kako se zadužiti - u kunama ili eurima, već je istaknuo da će prilikom uvođenja eura biti vrlo jednostavna tehnička zamjena kredita. Stoga bih preporučio da svatko za sebe jednostavno ocijeni što mu se u ovom trenutku isplati više uzeti, a onda kada dođe do same zamjene, to im ne bi trebalo predstavljati nikakav problem, rekao je Vujčić koji ne vidi razlog zašto bi Hrvatski registar obveza po kreditima prestao s radom zbog primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u Europskoj uniji. GDPR nije nešto što se uvodi samo u Hrvatskoj već i u cijeloj Europi i ne vidimo da su u drugim zemljama zbog toga iste vrste agencija, one za razmjenu podataka, stale. Siguran sam da se rješenje može naći i da nema razloga da se nešto što je u biti iskorak 10 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

11 A I KONKURENTNOST HRVATSKE I PORTFELJ AKADEMIJA TEHNIČKIH ZNANOSTI HRVATSKE Burilović proglašen članom Akademije Svečana skupština Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, kojom je obilježena 25. obljetnica te strukovne udruge i znanstvene organizacije, održana je u ponedjeljak u Zagrebu. Tom je prigodom predsjedniku Hrvatske gospodarske komore Luki Buriloviću svečano uručena diploma kao novoizabranom članu gospodarstvenika Akademije za godinu. Osim Burilovića, članovi gospodarstvenika Akademije postali su i Darinko Bago, Saša Cvetojević, dr.sc. Ante Ćurković, dr.sc. Aleksandar Danilovski, Đuro Horvat, Tvrtko Perković, mr.sc. Kažimir Vrankić i Zvonimir Viduka. u upravljanju rizicima, u krajnjoj liniji u nuđenju ponude onima koji žele uzeti kredit, sada vraća unatrag, smatra Vujčić. S obzirom na to da je Hrvatska gospodarska komora putem županijskih komora pomogla HNB-u u promociji kampanje uvođenja eura organiziravši skupove u 17 gradova, okrugli stol održan u Zagrebu obilježilo je zaključivanje te kampanje. Na tim skupovima je bilo više od 600 sudionika, a sve je rađeno s ciljem utvrđivanja najboljeg načina i vremena za uvođenje MORAMO SE POMAKNUTI NA LJESTVICI DOING BUSINESS, SMANJITI ADMINISTRATIVNE BARIJERE I RASTERETITI GOSPODARSTVO, SMATRA MIRJANA ČAGALJ eura. Tu se ne radi samo o promjeni valute, već kroz gospodarstvo moramo provesti niz reformi koje će donijeti pozitivan učinak, istaknula je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj ističući kako se moramo pomaknuti na ljestvici Doing Business, smanjiti administrativne barijere i rasteretiti gospodarstvo. HRVATSKI SABOR Tolušić potpredsjednik Vlade, Horvat ministar gospodarstva Hrvatski sabor je potvrdio za novog potpredsjednika Vlade ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića te novog ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvata. Novi ministar gospodarstva nije nepoznat javnosti jer je u Vladi Tihomira Oreškovića obnašao dužnost ministra poduzetništva i obrta. Ministar poljoprivrede i novi potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić odmah je po imenovanju kazao: Koordiniram ovaj gospodarski dio na Vladi. Smatram da je, osim krize u Agrokoru, puno bitnije srednjoročno i dugoročno voditi brigu o Nacionalnom programu reformi te ispuniti uvjete koje traži Bruxelles, a kako bismo svi zajedno bolje živjeli. Kad je riječ o Agrokoru, on ima svog povjerenika koji upravlja procesom, zajedno s Vjerovničkim vijećem i oni trebaju obaviti najveći dio posla, a mi smo dali ovaj zakonodavni okvir. Istaknuo je i kako očekuje sklapanje nagodbe. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta dodao je kako je, kad je o Agrokoru riječ, suglasan s Tolušićem. Želja je svih nas da ta priča završi do 10. srpnja, rekao je Horvat, te istaknuo kako će se u idućih 14 dana uključiti u priču oko Agrokora.(I.G.) 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 11

12 INTERVJU TINA PUHALO GRLADINOVIĆ, DIREKTORICA TVRTKE K PIVOVARI, PROIZVODNJA SPECIJALNIH PIVA UBRZANO RASTE Pivska scena se tijekom zadnjih godina iznimno razvila. Potrošači su puno educiraniji i zahtjevniji, što je dobro jer nas proizvođače potiče i obvezuje da budemo još bolji i proizvodimo kvalitetna piva piše Jozo Vrdoljak@privredni.hr 12 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

13 ZAGREB Svojevrsni presedan i rijetkost na našim prostorima je da profesionalac iz područja komunikacija preuzme vodeću izvršnu funkciju u kompaniji. Upravo to se dogodilo Tini Puhalo Grladinović, direktorici tvrtke K pivovari, koja je prije preuzimanja te funkcije vodila sektor komunikacija u Zagrebačkoj pivovari. O planovima nove tvrtke, ali i strategiji, pogonu u Vukovaru te o navikama potrošača razgovarali smo za Privredni vjesnik s Tinom Puhalo Grladinović. Tvrtka K pivovari u svom portfelju ima kultnu pivnicu Pivanu, nedavno otvorenu mikro pivovaru Grif i Vukovarsko pivo, brend koji je nedavno kupljen. Ambicija je postati prvi izbor za potrošače i kupce i u segmentu specijalnih piva. Kakvi su planovi tvrtke osnivača K pivovari? - Naše cjelokupno pivsko naslijeđe, pod kojim mislim na vodeću poziciju Zagrebačke pivovare NA PODRUČJU VUKOVARA USKORO POKREĆEMO NOVI PROIZVODNI POGON na tržištu, stoljetno znanje i iskustvo u proizvodnji piva željeli smo pretočiti u novi, rastući segment specijalnih piva i uključiti se u tržišnu utakmicu, svjesni da segment specijalnih piva malih pivovara ubrzano raste u cijelom svijetu i pokretač je rasta cjelokupne industrije piva. Pivska scena se tijekom posljednjih godina iznimno razvila, potrošači su puno educiraniji i zahtjevniji, što je dobro i što sve nas proizvođače potiče i obvezuje da budemo još bolji i proizvodimo kvalitetna piva. Ovakvim poslovnim modelom možemo, s jedne strane, maksimalno iskoristiti sinergijske učinke tvrtke kćeri i tvrtke majke, s druge jasno se fokusirati na mikro proizvodni proces, koji jednako tako zahtijeva mikro pristup u proizvodnji različitih stilova piva. To je prednost mikropivovara, jer mogu biti fleksibilne i brzo reagirati na potrebe potrošača, koje uvijek stavljamo na prvo mjesto. Tako će biti i u K pivovari. Kako poslujete? - Tek smo krenuli. Trenutačno imamo 27 zaposlenika, nova zapošljavanja su upravo u tijeku na području Vukovara gdje uskoro pokrećemo novi proizvodni pogon. Upravo u toj regiji želimo potaknuti zapošljavanje i osvježiti poslovnu i poduzetničku klimu. Trenutačno smo u potrazi za ljudima koji će asistirati majstoru pivaru u proizvodnji Vukovarskog piva, čiji vizualni identitet i recepturu smo nedavno kupili. Kada govorimo o Grifu, pripreme za sezonu su počele, no s obzirom na to da smo mi još u fazi širenja distributivne mreže, fokus nam je da do 1. lipnja postignemo 100 posto planirane distribucije. Ovakvim poslovnim modelom možemo, s jedne strane, maksimalno iskoristiti sinergijske učinke tvrtke kćeri i tvrtke majke, a s druge jasno se fokusirati na mikro proizvodni proces. Prostora za napredak uvijek ima Kakvi su planovi s Pivanom? - Pivana se svojom kvalitetnom ponudom zasigurno nametnula među top pivska mjesta. Prostora za napredak uvijek ima, kao i ideja i mogućnosti, koje će nam zasigurno pomoći da se još dodatno profiliramo i diferenciramo od konkurencije. Prije svega tu mislim na ponudu koja proizlazi iz ponude piva naše mikropivovare Grif, koja je krajem protekle godine otvorena u Pivani, iz novog jelovnika, ali i na kvalitetni program. Jelovnik je rađen u suradnji s poznatim gastro stručnjacima i autorima prve pivske kuharice Željkom Šatovićem Gulom i Danilom Dučakom. Posebno smo ponosni i na svoje glazbene večeri koje svaki tjedan organiziramo s Antom Gelom i Branimirom Mihaljevićem, u sklopu kojih nam svake srijede gostuju najveća imena naše glazbene scene, ali i na naš vrlo posjećeni pub kviz, koji moderira duhoviti Milan Peh s Yammat FMa, a pitanja osmišljava Morana Zibar. Trenutno smo u fazi nabavljanja homebrewing opreme, koja će nam omogućiti da u redovnu ponudu za grupe, koja uključuje posjet pivskom muzeju i mikropivovari te degustaciju piva i pivskog menija, uvrstimo i edukaciju proizvodnje piva. U Pivani ćemo imati organizirano gledanje utakmica naše reprezentacije tijekom predstojećeg Svjetskog nogometnog prvenstva. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 13

14 INTERVJU Pivarska industrija izuzetno je živa i dinamična. Ona nikada ne spava, a posebno ovaj naš manufakturni, mikro pristup i segment tržišta. Koliko Vam iskustvo iz prethodnog posla može pomoći u vođenju pivovare? - S obzirom na vodeću poziciju Zagrebačke pivovare u kojoj sam provela gotovo 14 godina, uloga voditeljice korporativnih komunikacija omogućila mi je provedbu projekata i platformi koji su unaprijedili struku odnosa s javnošću i našu industriju, na što sam izuzetno ponosna. Očekivano, tijekom godina sam vrlo aktivno surađivala s kolegama iz drugih odjela, što mi je izuzetno pomoglo da proširim svoja znanja i uvide, a posebno bih izdvojila aktivnosti i teme vezane uz cjelokupno tržište piva, kojima sam se jako puno bavila u PR odboru Udruženja pivara pri HGK-u, kojim sam predsjedala punih 10 godina. Uz postojeću proizvodnju, koje nove proizvode planirate plasirati na tržište? - U mikropivovari Grif proizvodimo svježa, nepasterizirana i nefiltrirana piva od biranih, vrhunskih sastojaka iz cijelog svijeta, od posebnih sorti slada, hmelja, sa specijalnim vrstama kvasca donjeg ili gornjeg vrenja, ovisno o stilu koji kuhamo, u malim količinama, kontroliranim u svim fazama proizvodnje, što nam omogućuje fleksibilnost u proizvodnji. Proizvodni kapacitet iznosi 5000 hektolitara godišnje. U ponudi ćemo uvijek imati po tri pivska stila, dva standarda Grif pilsner i Grif NEIPA, te jedan sezonski specijal. Donedavno je to bio Grif Bourbon Vanilla Porter, a sada je to Grif Irish Red Ale. U svakom trenutku imat ćemo vrhunska piva namijenjena najzahtjevnijim ljubiteljima piva. Kakve planove imate što se tiče Vukovarske pivovare i brenda Vukovarskog piva? - Radovi na našoj novoj mikropivovari u Vukovaru su u tijeku. Odabir je pao baš na Vukovarsko pivo, za koje smatramo da će se sjajno uklopiti jer se radi o svijetlom, nepasteriziranom pivu, koje se među prvima u Hrvatskoj istaknulo kao pivo male proizvodnje, a koje je godine, zbog svog okusa i priče koja nosi sjećanja na U MIKROPIVOVARI GRIF JE PROIZVODNI KAPACITET 5000 HEKTOLITARA GODIŠNJE Grad Vukovar, proglašeno najboljim hrvatskim pivom. Proizvodni kapacitet novog pogona u Vukovaru bit će 5000 hektolitara godišnje i plan je nuditi ga isključivo na hrvatskom tržištu. Ovim ulaganjem Vukovarsko pivo zadržat će sve svoje vrijednosti, kao i njegov izvorni okus i izgled. Želimo mu dati vjetar u leđa i još bolju priliku da se istakne na hrvatskom tržištu iako je, nažalost, tijekom godina zamalo pao u zaborav brojnih ljubitelja piva. Profesionalizam i susretljivost lokalne administracije olakšava nam cijeli proces pa koristim svaku priliku da zahvalim gradonačelniku Penavi i suradnicima na podršci u svim fazama, čime su dali izuzetan doprinos novom početku proizvodnje Vukovarskog piva. Otvaranjem novog proizvodnog pogona omogućit Oduvijek inzistiram na odgovornoj i umjerenoj konzumaciji Podržavate li kampanju vezanu uz zdravlje i konzumaciju alkohola? - Promocija odgovorne i umjerene konzumacije je vrlo važan segment i za pivarsku industriju, tim više što svjedočimo negativnim trendovima, kada govorimo o maloljetničkoj zloporabi alkohola. Kampanjom Razmisli tijekom proteklih 10 godina Zagrebačka pivovara uspješno je pozicionirana kao vodeći glas promocije umjerene i odgovorne konzumacije, pokretanjem i organizacijom cijelog niza kampanja i aktivnosti, u partnerstvu s državnim institucijama i nevladinim sektorom. Predsjedajući PR odborom Udruženja pivara pri HGK-u, mnogo sam se bavila i promocijom zdravstvenih dobrobiti umjerene konzumacije piva jer pivo zbog svog sastava i cijelog niza aktivnih sastojaka, kao što je ksantohumol, ima koristan učinak na zdravlje, naravno, kada se konzumira umjereno. Umjerena konzumacija podrazumijeva do dva piva od 0,33 litre za zdrave odrasle muškarce i jedno za žene. Važnost odgovorne i umjerene konzumacije je nešto na čemu oduvijek inzistiram i aktivno je promoviram i u svojoj obitelji. 14 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

15 ćemo Vukovarcima nova radna mjesta, a Gradu Vukovaru podršku u gospodarskom razvitku. NA HRVATSKOM PIVSKOM TRŽIŠTU NALAZI SE VIŠE OD 100 PIVSKIH BRENDOVA Koliko je to vrijedno ulaganje i kakve pokazatelje očekujete? - Konkretan iznos investicije za kupnju Vukovarskog piva i izgradnju proizvodnog pogona u Vukovaru je poslovna tajnu. Ono što možemo reći jest da se očekivano radi o višemilijunskom iznosu ulaganja u robnu marku Vukovarskog piva i novi proizvodni pogon u Vukovaru. Pivarska industrija izuzetno je živa i dinamična. Ona nikada ne spava, a posebno ovaj naš manufakturni, mikro pristup i segment tržišta. Glavni cilj do ljeta za Vukovarsko pivo je zaposliti ljude, uspješno privesti sve radove i pripremne radnje kraju te pokrenuti proizvodnju. S obzirom na našu distribucijsku mrežu, koja je jedna od najjačih u zemlji, Vukovarsko će pivo do kraja godine biti dostupno u svim dijelovima Hrvatske gdje postoji potražnja za specijalnim pivima, i to u svim prodajnim kanalima. Kakvo je tržište kad je riječ o tim vrstama piva? - Pivska scena se tijekom zadnjih godina iznimno razvila. Potrošači su puno educiraniji i zahtjevniji, što je dobro jer nas proizvođače potiče i obvezuje da budemo još bolji i proizvodimo kvalitetna piva. Segment specijalnih piva malih pivovara ubrzano raste u cijelom svijetu i pokretač je rasta cjelokupne industrije piva. Trenutačno ovaj segment pivske industrije ima oko 1,5 posto udjela. No predviđa se da će se i dalje razvijati. Ovaj segment važan je za industriju jer u svijesti javnosti podiže kategoriju piva. Drugim riječima, naručiti pivo u nekom vrhunskom restoranu više nije rijetkost jer upravo piva kao ova koja mi proizvodimo unapređuju reputaciju proizvoda. U sljedećih 10 godina očekujemo da bi se udio na tržištu mogao popeti na oko pet posto. Na hrvatskom pivskom tržištu nalazi preko 100 pivskih brendova. Grif je 31. mikropivovara otvorena u Hrvatskoj. Sve je više pivskih festivala i homebrewing natjecanja. O pivu se danas govori puno više nego ikad prije. Konkuriraju li ta piva onima iz serijske industrijske proizvodnje? - Radi se o različitim stilovima piva. Piva industrijske proizvodnje su klasični lageri, a u mikropivovarama se proizvode nepasterizirana, nefiltrirana ili filtrirana piva, u malim serijama. Ključna razlika je u roku trajanja. Klasični lageri traju duže, dok piva proizvedena u mikropivovarama imaju znatno kraći rok trajanja jer su nepasterizirana. I u jednom i drugom slučaju radi se o pivima vrhunske kvalitete. Za Grif možemo sa sigurnošću jamčiti rok trajanja od 45, a za Vukovarsko 90 dana. Vukovarsko pivo je po svojoj originalnoj recepturi filtrirano. Gdje nabavljate ječam i razmišljate li o poticanju proizvodnje ili uzgoja hmelja? - Jedna od prednosti toga što tvrtka K pivovari djeluje u sastavu velike svjetske korporacije je svakako dostupnost vrhunskih sirovina koje koristimo u proizvodnji naših piva. Ne isključujem mogućnost povezivanja i s lokalnim poljoprivrednicima. Osim vrhunske opreme, koju koristimo za proizvodnju naših piva, činjenica da smo dio velike svjetske korporacije omogućuje nam dostupnost vrhunskih sirovina. Know-how i podrška analitičkog laboratorija Zagrebačke pivovare je ono što sva naša piva razlikuje od većine manjih pivara na domaćem tržištu jer znatno pridonosi održavanju konstantne kvalitete naših piva, koja proizvodimo u malim šaržama od 2000 litara. Imate li problema s radnom snagom? - Za sada nemamo većih izazova vezanih uz privlačenje i zadržavanje radne snage jer sustavno veliku pažnju posvećujemo, kako samom procesu zapošljavanja, tako i razvoju i zadržavanju naših zaposlenika. Važno nam je da smo percipirani kao dobar poslodavac i ugodno mjesto za rad zadovoljnih ljudi. Zagrebačka pivovara prošle godine ponijela je titulu Top poslodavca u Hrvatskoj. Odabir je pao baš na Vukovarsko pivo, za koje smatramo da će se sjajno uklopiti jer se radi o svijetlom, ne pasteriziranom pivu, koje se među prvima u Hrvatskoj istaknulo kao pivo male proizvodnje, a koje je proglašeno najboljim hrvatskim pivom. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 15

16 S MARKOVA TRGA SJEDNICA HRVATSKE VLADE DOBRO PUNJENJE DRŽAVNE BLAGAJNE Prihodi proračuna lani su bili 122,7 milijardi kuna, što je pet posto više nego godinu dana ranije, dok su rashodi bili manji od planiranih, rekao je ministar financija Zdravko Marić piše Ilijana Grgić Vlada je na svojoj prošlotjednoj sjednici odlučila da će otkupiti tražbine banaka prema kutinskoj Petrokemiji od 450 milijuna kuna. Prema riječima državne tajnice Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataše Mikuš Žigman, Petrokemija je u procesu pronalaženja strateških partnera koji bi u kutinsku tvrtku trebali investirati 450 milijuna kuna, i to u gotovini. VLADA ĆE OTKUPITI TRAŽBINE BANAKA PREMA KUTINSKOJ PETROKEMIJI OD 450 MILIJUNA KUNA S obzirom na gubitke u prethodnim razdobljima, ali i procijenjene gubitke u godini, te značajne potrebe za investiranjem u postrojenje i nedostatak obrtnog kapitala, a kako bi se osigurala dugoročna održivost Petrokemije, potrebno je i dodatno smanjiti dug u bilanci, odnosno dodatno povećati kapital, istaknula je Nataša Mikuš Žigman dodajući kako je riječ o glavnom proizvođaču mineralnih gnojiva u Hrvatskoj u kojoj država ima većinski udio od 79,85 posto. Inače, dug Petrokemije na dan 31. prosinca bio je viši od 800 milijuna kuna, dok je kapital od 196 milijuna kuna također bio negativan. Prihodi proračuna u prošloj godini bili su 122,7 milijardi kuna, što je pet posto više nego godinu dana ranije, s time da su porezni prihodi dosegnuli 75,2 milijarde kuna, dok su rashodi bili manji od planiranih, rekao je ministar financija Zdravko Marić predstavljajući Izvješće o izvršenju državnog proračuna i Izvješće o primjeni fiskalnih pravila za godinu. Marić je istaknuo kako su proračunski rashodi bili 125 milijardi kuna, što je povećanje za oko četiri posto, ali je ispod originalnog plana. Prema riječima resornog ministra, rast prihoda može se zahvaliti rastu bruto domaćeg proizvoda od 2,8 posto, zatim rekordnoj turističkoj sezoni, rastu osobne potrošnje, izvoza i investicija, posebice privatnih koje su ojačale za više od sedam posto na godišnjoj razini. ZA HC I HAC 3,5 MILIJARDI KUNA Hrvatske ceste uložit će 2,95 milijardi kuna u građenje i održavanje državnih cesta u ovoj godini, a Hrvatske autoceste 638,8 milijuna kuna, stoji u njihovim planovima građenja i ulaganja koje je prihvatila Vlada. Planom građenja i održavanja državnih cesta za godinu od ukupnih ulaganja u građenje i održavanje državnih cesta planira se utrošiti 2,17 milijardi kuna, pri čemu investicije u izgradnju iznose 1,2 milijarde kuna, rekao je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković te dodao kako ostala ulaganja iznose 776,9 milijuna kuna od čega se najveći dio od 429 milijuna kuna odnosi na financijske izdatke. Hrvatske autoceste za građenje planiraju izdvojiti 228,7 milijuna kuna, za izvanredno održavanje 319,6 milijuna kuna i za redovno održavanje 90,4 milijuna kuna. PREMIJER ANDREJ PLENKOVIĆ O PREPORUKAMA EK Kvalitetno smo radili Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković se osvrnuo i na četiri preporuke Europske komisije, kao što je jačanje fiskalnog okvira, mirovinska reforma, reforma javne uprave te bolje upravljanje tvrtkama u državnom vlasništvu. Dobro je da ih imamo manje nego prošle godine, što znači da smo kvalitetno radili. Važno je da su prepoznali naše napore u fiskalnoj konsolidaciji, brže od drugih članica smanjujemo javni dug pa nije ni čudo da nam je kreditni rejting podignut, istaknuo je Plenković. 16 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

17 AKTUALNO GODIŠNJAK SVJETSKE KONKURENTNOSTI Hrvatska na začelju s Mongolijom i Venezuelom Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države, smatra Mudrinić piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Hrvatska je u ovogodišnjem izvješću Godišnjaka svjetske konkurentnosti zauzela 61. mjesto od ukupno 63. svjetske ekonomije, što je pad za dva mjesta u odnosu na prošlu godinu, iza nas su ostale samo Mongolija na 62. i Venezuela na 63. mjestu. U izvješću se ističe kako to pokazuje da Hrvatska ne provodi reforme dovoljno brzo i učinkovito, dok su ostale zemlje u tome puno uspješnije. Metodologija Instituta za razvoj poslovnog upravljanja koji izrađuje Godišnjak konkurentnosti temelji se na analizi četiriju faktora konkurentnosti: gospodarskim rezultatima, efikasnosti javnog sektora, efikasnosti poslovnog sektora i infrastrukture te 20 indeksa. Ljestvica konkurentnosti prikazuje 340 kriterija od kojih se dvije trećine odnosi na statističke pokazatelje, a trećina na istraživanje mišljenja gospodarstvenika. Desetljeća nečinjenja i odgađanje nužnih promjena doveli su Hrvatsku na samo dno kad se promatra sposobnost privlačenja investicija, stvaranje poticajnog okruženja i napose uvjeta u kojima mladi i poletni članovi našeg društva vide HRVATSKA JE ZAUZELA 61. MJESTO OD UKUPNO 63. SVJETSKE EKONOMIJE ŠTO JE PAD OD DVA MJESTA U ODNOSU NA PROŠLU GODINU za sebe i svoju obitelj budućnost u našoj zemlji. U područjima gdje smo učinili napore za poboljšavanje uvjeta tijekom proteklih nekoliko godina vidljivi su pozitivni komparativni pomaci. Iz najnovijeg izvješća vidljiva je nedostatna razina promjena, a time i zaostajanje u odnosu na druge države, rekao je predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentnost Ivica Mudrinić dodajući da je, osim nužnih temeljitih reformi javnog sektora i modaliteta upravljanja, potrebno pristupiti redefiniranju društvenih vrednota, utvrditi dugoročnu nacionalnu strategiju te osigurati da svi lideri u našem društvu preuzmu odgovornost, kao ključni atribut afirmativnog sustava vrijednosti, za provođenje tih promjena. SAD PRVI NA LISTI KONKURENTNOSTI U ovogodišnjem izvješću SAD je zauzeo prvo mjesto, drugi na ljestvici konkurentnosti je Hong Kong pa slijede Singapur, Nizozemska, Švicarska, Danska, Ujedinjeni Arapski Emirati, Norveška, Švedska i Kanada. U zemljama u okruženju, novim članicama EU-a, rezultati su različiti, tako je Poljska na 34. mjestu, Slovenija na 37., Mađarska 47., Bugarska 48. i Rumunjska 49., a sve one poboljšale sz svoje pozicije. Poljski napredak rezultat je rasta BDP-a, rasta izvoza komercijalnih usluga i poboljšanja upravljanja državnim dugom. Mađarska je povećala svoju konkurentnost zbog smanjenja poreza na poduzeća i rasta ukupne produktivnosti. Slovenija raste zahvaljujući izuzetnom pozitivnom pomaku u domaćem gospodarstvu i rastu proračuna. S druge strane Češka je u odnosu na prošlo izvješće pala za jedno mjesto na ljestvici konkurentnosti, dok je Slovačka pala za čak četiri mjesta. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 17

18 PV ANALIZA GDJE SU SJEDIŠTA PODUZETNIKA? OD 100 PODUZETNIKA U HRVATSKOJ NJIH 33 IMA SJEDIŠTE U ZAGREBU U razdoblju od do godine broj poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu porastao je za ili za 38,8 posto piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr poduzetnika poslovalo u Hrvatskoj u poduzetnika imalo sjedište u Zagrebu poduzetnika imalo sjedište u jednom od 128 gradova Gradovi su sredine kojima je primarni cilj poticanje konkurentnosti i rasta poduzetništva, i to stvaranjem uvjeta i okolnosti koji bi trebali olakšati razvoj gospodarstva. U prilog tome govori i analiza Fine bazirana na ostvarenim financijskih rezultatima, koja pokazuje da od 100 poduzetnika u Hrvatskoj njih 84 ima sjedište u jednom od hrvatskih gradova, dok ih čak 33 ima sjedište u Zagrebu. Odnosno, što si bliže izvoru financijskih i svih drugih benifita, poput infrastrukture i radne snage, tada je i lakše poslovati. Od ukupno poduzetnika koliko ih je bilo u godini, sjedište u jednom od 128 gradova imalo je njih , a zapošljavali su radnika, što je više u odnosu na godinu. Jednostavno rečeno, od 100 zaposlenih njih 87 zapošljavali su poduzetnici sa sjedištem u gradovima, a čak njih 38 zapošljavali su poduzetnici čije je sjedište u Zagrebu. Od poduzetnika u glavnom gradu Hrvatske sjedište je imalo njih ili 33,3 posto. Od zaposlenih, koliko su zapošljavali poduzetnici sa sjedištima u gradovima, njih ili 38,1 posto zaposleno je kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu. Naravno, riječ je o broju u koji ne ulaze banke, osiguranja i ostale financijske institucije. Gradski poduzetnici ostvarili su 565,7 milijardi kuna ukupnih prihoda, odnosno od svakih 100 milijardi prihoda poduzetnika na razini cijele države 89 milijardi kuna stiže od poduzetnika sa sjedištem u gradovima, a od toga čak 40 milijardi kuna bilježe poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu. I kad je riječ o izvozu, omjeri su gotovo identični, od 100 milijardi kuna vrijednosti izvoza, 85 milijardi su ostvarili poduzetnici sa sjedištem u gradovima, a od toga su 46 milijardi kuna ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu. Inače u ukupan ostvareni izvoz gradskih poduzetnika bio je 101,4 milijarde kuna, a od tog broja udjel GRADOVI S NAJMANJIM BROJEM PODUZETNIKA SU VRLIKA, SA 20 PODUZETNIKA, HRVATSKA KOSTAJNICA SA 31 I KOMIŽA SA 41 PODUZETNIKOM zagrebačkih poduzetnika bio je 38,8 posto ili veći od 55 milijardi kuna. U istom razdoblju ti poduzetnici ostvarili su 88,6 milijardi kuna uvoza, od čega su samo zagrebački poduzetnici uvezli roba i usluga za 56,2 milijarde kuna, što je udio od 56 posto. ZAGREB RASTE NAJBRŽE Broj poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu raste brže od broja poduzetnika sa sjedištem u svim drugim gradovima. U razdoblju od do godine broj poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu porastao je za ili za 38,8 posto. U istom razdoblju broj poduzetnika sa sjedištem u gradovima bez Zagreba porastao je za poduzetnika ili 31,3 posto. Poduzetnici 18 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

19 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 19

20 PV ANALIZA Osnovni financijski rezultati poslovanja poduzetnika sa sjedištem u 128 gradova, gradovima bez Zagreba, u Zagrebu i RH u godini (iznosi u milijunima kuna, plaće u kunama, udjeli u %) Opis Gradovi Gradovi bez Zagreba Zagreb RH Udio gradova u RH Udio grad. bez ZG u RH Udio Zagreba u RH Broj poduzetnika ,6 50,2 33,3 Broj zaposlenih ,7 48,7 38,1 Ukupni prihodi ,3 40,1 49,3 Ukupni rashodi ,3 40,5 48,8 Dobit razdoblja ,2 37,4 51,9 Gubitak razdoblja ,2 46,9 43,3 Konsolidirani financijski rezultat ,6 31,6 57,1 Izvoz ,9 46,1 38,8 Uvoz ,3 32,3 56,0 Bruto investicije samo u novu dugotr. imovinu ,5 50,5 38,0 Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja Broj poduzetnika na razini RH, u gradovima i posebno u Zagrebu, i njihov udio u ukupnom broju poduzetnika u RH, u razdoblju od do godine Opis Broj poduzetnika u RH Broj poduzetnika u gradovima bez Zg Udio poduzet. u gradovima bez Zg u RH 52,5% 52,5% 52,0% 51,6% 51,4% 51,1% 50,8% 51,4% 51,1% 50,2% Broj poduzetnika u Zagrebu Udio poduzetnika u Zagrebu u RH 32,9% 32,7% 32,2% 32,6% 32,6% 32,9% 32,9% 32,9% 32,9% 33,3% Izvor: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja sa sjedištem u Zagrebu, Splitu i Rijeci, na prva su tri mjesta među gradovima u Hrvatskoj po kriteriju broja poduzetnika, broja zaposlenih, ukupnoga prihoda i dobiti razdoblja. U GODINI BILO JE PODUZETNIKA BEZ ZAPOSLENIH Grad Zagreb kao administrativno, gospodarsko i kulturno središte Hrvatske na prvom je mjestu u svim kategorijama, što ne čudi jer je mjesto sjedišta najvećih tvrtki, pogotovo onih koje ostvaruju najveću dobit, poput Hrvatske elektroprivrede, Hrvatskog Telekoma, Autoceste Rijeka-Zagreb, Plive Hrvatska, Ine ili Janafa. Isto tako važno je istaknuti i činjenicu 20 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

21 Udio poduzetnika sa sjedištem u gradovima i izdvojeno sa sjedištem u Zagrebu, u broju zaposlenih, ukupnim prihodima i rashodima te izvozu i uvozu (iznosi u milijunima kuna, plaće u kunama, udjeli u %) 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0 BROJ ZAPOSLENIH UKUPNI PRIHODI UKUPNI RASHODI IZVOZ UVOZ Ostatak RH Zagreb Gradovi bez Zagreba Izvor podataka: Fina - Registar godišnjih financijskih izvještaja da se stvarna aktivnost tih velikih poduzetnika ostvaruje na području širem od njihova administrativnog sjedišta odnosno Zagreba. Tako se sjedišta velikih tvrtki u državnom ili mješovitom vlasništvu, kao i velikih trgovačkih lanaca i drugih velikih i srednjih poduzetnika, nalaze u Zagrebu gdje se evidentiraju njihovi financijski rezultati i broj zaposlenih, no ne i u drugim gradovima ili općinama, gdje se također obavlja manji ili veći dio njihovih poslovnih aktivnosti. Gradovi s najmanjim brojem poduzetnika su Vrlika, sa 20 poduzetnika, Hrvatska Kostajnica sa 31 i Komiža sa 41 poduzetnikom. U Hrvatskoj ima šest gradova u kojima sjedište ima između 20 i 49 poduzetnika, u 25 gradova sjedište je registriralo 50 do 100 poduzetnika, a više od 100 poduzetnika ima sjedište u 97 gradova. Više od 1000 poduzetnika u Hrvatskoj ima 15 gradova, što je udio od 60,1 posto svih poduzetnika u državi, pa se tako može zaključiti kako je u Hrvatskoj riječ o velikoj koncentraciji poduzetnika na malom broju gradova. NAJVEĆI BROJ TVRTKI BEZ ZAPOSLENIH U TURISTIČKIM MJESTIMA Od poduzetnika bez zaposlenih, njih sjedište ima u jednom od gradova, a najveći broj poduzetnika bez zaposlenih ima sjedište u Zagrebu, , što je čak 30,7 posto, na drugom je mjestu Split sa 2061 tvrtkom bez zaposlenih ili 30,9 posto, a na trećem Rijeka sa 1153 tvrtke bez djelatnika, odnosno 26,6 posto poduzetnika. Najveći udio poduzetnika bez zaposlenih u ukupnom broju poduzetnika u godini bio je u Supetru na Braču, čak 64,5 posto, Rovinju 55 posto i Bujama 54,3 posto. Naime, tvrtka može poslovati bez zaposlenih odnosno bez djelatnika s kojima je sklopila ugovor o radu. Jednostavno rečeno, ako je neka osoba zaposlena u drugoj tvrtki i želi pokrenuti posao, tada može otvoriti svoju tvrtku i postaviti sebe za direktora, bez sklapanja ugovora o radu. Tvrtka može poslovati i normalno izdavati račune za svoje usluge. Stoga je možda i shvatljivo kako je najveći dio tvrtki koje nemaju zaposlenih upravo u turističkim mjestima. Prihod po zaposlenom kod poduzetnika sa sjedištem u gradovima iznosio je kuna, dok je na razini poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu iznosio OD ZAPOSLENIH KOLIKO SU ZAPOŠLJAVALI PODUZETNICI SA SJEDIŠTIMA U GRADOVIMA, NJIH ILI 38,1 POSTO ZAPOSLENO JE KOD PODUZETNIKA SA SJEDIŠTEM U ZAGREBU kuna, a na razini svih poduzetnika u Hrvatskoj kuna. Poduzetnici sa sjedištem u gradovima obračunali su prosječnu mjesečnu neto plaću u iznosu od 5279 kuna, što je 2,7 posto više u odnosu na prosječnu mjesečnu neto plaću na razini svih poduzetnika Hrvatske (koja je 5140 kuna) i 12 posto manje od prosječne plaće zaposlenih kod poduzetnika sa sjedištem u Zagrebu (6000 kuna). 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 21

22 AKTUALNO PEKARSTVO I SLASTIČARSTVO VIŠE POSLA ZA SLASTIČARE I PEKARE U proizvodnji kruha i slastica u zabilježen je godišnji rast prihoda za pet posto i dobiti za 14,3 posto. Od njih 850 s oko zaposlenih, pozitivno je poslovalo njih 72 posto piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr U djelatnosti proizvodnje kruha, proizvodnje svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača u godini, prema podacima Financijske agencije iz obrađenih godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe, poslovalo je 850 poduzetnika kod kojih su bila zaposlena, što je u odnosu na prethodnu godinu povećanje broja zaposlenih za 7,7 posto. Ukupan prihod poduzetnika u ovim djelatnostima koji je ostvaren u godini iznosio je 4,2 milijarde kuna, što je povećanje za pet posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu. U toj godini poduzetnicima su rasli i rashodi, i to za nešto manjih 4,6 posto. Ukupno gledano, cijela ova branša i svi njeni poduzetnici ostvarili su pozitivno poslovanje s ukupnom dobiti od 155,4 milijuna kuna, što je za 14,3 posto više u odnosu na godinu. No nisu svi poslovali s dobiti jer je s minusom u poslovanju završilo njih 28 posto. U toj godini prosječna mjesečna obračunata neto plaća iznosila je relativno niskih 3520 kuna, što je za 0,6 posto više u odnosu na prethodno razdoblje te za 31,5 posto manje od prosječne mjesečne neto plaće zaposlenih kod poduzetnika na razini cijele države koja je u godini iznosila 5140 kuna. RASTE I IZVOZ Prema statistikama, broj izvoznika u pekarskoj industriji povećan je za 18,2 posto i sada se izvozom bavi njih ukupno 26, što je četiri izvoznika više no što ih je bilo u godini. Broj uvoznika povećao se više - za četvrtinu odnosno 25,9 posto, tako da pekarske i slastičarske proizvode uvozi ukupno 68 poduzetnika. Ukupno je u toj godini izvezeno robe u ovoj branši za CIJELA OVA BRANŠA I SVI NJENI PODUZETNICI OSTVARILI SU U UKUPNU DOBIT OD 155,4 MILIJUNA KUNA 76,6 milijuna kuna što je povećanje u odnosu na godinu od 20,7 posto. Uvoz je rastao još brže, i to za 38,5 posto, pa je posljedica toga da je cijela branša uvezla 4,3 milijuna kuna robe više negoli je izvezla. Godinu ranije trgovinski saldo bio je pozitivan za 5,1 milijun kuna. NAJVEĆI IGRAČ - MLINAR Među 850 poduzetnika u pekarskoj industriji, najjači igrač na tržištu je Mlinar koji je ostvario 529 milijuna kuna prihoda i zahvaljujući tim brojkama ostvario 12,6 posto udjela u ukupnim prihodima tih poduzetnika, odnosno toliki mu je i udio na tržištu. Ova kompanija tada je imala 1491 zaposlenog, a isplaćivala je više plaće od prosjeka u branši od 4310 kuna. No i dalje je ta plaća ispod nacionalnog prosjeka. Ovaj najveći tržišni igrač u proizvodnji kruha i slastica ostvario je pozitivan rezultat poslovanja u godini, od 58,5 milijuna kuna. Godinu ranije imali su dobit od 48,9 milijuna kuna. Veći tržišni igrači u toj godini bili su i zagrebački Pan-Pek koji je držao 5,1 posto tržišta po prihodima, Zagrebačke pekarne Klara sa 4,1 posto tržišta, splitska Babić pekara sa 3,2 posto, Prehrambeno industrijski kobinat Rijeka sa 3,1 posto i Pekara Dubravica iz Zagreba s tri posto tržišnog udjela. Po dobiti drugi je među ovim najvećim igračima Pan-Pek, koji je bio u plusu po poslovanju za 30,1 milijun kuna, uz prihode od 212,7 milijuna kuna. Pekara Dubravica je bila u plusu za 20,1 milijun kuna, uz promet od 126,5 milijuna, a Pekara Babić imala je 4,2 milijuna kuna dobiti uz prihode od 132,2 milijuna kuna. U pet najprofitabilnijih nalazi se i ogulinska Mivit Pekara koja je imala 2,9 milijuna kuna dobiti. Udio 10 poduzetnika s najvećim prihodom u godini u ukupnim prihodima svih poduzetnika čija je pretežita djelatnost proizvodnja kruha, svježih peciva, slastičarskih proizvoda i kolača bio je 40,7 posto. ZAGREB NAJPROFITABILNIJI Ako gledamo podatke po županijama, najviše poduzetnika iz djelatnosti proizvodnje kruha, peciva, slastičarskih 22 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

23 Top 10 poduzetnika po ukupnom prihodu u godini (iznosi u tisućama kn) R. br. Naziv i mjesto Ukupan prihod Udio u NKD MLINAR d.d., Zagreb ,6% 2. PAN PEK d.o.o., Zagreb ,1% 3. ZAGREBAČKE PEKARNE KLARA d.d., Zagreb ,1% 4. BABIĆ PEKARA d.o.o., Split ,2% 5. PREHRAMBENO INDUSTRIJSKI KOMBINAT d.d., Rijeka ,1% 6. PEKARA DUBRAVICA d.o.o., Zagreb ,0% 7. BOBIS d.o.o., Split ,8% 8. RADNIK OPATIJA d.d., Lovran ,7% 9. JEDINSTVO d.o.o., Starci ,2% 10. PTUUO BABIĆ, vl. Ivica Babić, Split ,0% Ukupno top 10 poduzetnika po UP u djelatnosti ,7% Ukupno svi poduzetnici (850) u djelatnosti ,0% Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za godinu proizvoda i kolača ima sjedište u Gradu Zagrebu, njih 160, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji - 68, a najmanje u Ličko-senjskoj županiji, njih 10. Jednako tako najveći prihod ostvarili su poduzetnici u trima navedenim županijama. Prema kriteriju ostvarene neto dobiti u godini, na prvom su mjestu ponovno poduzetnici sa sjedištem u Gradu Zagrebu, slijede poduzetnici Istarske i Splitsko-dalmatinske županije. Zagrebački pekari i slastičari ostvarili su dobit od 111 milijuna kuna i rast od 18,2 posto, dok su primjerice svi njihovi primorsko-goranski kolege ostvarili gubitak od 1,3 milijuna kuna, što je ipak bolji rezultat od osam milijuna minusa u godini. Zanimljiv je i podatak o gubicima u postotku poduzetnika po županijama. Čak 40,9 posto slastičara i pekara u Šibenskokninskoj, 47,4 posto u Sisačko-moslavačkoj i polovina svih međimurskih posluje s minusom. Oni iz Šibensko-kninske ukupno su u minusu za milijun kuna, dok se unatoč velikom postotku gubitaša u druge dvije županije bilježi ukupna dobit - malih kuna u Šibensko-kninskoj i solidnih gotovo kuna u Međimurskoj županiji. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 23

24 PRIČA S RAZLOGOM SOCIUS, Split Tvornica za izradu podataka za planiranje održavanja I u vrijeme rasta, i pada, i stagnacije na tržištu, profitno orijentirane kompanije odlučuju se na maksimalnu kontrolu troškova, a to znači implementaciju sustava i usluga koje nude tvrtke poput Sociusa piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Povoljna je okolnost za nas da oscilacije na ciljanim tržištima ne utječu značajno na odluke krajnjih korisnika o implementaciji sustava za planiranje održavanja i upravljanje resursima. Splitska tvrtka Socius, iako registrirana 2011., s aktivnim poslovanjem počela je dolaskom sadašnje uprave i zapošljavanjem prvih djelatnika, 1. srpnja godine. Točno na dan ulaska Hrvatske u EU. Socius se tržištu predstavlja kao tvornica za izradu baza podataka za planiranje održavanja. Rad na elektronskim bazama podataka za planiranje održavanja glavna je djelatnost tvrtke i donosi najveći dio prihoda. Uz izradu novih baza podataka na temelju instrukcijskih knjiga i nacrta, Socius također provodi migracije podataka između različitih računalnih sustava za planiranje održavanja kao i modifikacije i čišćenje postojećih baza podataka. NAČIN POSLOVANJA Dio prihoda dolazi iz obuke koju Socius pruža krajnjim korisnicima računalnih sustava za upravljanje planiranjem održavanja, uglavnom pomorcima. Elektronske baze izrađene u Sociusu su fundamentalni dio ovih sustava. Kupci su u najvećem broju kompanije koje upravljaju trgovačkim i putničkim brodovima i platformama za istraživanje i ekspoataciju nafte i plina, gdje je planiranje održavanja imperativ propisan međunarodnim propisima. Kupci su također, ali u znatno manjoj mjeri kopnena industrija, transport i energetika. U ovim granama ne postoje zakonske obveze kao u pomorskom prijevozu i avijaciji, pa je stoga znatno manje implementacija računalnih sustava za planiranje održavanja. U proteklih pet godina 88 posto prihoda Sociusa je iz izvoza. Uz nekoliko ugovora s hrvatskim brodarima, narudžbe su dolazile od brodarskih i offshore kompanija sa sjedištem u Grčkoj, na Cipru, Velikoj Britaniji, SAD-u, Italiji, Norveškoj, Švicarskoj, Rusiji i UAE. Dio prihoda dolazi i iz partnerstva s grčkim brendom Azimouthio Yachting Info. Azimouthio je jedinstveni nautički direktorij koji snažno promiče nautički turizam, poslovanje marina i s njima povezanih brojnih uslužnih djelatnosti. Socius je prikupio podatke svih hrvatskih marina te nekoliko stotina hrvatskih tvrtki i obrta, i omogućio njihovu promidžbu kroz Azimouthio medije na cijelom području Mediterana i Bliskog istoka, ističe Damir Šikić, direktor tvrtke Socius. NISU PODLOŽNI OSCILACIJAMA Povoljna je okolnost za Socius, prema Šikićevim riječima, da oscilacije na ciljanim tržištima RAD NA ELEKTRONSKIM BAZAMA PODATAKA ZA PLANIRANJE ODRŽAVANJA DONOSI NAJVEĆI DIO PRIHODA 24 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

25 NAJVAŽNIJI CILJ TVRTKE SU SRETNI ZAPOSLENICI. O TOME SE VODI RAČUNA U SVIM PLANOVIMA I AKTIVNOSTIMA ne utječu značajno na odluke krajnjih korisnika o implementaciji sustava za planiranje održavanja i upravljanje resursima. I u vrijeme rasta, i pada, i stagnacije na tržištu, profitno orijentirane kompanije odlučuju se na maksimalnu kontrolu troškova, a to znači implementaciju sustava i usluga koje nude tvrtke poput Sociusa. U Sociusu trenutačno ima 11 zaposlenih, uglavnom inženjera tehničkih struka, vrlo vještih u korištenju računala i računalnih aplikacija. Najvažniji cilj tvrtke su sretni zaposlenici. O tome se vodi računa u svim planovima i aktivnostima. Ovakvo opredjeljenje je garancija da će vlasnici tvrtke kao i njeni klijenti biti zadovoljni. Socius je u pet godina poslovanja povećao broj zaposlenih s četiri na 11, no prihodi nisu rasli istom dinamikom. Nakon snažnog rasta prihoda u drugoj i trećoj godini poslovanja došlo je do stagnacije, čak i blagog pada prihoda. Stoga je donesena odluka o većem anganžmanu u marketingu i prodaji te su u proračunu rezervirana sredstva za nastup na tri međunarodna sajma. U isto vrijeme objavljen je natječaj EU fondova pod nazivom Internacionalizacija poslovanja MSP-a. Uz pomoć savjetnika iz splitske tvrtke Tora pripremljen je projekt i natječajna dokumentacija. Projekt je prihvaćen te su odobrena sredstva u visini od 83,5 posto ukupno predviđenih troškova ili kuna. Od raspisivanja natječaja, preko prijave projekta, pa do prvih zahtjeva za naknadu sredstava trebalo je postupati prema jasno definiranim procedurama te dostaviti zahtjevnu ali realno potrebnu dokumentaciju. Prva sredstva iz projekta već su isplaćena Sociusu, uključujući značajan iznos predujma. Potrebno je istaknuti kvalitetne savjetnike u ovom projektu, temeljit i susretljiv pristup posredničkih tijela državne uprave, Ministarstva gospodarstva i HAMAGa, u svim dosadašnjim fazama projekta, pojašnjava Šikić. NASTUP NA 11 SAJMOVA Projektom je Sociusu omogućen nastup na 11 velikih sajmova u Europi i na Bliskom istoku u razdoblju od 30 mjeseci. Na prvom u nizu, sajmu Europort - Exhibition for Maritime Technology u Roterdamu, Socius je predstavio svoje usluge izlažući na vlastitom štandu, uz 1100 drugih izlagača i pred posjetitelja iz 93 zemlje. Nastup na prestižnim međunarodnim sajmovima i konferencijama izvrsna je prilika za promociju usluga i neizmjerno smo zahvalni EU fondovima na nepovratnim sredstvima. Pravi zadaci su pred nama. Na sajmovima se treba prezentirati na najbolji mogući način, pronaći nove kupce te sklopiti povoljne ugovore za isporuku naših usluga. Iza toga dolazi najvažniji zadatak, zadatak za operativu Sociusa, a to je da se ugovoreni poslovi isporuče na vrijeme i na najvišoj mogućoj razini kvalitete. Samo ovo zadnje će osigurati opstanak, razvoj i rast tvrtke na zadovoljstvo njenih zaposlenika i vlasnika, ističe direktor Sociusa. Na sajmovima se treba prezentirati na najbolji mogući način, pronaći nove kupce te sklopiti povoljne ugovore za isporuku naših usluga. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 25

26 AKTUALNO STRUČNA RASPRAVA DIESELGATE I STRATEGIJA PLINA U PRO UKAPLJENI PLIN JE VELIKA PRIGODA Ako ovako nastavimo, odnosno ako nastavimo ovim tempom, kad je riječ o alternativnim gorivima, do godine nećemo dostići udjel od tri do četiri posto, ističe Grozdanić piše Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr Alternativna goriva nikako da dostignu zavidnu brojku u Hrvatskoj, unatoč tome što je u Strategiji naznačeno da do godine trebamo imati njihov udjel od 10 posto. Igor Grozdanić, Sektor za energetiku i zaštitu okoliša HGK Stručnoj raspravi pod nazivom Dieselgate i strategija plina u prometu, održanoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori-županijskoj komori Split, bio je cilj prepoznavanje prednosti korištenja alternativnog goriva za vozila cestovnog prometa, uz naglasak na mogućnosti korištenja novih tehnologija s osvrtom na stanje i tendencije razvoja prometa u Europskoj uniji i Hrvatskoj. Igor Grozdanić iz Sektora za energetiku i zaštitu okoliša Hrvatske gospodarske komore kazao je tom prigodom kako je ovo serija radionica kojom se promoviraju alternativna goriva. Alternativna goriva nikako da dostignu zavidnu brojku u Hrvatskoj, unatoč tome što je u strategiji naznačeno da do godine trebamo imati njihov udjel do 10 posto. Ako ovako nastavimo, odnosno ako nastavimo ovim tempom, kad je riječ o alternativnim gorivima, do godine nećemo dostići udjel od tri do četiri posto. Ukapljeni plin je velika prigoda jer je dosta dobar i u potpunosti hrvatski energent. Mogu reći kako s lokalnom zajednicom nismo zadovoljni jer plin kao energent ne koriste u dovoljnoj mjeri, kazao je Igor Grozdanić. PREGRADE MOTORA NISU SKUPE Branimir Palunko, predsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore, kaže da je prijelaz na prirodni plin kao ekološki energent još uvijek skup, tako da je u prijelaznom razdoblju sugerirao korištenje propan-butana. Štedljiviji je nego program dizela, a u prijelaznom razdoblju može se koristiti za smanjenje čestica i za smanjenje emisija CO 2, mišljenja je Palunko. U javnom prijevozu, smatra Palunko, ne treba ništa posebno mijenjati već ga treba nadograđivati. Sadašnja vozila ne mogu voziti samo na plin, nego plin mogu kombinirati s dizelom. Ugradnja uređaja, odnosno pregradnja motora nije toliko skupa jer se taj uređaj isplati za nekih osam do devet mjeseci. A kolika je ušteda, to je relativan pojam jer ona ovisi o cijeni dizela i plina. Uglavnom, ušteda Plinofikacija Splita Kako je u tijeku plinofikacija Splita, na skupu je bio i Zlatko Budrovčan, predstavnik koncesionara EVN Hrvatska, koji je kazao da se upravo dovršava prva faza plinofikacije Splita u dužini od pet kilometara. Budrovčan očekuje da će se čitava ta linija priključiti i profunkcionirati do kraja srpnja te da će se na plinsku mrežu do tada priključiti i obje bolnice u Splitu. U ovom trenutku mogu reći da je interes javnih ustanova, ali i privatnih korisnika, jako velik za priključenje na plinsku mrežu. Interes je definitivno veći od našeg očekivanja. Što se tiče stanara i privatnih korisnika, u tom dijelu očekujemo značajan napredak, ponajprije nakon rekonstrukcije toplane na Blatinama koja ima 2200 korisnika. Mislim da je naša prigoda i gradnja POS-ovih stanova na Korešnici. Imamo i veliki interes investitora za nove turističke objekte koji će se graditi i koji se grade na području Žnjana. Plin je definitivno jeftiniji i za javne ustanove to predstavlja značajnu stavku uštede, kazao nam je Zlatko Budrovčan. Budrovčan je istaknuo kako su odlični rezultati ostvareni u Šibensko-kninskoj županiji. Šibenik napreduje i njegova industrija doživljava revitalizaciju. Nakon što smo spojili Solaris, TLM Impol i Aluflex u Drnišu, pripajaju se i ostali proizvodni i gospodarski objekti. Aluflexov pogon se upravo zbog dostupnosti plina preselio u Drniš, kaže Budrovčan. 26 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

27 METU je sigurna, a što je veća razlika u cijeni ovih dvaju energenta na tržištu, to je i veća ušteda. Kada je Fond za zaštitu okoliša financirao prelazak na alternativna goriva, bilo je lakše. Iako se izdvaja za to, zadnjih godina taj se novac ne vraća u tu svrhu. To nije proračunski novac. Plin je bez ikakvih sumnji gorivo budućnosti, samo ga treba znati implementirati. Naša država nema senzibiliteta za te stvari. Mislim da je krajnje vrijeme i da bi se trebalo više pobrinuti za to da se ulaže u projekte vezane za uvođenje alternativnih goriva, kazao je Palunko. NAKON AFERE POČELA PROMOCIJA ALTERNATIVNIH GORIVA Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore, kazao je da se nakon afere Dieselgate, kada je u SAD-u otkrivena afera vezana uz lažiranje emisija u dizel motorima, čitav svijet počeo zanimati što se događa s dizel motorima koji su svojedobno bili predstavljeni kao prijatelji okoliša. Dokazana je štetnost njihova djelovanja, a od otkrivanja afere uplaćeno je 22 milijarde dolara odštetnih zahtjeva. Više od milijun vozila je povučeno iz prometa. Europa je postala svojevrstan otok za dizel jer je od 10 automobila čak sedam njih na dizelski pogon. Nitko nije mogao vjerovati da su kod motora Euro 5 i Euro 6 parametri višestruko veći od onoga što je napisano u izvješćima. Tek nakon ove afere stvorena je mogućnost promoviranja ekoloških prihvatljivih goriva za vozila. Prije svega, kao prijelazno rješenje nameće se plin. Hrvatska proizvodi ukapljenog plina toliko da ga imamo dvostruko više od svojih potreba. Mi u tom dijelu zaista imamo veliku mogućnost jer je ukapljeni plin čisti hrvatski proizvod. To je svakako prigoda i za prelazak na prirodni plin koji pridonosi PRIJELAZ NA PRIRODNI PLIN KAO EKOLOŠKI ENERGENT JOŠ JE UVIJEK SKUP, SMATRA PALUNKO smanjenju CO 2, a može se koristiti i u kombinaciji s dizelom. Na ovom skupu vidjeli smo da postoji i tehnologija kojom se i dizelski motori mogu pregraditi, te se na taj način mogu drastično smanjiti količine ispušnih plinova. Nije mi jasno zašto autobusi splitskog Prometa, koji su u prosjeku dosta stari, nisu mogli pregraditi motore kako bi koristili kombinaciju ukapljenog plina i dizela. Nažalost, mi u Hrvatskoj nemamo nikakvu strategiju kojom potičemo korištenje ukapljenog plina u prometu, pojasnio je Kelemen. Hrvatska proizvodi ukapljenog plina toliko da ga imamo dvostruko više od svojih potreba. Mi u tom dijelu zaista imamo veliku mogućnost jer je ukapljeni plin čisti hrvatski proizvod. Josip Kelemen, potpredsjednik Zajednice za ukapljeni naftni plin HGK 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 27

28 AKTUALNO KONFERENCIJA ULOGA PODUZETNIŠTVA U JUGOISTOČNOJ E BITI PODUZETNIK JE OSAMLJENO MJESTO Poduzetnici su temelj cijelog društva i rast poduzetnika, posebice ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, je prioritet. U Hrvatskoj 25 posto malih i srednjih poduzeća vode žene i tu je potencijal rasta, smatra Michael Lange piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Biti poduzetnik je osamljeno mjesto i zato moramo puno raditi na tome da jedni drugima pomognemo, istaknula je Ivana Radić. Dodala je da, iako mnogi kažu da za razvoj poduzetništva treba 200 godina, nama do toga neće ipak trebati toliko. Ako je moguće da se Amerikanka uda za engleskog princa, sve je moguće. i zato ne čekajte princa nego krenite i počnite raditi, zaključila je Ivana Radić. Kroz svoje projekte Ministarstvo osigurava okruženje za osnivanje i razvoj poduzeća. Na raspolaganju nam je oko 7,37 milijardi kuna. Ukupno smo raspisali natječaje do sada vrijedne manje od pet milijardi kuna. Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta Poduzetnici čine više od 90 posto gospodarstva svake države, a pitanje njihova opstanka i razvoja je ono koje ima najveći utjecaj na stanje u cijelom društvu. Upravo tim temama bavili su se poduzetnice i poduzetnici na međunarodnoj konferenciji Uloga poduzetništva u Jugoistočnoj Europi - Izazovi i prilike. Konferenciju je organizirala Međunarodna mreža poslovnih žena u suradnji sa Zakladom Konrad Adenauer i Hrvatskom gospodarskom komorom-europskom poduzetničkom mrežom i privukla je goste, iskusne poduzetnike ali i poduzetnike početnike iz Njemačke, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Ivana Radić, predsjednica Međunarodne mreže žena, ističe kako je žensko poduzetništvo neiskorišteni potencijal. Ono na čemu trebamo raditi jest razmjena iskustava i osvještavanje poduzetništva, posebice među nama ženama. Iako je sada situacija bolja za ulazak u poduzetništvo nego prije nekoliko godina, ona još uvijek nije dovoljno dobra. Prema istraživanjima Global Entrepreneurship Monitora, na začelju smo Europe po želji za ulazak u poduzetništvo. Ženama je još teže jer, iako je lijepo biti majka, važno je ostvariti se i izvan obitelji. KREDITNA LINIJA ZA ŽENSKO PODUZETNIŠTVO Poduzetnici su temelj cijelog društva i rast poduzetnika, posebice ženskog poduzetništva u Hrvatskoj, je prioritet, smatra Michael Lange, direktor Ureda Konrad-Adenaur-Stiftung u Zagrebu. U Hrvatskoj 25 posto malih i srednjih poduzeća vode žene i tu je potencijal rasta. Razvoj ženskog poduzetništva je pokazao da je u zadnjim godinama njih 80 posto raslo, a 60 posto je povećalo i broj radnika. Upravo zato Europska banka za obnovu i razvitak je u suradnji s poslovnim bankama pokrenula posebnu kreditnu liniju namijenjenu upravo ženskom poduzetništvu, dodao je Lange. Vesna Torbarina, voditeljica projekta Europska poduzetnička mreža pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, predstavila je tu veliku poduzetničku mrežu u kojoj se nalaze tvrtke i institucije iz čak 60 zemalja. Dio smo te obitelji već 10 godina, od njenog samog početka, i pružamo podršku onima koji žele proširiti svoje poslovanje u inozemstvu, ali i onim poduzetnicima koji žele razviti svoje poslovanje i pronaći nove poslovne partnere. Da je to dobar put, pokazale su i brojke jer smo od ulaska u Europsku uniju povećali izvoz na tržišta zemalja članica za 50 posto, a porasla je i gospodarska suradnja sa zemljama u regiji, naglasila je Vesna Torbarina. Ana Mandac, pomoćnica ministra gospodarstva, poduzetništva i obrta, ističe iznimnu važnost komunikacije poduzetnika i dužnosnika. Kroz svoje projekte Ministarstvo osigurava 28 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

29 ROPI okruženje za osnivanje i razvoj poduzeća. Na raspolaganju nam je oko 7,37 milijardi kuna. Ukupno smo raspisali natječaje do sada vrijedne manje od pet milijardi kuna. Kroz HAMAG- BICRO osigurali smo mikro i male zajmove i na raspolaganju je dvije milijarde kuna s povoljnim kamatama za male poduzetnike i poduzetnike početnike. Oni mogu dobiti do eura investicijskih zajmova i do eura za obrtna sredstva s niskim kamatnim stopama i do 1,5 posto. Proces dobivanja ovih zajmova je dug, dokumentacija je dostupna online i cijeli proces se može odraditi preko interneta, a moguće je krenuti u prijavu na njih i prije registracije same tvrtke. Kroz Hrvatski zavod za zapošljavanje i njihove mjere moguće je dobiti i dodatne potpore, naglasila je Ana Mandac. NIZ OTVORENIH PITANJA O ŽENSKOM PODUZETNIŠTVU Sven Thorsten Potthoff, direktor Njemačko-hrvatske gospodarske komore, govorio je o poduzetništvu žena iz muške perspektive. Razlika među nama je često ona koju svi spominju - žene izađu na pozornicu tek kada znaju ono što žele govoriti, a muškarci iskoriste ŽENSKO PODUZETNIŠTVO JE NEISKORIŠTENI POTENCIJAL, SMATRA IVANA RADIĆ svaku priliku za to. Njemačka statistika pokazuje kako su više od polovine apsolvenata na fakultetima žene kao i 44 posto doktoranada. S druge strane, zaposlenih žena je samo 46,5 posto, samo trećinu tvrtki vode žene, samostalne djelatnosti vodi samo sedam posto žena i samo 14 posto žena su osnivačice tehnoloških tvrtki. Žena u top menadžmentu je još manje. Mnogo je inicijativa kojima se nastoji to promijeniti, no još uvijek rezultata nema iako smo svjesni koliko raznolikost koristi poslovanju. I dalje su otvorena pitanja radnog vremena, rodiljnog dopusta, planiranja obitelji, visine plaća, pozicija na vodećim mjestima u kompanijama te onoga što Nijemci zovu rabenmutter - stava kako su poduzetnice loše majke, upozorava Potthoff. Na panel-raspravama govorilo se o ženskom poduzetništvu kao ekonomskom mainstreamu, IT tehnologijama i projektu Here We Grow te poduzetništvu i osobnom razvoju. KVALITETA I DOSTUPNOST ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Hrvatska na 30. mjestu od 195 država Jedan od prestižnih medicinskih časopisa The Lancet objavio je rezultate istraživanja dostupnosti i kvalitete zdravstvene zaštite u 195 promatranih država i regija. Važno je istaknuti kako je Hrvatska zauzela prilično dobro 30. mjesto, što ukazuje na visoku kvalitetu i uspješnost hrvatskog zdravstvenog sustava, kažu u Ministarstvu Sporazum o suradnji Valamar Riviere i Zajednice ugostiteljsko-turističkih škola Hrvatske potpisan je prošlog tjedna u Rapcu. Tridesetek sudionika iz škola i institucija iz Hrvatske, među kojima su bili i predstavnici Ministarstva turizma i Agencije za strukovno obrazovanje te obrazovanje odraslih, kroz dvodnevni program pobliže su se upoznali s dosadašnjim uspješnim radom Valamara na programima stručnih praksi, stipendiranja i zapošljavanja mladih. Najavljen je novi projekt na području suradnje s turističko-ugostiteljskim školama Znanjem do izvrsnosti, a ujedno su predstavljene i ostale Valamarove inicijative na području društveno odgovornog poslovanja. Zajednica ugostiteljsko-turističkih škola zdravstva. Države i regije su rangirane prema rezultatima Indeksa zdravstvenog pristupa i kvalitete (HAQ indeksa) za godinu. Istraživanje je obuhvatilo analizu čitavog spektra različitih bolesti s potencijalno smrtnim ishodom koji je moguće spriječiti učinkovitim djelovanjem zdravstvenog sustava, putem prevencije i liječenja. Pojedinačni uzroci prikazani su na ljestvici od 0 do 100, pri čemu 0 predstavlja najlošije razine zabilježene u razdoblju od do godine, a 100 odražava najbolje razine promatrane u tom razdoblju. HAQ indeks koji je Hrvatska dobila iznosi 87 te se zato nalazi na 30. mjestu, među 15 posto najboljih država na svijetu po dostupnosti i kvaliteti zdravstvene zaštite. (S.P.) SURADNJA VALAMAR RIVIERE I ZAJEDNICE UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH ŠKOLA Projekt Znanjem do izvrsnosti Hrvatske, kao jedan od partnera Valamar Riviere na tom projektu, u listopadu će u turistička odredišta gdje Valamar posjeduje objekte dovesti 500 učenika i profesora kako bi se oni upoznali s poslovanjem te kompanije. Kroz ovaj projekt mladi će se stipendirati, ići na praksu u turističke kompanije, a kasnije će imati i veću mogućnost zapošljavanja u turizmu. (S.P.) 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 29

30 PREDSTAVLJAMO EDUCATIONAL TRAVEL WORLDWIDE, Sesvete Organizirali prezentaciju kineskih fakulteta u Hrvatskoj Specijalnost tvrtke su tečajevi stranih jezika u cijelom svijetu, školovanja i edukacije polaznika te organizacija dalekih putovanja predstavilo u Srbiji i Bosni i Hercegovini. Uz predstavljanje kineskih obrazovnih mogućnosti, cilj im je i predstavljanje kineske kulture. Vjerojatno imaju za cilj da sa svojim sveučilištima dođu na naše tržište i tržište nama susjednih zemalja, na isti način na koji su svojedobno kod nas došle američke visoke škole i sveučilišta. Hrvatske privatne visokoškolske ustanove također su sudjelovale u razgovorima s kineskim izaslanstvom, pojašnjava Tea Božičević iz Educational Travel Worldwidea koja je u tvrtki zadužena za organizaciju kongresa i daleka putovanja. Hrvatske privatne visokoškolske ustanove također su sudjelovale u razgovorima s kineskim izaslanstvom. Tea Božičević Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na redakcija@privredni.hr Tvrtka za savjetovanje i turistička agencija Educational Travel Worldwide iz Sesveta ima 22 godine iskustva u organizaciji putovanja i edukaciji. Iskustvo je vlasnica Ljiljana Ladika započela skupljati godine u Generalturistu i nastavila u Diners Club Travelu sve dok nije odlučila pokrenuti svoju agenciju. Specijalnost tvrtke Educational Travel Worldwide su tečajevi stranih jezika u cijelom svijetu, školovanja i edukacije polaznika te organizacija dalekih putovanja. RAZVIJENA MREŽA KONTAKATA Kao organizator putovanja Educational Travel Worldwide ima razvijenu poslovnu mrežu kontakata. Uglavnom su orijentirani na emitivno tržište, a s partnerskom agencijom ETW iz Australije kroz edukacijska putovanja i obrazovanje dovode klijente u Hrvatsku. Tako je u Splitu na Filozofskom fakultetu nedavno održano predstavljanje kineskih sveučilišta i fakulteta. Potom je i u zagrebačkom Hotelu Panorama održano njihovo predstavljanje. Odazvalo nam se 13 kineskih fakulteta od kojih je većina iz Pekinga, a predstavljene su i neke srednje kineske škole. Osim prezentacije, razgovaralo se i o razmjeni studenata te stipendiranju hrvatskih studenata u Kini. Inače, ovo kinesko izaslanstvo se prethodno SAJAM OBRAZOVANJA Educational Travel Worldwide u veljači u Zagrebu organizira sajam obrazovanja na koji dolazi veliki broj inozemnih obrazovanih ustanova i škola. Tom prigodom izdaje i katalog. Posredstvom ove tvrtke organizira se KINESKA SVEUČILIŠTA I FAKULTETI PREDSTAVLJENI SU U SPLITU I ZAGREBU i razmjena učenika. Osim edukacije tvrtka se bavi organiziranjem kongresa i poslovnih događaja, organizacijom dalekih putovanja te klasičnim agencijskim poslovima. U tvrtki je zaposleno četvero radnika, a poslovnu suradnju ima s nizom agencija i tvrtki. (J.V.) 30 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

31 PRIVREDNI VJESNIK tlocrt poseban broj svibnja prilog o nekretninama, uređenju i graditeljstvu ZAKON O UNAPREĐENJU PODUZETNIČKE INFRASTRUKTURE Poduzetničku infrastrukturu moći će osnivati i fizičke osobe U odnosu na prvo čitanje minimalan intenzitet aktivacije poduzetničke zone potreban da bi se darovanje državnog zemljišta smatralo opravdanim smanjen je sa 66 na 50 posto piše Tihomir Dokonal Sredinom svibnja Vlada je uputila u saborsku proceduru, Konačni prijedlog zakona o unapređenju poduzetničke infrastrukture. Aktualni zakon stupio je na snagu 27. srpnja 2013., a njime se definiraju osnovna pitanja uređenja sustava poduzetničke infrastrukture u Hrvatskoj koji čine poduzetničke zone i poduzetničke potporne institucije. Novi zakon preciznije definira različite kategorije poduzetničkih potpornih institucija razvojne agencije (lokalne, županijske i određene djelatnosti), poduzetnički centri, poslovni inkubatori i akceleratori (poduzetnički i za nove tehnologije), poslovni parkovi, znanstveno-tehnološki parkovi te centri kompetencija. Cilj je stvaranje kvalitetnog, korisnički orijentiranog poduzetničkog okruženja, podizanje njihove kvalitete i mogućnost određivanja vrste usluga koje pružaju pojedine poduzetničke potporne institucije. Zakonom se definiraju preduvjeti koje poduzetničke zone, odnosno njihovi osnivači - jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave - trebaju ispuniti kako bi na raspolaganje dobili državno zemljište za izgradnju ili proširenje poduzetničke zone. Zakon uređuje i uključivanje slobodnih zona u sustav poduzetničke infrastrukture. U odnosu na prvo čitanje minimalan intenzitet aktivacije poduzetničke zone potreban da bi se darovanje državnog zemljišta smatralo opravdanim smanjen je sa 66 na 50 posto. Država bi ubuduće, osim za osnivanje ili izgradnju poduzetničkih zona od posebnog gospodarskog interesa, mogla darovati zemljište i za poduzetničke zone kojima je odobreno sufinanciranje iz pretpristupnih fondova ili fondova EU-a. Krug potencijalnih osnivača poduzetničke infrastrukture proširio bi se i na fizičke osobe koje provode programe usmjerene na razvoj poduzetništva. Nadzor nad darovanim zemljištem za osnivanje ili proširenje poduzetničke zone te prenamjenu darovanog zemljišta provodit će povjerenstvo sastavljeno od predstavnika ministarstava gospodarstva, poduzetništva i obrta te državne imovine koje će imenovati potpredsjednik Vlade zadužen za gospodarstvo. Prema Izvješću o poslovanju slobodnih zona u Republici Hrvatskoj u na dan 31. prosinca te godine u Hrvatskoj je bilo aktivno 12 slobodnih zona u kojima je poslovalo 137 korisnika. U razdoblju od do sufinancirana je izgradnja 347 poduzetničkih zona u kojima je, prema podacima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, bilo aktivno 2848 poduzetnika. U istom razdoblju Vlada je sufinancirala izgradnju poduzetničkih zona u iznosu od 701,9 milijuna kuna. Od do godine Vlada je sufinancirala i troškove projekata poduzetničkih potpornih institucija sa 60,28 milijuna kuna.

32 intervju IVAN KOSTELAC, predsjednik Ceha graditeljstva VELIKI DIKTIRAJU UVJETE POSLOVANJA U Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima iz Obrtnog registra, registrirano oko 7000 obrtnika koji obavljaju građevinsku djelatnost i zapošljavaju oko radnika razgovarao Tihomir Dokonal Ivan Kostelac vlasnik je obrta Kograd iz Pitomače i predsjednik Ceha graditeljstva Hrvatske obrtničke komore. S njim smo razgovarali o poziciji obrtnika graditelja i situaciji u građevinskom sektoru. Kako vidite trenutačnu situaciju u hrvatskom građevinskom sektoru? Makroekonomski pokazatelji su relativno dobri, osjeti li se to na tržištu? - Napredak se osjeti, ali nedovoljno jer je taj dio privrede prije desetak godina spao na toliko niske grane da se prvo treba vratiti na početnu poziciju i status koji je imao prije početka krize, a potom se treba okrenuti rastu i razvoju. Koliki je udio obrtnika na građevinskom tržištu i koje poslove pokrivaju? - U Hrvatskoj je, prema zadnjim podacima iz Obrtnog registra, registrirano oko 7000 obrtnika koji obavljaju građevinsku djelatnost i zapošljavaju oko radnika. To je značajan udio na građevinskom tržištu. Zbog specifičnosti obrta kao poslovne djelatnosti, obrtnici u graditeljstvu najviše obavljaju pojedine radove (zidarske, izolaterske, tesarske, krovopokrivačke, staklarske, elektroinstalaterske i druge pojedine radove) te završne radove. S kolikim udjelom obrtnici sudjeluju u ukupnim prihodima i dobiti građevinskog sektora? - S obzirom na to da obrtnici nisu dužni dostavljati podatke o ukupnim prihodima, teško je procijeniti s kojim udjelom sudjeluju u ukupnim prihodima i dobiti građevinskog sektora. Važnost obrtničkog sektora u graditeljstvu i inače odnosi se na multiplikatorski efekt broja pojedinih subjekata u toj djelatnosti te broja zaposlenih u obrtu. Prosječno su dva do tri zaposlena u građevinskim obrtima. Obrtnici su krizu prebrodili zahvaljujući iskustvu, fleksibilnosti i stručnosti, što je uvijek imalo vrijednost na tržištu Kako su obrtnici prebrodili krizu građevinskog sektora? Koliko ih je bilo prije krize, a koliko ih je danas? - Ekonomska kriza koja je u svjetskoj ekonomiji nastupila godine, a čiji su se efekti u Hrvatskoj osjetili 2009., najviše je pogodila upravo građevinski sektor. Prema podacima temeljenim na kretanju broja obrta, u otprilike dvije godine broj obrtnika u graditeljstvu smanjio se za oko 20 posto. Za toliko se smanjio i ukupan broj obrtnika u Hrvatskoj. Broj obrtnika u graditeljstvu ostao je na toj razini od do godine. Obrtnici su krizu prebrodili zahvaljujući iskustvu, fleksibilnosti i stručnosti, što je uvijek imalo vrijednost na tržištu. Manji poslovi, za koje uvijek ima potražnje, bili su osnova za prilagođavanje u uvjetima nastalim gospodarskom krizom. Kakvim radovima se bavi Kograd i koji su aktualni projekti na kojima radite? - Moj je obrt uslužna djelatnost koja se bavi graditeljstvom, izgradnjom vodoopskrbnog sustava, odvodnje i infrastrukture, mahom 2 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja / tlocrt / POSEBAN PRILOG

33 prometnice manjeg obujma. Radimo i ostale uslužne poslove dovoza, dopreme materijala, betonskih radova u području niskogradnje i slično. Trenutno radimo na izgradnji jednog magistralnog vodovoda, na odvodnji i plinofikaciji. Koji su glavni problemi s kojima se suočavaju obrtnici u graditeljstvu? Koji su specifični problemi obrtnika u građevinskom sektoru? - Prekomplicirana administracija i nameti i dalje previše opterećuju obrtnike, a problemi su razni. Od onih koji su uvjetovani lošim zakonima do onih koji izazivaju nered na tržištu, od nelojalne konkurencije do prljave i nepoštene igre velikih igrača. Na koji način HOK pomaže obrtnicima graditeljima? - U okviru svojih mogućnosti HOK nam pomaže kao i svim ostalim obrtnicima, članovima Komore. Pomaže u edukativnom dijelu tako što nam omogućava besplatne savjete i informiranje o novostima u poslovanju. Osigurava nam i besplatne seminare i edukacije, pogodnosti kod dobavljača određenih roba i usluga u okviru projekta HOK Zajednička nabava, ali i usluge rješavanja sporova uz uštedu vremena i novca. Jedna od važnih aktivnosti HOK-a jest da zastupa interese obrtnika kod donošenja propisa te svojim prijedlozima koje upućuje na nadležne institucije nastoji utjecati na zakonsku regulativu kako bi se osiguralo lakše i jednostavnije poslovanje svih obrtnika. Imate li problema s pristupom kapitalu? Podržavaju li vas banke? - Banke kreiraju svoje ponude shodno svojim politikama poslovanja, za obrtnike kao i za ostale građane. Bez kredita se posao teško može razvijati, s kreditima se teško nositi. Bilo bi dobro da se banke počnu natjecati u tome koja će kreirati bolju, financijski isplativiju ponudu za obrtnike i poduzetnike, ali o tome još uvijek možemo samo sanjati. Kakva je situacija s naplatom potraživanja? Kako se obrtnici graditelji štite od financijskih rizika? - Naplata ide nešto bolje nego u proteklom kriznom razdoblju. Plaćanja bi trebala regulirati država tako da uvjeti budu isti za sve. Ne bi se smjelo događati da se, primjerice, obavljena usluga obrtnika može platiti za 90 do 120 dana, a robu taj isti obrtnik mora platiti za 30 dana. To obrtnike dovodi u vakuum, moraju u bankama uzimati kredite i posljedično gube na kamatama, smanjuju si dobit Pravog načina zaštite nema. Banke diktiraju uvjete poslovanja na tržištu i to je ono s čime se svi u poslovanju moramo nositi. Kakav je odnos s većim tvrtkama? - Nema pravila. Taj odnos ovisi o puno faktora. Stvar je u dogovoru i međusobnom uvažavanju i poštivanju, a svjedoci smo da toga u našem poslovnom svijetu, nažalost, često manjka. Veliki su najčešće ti koji diktiraju uvjete poslovanja, nude lošije cijene, a mali nastradaju. Neke veće tvrtke upozoravaju na manjak potencijalnih kooperanata, manjih tvrtki i obrta. Kako Vi vidite taj segment hrvatskog tržišta? - To je točno. U minusu smo i brojčano i kvalitetom. Nažalost, to je posljedica negativnog prirasta i vala emigracije. Vrijedni ljudi nam iz države odlaze, a oni koji ostaju nisu educirani ni kvalificirani za obavljanje određenih djelatnosti ili se ne odlučuju na otvaranje obrta. Gdje vidite najveći potencijal za obrtnike graditelje? - Najveći potencijal i vjetar u leđa dalo bi pokretanje dobrih, realnih investicija koje će stvarati novu vrijednost. Što će biti više investicija, to će graditelji više raditi, a potom i sami investirati. Puno je stvari nejasno i netransparentno Kako ocjenjujete sustav javne nabave? - Aktualni Zakon o javnoj nabavi nešto je kvalitetniji od onog koji je na snazi bio ranije, ali i dalje situacija nije dobra. Zakon je kompliciran i treba ga pojednostaviti. Ima čak 460 članaka, od kojih neki čak jedni druge isključuju. Po novom Zakonu, cijena više nije jedini kriterij za odabir najpovoljnijeg ponuditelja, pa se kao potkriterij pojavljuje duljina garantnog roka, što opet ide na štetu ponuditelja jer danas gotovo svi daju maksimalni garantni rok. Nekad je to bilo dvije godine, a danas je to pet i više godina. Jamstvo se daje u vidu bankarske garancije koja je u prosjeku 4000 do 6000 kuna godišnje, a cijene radova i usluga su i dalje iste. Potkriterij roka izvođenja radova je mač s dvostrukom oštricom. Ponuditelji idu na što kraći rok da bi osvojili maksimalni broj bodova, a to svakako utječe na kvalitetu radova. Procijenjena vrijednost radova i raspoloživa sredstva ne smiju se prilagođavati željama investitora i projektantskim troškovnicima koji su rađeni pred više godina, u vrijeme gospodarske krize, pa su i cijene nerealno niske. Mi upravo izvodimo radove na objektima koji su dugog vijeka pa bi trebali biti visoke kvalitete, što se novim Zakonom ne postiže, nego ponuditelj strepi kod nuđenja radova od možebitnog gubitka. Cilj je stvaranje novih vrijednosti, a građevina je generator, tzv. lokomotiva koja povlači za sobom i ostale grane gospodarstva. Uglavnom, puno je stvari nejasno i netransparentno. Pogoduje se investitorima, odnosno omogućuje im se da manipuliraju izvođačima radova. Oni se pak često nađu u pravnom vakuumu i nisu sigurni što napraviti. Sve je to jako demotivirajuće za one koji žele raditi legalno i kvalitetno. O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 3

34 baština REVITALIZACIJA KULTURNOG NASLIJEĐA BEZ NAMJENE SVAKO JE NASLIJEĐE MRTVO U Hrvatskoj je 5505 zaštićenih građevina graditeljskog naslijeđa. No, među njima je malo onih koje su obnovljene i u dobrom stanju piše Tihomir Dokonal Hrvatska baštini 25 stoljeća urbane kulture. Naime, 2500 godina je prošlo otkako su Grci na Jadranu utemeljili prve gradove. Uzme li se u obzir da su došli u prostor gdje su već postajale ilirske gradine, možemo reći da su korijeni urbane kulture na području današnje Hrvatske još stariji. Prema najnovijim podacima, u Hrvatskoj je 5505 zaštićenih građevina graditeljskog naslijeđa. No među njima je malo onih koje su obnovljene i u dobrom stanju. Gliptoteka HAZU-a, Zagreb Revitalizacija kulturne baštine, odnosno komercijalni razvojni potencijali kulturnog naslijeđa, bila je tema panela održanog u sklopu 14. međunarodne godišnje konferencije o nekretninama u organizaciji tvrtke Filipović poslovno savjetovanje. Većini je potrebna obnova, revitalizacija i prenamjena, poručio je s panela akademik Mladen Obad Ščitaroci, voditelj tima koji već nekoliko godina na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu radi na znanstvenom projektu Urbanizam naslijeđa - Urbanistički i prostorni modeli za oživljavanje i unaprjeđenje kulturnoga naslijeđa. Kada govorimo o povijesnim građevinama i kulturnim dobrima u Hrvatskoj, govorimo o građevinama u povijesnim gradskim središtima, industrijskoj arhitekturi, fortifikacijskoj arhitekturi, tradicijskim selima, dvorcima, Naslijeđe ne želimo gledati kao zaštićene, statične objekte, nego kao aktivne kreativne subjekte, naglašava Ščitaroci ljetnikovcima i nizu drugih tipova kulturnih dobara graditeljskog naslijeđa. U povijesnim gradskim središtima brojne su zaštićene pojedinačne građevine, sklopovi građevina ili cijeli dijelovi povijesnih jezgri. U Europi su česte prenamjene takvih građevina u hotele, javne poslovno-trgovačke zgrade, ponegdje čak i u stambene prostore, no malo je takvih primjera u Hrvatskoj. Slično je i s industrijskom arhitekturom. Mnoge bivše industrijske građevine dobile su novu namjenu. U Hrvatskoj su takvi primjeri preobrazba zadarskog Arsenala u restoran te Gliptoteka HAZU-a koja je još pedesetih godina prošlog stoljeća iz industrijske građevine preobražena u muzeološku. Svježiji primjer je riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti koji se smjestio u prostorima nekadašnje tvornice Rikard Benčić. Hrvatska je prostor koji obiluje fortifikacijskom arhitekturom, još od venecijanskog doba. Primjer je tvrđava Svetog Ivana u Šibeniku koja je obnovljena sredstvima iz EU fondova, a u procesu je izrada projektne dokumentacije za obnovu druge gradske tvrđave, Svetog Nikole. Hrvatska je prepuna i tradicijskih sela koja su danas, nažalost, većinom napuštena i zapuštena, iako imaju veliki potencijal. No i tu su malobrojni primjeri obnove. Slično je i s hrvatskim dvorcima, srednjevjekovnim gradovima i renesansnim ljetnikovcima. Tek malobrojni su obnovljeni, neki vegetiraju, a većina je u jako lošem stanju, kaže akademik Ščitaroci. NASLIJEĐE JE POKRETAČ RAZVOJA, A NE OGRANIČENJE Naslijeđe ne želimo gledati kao zaštićene, statične objekte, nego kao aktivne kreativne subjekte. Važno je uključivanje naslijeđa u suvremeni život. Opstanak naslijeđa može se osigurati jedino korištenjem. Građevinsko naslijeđe kojim raspolažemo je kapital koji 4 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja / tlocrt / POSEBAN PRILOG

35 Foto: MMSU, Damir Žižić Muzej moderne i suvremene umjetnosti u Rijeci treba pokrenuti, ugraditi u gospodarstvo, u turizam. Tražimo mu nove prilike, novu namjenu. Bez namjene svako je naslijeđe mrtvo, može vegetirati neko vrijeme, a onda nestaje. Naslijeđe je resurs, pokretač razvoja koji stvara prihode za samoodržavanje, ali i za lokalnu zajednicu, ističe Ščitaroci dodajući kako naslijeđe mora biti integrirano s ambijentom i krajolikom. Percepciju naslijeđa kao nečega što nas ograničava treba promijeniti na svim razinama - od politike, gospodarstva, pa i kod samih građana, poručuje Ščitaroci. Zanemaruje se činjenica, upozorava akademik, da je riječ o ulaganju u vlastitu kulturu i tradiciju. Ne postoji svijest o tome da treba uložiti u tih 5505 građevina kako bi nam se to dvostruko ili trostruko vratilo. Pri tome je važno imati poslovni plan i ekonomski program, smatra on. Nedostaje nam sustav. Sva obnova kod nas svodi se na pojedinačne slučajeve, bez obzira na to jesu li financirani iz državnih, europskih ili pojedinačnih izvora. Bez sustava nema rezultata, i na tome treba raditi, zaključuje Ščitaroci te navodi kako je mađarska vlada osnovala agenciju koja potiče obnovu njihovih dvoraca. Dragutin Kamenski, vlasnik građevinske tvrtke Kamgrad, kupio je dvorac Miljana i uložio u njegovu obnovu. Dvorac je, kaže, u Konzervatori su nam potrebni ne zato što nam moraju dati dozvole, nego zato što o nekim slojevima nemamo dovoljno znanja, smatra Iva Letilović trenutku preuzimanja bio prilično oronuo, pogotovo u posljednjih nekoliko godina kada u njemu nitko nije živio. Miljana je danas kompletno restaurirana, uređen je veći dio okoliša i hortikultura. Obnova je trajala šest godina. Kamenski kaže kako mu traže namjenu da bi mogao funkcionirati kao zasebna ekonomska cjelina. Kod obnove baštine ključno je da ona nakon ulaganja može samu sebe održavati. U protivnom dolazite u situaciju da će Dvorac Mijana kraj Kumrovca ono što ste uložili u obnovu ponovo propasti, upozorava. Ulaganja u kulturnu baštinu su izuzetno visoka, nisu na razini uobičajenih troškova građenja, a povrati su relativno mali i O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 5

36 baština dugoročni. Da bi se pronašao interes za ulaganja, treba razmisliti o cijelom zakonodavnom okviru kroz porezne olakšice za one koji ulažu u kulturnu baštinu. Nužno je također iskoristiti sadašnje razdoblje kako bi se povukla bespovratna sredstva iz EU fondova. Tako strukturirani projekti obnove kulturne baštine mogli bi biti realizirani, smatra Kamenski. AUTOHTONO I MODERNO Arhitektica Iva Letilović radila je na nekoliko projekata obnove građevinske baštine. Osvrnuvši se kratko na povijesni razvoj zaštite kulturnog naslijeđa, što je pojava novog doba - prvi akt o zaštiti kulturnog nasljeđa donesen je godine u Francuskoj nakon Revolucije, a drugi u Engleskoj krajem 19. stoljeća - istaknula je kako današnji pristup traži da obnovljeni spomenici moraju imati namjenu. Upravo radimo na kompleksu Providurove i Kneževe palače u Zadru. Objekt pokriva oko četvornih metara i zauzima jednu cijelu rimsku insulu. Građevina je nastajala kroz nekoliko stoljeća, doživjela je brojne rekonstrukcije, dogradnje i devastacije, te ima prilično složenu strukturu. Nepodesna je za udomljavanje jedne složene funkcije kao što je muzej. Zbog toga u taj kostur zgrade umećemo čeličnu konstrukciju koja donosi svu potrebnu tehnološku infrastrukturu. Ta konstrukcija će tu kuću u umiranju, poput aparata u bolnici, držati na životu, kaže Iva Letilović. Po završetku rekonstrukcije zgrada će zadovoljavati sve standarde i potrebe korisnika koje jedna muzejska zgrada treba zadovoljavati. Ulaganja u kulturnu baštinu su izuzetno visoka, nisu na razini uobičajenih troškova građenja, a povrati su relativno mali i dugoročni, kaže Kamenski Kneževa palače u Zadru Iva Letilović osvrnula se i na odnos s konzervatorima, odnosno pitanje kako pomiriti zahtjev da se što je moguće više zadrži autohtonost objekta, a s druge strane potrebe suvremenog života i aktiviranja zapuštenog objekta. Konzervatorska struka ostaje na razini Johna Ruskina (britanski estetičar i sociolog iz 19. stoljeća koji se zalagao za to da se pri obnovi afirmiraju svi slojevi koji postoje na nekoj građevini i da sve njene mijene ostanu sačuvane takve kakve jesu, op. red.). Živimo u sasvim drugom dobu i ti objekti moraju dobiti drugu namjenu. Pitanje je do koje mjere je potrebno vraćati slojeve kojih više nema, pokušavati nešto rekonstruirati iako ne znamo pouzdano kako je to izgledalo. Ili možemo naprosto reći kako su ovo stari slojevi i njih ćemo zadržati i zaštititi, a sve ovo drugo može ići u nekom drugom smjeru koji se ne mora nužno poklapati sa smjerom kojim bi gradnja išla u trenutku nastajanja izvorne građevine, razmišlja Iva Letilović te razlaže svoj stav na primjeru preobrazbe Providurove palače u izložbeni prostor. Izložbene dvorane moraju biti odgovarajuće opremljene jer eksponate treba držati u strogo kontroliranim uvjetima. Bez ventilacije, klimatizacije i ostale infrastrukture, dvorane ne funkcioniraju. Druga razina je zaštita. Nije riječ samo o protupožarnoj zaštiti i sustavu vatrodojave. Ako želite dovesti neku izložbu, a ne želite platiti milijune za njeno osiguranje, morate imati siguran prostor. Tako omogućavate da ta kulturna građevina živi i da bude upotrebljiva, pojašnjava Iva Letilović. Neki konzervatori prozvali su ih zbog toga što su na stoljetne zidove postavljali knauf. Knauf smo stavili na zidove u prizemlju gdje su nekada bile konjušnice i gdje mora proći cijeli koloplet instalacija. Mogli smo štemati postojeći kameni zid ili dodati novu oblogu kako bi stari zidovi ostali sačuvani. Moramo redefinirati paradigmu i pristup. Konzervatori su nam potrebni, bez njih ne možemo - ne zato što nam moraju dati dozvole, nego zato što o nekim slojevima nemamo dovoljno znanja - ali potreban nam je njihov širi pogled, otvorenost, možda i hrabrost u nekoj mjeri, zaključila je Iva Letilović. OBNOVA DVORCA ELTZ Na području Vukovarsko-srijemske županije u posljednjih dvadesetak godina u obnovu kulturne baštine uložena su velika sredstva. Najveći projekt bio je istraživanje, obnova i revitalizacija kulturne baštine Ilok - Vukovar - Vučedol, koji je financirala Vlada Republike Hrvatske i Razvojna banka Vijeća Europe, u ukupnom iznosu od oko 31 milijun eura. 6 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja / tlocrt / POSEBAN PRILOG

37 Dvorac Eltz, Vukovar Dvorac Odescalchi, Ilok Muzej vučedolske kulture Projekt je obuhvatio četiri cjeline: kompleks dvorca Eltz, povijesnu jezgru grada Iloka, baroknu jezgru Vukovara i arheološki projekt Vučedol. Kompleks dvorca Eltz je jedna od najmonumentalnijih feudalnih arhitektonskih cjelina u Slavoniji. Objedinjuje zgradu velikog dvora koja je služila kao rezidencija, četiri barokne kurije u kojima je bila smještena uprava vlastelinstva, gospodarske zgrade, kapelu Svetog Roka te oranžeriju u perivoju dvorca. Dvorac je u Domovinskom ratu razoren, ostao je samo dio nosivog zida. Srećom sačuvano je dovoljno dokumentacije kako bi se zgrada obnovila. Kompleks dvorca obnovljen je prema najvišim konzervatorskim standardima kako bi se što je više moguće sačuvale i rekonstruirale njegove spomeničke vrijednosti. Takav pristup bio je i podloga za muzeološku koncepciju kojom se naglašavaju njegove spomeničke vrijednosti, a tek neophodnim intervencijama vršila se prilagodba suvremenoj muzejskoj funkciji. Stalni postav je otvoren 2014., a čitav projekt trajao je od 2005 do 2015., rekla je Zdenka Predrijevec, pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru. Dvorac i perivoj koriste se za razne manifestacije: Vukovarske glazbene večeri, adventske svečanosti, znanstveno-stručne skupove, vjenčanja Povijesna jezgra Iloka je povijesna arhitektonska cjelina visoke ambijentalne i krajobrazne vrijednosti koja je zahtijevala arhivska, arheološka, konzervatorska i restauratorska istraživanja na temelju kojih je provedena obnova. Izrađeni projekti obnove obuhvaćali su dvorac Odescalchi te zidine, ali zidine su obnovljene samo djelomično. Muzej vučedolske kulture jedan je od najznačajnijih arheoloških lokaliteta u Europi. Atraktivni položaj prvi put je naseljen 6000 godina prije Krista, u vrijeme prvih europskih Pri obnovi kulturne baštine i budućeg sadržaja najvažniji je odabir vrhunskog projektanta, ističe Zdenka Predrijevec zemljoradnika. Na tom prostoru živjelo se intenzivno kroz čitavu prapovijest. Izgrađen je novi suvremeni muzej Vučedolske kulture, a obnovljene su i Vila Streim, secesijska katnica s početka 20. stoljeća te preparatorske radionice. O isplativosti ulaganja teško je govoriti s obzirom na kratko razdoblje njihova korištenja, ali rezultati postoje, kaže Zdenka Predrijevec. Muzej Vučedolska kulture prepoznat je u svim skupinama posjetitelja i u 2,5 godina otkako je otvoren posjetilo ga je posjetitelja. Osnivač muzeja je Republika Hrvatska, što znači da su sredstva za isplate plaća zaposlenicima i redovno poslovanje osigurana iz državnog proračuna. To je bitna razlika u odnosu na institucije kojima su osnivači gradovi ili općine, odnosno kulturna dobra u koja privatnici ulažu svoje sredstva i moraju imati neku projekciju povrata sredstava, ističe ona. Dio sredstava - zaštitarske usluge, dio troškova energije, programske djelatnosti - muzej pokriva iz vlastitih sredstava: prodajom ulaznica i suvenira, donacijama i prikupljenim sredstvima od programskih djelatnosti. Posluje pozitivno i stvara dodanu vrijednost. Pri obnovi kulturne baštine i budućeg sadržaja najvažniji je odabir vrhunskog projektanta, naglašava Zdenka Predrijevec. Kvalitetan projekt obnove podrazumijeva dobru ideju, kvalitetno definiranje projektnog zadatka i višegodišnju intenzivnu suradnju investitora odnosno budućeg korisnika, arhitekta i konzervatora. Treba odabrati arhitekte koji kulturnu baštinu vide kao prednost, a ne kao problem i ograničenje. Muzej vučedolske kulture je odličan primjer za ovu tvrdnju, a to potvrđuje niz međunarodnih nagrada koje je osvojio. Na odabiru projektanta i izradi dokumentacije ne treba štedjeti, zaključila je pročelnica Konzervatorskog odjela u Vukovaru. O NEKRETNINAMA, UREĐENJU I GRADITELJSTVU 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 7

38 Grad Zagreb GRAĐEVINARSTVO U GODINI Rast izdanih građevinskih dozvola Predviđena je vrijednost radova lani je iznosila kuna, od čega se kuna odnosi na novogradnju, a kuna na rekonstrukciju pripremila Silvija Czeisberger, dipl. ing. arh., koordinatorica Odsjeka za graditeljstvo i komunalno gospodarstvo HGK-Komore Zagreb U Gradu Zagrebu su u godini izdane ukupno 774 građevinske dozvole, što je 16 posto više nego u Od njih se 558 dozvola odnosi na zgrade, što je 15,1 posto više nego godinu ranije, a 216 na ostale građevine, što je 18,7 posto više. Od ukupno 774 izdane građevinske dozvole, njih 528 odnosi se na novogradnju, a 246 na rekonstrukciju. Predviđena je vrijednost radova lani je iznosila kuna (20,5 posto više nego u 2016.), od čega se kuna (20,9 posto više nego u 2016.) odnosi na zgrade, a kuna (18,5 posto više nego u 2016.) na ostale građevine. Od ukupno kuna predviđene vrijednosti radova, kuna odnosi se na novogradnju, a kuna na rekonstrukciju. Od ukupnog broja stanova u zgradama za koje su izdane građevinske dozvole, koji je u godini iznosio 3170 stanova, što je 57,2 posto više nego u 2016., najveći se broj odnosi na trosobne (1157), potom na dvosobne (1035), četverosobne (560), jednosobne (217)... Najveći se broj stanova, 3082, odnosi na one u novim zgradama, 57 stanova dobiveno je dogradnjom i nadogradnjom, a 31 prenamjenom nestambenog u stambeni prostor. Od ukupno 558 izdanih građevinskih dozvola za zgrade, 347 ih se odnosi na nove zgrade, 67 na dogradnju i nadogradnju (40 na stambene, 27 na nestambene zgrade), 144 na prenamjene i ostale rekonstrukcije (109 stambene, 35 8 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja STRUKTURA IZDANIH GRAĐEVINSKIH DOZVOLA PREMA VRSTI GRADNJE (I-XII 2017.) 68,2% rekonstrukcija novogradnja 31,8% Izvor: Priopćenje , Izdane građevinske dozvole, I. XII , Gradski ured za strategijsko planiranje i razvoj grada, Odjel za statistiku, Vrijednost novih narudžbi građevinskih radova lani je iznosila kuna ili 8,1 posto više nego u nestambene zgrade). Kod 347 izdanih građevinskih dozvola za nove zgrade, 302 se odnose na stambene zgrade, a 45 na nestambene zgrade, među kojima se njih devet odnosi na uredske zgrade, devet na garaže, šest na zgrade za trgovinu na veliko i malo, četiri na zgrade dječjih vrtića, tri na hotele, tri na industrijske zgrade, dva na zatvorena skladišta, jedan na natkrivena skladišta, jedan na zgrade bolnica i klinika, tri na poljoprivredne gospodarske zgrade te četiri na ostale nestambene zgrade. PROSJEČNA BRUTO PLAĆA 7458 KUNA Vrijednost novih narudžbi građevinskih radova lani je iznosila kuna, što je 8,1 posto više nego u Od toga se 41,6 posto odnosi na zgrade, a 58,4 posto na ostale građevine. Vrijednost obavljenih građevinskih radova iznosila je kuna. Od toga se kune odnose na radove ostvarene s vlastitim radnicima (bez vrijednosti radova podizvođača), a kune na radove ostvarene s podizvođačima. Vrijednost utrošenog materijala iznosila je kuna. Od ukupne vrijednosti radova ostvarenih vlastitim radnicima kuna odnosi se na zgrade, a kuna na ostale građevine. Od toga se kuna odnosi na stambene, kune na nestambene zgrade, kuna na prometnu infrastrukturu, a kuna na ostale nespomenute građevine. Prosječna je mjesečna bruto plaća zaposlenih u Gradu Zagrebu lani iznosila 9730 kuna ili 4,2 posto više nego u U građevinarstvu je ona iznosila 7458 kuna. U djelatnosti gradnje građevina niskogradnje bruto plaća je bila 9202 kune, 6520 kuna u gradnji zgrada, a 6515 kuna u specijaliziranim građevinskim djelatnostima. Prosječna je mjesečna neto plaća zaposlenih u Gradu Zagrebu lani iznosila 6962 kune, što je 5,9 posto više nego u U građevinarstvu je ona pak iznosila 5490 kuna. U djelatnosti gradnje građevina niskogradnje neto plaća je bila 6637 kuna, 4864 kune u gradnji zgrada i 4880 kuna u specijaliziranim građevinskim djelatnostima. Ukupan je broj zaposlenih u pravnim osobama u Gradu Zagrebu lani je bio 3,2 posto manji u odnosu na godinu, a 4,7 posto u graditeljstvu. / tlocrt / POSEBAN PRILOG

39 PREDSTAVLJAMO SALON DENI, Zagreb MASAŽOM DO ZDRAVLJA Iako je naša baza medicinska masaža s namještanjem, radimo i sportske masaže, relaksirajuće masaže, limfne drenaže te shiatsu masaže, kaže Nina Vulama Održavati tijelo zdravim je dužnost svakog od nas jer zdravlje se čuva dok ga još imamo. Postoji mnogo načina na koje se zdravlje može očuvati, poput zdrave prehrane, aktivnog vježbanja, suzdržavanja od duhana i alkohola te redukcija stresa koji se danas smatra jednim od glavnih okidača raznih bolesti. Danas, usprkos svim znanjima koja imamo o zdravlju, malo se ljudi pridržava svih tih uputa. Danas se mnogo manje krećemo nego što bismo trebali, pristali smo na sjedilački način života što sa sobom nosi brojne negativne posljedice. Za takve probleme masaže su često najbolji prijatelj. To znaju i mnogi klijenti koji godinama vjerno dolaze u Studio za masažu i njegu tijela Deni na zagrebačkom Bukovcu, čija je priča započela prije dalekih 30 godina. Naša priča seže i malo dalje u povijest od tih 30 godina. Naša baka je bila seoska babica u Podravini, pa je ljubav prema pomaganju drugima prebacila i na našu majku, koja je prije tridesetak godina otvorila salon za masažu u kući gdje smo i danas. Ona je pak tu ljubav prenijela na svoje dvije kćeri, mene i Danielu, a danas mi svoje znanje dijelimo s našim klijentima, kaže Nina Vulama. Obje sestre školovane su maserke, Daniela je završila privatnu ENTUZIJAZAM, LJUBAV I BRIGA ZA SVAKOG KLIJENTA KLJUČ SU USPJEHA školu za njegu tijela u Ljubljani, dok je Nina Vulama školovana fizioterapeutkinja. Mnoga znanja, osim onih školskih, naučili smo od mame, koja danas samo nadgleda, ali tu i tamo obavi neko namještanje, kaže ona. VIŠE VRSTA MASAŽA U salonu Deni obavljaju se kozmetičke usluge, depilacija te razne vrste masaža. Iako je naša baza medicinska masaža s namještanjem, radimo i sportske masaže, relaksirajuće masaže, limfne drenaže te shiatsu masaže, pojašnjava Nina Vulama. Današnji tempo života mnoge natjera na masažu kada se već nešto ukliješti, a na masaže bi trebalo ići i radi prevencije takvih nemilih događaja. Masaža je najbolja alternativa kojom preventivno možemo djelovati na naše zdravlje, ističe. Sve masaže razlikuju se po jačini pritiska, ali i po tome što se njima postiže. Klasična masaža je idealna kod opuštanja napetosti u mišićima, poboljšanja cirkulacije i vraćanja energije nakon napornog dana ili treninga. Intenzitet takve masaže je negdje između relaksirajuće i sportske i ona dovodi do mišićnog poboljšanja opskrbe kisikom kao i do izlučivanja vode i toksina iz tijela. Relaksirajuća masaža je nježna i prvenstveno je namijenjena opuštanju i smanjenju stresa, dok je sportska najbolja za oporavak mišića i izbacivanja mliječne kiseline iz njih, priča u jednom dahu Nina Vulama. Uz to, tu je još i shiatsu masaža te limfna drenaža. Za dobrog masera najvažniji je individualan pristup svakom klijentu kao i dobro poznavanje anatomije čovjeka. Dobrom masažom možemo riješiti brojna fizička, ali i psihička stanja, jer ona djeluje pozitivno na čitav organizam, kaže Nina. Iako se danas sve vrti oko novca i profita, djevojke iz studija Deni imaju drugačiju filozofiju. Entuzijazam, ljubav i briga za svakog klijenta ključ su uspjeha ovog salona za masažu koji svoju kvalitetu predstavlja već dugi niz godina. (J.K.) Dobrom masažom možemo riješiti brojna fizička, ali i fizička stanja, jer ona djeluje pozitivno na čitav organizam. Nina Vulama Želite li predstaviti svoju tvrtku, uslugu ili proizvod javite na redakcija@privredni.hr 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 31

40 AKTUALNO URUČENE ZLATNE KOŠARICE IZAZOVA NA TRŽIŠTU NE NEDOSTAJE Po izboru stručnog žirija nagradu Trgovac godine dobio je trgovački lanac Spar, proizvod godine je Badelov Korlat Supreme, a proizvođač za godinu je Žito Grupa piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr Zlatna košarica prestižna je nagrada koju treću godinu zaredom u šest različitih kategorija dodjeljuje specijalizirani magazin za maloprodaju i FMCG industriju Ja Trgovac. Trgovac godine je Spar Hrvatska, proizvod godine je Badelov Korlat Supreme, a proizvođač Žito Grupa. U ovom natjecanju nema gubitnika s obzirom na to da svi skupa podižemo ljestvicu kvalitete svoje branše ukazujući na pozitivne primjere i potencijale, rekao je otvarajući svečano uručenje nagrada glavni urednik magazina Ja Trgovac Goran Pavlović. Okruženje u kojem su tekle pripreme za ovogodišnji izbor pobjednika, nakon događanja u prošloj godini koju je obilježio Agrokor, bilo je izuzetno zanimljivo. Prošla godina bila je dosta uspješna, vrlo dobre poslovne rezultate ostvarile su brojne proizvodne kompanije, a još primjetniji pomak nabolje bilježe tvrtke u sektoru maloprodaje koje ulažu velika sredstva u širenje i obnovu svoje maloprodajne mreže, jačanje komunikacije s tržištem i svojim potrošačima, a ne zaboravljaju ni svoje radnike pa sve češće dolaze vijesti da trgovci podižu plaće. Izazova na tržištu ne nedostaje, no jednako tako nema ni razloga za nedostatak optimizma, istaknuo je Pavlović. VIŠE PRIJAVA NEGO LANI Ove godine žiri su činili Marina Tonžetić iz Deloittea, Ivan-Damir Anić s Ekonomskog instituta Zagreb, Mladen Kožić iz GfK-a, Marijana Plovanić iz Hendal market researcha, Ema Culi iz Hrvatske gospodarske komore, Mladen Malta iz Hrvatske obrtničke komore, Sanja Smoljak Katić iz Hrvatske udruge poslodavaca, Mirjana Matešić iz Hrvatskog poslovnog savjeta za održivi razvoj, Gordana Ristić Tomljanović iz Ipsosa, Goran Pavlović iz magazina Ja trgovac, Ivan Junaković iz Nielsena, Erlanda Ivić Mandić iz tvrtke Focus ispitivanje tržišta, Zlatica Štulić iz Sindikata trgovine Hrvatske te Josip Tvrtković iz Valicona Hrvatska, koji su pobjednika tražili između 43 prijava za šest kategorija. U kategoriji mali trgovac godine koju čine male obiteljske trgovine nagradu je odnio prošlogodišnji finalist trgovina Chibo iz Ivanca, a u finalu izbora za ovu U KATEGORIJI MALI TRGOVAC GODINE NAGRADU JE ODNIO CHIBO IZ IVANCA, DOK JE DM NAJODGOVORNIJA KOMPANIJA kategoriju našli su se TR Lux i Tvornica Zdrave hrane. Tehnološki dobavljač godine bila je IN2 Grupa čije su inovacije u prošloj godini znatno utjecale na unapređenje prodaje, profitabilnosti, efikasnosti i reputaciju maloprodavača, distributera i proizvođača u FMCG sektoru. U finalu su se uz njih u ovoj kategoriji našle i tvrtke Ris i Login. Finalisti kategorije društveno odgovornih kompanija bili su Dukat, Jadranka trgovina i Drogerie Markt, a dm je proglašen najodgovornijom kompanijom u Hrvatskoj. U izboru za proizvod godine u uži izbor izbor ušli su Afrodita Sun Care marmelada, Korlat Supreme vina, te pršut Dobro, brend čija cijela proizvodnja je pod kontrolom najznačajnijeg slavonskog proizvođača hrane Žito Grupe. Za proizvod godine proglašen je Korlat Supreme. U finale za izbor proizvođača godine ušli su revitalizirano Dalmacijavino koje je imalo sjajnu prošlu godinu, riječka prehrambena industrija PIK Rijeka i Žito Grupa koja je i osvojila ovu nagradu. Pobjedu u najprestižnijoj kategoriji, za trgovca godine, odnio je Spar u jakoj konkurenciji finalista u kojoj su uz njih bili i dm i KTC. 32 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

41 POGLED IZNUTRA IGOR PURETA predsjednik Uprave Grawe Hrvatska, coach i mentor Posao voditelja je i dati otkaz Voditelj toleriranjem loših rezultata nekih pojedinaca prešutno očekuje da će neki drugi članovi tima potegnuti za njih, što je pogrešno Svaka tema u nekoj organizaciji može izazvati male ili velike emocije. Među njima se ističu one koje izazivaju velike emocije! No koliko god velike emocije bile, o njima se izbjegava otvoreno komunicirati. To je pogrešno jer je dobra komunikacija osnova dobrog zajedničkog rada i suradnje. To se posebno odnosi na sve što među radnicima izaziva negativne reakcije, poput straha, ljutnje, tuge, osjećaja nepravde... Svaka od njih zaslužuje dodatno objašnjenje kako bismo bili pozitivno usmjereni na rješavanje emocije koje takve teme izazivaju u nama. U suprotnom može doći do pogrešnih interpretacija koje nam mogu samo naštetiti. Jedna od takvih tema je odluka koju donosi voditelj ili menadžment da nekom od radnika da otkaz! Vijest o tome da je netko otpušten nužno izaziva negativne emocije. Tu se nađe osjećaj tuge jer se mnogi u organizaciji pitaju kako će se osoba snaći. Odlazi član tima s kojim su se mnogi zbližili, drugi pak zdvajaju kako će se neki projekti ili sam rad odvijati bez te osobe. Javi se i određeni strah zbog pitanja tko je sljedeći i može li se to dogoditi još kome. Možda se može javiti i ljutnja jer ponekad radnici doživljavaju organizaciju kao veliku i bogatu naspram malog nemoćnog radnika, pa im je teže razumjeti kako za njega nema mjesta. Čini im se prirodnim da svatko radi u skladu sa svojim mogućnostima, dok bi organizacija trebala isplanirati svoje resurse kako bi imala dovoljno za sve. I upravo tu u mnogima, pa i nama samima leži tzv. slijepa pjega. Ponekad doživljavamo organizaciju kao nešto što postoji samo po sebi, neovisno o zalaganju njenih radnika. Kao da je ona veliki izvor svega što radnicima treba i nećka im se udijeliti. No organizacija je skup ljudi koji u njoj rade! A ostvarenje ciljeva svakog njenog člana je jako važno kako bi ona mogla postojati i davati. Zato posao voditelja i jest pomno planirati koliko ljudi mu treba da bi obavio neki posao. Posao voditelja je i pobrinuti se da svatko napravi sve što je potrebno bez dodatnih kontrola, velikih AKO RADNIK NE OSTVARUJE REZULTAT RADI KOJEG JE ZAPOSLEN I PRIMA PLAĆU, UGROŽAVA SVE RADNIKE U ORGANIZACIJI ispravaka ili ponavljanja. Uz to, planiraju se edukacije, informatička podrška, podrška nadređenih kako bi postojeći i novi radnici imali sve što im treba da ostvare rezultat. Jedino tako organizacija može ispuniti obećanja radnicima i korisnicima, a obveze državi. Unutar tima ili čitave organizacije voditelj treba biti spreman na razgovor o svim problemima. Treba biti spreman zajednički pronalaziti rješenja, poslušati tuđe mišljenje, družiti se s članovima svog tima, dijeliti informacije i slaviti postignuća. Treba i može sve to kako bi osigurao da njegov tim ostvaruje rezultat. No kad pokoji radnik zakaže u obavljanju svog posla, kasni s rokovima ili ga često treba kontrolirati, pojavljuje se problem. Ako bilo koji radnik ne ostvaruje rezultat radi kojeg je zaposlen i prima plaću, ugrožava sve radnike u organizaciji! Voditelj toleriranjem loših rezultata nekih pojedinaca prešutno očekuje da će neki drugi članovi tima potegnuti za njih. To je pogrešno jer time se uništava organizacijska klima, duh zajedništva i unutarnja motivacija pojedinaca da, kada je to potrebno, naprave korak više. Ako neki mogu ostvarivati vrhunski rezultat, drugi mogu barem prosječan. Jer radi se o istoj organizaciji, istim resursima i istim vrijednostima za koje se zalažu. Voditelj se u takvoj situaciji treba zapitati nekoliko pitanja. Je li pravedan prema onima koji daju sve od sebe, dok prešutno tolerira neradnike? Je li pravedno da se ponaša kao da ne vidi da je njihovo ponašanje i ispunjavanje preuzetih obaveza ispod očekivane razine? Zna li da će na taj način umanjiti volju, želju i sposobnosti onih koji rade? I, na kraju, što može učiniti kako bi to riješio? Voditelj može biti svjestan svih razloga zbog kojih netko ne ostvaruje rezultat i obvezan mu je pomoći kako bi uspio. No posao voditelja je da procijeni je li vrijeme koje posvećuje radnicima kako bi korigirao njihov rad važnije od vremena koje treba posvećivati radnicima koje treba pohvaliti, nagraditi i priznati im zasluge. Tim ili organizacija koju vodi mora opstati i dobro raditi zbog korisnika, vlasnika, ali i zbog svih radnika koji odgovorno obavljaju svoj posao. Koliko god voditelju to bilo teško, posao voditelja je da uvede reda u takvu situaciju. Dati otkaz pojedincu je uvijek emocionalno teška odluka, no za dobrobit svih s kojima je organizacija povezana posao voditelja je da je ponekad donese. Kad takvu odluku donesete, a još više kad je provedete, osjetit ćete olakšanje. Olakšanje jer ste jedan veliki teret maknuli sa svojih leđa, ali i zato što ste onima koji rade i koji prihvaćaju vlastitu odgovornost za poslovni uspjeh organizacije dali jasan znak kakve vrijednosti cijenite i kamo vodite svoj tim. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 33

42 TURIZAM PERJANICA CRIKVENIČKOG TURIZMA DOBILA NOVE VLASNIKE, U MIROVINSKI FONDOVI PREUZELI JADRAN Mirovinski fondovi PBZ CO i Erste za 199,8 milijuna kuna preuzeli su 70,74 posto dionica Jadrana kojeg će dokapitalizirati sa 200 milijuna i ukupno investirati 450 milijuna kuna piše Sanja Plješa pljesa@privredni.hr Zajedno s Erste mirovinskim fondom poslali smo obvezujuću ponudu u kojoj smo ponudili gotovo šest milijuna kuna više od početne cijene koju je tražio CERP. Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ-a Co Crikvenička turistička tvrtka Jadran od prošlog tjedna ima novog vlasnika, novu Upravu i Nadzorni odbor. Naime, Jadran je bio u većinskom državnom vlasništvu, a početkom studenoga prošle godine Centar za restrukturiranje i prodaju (CERP) objavio je javni poziv za iskazivanje interesa za kupnju dionica ili 70,74 posto vrijednosti te tvrtke. Prošlog tjedna i službeno je mirovinski fond PBZ CO za upravljanje obveznim mirovinskim fondovima zajedno s Erste društvom za upravljanje obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima za 199,8 milijuna kuna preuzeo taj postotak vlasništva, a tvrtku će dokapitalizirati sa 200 milijuna i investirati ukupno 450 milijuna kuna. Tvrtka se mora dokapitalizirati u roku od šest mjeseci od dana sklapanja ugovora Na prošlotjednoj Glavnoj skupštini hotelskog poduzeća Jadran izabran je i novi Nadzorni odbor predvođen Tomislavom Kitonićem, nekadašnjim predsjednikom Uprave Leda. Isto tako, umjesto dosadašnjeg predsjednika Uprave Jadrana Pere Matića, na čelno mjesto mirovinci su postavili Gorana Fabrisa, nekadašnjeg direktora operacija rovinjske turističke tvrtke Maistre. Imenovana je i nova Skupština Društva pa je tako predsjednik Skupštine postao Boris Šavorić iz odvjetničkog društva Šavorić&partneri, čije se ime spominje u posljednje vrijeme u aferi Hotmail. Nova Skupština odmah je prihvatila i opoziv triju članova Nadzornog odbora i imenovala nova četiri člana NO-a. Dugotrajni stečajni postupak nad Jadranom završen je godine, a potkraj ZA NOVOG PREDSJEDNIKA UPRAVE MIROVINCI SU POSTAVILI GORANA FABRISA pokrenut je postupak dokapitalizacije i proces uvrštenja svih dionica na tržište Zagrebačke burze. Zajedno s Erste mirovinskim fondom poslali smo obvezujuću ponudu u kojoj smo ponudili gotovo šest milijuna više od početne cijene koju je tražio CERP te smo se obvezali na dokapitalizaciju od 200 milijuna kuna, 34 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

43 PRAVU I NADZORNI ODBOR OSNOVANA HRVATSKA UDRUGA TURIZMA rekao je Dubravko Štimac, predsjednik Uprave PBZ-a CO, dodajući kako je Ugovor o prodaji i prijenosu dionica potpisan s CERP-om početkom travnja. JADRAN JE OSNOVAN POČETKOM 60-ih, A U SVOM SASTAVU IMA VIŠE OD 1700 SMJEŠTAJNIH JEDINICA U CRIKVENICI, DRAMLJU I SELCU RAZVOJ TVRTKE, ALI I CIJELE DESTINACIJE O poslovnim planovima te turističke tvrtke u Upravi nisu željeli govoriti, ali je Fabris izrazio nadu da će za desetak dana izaći u javnost s nekim prijedlozima. Planovi poslovanja u predstojećem razdoblju uključuju financiranje unapređenja standarda smještaja s ciljem osiguranja kvalitete kroz prenamjenu, obnovu, rekonstrukciju, dogradnju postojećih kapaciteta te sveobuhvatne infrastrukturne zahvate kao i jačanje kompetencija zaposlenika i upravljačkog kapaciteta na svim razinama menadžmenta tvrtke. Sve je to s ciljem daljnjeg razvoja samog Društva, ali i cijele destinacije pa ćemo obratiti pažnju i na suradnju s lokalnom zajednicom, istaknuo je Fabris ocjenjujući kako će nova vlasnička struktura tvrtke dati dodatni vjetar u leđa prosperitetu Crikvenice. Iako sa sada već bivšim predsjednikom Uprave Perom Matićem novi vlasnici Jadrana još uvijek nisu postigli dogovor o visini i plaćanju njegove otpremnine, u novoj Jadranovoj upravi se nadaju kako će se to vrlo brzo riješiti na obostrano zadovoljstvo, ali uz poštivanje standarda i zakona. Podsjetimo, Pero Matić je na čelo Jadrana imenovan početkom siječnja ove godine nakon što je tadašnji nadzorni odbor zbog isteka mandata razriješio dugogodišnjeg predsjednika Uprave Jadrana Dinu Manestra. Inače, hotelsko poduzeće Jadran osnovano je početkom 60-ih godina, a u svom sastavu ima više od 1700 smještajnih jedinica u Crikvenici, Dramlju i Selcu i može ugostititi oko 5000 gostiju. Turistička tvrtka Jadran u svom sastavu ima hotele Esplanada, Katarina, Omorika, Kaštel, International, Zagreb, Hotel i paviljon Slaven, Hotel i paviljon Ad Turres, turističko naselje Kačjak, kamp Selce i kampiralište Kačjak. Kako ističu novi vlasnici Jadrana, želja im je da nakon obnove neki hotelski kapaciteti dobiju kategoriju četiri zvjezdice. No tu nije kraj jer su mirovinski fondovi zainteresirani za kupnju još nekih tvrtki, ali o čemu je riječ, još nisu željeli govoriti. Zajednički do daljnjeg razvoja Novu krovnu turističku udrugu pod nazivom Hrvatska udruga turizma (HUT) osnovale su prošlog tjedna Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske i Kamping udruženje Hrvatske u suradnji s nekim od vodećih turističkih kompanija koje posluju u Hrvatskoj. Kako navode u HUT-u, za predsjednika je izabran Tomislav Popović, predsjednik Uprave turističke tvrtke Maistra. Ta će se nova institucija baviti strateškim pitanjima turizma, koji u ukupnom bruto domaćem proizvodu (BDP) sudjeluje sa 18 posto i s više od 10 posto u ukupnoj zaposlenosti. Govoreći o novoj udruzi, Popović je rekao kako je nova krovna udruga turističkog sektora otvorena za objedinjavanje svih zainteresiranih hotelskih i turističkih poduzeća te strukovnih udruga u ugostiteljstvu i turizmu. Želimo ujediniti nastup kako bismo osigurali daljnji razvoj hrvatskog turizma u smjeru povećanja njegove kvalitete, podizanja Tomislav Popović konkurentnosti, daljnjeg povećanja zaposlenosti kao i ukupnog pozitivnog doprinosa hrvatskom gospodarstvu, istaknuo je Popović. Dodao je kako članovi HUT-a žele biti partner institucijama u kreiranju regulative i stvaranju okruženja koje će omogućiti daljnji razvoj turističkog sektora te svih ostalih industrija vezanih uz turističku djelatnost. Nakon prošlotjedne Osnivačke skupštine, HUT je pokrenuo proces službene registracije udruge, nakon čega će sazvati Upravni odbor na kojem će se imenovati direktor zadužen za njeno operativno vođenje. Kako se neslužbeno doznaje, direktor HUT-a trebao bi biti nekadašnji ministar turizma Veljko Ostojić. Inače, osnivači HUT-a ostvaruju oko 70 posto ukupnog prihoda u turističkom sektoru, a sukladno svojem Statutu udruga je otvorena za nove članove s ciljem suradnje i aktivnog kreiranja poslovne budućnosti turizma. (S.P.) 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 35

44 HRWWWATSKA PODUZETNICI U TELEKOMUNIKACIJAMA HT PRVI PO PRIHODU, IZVOZU, DOBITI I BROJU ZAPOSLENIH Analiza Fine pokazuje kako je u prema obliku vlasništva u privatnom sektoru poslovalo 275 poduzetnika ili 97,5 posto od ukupnog broja piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr Poduzetnici čija je pretežita djelatnost telekomunikacije u poslovali su pozitivno i ostvarili neto dobit u iznosu od 1,1 milijarde kuna, što je u odnosu na godinu povećanje za četiri posto. Naime, prema podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za statističke i druge potrebe za 2016., a koju objavljuje Fina, kod tih je poduzetnika zabilježen pad broja zaposlenih za 2,1 posto, povećanje ukupnih prihoda za 2,7 posto, povećanje ukupnih rashoda za 2,4 posto, povećanje dobiti razdoblja za 2,5 posto te smanjenje gubitka razdoblja za 16,4 posto, što je rezultiralo povećanjem neto dobiti u toj Rang lista top pet poduzetnika po dobiti razdoblja u godini, u odjeljku djelatnosti 61 - Telekomunikacije (iznosi u tisućama kuna) R. br. Naziv Dobit razdoblja Udio u odjeljku Hrvatski Telekom d.d ,3% 2. VIPnet usluge d.o.o ,4% 3. VIPnet d.o.o ,1% 4. Odašiljači i veze d.o.o ,2% 5. Metronet telekomunikacije d.d ,0% Ukupno top pet poduzetnika po dobiti ,0% razdoblja u odjeljku 61 Ukupno svi poduzetnici (282) u odjeljku ,0% Izvor: Fina, Registar godišnjih financijskih izvještaja, obrada GFI-a za godinu OD UKUPNO 282 PODUZETNIKA, NJIH 67 POSTO POSLOVALO JE S DOBITI, DOK JE 33 POSTO ISKAZALO GUBITAK godini. Od ukupno 282 poduzetnika, 67 posto poslovalo je s dobiti, dok je 33 posto iskazalo gubitak razdoblja. Usporedba rezultata poduzetnika u četiri skupine djelatnosti - žičanoj, bežičnoj, satelitskoj i ostalim telekomunikacijskim djelatnostima - pokazala je da su ukupnim financijskim rezultatima najviše pridonijeli poduzetnici u žičanim telekomunikacijama. Oni su ostvarili neto dobit u iznosu od 938,6 milijuna kuna, zapošljavali 67,3 posto radnika te ostvarili 59,6 posto ukupnih prihoda i 56,3 posto ukupnih rashoda svih poduzetnika u djelatnosti telekomunikacija (NKD 61). Najveću dobit razdoblja u ovoj skupini djelatnosti ostvario je Hrvatski Telekom, u iznosu od 908,8 milijuna kuna, što je ujedno 93,5 posto dobiti razdoblja svih poduzetnika skupine. Poduzetnici u djelatnosti bežične telekomunikacije povećali su broj zaposlenih za 2,4 posto, ukupne prihode za pet posto, ukupne rashode za 3,5 posto, dobit razdoblja za 11,2 posto, a smanjili gubitak razdoblja za 59,8 posto te tako ostvarili neto dobit u iznosu od 126,5 milijuna kuna, što je povećanje za 70,8 posto s obzirom na godinu. Najveću dobit ove skupine djelatnosti ostvarilo je društvo VIPnet usluge, u iznosu od 49,5 milijuna kuna, sa 68 zaposlenih i 130 milijuna kuna prihoda, a koje je brisano iz Sudskog registra 10. travnja ove godine. ZADRUŽNO VLASNIŠTVO U djelatnosti satelitske telekomunikacije poslovalo je sedam poduzetnika koji su u ostvarili neto gubitak u iznosu od 8,8 milijuna kuna. Na negativan financijski rezultat spomenute skupine najviše je utjecalo društvo Totalna televizija iz Zagreba s iskazanim neto gubitkom u iznosu od 9,3 milijuna kuna. Poduzetnici iz skupine ostale telekomunikacijske djelatnosti (njih 87) u ostvarili su pozitivan financijski rezultat u iznosu od 5,6 milijuna kuna u odnosu na prethodnu poslovnu godinu kada su iskazali neto gubitak od dva milijuna kuna. Najveću neto dobit ove skupine djelatnosti ostvarilo je društvo Univerzalne telekomunikacije iz Zagreba, u iznosu od 4,2 milijuna kuna. 36 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

45 Analiza pokazuje kako je u prema obliku vlasništva u privatnom sektoru poslovalo 275 poduzetnika ili 97,5 posto od ukupnog broja. U državnom sektoru poslovalo je pet poduzetnika (Odašiljači i veze, Via Tel, HEP Telekomunikacije, Telemedia i KTV Vinkovci, dok je u zadružnom (Zadruga Sagitarius) i mješovitom vlasništvu (Hrvatski Telekom), poslovao po jedan poduzetnik. Poduzetnici u privatnom sektoru ostvarili su neto dobit od 116,3 milijuna kuna (u prosjeku 0,42 milijuna kuna po poduzetniku). K tomu, jedan poduzetnik zadružnog vlasništva iskazao je neto dobit od 1000 kuna, jedan poduzetnik mješovitog vlasništva - Hrvatski Telekom ostvario je neto Usporedba pet poduzetnika s najvećim ostvarenim prihodima u godini prema pokazatelju produktivnosti u odjeljku djelatnosti NKD 61 (iznosi u kunama) Izvor: Fina, servis info.biz dobit od 908,8 milijuna kuna, kao i svih pet poduzetnika u državnom vlasništvu koji su ostvarili neto dobit u ukupnom iznosu od 36,8 milijuna kuna (u prosjeku 7,33 milijuna kuna po poduzetniku). Podaci o financijskim rezultatima top 10 poduzetnika po ukupnom prihodu u odjeljku djelatnosti 61 potvrđuju veliku koncentraciju rezultata na mali broj poduzetnika, pa je tako prvih 10 poduzetnika ostvarilo 12,3 milijarde kuna ukupnih prihoda (94,3 posto prihoda odjeljka 61), zapošljavali su 83,3 posto od ukupnog broja zaposlenih u odjeljku te ostvarili 96,4 posto dobiti razdoblja. KRITERIJ PRODUKTIVNOSTI Top pet poduzetnika u telekomunikacijama po dobiti razdoblja u sudjelovalo je s udjelom od 94 posto u ukupno ostvarenoj dobiti razdoblja svih poduzetnika promatrane djelatnosti. Tome je najviše pridonio Hrvatski Telekom čiji je udio u ukupnoj dobiti promatranog odjeljka 80,3 posto. HT je ostvario ukupan prihod u iznosu od 6,2 milijarde kuna, neto dobit u iznosu od 908,8 milijuna kuna, zapošljavao je 3653 radnika te je prema svim prethodno navedenim kriterijima na prvom mjestu u djelatnosti telekomunikacija u godini. Promatrano na razini županija, najviše poduzetnika iz ove djelatnosti ima sjedište u Gradu Zagrebu (145), a najmanje u Bjelovarsko-bilogorskoj, Koprivničko-križevačkoj, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj, i to PROSJEK PODUZETNICI ČIJA JE PRETEŽITA DJELATNOST TELEKOMUNIKACIJE OSTVARILI SU U NETO DOBIT OD 1,1 MILIJARDE KUNA po jednog poduzetnika. Najveći prihod također su ostvarili poduzetnici sa sjedištem u Zagrebu (12,7 milijardi kuna), kao i najveću neto dobit u godini (1,1 milijardu kuna). Poduzetnici u telekomunikacijama na razini šest županija ostvarili su negativan financijski rezultat: Splitsko-dalmatinska (29,4 milijuna kuna), Istarska (1,1 milijun kuna), Karlovačka ( kuna), Međimurska ( kuna), Vukovarsko-srijemska ( kuna) i Krapinsko-zagorska ( kuna). Poduzetnici Šibensko-kninske županije prethodnu završili su s neto gubitkom u iznosu od kuna, dok su zaključili s neto dobiti u iznosu od kuna. Fina je usporedila i poduzetnike s najvećim ostvarenim prihodom u telekomunikacijama prema produktivnosti u godini. Prema navedenom kriteriju, ističe se društvo Tele2 koje je ostvarilo ukupan prihod u iznosu od 1,3 milijarde kuna, iako je iskazalo negativan financijski rezultat (17 milijuna kuna). 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 37

46 HRWWWATSKA 12. COMBIS KONFERENCIJA DIGITALIZACIJA JE VIŠE Digitalizacija nudi nove prilike za sve jer pojedinci i ideje u relativno malim kompa u obzir treba uzeti i konkurentnost, istaknuo je Hafner piše Boris Odorčić odorcic@privredni.hr U Poreču se od 23. do 25. svibnja održavala 12. Combis konferencija. Krovna tema jednog od vodećih ICT događaja u Hrvatskoj i regiji, koji je okupio više od 500 sudionika, bila je Be there. Create value. kojom se naglašava stvaranje dodane poslovne vrijednosti kroz tech i non-tech sadržaj, kreativna minidogađanja i snažan networking. U tri dana konferencije TRENDOVI POKAZUJU KAKO DO VIŠE OD POLOVINE DANAŠNJIH RADNIH MJESTA I ZANIMANJA NEĆE POSTOJATI sudionici su mogli čuti brojna tehnološka predavanja i studije slučaja iz Combisa, ali i drugih ICT kompanija te njihovih stručnjaka predavača. Na službenom otvaranju ove konferencije čiji je medijski pokrovitelj bio i Privredni vjesnik, sudionicima su se predstavili mladi talenti iz Combisa koji su ih uveli u trodnevno događanje. Saša Kramar, član Uprave Hrvatskog Telekoma i glavni operativni direktor za poslovne korisnike, istaknuo kako živimo u vremenu 4. industrijske revolucije u kojoj je možda više nego ikada sklop razmišljanja postao onaj čimbenik po kojem se razlikuju najuspješnije kompanije i društva od onih koji to nisu. Razmišljanja, stavovi i ponašanja ljudi, nastavio je, određuju vrijednost i kulturu kompanije što je ključno za njen rast te je stoga važno odrediti koja ćemo to ponašanja i vrijednosti zaposlenika njegovati. Novim tehnološkim konceptima poput pametnih gradova i Interneta stvari svatko od nas može napraviti razliku za budućnost. Naravno, nositelji tih promjena bit će one kompanije i ljudi koji su spremni biti prvi i krenuti u nepoznato te oni stručnjaci koji su motivirani i voljni cijeli život raditi i ulagati u svoj razvoj, kazao je dodajući kako su ljudi najvažniji resurs. SJAJNI PRIMJERI Trendovi pokazuju kako do više od polovine današnjih radnih mjesta i zanimanja neće postojati. A zbog novih poslova bit će potrebno mijenjati i mnoge sustave poslovne, obrazovne i druge. Hrvatska već danas ima niz sjajnih primjera poduzetnika i izumitelja koji mijenjaju stvari, stvaraju nove proizvode i pridonose tomu da mi kao društvo napredujemo, napomenuo je. Brojke pokazuju kako Hrvatska, nastavio je Kramar, kao digitalno gospodarstvo postiže neočekivano dobre rezultate. Od 28. zemalja članica EU-a, u primjeni cloud rješenja Hrvatska je na 9. mjestu, na 12. mjestu po korištenju online kanala, a na 14. po ukupnom intenzitetu korištenja interneta. Nedavno je Europska komisija objavila kako se čak 91 posto građana Hrvatske o novostima u zemlji i svijetu informira isključivo putem internetskih portala i po toj kategoriji smo na 38 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

47 Saša Kramar Vedran Hafner Mark Stevenson OD TRANSFORMACIJE nijama mogu promijeniti način kako određeni sustavi funkcioniraju, no pritom visokom 2. mjestu u Europi, objasnio je. Također, Hrvatska je u nekim segmentima poslovanja pri tržišnome vrhu. Primjerice, komunikacija među uređajima postaje stvarnost upravo u Hrvatskoj. Znajući da će u svijetu 30 milijardi uređaja biti kontinuirano povezano na internet i međusobno komunicirati, jasno je da i mi trebamo podržati tako nešto, kazao je dodajući kako je zbog toga HT potkraj travnja predstavio prvu konvencionalnu Narrowband IoT mrežu za Internet stvari. Primjena Narrowband IoT tehnologije vrlo je široka i omogućava povezivanje velikog broja IoT uređaja na hrvatskom tržištu. To će i brojnim IT tvrtkama osigurati preduvjete za razvoj brojnih rješenja za Internet stvari, kako za domaće tako, vjerujem, i za globalno tržište, istaknuo je dodajući kako rješenja za pametne gradove i društvo u cjelini, a koja se nalaze u okruženju Interneta stvari, mogu činiti tu razliku. Prema nekim predviđanjima, ona mogu smanjiti potrošnju energije za više od 50 posto, zakrčenost prometa za 30 posto te stopu kriminala za 20 posto. Svijet se nezaustavljivo mijenja i mi u svojoj industriji trebamo preuzeti inicijativu i odgovornost kako bi se društvo pripremilo za sve promjene, naglasio je. VAŽNOST KONKURENTNOSTI Vedran Hafner, systems engineer manager za Hrvatsku i Sloveniju u tvrtki Cisco, kazao je kako digitalizacija nudi nove prilike za sve jer pojedinci i ideje u relativno malim kompanijama mogu promijeniti način kako određeni sustavi funkcioniraju. No pritom je važno u obzir uzeti konkurentnost. Ako želimo imati radna mjesta, moramo biti konkurentni. Digitalna transformacija nije tu da nas ukine nego da nas učini konkurentnijima u svijetu, ustvrdio je on. Digitalizacija je više od transformacije. Ona je evolucija i nije točka na koju treba stići, a kada se je ipak dostigne, nastavlja se dalje, možda čak i bržim tempom. Također, digitalizacija nije samo kupnja hardvera ili softvera i savjetničkih usluga. To je ponajprije politička volja za promjenom organizacije i edukacija svih nas, a tehnologija je samo alat koji će nam pomoći u njenoj provedbi, istaknuo je Hafner. Ove smo godine učinili iskorak kroz konferencijska mini događanja - u suradnji s našim sponzorima organizirali smo desetak događanja, neka vezana uz IT, neka namijenjena edukaciji i razvoju u drugim područjima, kao i snažnom networkingu, a kojima je cilj svakom sudioniku pružiti novo i cjelovito konferencijsko iskustvo. Sve konferencijske sadržaje povezali smo gejmifikacijom, zbog čega su naša tri dana iznimno dinamična i zanimljiva jer upravo igra oslobađa kreativnost i otvara put za NOVIM TEHNOLOŠKIM KONCEPTIMA POPUT PAMETNIH GRADOVA I IoT-a SVATKO OD NAS MOŽE NAPRAVITI RAZLIKU ZA BUDUĆNOST, KAŽE KRAMAR nove ideje. Cilj je konferencije da sudionici osjete promjenu u razmišljanju kroz koju će ostvariti kvalitetniju i bržu digitalnu svakodnevicu, da i sami kreiraju dodanu poslovnu vrijednost, izjavila je Renee Saboti Slovenc, direktorica 12. Combis konferencije. Prvog dana konferencije futurist Mark Stevenson održao je plenarno predavanje The Future and What to do About it. Istaknuo je kako se velike i stare organizacije teško nose s brzim promjenama, dodajući da je business as usual razmišljanje zapravo recept za katastrofu. Ako nastavite s tim principom, bit ćete potpuno nepripremljeni na ono što dolazi, kazao je. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 39

48 AKTUALNO KONFERENCIJA: GOSPODARENJEM OTPADNIM TEKSTILOM I RECIKLAŽA GENERIRA NOVA RADNA MJESTA Moramo smanjiti potrošnju novog tekstila kupovanjem trajnijih i kvalitetnijih prozvoda i odlagati tekstil u dovoljan broj posebnih spremnika koje moraju osigurati jedinice lokalne samouprave, ističe Antonija Šeminski piše Krešimir Sočković sockovic@privredni.hr ZNAKOVI HRVATSKE KVALITETE Tek se četiri posto ukupnog otpadnog tekstila i obuće reciklira u Hrvatskoj. Porazna je to brojka s obzirom na potencijal generiranja novih radnih mjesta kroz recikliranje, istaknula je Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT Hrvatske gospodarske komore, na konferenciji Gospodarenjem otpadnim tekstilom i vunom do novih zelenih radnih mjesta, koju je u sklopu Europskog zelenog tjedna (European Green Week) i pod pokroviteljstvom Europske komisije, organiziralo Udruženje tekstilne i odjevne industrije HGK, unutar kojeg djeluje i Grupacija za gospodarenje tekstilnim otpadom. Sve je manje osnovnih resursa za proizvodnju, a tekstilni otpad pak ima sve veću važnost u drugim industrijama. Koristi se za ojačavanje betona i u zrakoplovnoj industriji kao konstrukcijski materijal. Kod razvoja proizvoda održivi dizajn postao je neizbježna stavka. Ne postoji ni jedan objektivan razlog, ni gospodarski niti ekološki, da tekstil završava većim dijelom na odlagalištima, kao i sirova vuna, kada mogu postati korisna sirovina. Razvoj tehnologije i razina ekološke svijesti u uspješnim svjetskim ekonomijama Jubilarna kava i Jubilarna kava bez kofeina Franckove kave mješavine su najboljih vrsta sirove kave, prerađene vlastitim tehnološkim postupkom prženja i najfinijeg mljevenja kojim se postiže kakvoća napitka prvorazrednog okusa i mirisa. Nova vakuum ambalaža trajno čuva kvalitetu, miris i svježinu svih bitnih sastojaka pržene kave. Pakiranje kave u vakuum ambalažu započelo je Jubilarnom kavom. FRANCK D.D. Franck d.d. Zagreb je značajan proizvođač specijaliziranih prehrambenih proizvoda u ovom dijelu Europe. Utemeljen je u Zagrebu kao dio multinacionalne kompanije Heinrich Franck Söhne. U stogodišnjem postojanju, usprkos promjenjivoj političkoj karti svijeta, Franck d.d. Zagreb je sačuvao ime, a postao dioničarsko društvo. Franckovi proizvodi poznati su širom Hrvatske, Europe i Amerike. 40 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

49 VUNOM DO NOVIH ZELENIH RADNIH MJESTA to nam jasno pokazuju, zaključuje Tajana Kesić Šapić. Tekstilni otpad, kao sastavni dio biorazgradivog otpada, vrijedna je i profitna sirovina, a od tona tekstilnog otpada godišnje se u Hrvatskoj prikupi tek četiri posto ili 1500 tona, dok 96 posto odlazi u glomazni otpad, kao i neprerađena ovčja vuna. Stoga je u Hrvatskoj potrebna promjena percepcije u prikupljanju i sortiranju tekstilnog otpada kako bi se povećala njegova količina, a prikupljanje tekstilnog otpada pretvorilo u biznis. OD TONA TEKSTILNOG OTPADA GODIŠNJE SE U HRVATSKOJ PRIKUPI TEK ČETIRI POSTO Tekstilna industrija se našla u dvojakoj ulozi; s jedne strane kao generator dijela otpada, a istodobno joj se otvaraju mnoge prilike da u nekoj mjeri prenamijeni svoje aktivnosti i ponudi rješenja zbrinjavanja tekstilnog otpada, istaknuo je Anđelko Švaljek, predsjednik Grupacije za gospodarenje tekstilnim otpadom pri HGK-u. RASTE POTROŠNJA TEKSTILA Dunja Drmač iz Euroatexa-Europske konfederacije tekstilne i odjevne industrije ističe kako je europska industrija vrlo raznolika te da su pojedine države fokusirane na industrijski tekstil poput Njemačke, a druge, poput Italije, na odjevni tekstil. Svi indikatori tekstilne industrije zadnjih godina bilježe rast. No za daljni razvoj industrije u Europi je potrebno smanjiti administrativna opterećenja, nedostaje i znanje, a problem su i troškovi i tehničke prilagodbe. Postoji problem s usklađivanjem zakonodavstva kao i problem otpada. Vijeće je odobrilo paket mjera za zbrinjavanje otpada i donijelo direktivu da sami proizvođači koji stavljaju robu na tržište postaju suodgovorni za otpad koji nastaje njihovom upotrebom, istaknula je Dunja Drmač. Govoreći o novim direktivama i ciljevima u gospodarenju tekstilnim otpadom Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike ističe kako se vrijedni resursi iz otpada i dalje gube, čak i uz punu provedbu postojećih direktiva. Početni korak za oporabu otpada je odvojeno skupljanje otpada koje je sada postalo obveza. Kao rezultat pregovora o povećanju ciljeva na europskoj razini nastala su tri zaključka: do godine 50 posto mase otpada morat će se reciklirati, do pet posto više, da bi u godini čak 60 posto mase otpada moralo biti reciklirano, kaže Sanja Radović Josić. Podaci o gospodarenju otpadnim tekstilom i obućom u Hrvatskoj pokazuju kako unatoč tome što domaća tekstilna industrija stagnira, potrošnja tekstila raste, kaže Antonija Šeminroduski iz Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. U godini odvojeno su sakupljene samo 2273 tone, no u odnosu na prethodne godine riječ je o znatnom rastu. U Hrvatskoj 10 tvrtki ima dozvolu za recikliranje i te je godine oporabljeno 2100 tona tekstila. Ono što zabrinjava jest to da većina tekstila ipak završi u miješanom komunalnom otpadu. Da bismo to proomijenili, moramo smanjiti potrošnju novog tekstila kupovanjem trajnijih i kvalitetnijih proizvoda i odlagati tekstil u dovoljan broj posebnih spremnika koje moraju osigurati jedinice lokalne samouprave, zaključuje Antonija Šeminski. Ne postoji ni jedan objektivan razlog, ni gospodarski niti ekološki, da tekstil završava većim dijelom na odlagalištima, kao i sirova vuna, kada mogu postati korisna sirovina. Tajana Kesić Šapić, direktorica Sektora za industriju i IT HGK Baškot Baškot je tradicionalni pekarski proizvod tipičnoga okruglog (prstenastog) oblika i specifičnog okusa, koji se više od stoljeća proizvodi duž jadranske obale, a zove se još i bucolaj ili kolač. Baškot se u pekarskom obrtu Sveti Kuzam proizvodi po vlastitomu brižljivo čuvanom receptu i na isti način još od 1968., a može biti tvrd i mekan. PEKARSKI OBRT SV.KUZAM Pekarski obrt Sveti Kuzam osnovan je Poznat je i kao Pekara bez kruha jer je osnovna djelatnost bila i ostala proizvodnja baškota. Obrt je tradicijski obiteljski, što je prepoznao Zavod za poslovna istraživanja te mu je dodijelio priznanje za 34 godine rada. Obrtnička komora Primorsko-goranske županije dodijelila mu je godine Povelju za posebne uspjehe u unaprjeđivanju i razvoju obrtništva. Sustav HACCP su uveli ZNATE LI DA PROIZVOD KOJI NOSI JEDAN OD ZNAKOVA KVALITETE IMA 63% VEĆE ŠANSE DA ZAVRŠI U POTROŠAČKOJ KOŠARICI? 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 41

50 AKTUALNO AGROKOR OBJAVLJEN NACRT NAGODBE Dokument u cjelini predstavlja detaljni pregled stanja u kompanijama obuhvaćenim postupkom izvanredne uprave, razloge za uvođenje postupka te sve korake koji su tijekom postupka poduzeti kako bi se pripremila i usvojila nagodba vjerovnika pišu Vesna Antonić, Ilijana Grgić Izvanredna uprava Agrokora je protekloga petka, dakle 25. svibnja na web stranici nagodba.agrokor.hr objavila Nacrt nagodbe u postupku izvanredne uprave u Agrokoru te prateće dokumente. Riječ je o dokumentu koji detaljno razrađuje Načelni sporazum o ključnim strukturnim elementima nagodbe, koji su 10. travnja ove godine potpisali svi članovi Privremenog vjerovničkog vijeća, predstavnici Udruge dobavljača i predstavnik VTB-a, a uključuje i naznake dogovora u načelu koji su postignuti u razgovorima koji su se nastavili nakon tog datuma. Kako se ističe u priopćenju, objavljeni Nacrt nagodbe se sastoji od dva dijela: pripremne osnove, u kojoj se izlažu ciljevi i mehanika nagodbe, te provedbene osnove, koja uređuje namirenje vjerovnika i pravni položaj dužnika, kao i radnje koje su potrebne za provedbu nagodbe. Dokument u cjelini predstavlja detaljni pregled stanja u kompanijama obuhvaćenim postupkom izvanredne uprave, razloge za uvođenje postupka te sve korake koji su tijekom postupka poduzeti kako bi se pripremila i usvojila nagodba vjerovnika. Dokument također sadrži razradu korporativne strukture nove Grupe Agrokor, tretman i oblik namirenja tražbina vjerovnika nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, razradu novog duga nove Grupe Agrokor i kapitalne strukture kao i druge detalje vezane uz provedbu nagodbe, navodi se u priopćenju. VJEROVNICI NASTAVLJAJU RAZGOVORE Također se naglašava kako će ovoga tjedna vjerovnici Agrokora u izravnim međusobnim razgovorima, uz sudjelovanje DOKUMENT TAKOĐER SADRŽI RAZRADU KORPORATIVNE STRUKTURE NOVE GRUPE AGROKOR izvanredne uprave i savjetnika, nastaviti raditi na Nacrtu nagodbe. Također, izvanredna uprava je svakodnevno u kontaktu s nizom vjerovnika te radi na rješavanju svih još uvijek otvorenih pitanja, posebice se naglašava u priopćenju u kojem se dodaje kako je u tijeku i rad na pratećim dokumentima navedenima u Nacrtu nagodbe i koji će biti sastavni dio finalnog teksta o kojem će glasati prvo vjerovničko vijeće, a zatim i svi vjerovnici Agrokora. Agrokor je predao Trgovačkom sudu zapisnike s pet sjednica Privremenog vjerovničkog vijeća, kao i ugovore o povjerljivosti s članovima tog vijeća. Predan je i pravilnik o korištenju/priopćenju informacija, zatim pismo o naknadama društva Madison Pacific, pismo o zaštitnom mehanizmu od 8. i 14. lipnja prošle godine, te pismo o obvezi angažiranja sredstava od 8. lipnja i Commitment Letter - Side Letter od 18. lipnja iste godine. Podneskom se želi objasniti zašto Agrokor još nije dostavio cjelovit popis svih tražbina nastalih prije otvaranja Fabris Peruško, izvanredni povjerenik za Agrokor postupka izvanredne uprave, koje su djelomično ili u cijelosti plaćene tijekom tog postupka. Radi se o izuzetno složenom dokumentu koji sadrži popis nekoliko desetaka tisuća transakcija na razini svih 77 društava nad kojima je otvoren postupak izvanredne uprave i koji će biti uskoro zgotovljen, u svakom slučaju dovoljno rano u odnosu na obvezu sastavljanja popisa iz članka 43. stavka 10. Zakona (popis vjerovnika i prava glasa koji im pripadaju na ročištu za glasovanje o prijedlogu nagodbe), stoji u podnesku Agrokora, koji je potpisao Tin Dolički, iz odvjetničkog društva Bogdanović, Dolički&Partneri. Kad je riječ o skupini mali dobavljači u Privremenom vjerovničkom vijeću, u podnesku također stoji kako Agrokor navodi da, iako je vjerovnicima iz te skupine isplaćen vrlo značajan dio tražbina nastalih prije otvaranja postupka izvanredne uprave, ne može potvrditi da su do današnjeg 42 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

51 Struktura: prije i nakon Nagodbe Postojeća struktura Agrokor Grupa Struktura nakon Nagodbe Nova Grupa HRVATSKA Sadašnji dioničari Agrokor Projekti d.o.o. Vjerovnici Depozitarne potvrde 100% Kvalificirani dobavljači UPP NIZOZEMSKA Adria Group B.V. Adria Group Holding B.V. NIZOZEMSKA Zamjenjive obveznice Aisle STAK 100% Aisle Dutch TopCo 100% Stichting ZUZD Zamjenjive obveznice Agrokor d.d. PPL Aisle Dutch HoldCo Fiskalna grupa 100% HRVATSKA Insolventna društva pod izvanrednom upravom Solventna društva pod izvanrednom upravom Inozemna ovisna društva HRVATSKA Izlazni kredit Uspostavljanje osiguranog duga Aisle HoldCo 100% Nova ovisna društva Solventna društva pod izvanrednom upravom X% Y% Inozemna ovisna društva Izvor: AGROKOR Hodogram Agrokor Nagodbe - Sažetak (preliminarni nacrt, predmet daljnjih promjena) dana isplaćene sve tražbine tih vjerovnika. O tome će se Agrokor moći očitovati nakon završetka popisa djelomično ili u cijelosti plaćenih tražbina tijekom postupka izvanredne uprave. PRIOPĆENJEM NA PRIOPĆENJE Inače, trzavice na relaciji Franck - izvanredna uprava se nastavljaju. U zadnjem priopćenju Franck ističe kako su prisiljeni zatražiti od Trgovačkog suda poduzimanje žurnih mjera koje će spriječiti daljnje skandalozno i nezakonito odlučivanje izvanredne uprave. Velikoj većini vjerovnika uskraćeno je zakonsko pravo da sami ili putem svojih opunomoćenih predstavnika sudjeluju u kreiranju nagodbe. To će imati nesagledive štetne posljedice ne samo za većinu vjerovnika, već i za Republiku Hrvatsku u cjelini, stiče Franck na čija su sve žešća priopćenja reagirali izvanredni povjerenik za Agrokor Fabris Peruško i njegova zamjenica Irena Weber na konferenciji za novinare. Zbog dugogodišnjih veza s Todorićem našli su se u problemu. Sada te odluke dolaze na naplatu i prozivaju nas za nezakonito poslovanje. Od 5700 vjerovnika Agrokora tvrtka Franck je izašla sa skandaloznim priopćenjem. Oni kreiraju okruženje u kojem svi vjerovnici postaju taoci jednog, i to tvrtke Franck koja se ponašala kao Agrokorova banka, ustvrdio je Peruško. Pravni problem nisu potraživanja za robu, već 59 milijuna eura po mjenicama. Dobavljačima smo osigurali jednogodišnji grace period nenaplate mjenica, neki su reagirali, otišli u predstečaj i restrukturirali se. Franck to nije učinio. Danas sudskim postupcima napadaju izvanrednu upravu, a imali su vremena kao i svi drugi dobavljači, naglasila je Irena Weber ističući kako je Francku plaćeno 73 posto starog i graničnog duga za robu, što je iznad prosjeka za druge dobavljače. No ni pregovori s ostalim dobavljačima ne idu baš glatko. Naime, odnose između izvanredne uprave i dobavljača poremetilo je eventualno sudjelovanje Sberbanka u novom roll-up kreditiranju Agrokora, kao i zamjena dionica koje ta ruska banka ima u Mercatoru za udjel u novim društvima koja bi nastala nakon postizanja nagodbe. Sberbank posjeduje 18 posto dionica Mercatora koje je stekao ovrhom, sada se predlaže da se te dionice vrate Agrokoru, dok bi ruska banka pojačala utjecaj u vlasništvu koncerna. Sberbanku se nudi i ulazak u roll-up aranžman sa 80 milijuna eura. Dobavljačima smeta i to što je nakon 10. travnja, kad je potpisan nacrt nagodbe, izvanredna uprava nastavila pojedinačne pregovore s financijskim vjerovnicima i tako ih stavila u povlašten položaj u odnosu na druge vjerovnike. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 43

52 SVIJET FINANCIJA ZNANSTVENI SKUP KAKO POREZNIM SUSTAVOM I POREZNOM POLITIKOM PODRŽATI UVOĐENJE EURA POREZIMA POTAKNUTI KONKURENTNOST GOSPODARSTVA Svim razvijenim zemljama u eurozoni najveća je briga da im porezni sustav i porezna politika ne uspore izvoznu orijentaciju i povećaju nezaposlenost te da povećaju blagostanje građana, smatra Santini piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Treba definirati politike koje će omogućiti održiv gospodarski rast, dok je uloga porezne politike u procesu uvođenja eura prvenstveno stvaranje konkurentnosti radi osiguranja rasta i konvergencije. Maroje Lang, glavni savjetnik u Sektoru istraživanja HNB-a Porezna politika mora u procesu uvođenja eura potaknuti konkurentnost gospodarstva, jedan je od zaključaka dvodnevnoga međunarodnog znanstvenog skupa Kako poreznim sustavom i poreznom politikom podržati uvođenje eura koji su prošli tjedan u Zagrebu organizirali Rifin i Janaf, a povod je bio 25. godišnjica redovnog izlaženja časopisa Ekonomija/Economics. Jedno od pitanja na koje se tražio odgovor bilo je kako dizajnirati porezni sustav i kakvu poreznu politiku mora voditi hrvatska vlada kako bi uvođenje eura bilo dobitak za sve građane. Za ministra financija Zdravka Marića koristi od uvođenja eura su šire i dugotrajnije, dok će troškovi i opasnosti, u slučaju da se materijaliziraju, u većoj mjeri imati jednokratni efekt. PRAVNA I POREZNA SIGURNOST Pravna i porezna sigurnost među presudnim su elementima pri odluci o investiranju i zapošljavanju u Hrvatskoj i upravo su to bili bili glavni motivi pri izradi prošlogodišnje porezne reforme. Analiza učinka svih poduzetih mjera, koju upravo radimo u Ministarstvu, otvorit će put za sljedeći krug izmjena, rekao je Marić te dodao kako Vlada namjerava porezni sustav učiniti predvidljivim, odnosno postići poreznu sigurnost. Osnovni ciljevi tijekom sljedećih godina bit će stvaranje poreznog sustava koji je jednostavan, transparentan, pravedan, dosljedan i predvidljiv, istaknuo je Marić, ali detalje o mogućem daljnjem poreznom rasterećenju nije htio otkrivati već je ponovio kako bi paket poreznih izmjena trebao na jesen u redovnu saborsku proceduru, u dva čitanja. Glavni savjetnik u Sektoru istraživanja Hrvatske narodne banke Maroje Lang podsjetio je na zajedničku strategiju Vlade i HNB-a za uvođenje eura, kazavši da se Hrvatskoj uvođenje eura isplati. Hrvatskoj predstoje tri faze VLADA NAMJERAVA POREZNI SUSTAV UČINITI PREDVIDLJIVIM, ODNOSNO POSTIĆI POREZNU SIGURNOST, KAŽE MARIĆ u ovom procesu. Prva je ulazak u ERM tečajni mehanizam za koji ne postoje jasna pravila pristupanja. U sljedećoj fazi Hrvatska će morati ispuniti kriterije konvergencije te u posljednjoj biti sposobna funkcionirati u okviru zajedničke monetarne politike. Osnovni preduvjeti su zdrave javne financije i strukturne reforme, dok 44 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

53 OKRUGLI STOL NENAPLAĆENA POTRAŽIVANJA I DUGOVI - KAKO DO KVALITETNOG RJEŠENJA? se porezi u postojećem dokumentu rijetko spominju, uglavnom u kontekstu konkurentnosti, rekao je Lang te istaknuo kako je porezno opterećenje u Hrvatskoj visoko, no sama struktura sustava nije toliko loša. Treba definirati politike koje će omogućiti održiv gospodarski rast, dok je uloga porezne politike u procesu uvođenja eura prvenstveno stvaranje konkurentnosti radi osiguranja rasta i konvergencije, rekao je Lang. POSLODAVCIMA SU POREZI PREVISOKI Predsjednica Hrvatske udruge poslodavaca Gordana Deranja smatra kako nije svejedno s kakvom će ekonomskom snagom Hrvatska ući u eurozonu te da bolja ekonomska pozicija najbolje smanjuje potencijalne izazove. Poboljšanje uvjeta poslovanja i stvaranje osnova za snažan rast moraju biti prioriteti. Prilagodba kriterija i pripreme za uvođenje eura trebali bi nas snažnije pogurati u smjeru reformi, a osobito su važne one u javnom sektoru. U svim HRVATSKA MORA PROVESTI REFORME I POBOLJŠATI SVOJU KONKURENTNOST KOJA OD SAMO PADA, ISTIČE VEDRIŠ dosadašnjim raspravama o uvođenju eura postignuta je suglasnost da su u Hrvatskoj institucije najslabija točka, te se stoga mora intenzivno raditi na njihovom jačanju i promjenama koje će cijeli javni sektor učiniti efikasnijim i boljim, istaknula je Gordana Deranja podsjetivši kako poslodavci imaju jasan stav o tome da su porezi previsoki te da bi porezno rasterećenje imalo pozitivan utjecaj na jačanje konkurentnosti i ukupni gospodarski rast. Pokretač i utemeljitelj znanstvenog časopisa Ekonomija/Economics Guste Santini naglasio je kako je svim razvijenim zemljama u eurozoni najveća briga da im porezni sustav i porezna politika ne uspore izvoznu orijentaciju i povećaju nezaposlenost te da povećaju blagostanje građana. Ekonomski stručnjak Mladen Vedriš ocijenio je kako, neovisno o uvođenju eura, Hrvatska mora provesti reforme i poboljšati svoju konkurentnost koja od početka mjerenja od samo pada, a pada zato što su drugi bili brži. Hrvatska je u razdoblju od jednog desetljeća pala na ljestvici konkurentnosti sa 61. na 74. mjesto, a analiza izvješća o konkurentnosti pokazala je neophodnim unaprijediti javne politike i transformirati javni sektor. Treba znati koji su dužnici socijalna kategorija Hrvatska udruga agencija za naplatu potraživanja u suradnji s Hrvatskom udrugom banaka i Hrvatskom udrugom poslodavaca organizirala je okrugli stol Nenaplaćena potraživanja i dugovi kako do kvalitetnog rješenja? kako bi pridonijeli donošenju kvalitetnih zakonskih mjera kojima se želi smanjiti broj blokiranih građana. Zabrinula nas je brojka od dužnika, pa smo proveli analize. Država otpisuje do kuna potraživanja, ali želimo ohrabriti i druge vjerovnike, poput banaka, telekoma, gradova i općina, da i oni krenu s otpisom jer će im se umanjiti porezna osnovica, kazao je Dražen Bošnjaković, ministar pravosuđa. Predloženi zakoni imat će statistički učinak i naizgled smanjiti broj dužnika, no ponovnim pokretanjem postupaka pred Finom ti isti dužnici naći će se pod potraživanjima. Kad je riječ o motivaciji za oprost duga, većina vjerovnika na to neće pristati jer nije definiran socijalni kriterij dužnika. Što se tiče poreznih olakšica za vjerovnike o kojima govori Vlada, njih zapravo i nema, ustvrdio je predsjednik HUAN-a Matija Arapović. Važno je znati jesu li razlozi dugova nezaposlenost, bolest, ovisnost ili financijski apetiti koje nije bilo moguće realizirati, poput, recimo, najnovijeg mobitela. Kad bi se znalo koji su građani u toj kategoriji nezaposleni, svi bismo podržali da im se dugovi oproste. No kad bi se znalo da je riječ o onima koji su htjeli novi mobitel koji je iznad njihovih mogućnosti, nitko ne bi podržao da se takvim osobama oproste dugovi, ocijenila je prof.dr.sc. Aleksandra Maganić s Pravnog fakulteta u Zagrebu. O dužnicima znamo malo. Možemo pretpostaviti da je grupa od ljudi jako heterogena i da im se treba individualnije pristupiti. Postoji čitav niz ljudi koji uz malu pomoć, edukaciju i kroz reprogram mogu otplatiti svoj dug, smatra direktor HUB-a Zdenko Adrović. Poruka svakog civiliziranog društva građanima treba biti da se obveze moraju uredno podmirivati. Ne možemo građanima slati poruku da će ih, ako ne podmiruju obveze, država nagraditi otpisom po upitnim kriterijima. Ljudima se treba ponuditi izlaz iz situacije i država bi trebala ponuditi okvir za pojedine skupine dužnika. Ako dužnici nisu socijalna kategorija i kreditno su sposobni, treba motivirati financijski sustav da im reprogramira obveze, smatra Igor Škrgatić, dopredsjednik Udruge malih i srednjih poduzetnika pri HUP-u. (J.K.) 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 45

54 SVIJET FINANCIJA KONFERENCIJA FINANCIRANJE MIKRO, MALIH I SRED NOVCA IMA, ALI JE PROBLEM POČETNI KAPITAL Za puni efekt financijske podrške malih i srednjih poduzetnika neophodna je integrirana podrška privatnih i javnih programa, smatra Šonje piše Ilijana Grgić grgic@privredni.hr Mi bismo trebali europska sredstva više usmjeriti prema korištenju za fondove rizičnoga kapitala, mreže privatnih poslovnih anđela i slično, koji bi osigurali vlasnički kapital za razvoj poduzeća. Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike U Hrvatskoj se tržište kredita poduzećima oporavlja unatoč kratkotrajnom zastoju zbog krize u Agrokoru, tako da bi vrijednost novoodobrenih kredita u ovoj godini mogla prijeći 60 milijardi kuna i to zbog lakših kreditnih uvjeta te pada kamatnih stopa, rečeno je na konferenciji Financiranje mikro, malih i srednjih: Gdje je kapital za razvoj poduzeća?, koju su organizirali Hrvatska udruga poslodavaca i Hrvatska udruga banaka. Tako najnovija HUB-ova analiza pokazuje kako se gotovo 50 posto iznosa novih kredita odnosi na kreditiranje malog i srednjeg poduzetništva, a krediti do dva milijuna kuna neprekidno rastu, što znači da tržište prepoznaje prilike i u tom segmentu. POTPORE TVRTKAMA TEŠKE 2,5 MILIJARDI KUNA Najbolje hrvatske tvrtke već se zadužuju po kamatnih stopama ispod dva posto, tako da novca ima i banke ga daju, no kod malih i mikro poduzeća poseban je problem početnog kapitala i u tom pogledu treba izgraditi infrastrukturu te dobar regulatorni i zakonodavni okvir, rekao je direktor HUB-a Zdenko Adrović ocijenivši kako bi tim rješenjima trebalo osloboditi prolaz većim privatnim ulagačima da lakše ulažu u male inovatore koji najbrže otvaraju nova radna mjesta. Na problem financiranja mikro i malih poduzeća upozorio je i direktor Arhivanalitike Velimir Šonje rekavši da se tu javlja problem nedostatka vlasničkog kapitala, s obzirom na to da krediti dolaze tek kada taj kapital postoji. Kreditno tržište u ovom trenutku funkcionira relativno dobro. Ukupno u korporativnom sektoru u prva tri ovogodišnja mjeseca bilježi se rast kreditiranja na godišnjoj razini PODUZETNICI MORAJU PRIHVATITI DA ĆE SE U NJIH ULAGATI ISKLJUČIVO NAKON DUBINSKE ANALIZE INVESTITORA, ISTIČE LUČIĆ od 3,3 posto, pri čemu segment mikro i malih poduzeća raste nešto brže od ukupnog tržišta. Za puni efekt financijske podrške malih i srednjih poduzetnika neophodna je integrirana podrška privatnih i javnih programa, a da bi se to postiglo, nedostaje sveobuhvatna analiza učinkovitosti dosadašnjih državnih poticaja koji uključuju razne sektorske i specifične programe te operativne intervencije putem poduzetničkih zona, inkubatora i sličnih inicijativa, smatra Šonje koji je istaknuo 46 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

55 NJIH: GDJE JE KAPITAL ZA RAZVOJ PODUZEĆA? platformu Funderbeam i kotaciju Progress koju je Zagrebačka burza razvila u suradnji s EBRD-om koji, po njegovu mišljenju, ulijevaju nadu u to da će se prikupljanje kapitala za mala i srednja poduzeća ubrzati i poboljšati, što je uvjet njihove daljnje ekspanzije. Smatram da je korištenje europskih fondova za financijske i garantne sheme dobro, no one djeluju samo na tržište kredita. Mi bismo trebali europska sredstva više usmjeriti prema korištenju za fondove rizičnoga kapitala, mreže privatnih poslovnih anđela i slično, koji bi osigurali vlasnički kapital za razvoj poduzeća, smatra Šonje. Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman istaknula je da Ministarstvo kroz programe koji su mu na raspolaganju, a uz potporu europskih sredstava, potiče razvoj malih i srednjih poduzeća, a kako se u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija upravo prioritet namijenjen poduzetničkom sektoru pokazuje kao najuspješniji. Za mala i srednja poduzeća dodijeljeno je 1800 potpora, u vrijednosti 2,5 milijardi kuna. Prioritet je poticanje inovacija, odnosno istraživanja i razvoja, a vrijednost dodijeljenih potpora u tom području iznosi 600 milijuna kuna, a odnose se na 60 poduzetničkih projekata, pojasnila je Nataša Mikuš Žigman te dodala da Ministarstvo ulaže napore u pojednostavljenje administrativnih postupaka za korištenje europskih sredstava, a planira se i sustav vaučera, odnosno pojednostavljene metode korištenja za neke jednostavnije projekte. PROBLEM ODNOSA MIKROKREDITA I KOLATERALA Profesorica osječkog Ekonomskog fakulteta Slavica Singer kao najveće prepreke ističe one vezane uz odnos iznosa mikrokredita i potrebnog kolaterala. Financiranje mikropoduzeća u nekim se zemljama u početku više financira od drugih kreditnih institucija ili unija jer su takva poduzeća vrlo rizična. No nakon što porastu, spremna su za financiranje u bankama, rekla je Slavica Singer te istaknula potrebu za novim sistemima analize tržišta mikropoduzeća jer se kroz trenutačni teško dobivaju kvalitetne informacije. TREBALO BI OSLOBODITI PROLAZ VEĆIM PRIVATNIM ULAGAČIMA DA LAKŠE ULAŽU U MALE INOVATORE, SMATRA ADROVIĆ Zbog postojeće percepcije poduzetnika, velik postotak njih jednostavno nije spreman ulaziti u komplikacije oko financiranja. Novca ima više nego ikada prije, ali i poduzetnici moraju prihvatiti da će se u njih ulagati isključivo nakon dubinske analize investitora, rekao je direktor tvrtke Boost Vitomir Lučić. Direktor Funderbeam Hrvatska Damir Bićanić predstavio je platformu za financiranje mikropoduzetnika. Platforma Funderbeam pokrenuta je u Estoniji i omogućuje investitorima ulaganje odabranog iznosa u bilo koji projekt koji im se svidi iz globalne ponude poduzetnika. Priključuju joj se razni poduzetnici koji su do sada imali strah od formalnog financiranja i vrlo su zadovoljni sistemom, kazao je Bićanić te od hrvatskih primjera koji su sredstva prikupljali putem ove platforme istaknuo pametne klupe Ivana Mrvoša te pivovaru Medvedgrad. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 47

56 VIJESTI ĐURO ĐAKOVIĆ OSTVARIO 143,6 MILIJUNA KUNA PRIHODA Grupacija Đuro Đaković je u prvom kvartalu ove godine ostvarila ukupne prihode u visini od 143,6 milijuna kuna te ukupne rashode od 139,8 milijuna kuna. EBITDA je pozitivna i iznosi 11,1 milijun kuna. Usprkos nezadovoljavajućoj strukturi udjela vlastitog kapitala i nedovršenom restrukturiranju društva Đuro Đaković Industrijska rješenja, postignuta EBITDA imala je snažan rast u odnosu na prethodna tri kvartala, ali i cijelu godinu kada je EBITDA marža iznosila 1,5 posto. VIŠA PROSJEČNA NETO PLAĆA Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u Hrvatskoj za ožujak je iznosila 6253 kune, što je nominalno više za dva posto, a realno za 1,4 posto u odnosu na veljaču. Prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenome u pravnim osobama za ožujak je iznosila 8467 kuna, što je nominalno više za 2,3 posto, a realno za 1,7 posto u odnosu na mjesec ranije. Najviša prosječna mjesečna neto plaća isplaćena je u djelatnosti Proizvodnja računala te elektroničkih i optičkih proizvoda, u iznosu od kuna, a najniža u djelatnosti Ostale uslužne djelatnosti, u iznosu od 4008 kuna. SVIJET FINANCIJA TRŽIŠTE NOVCA ZAGREB Dominantna ponuda novca Potkraj svibnja novčano tržište obiluje likvidnošću što najbolje potvrđuje podatak o prosječnom dnevnom višku na računima banaka koji prelazi razinu od 27 milijardi kuna. Stoga odnos ponude i potražnje novca na Tržištu novca Zagreb pokazuje da ponuda novca uvelike dominira. Prošli ponedjeljak je održana redovita tjedna repo aukcija Hrvatske narodne banke, ali zbog velikog viška kuna u sustavu, ni dalje nema interesa depozitnih institucija za uzimanjem dodatne likvidnosti. U utorak je održana aukcija trezorskih zapisa Ministarstva financija s planiranim iznosom izdanja od 400 milijuna kuna trezorskih zapisa s rokom dospijeća od jedne godine. Zanimljiv je podatak da je, unatoč iznimno visokoj likvidnosti sudionika, zanimanje sudionika bilo daleko ispod razine planiranog iznosa aukcije. Naime, prijavljeno je 190 milijuna kuna te je upisan cijeli Kretanje na Tržištu novca Zagreb u mil. kn Potražnja Ponuda Promet HRVATSKO DEVIZNO TRŽIŠTE Pad vrijednosti kune Kuna je proteklog tjedna oslabjela prema euru za 0,14 posto. Potkraj tjedna tečaj eura iznosio je 7, kune. Prema kuni ojačala je vrijednost švicarskog valuta srednji tečaj za devize AUD australski dolar 4, CAD kanadski dolar 4, JPY japanski jen (100) 5, CHF švicarski franak 6,35225 GBP britanska funta 8, USD američki dolar 6, EUR euro 7, Izvor: HNB primjena od ponuđeni iznos uz nepromijenjenu kamatnu stopu od 0,09 posto. Udio nebankovnog sektora na ovoj aukciji iznosio je 63,16 posto. Sljedeća aukcija najavljena je za ovaj tjedan, a planirani iznos izdanja iznosi 800 milijuna kuna s rokom dospijeća od godine dana, dok je na dospijeću milijarda kuna. I u sljedećem razdoblju na novčanom tržištu ne očekujemo nikakve značajnije promjene. Zasigurno će svi potencijalni korisnici kratkoročnih pozajmica u ovakvim okolnostima imati iznimno povoljne uvjete zaduživanja. [Jelena Drinković] Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb franka, za 1,11 posto na 6, kuna kao i američkog dolara koji je dobio na vrijednosti 0,49 posto. Njegova vrijednost iznosila je 6, kuna. 6,36 6,32 EUR USD CHF 6,34 6,32 6,30 6,28 6,26 u % 0,05 0,04 0,03 0,02 0, ,30 6,28 6,26 6,24 6, pon. uto. sri. čet. pet. 7,395 7,390 7,385 7,380 7,375 7, PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

57 VIJESTI MEĐUNARODNO TRŽIŠTE KAPITALA Trumpove odluke utječu na burzovna poslovanja Uz prošlotjedno oprezno trgovanje na međunarodnim tržištima, švicarski franak i japanski jen ojačali su prema dolaru, dok je s druge strane euro prema franku pao na najniže razine u protekla dva mjeseca. Na odnos eura i franka dodatno je utjecala politička situacija u Italiji. Sudionici na svjetskim burzama su oprezno trgovali jer je na njih utjecala izjava američkog predsjednika Donalda Trumpa kako nije zadovoljan s najnovijim trgovinskim razgovorima između SAD-a i Kine. Time je splasnuo optimizam ulagača u vezi s napretkom u trgovinskim pregovorima s Kinom. Trumpova izjava utjecala je na pad cijena dionica s jedne strane te jačanje japanskog jena s druge strane, koji sve više postaje zanimljiv investitorima, i to posebice u doba tržišnih previranja. Potkraj prošlog tjedna, baš kao na američkim i europskim, tako se i na azijskim tržištima trgovalo oprezno. Ipak, indeksi su blago porasli nakon pomirljivih reakcija iz Sjeverne Koreje na Trumpovo otkazivanje summita koji se trebao održati u lipnju. U Sjevernoj Koreji nadaju se da će se ipak iznaći neki dogovor, prihvatljiv jednoj i drugoj strani FTSE NASDAQ DAX Dow Jones CAC NIKKEI MON PERINOV LANJSKI PRIHOD 38 MILIJUNA KUNA Ukupni prihodi tvrtke Mon Perin iz Bala tijekom iznosili su 35,1 milijun kuna. Konsolidirani prihodi društva iznosili su 38 milijuna kuna što je 37 posto više nego 2016., a EBITDA je iznosila 17,1 milijun kuna. Društvo Mon Perin ostvarilo je u dobit u iznosu od ,19 kuna. Ostvarena dobit raspoređuje se u zadržanu dobit u cijelom iznosu. Prema odluci o isplati dobiti utvrđuje se da ukupnu zadržanu dobit čini dobit iz prethodnih godina u iznosu od ,02 kune i dobit iz godine u iznosu od ,19 kuna što je ukupno ,21 kuna. MIROVINSKI FONDOVI Mirex i dalje raste Vrijednost obračunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B potkraj prošlog tjedna iznosila je 242,4886 bodova i bila 0,02 posto veća nego u prethodnom tjednu. Također je porasla i vrijednost Mirexa A za 0,09 posto na 136,0570 bodova. Vrijednost Mirexa C u odnosu na pretprošli tjedan bio je veći neznatnih 0,01 posto, a njegova vrijednost iznosila je 127,2474 boda. MIREX - tjedni 0,2% 0,1% 0,0% -0,1% -0,2% MIREX - mjesečni 1,2% 1,0% 0,8% 0,6% 0,4% 0,2% 0,0% fond datum (kn) vrijednost promjena (%) 2017 (%) OBVEZNI MIROVINSKI FONDOVI - OMF kategorija A MIREX A , ,0441 1,96 AZ - A , ,0579 0,90 Erste Plavi - A , ,0946 1,02 PBZ CO - A , ,1148 2,52 Raiffeisen OMF - A , ,0348 3,81 kategorija B MIREX B , ,0658 0,72 AZ - B , ,1495 0,15 Erste Plavi - B , ,0025 0,59 PBZ CO - B , ,1091 1,19 Raiffeisen OMF - B , ,0170 1,24 kategorija C MIREX C , ,0233 1,57 AZ - C , ,0052 2,28 Erste Plavi - C , ,0770 1,07 PBZ CO - C , ,0719 0,96 Raiffeisen OMF - C , ,0185 1,22 DOBROVOLJNI OTVORENI MIROVINSKI FONDOVI - DMF Raiffeisen DMF , ,0860 2,80 AZ Profit , ,0984-0,43 Croatia osiguranje , ,1457 0,51 AZ Benefit , ,0655-0,56 Erste Plavi Expert , ,0264-0,09 Erste Plavi Protect , ,0451 4,23 AD PLASTIK OTPUSTIO 2500 DIONICA Iz tvrtke AD Plastik izvijestili su o otpuštanju 2500 vlastitih dionica ili 0,05953 posto temeljnog kapitala, i to temeljem Ugovora o prijenosu vlastitih dionica Društva, sklopljenima s radnicima u skladu s odlukom Uprave. Prije navedenog otpuštanja Društvo je imalo vlastite dionice, što predstavlja 1,70241 posto temeljnog kapitala. Nakon tog otpuštanja Društvo ima ukupno vlastite dionice, što predstavlja 1,64288 posto temeljnog kapitala. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 49

58 VIJESTI ADRIS GRUPA PREUZIMA HUP ZAGREB Uprava HUP-a Zagreb pozitivno se očitovala o ponudi u kojoj je Adris Grupa zainteresirana za preuzimanje te zagrebačke turističke tvrtke. Pozitivno su u HUP-u Zagreb reagirali i u pogledu budućeg poslovanja kompanije i strateških planova Adrisa. Adris Grupa je ponudila cijenu od 3.969,16 kuna po dionici. To je cijena po kojoj je Adris Grupa stekla dionice HUP-a Zagreb početkom veljače ove godine, kada je s predsjednikom Uprave HUPa Zagreb Anđelkom Lekom sklopila ugovor o kupnji 77,78 posto dionica Expertusa. Time je posredno stekla i većinski udio od 58,56 posto dionica HUP-a Zagreb. VIENNA INSURANCE GROUP OSTVARIO 2,83 MILIJARDU EURA PREMIJE Vienna Insurance Group je ostvario 2,83 milijarde eura premije u prvom tromjesečju ove godine što predstavlja povećanje od 3,9 posto u usporedbi s istim razdobljem Taj rezultat je i dalje pod utjecajem pada životnih osiguranja s jednokratnim premijama, koji kada bi se isključio, povećanje premije bilo bi zadovoljavajućih 7,1 posto. Bruto dobit je iznosila 117,3 milijuna eura što je sedam posto više u odnosu na prvo tromjesečje godine. SVIJET FINANCIJA BURZA Crobex u zelenom šesti uzastopni tjedan Aktivnost na Zagrebačkoj burzi je u proteklom tjednu pala u usporedbi sa tjednom ranije. Ukupni dionički promet umanjen je za 36,74 posto ili 18,3 milijuna kuna te je iznosio 31,4 milijuna kuna. Deset najlikvidnijih izdanja trgovano je u iznosu od 20,3 milijuna kuna, što predstavlja oko 64 posto od ukupnog tjednog dioničkog prometa. Tjedne promjene 10 najlikvidnijih izdanja kretale su se u rasponu od -6,21 do +7,77 posto. Promet veći od milijun ZAGREBAČKA BURZA THE ZAGREB STOCK EXCHANGE UKUPAN TJEDNI PROMET: TJEDNI DIONIČKI PROMET: ,15 kn ,83 kn index zadnja vrijednost tjedna promjena CROBEX 1.860, ,27% CROBEX ,2600-0,23% CROBIS 112, ,07% CROBIStr 172, ,15% Top 10 po prometu 10 dionica s najvećim rastom cijene 10 dionica s najvećim padom cijene tjedna promjena tjedna promjena tjedna promjena zadnja cijena Zagrebačka banka d.d. +4,11% 60, ,20 ATLANTIC GRUPA d.d. +7,77% 1.040, ,00 AUTO HRVATSKA d.d. +1,48% 685, ,00 ADRIS GRUPA d.d. -0,22% 450, ,00 Valamar Riviera d.d. -1,43% 41, ,50 HT d.d. -1,26% 157, ,50 PODRAVKA d.d. 0,00% 315, ,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. -6,21% 468, ,00 PLAVA LAGUNA d.d. +1,71% 1.780, ,00 AD PLASTIK d.d. -0,76% 197, ,00 zadnja cijena KBZ d.d. +53,85% 100, ,00 Kutjevo d.d. +15,33% 34, ,20 ĐURO ĐAKOVIĆ GRUPA d.d. +14,85% 17, ,85 BRODOSPAS d.d. +10,00% 110, ,00 ATLANTIC GRUPA d.d. +7,77% 1.040, ,00 VARTEKS d. d. +5,56% 11, ,50 Zagrebačka banka d.d. +4,11% 60, ,20 JADRANSKO OSIGURANJE d.d. +3,85% 2.700, ,00 KONČAR - D&ST d.d. +3,19% 1.940, ,00 JADRAN d.d. +3,18% 5, ,78 zadnja cijena KARLOVAČKA BANKA d.d. -15,00% 5, ,20 APARTMANI MEDENA d.d. -14,29% 60,00 600,00 HOTELI ZLATNI RAT d.d. -11,26% 134, ,00 Agromeđimurje d.d. -10,07% 268, ,00 Granolio d.d. -10,00% 4, ,00 PIK d.d. -8,75% 73,00 803,00 TEHNIKA d.d. -8,45% 130, ,00 ACI d.d. -6,31% 5.200, ,00 ATLANTSKA PLOVIDBA d.d. -6,21% 468, ,00 ULJANIK PLOVIDBA d.d. -6,06% 108, ,00 kuna sakupilo je 10 izdanja, dok je ukupno 16 izdanja trgovano u iznosu većem od Ključni indeksi su zabilježili različite predznake. Crobex je uvećan šesti uzastopni tjedan, te je tako protekli tjedn završio u plusu od 0,27 posto na 1.860,12 bodova. Crobex10 je pao za 0,23 posto na 1.078,26 bodova. Sektorski indeksi su trgovanje zaključili u rasponu od -2,42 posto koliko je pao CROBEXtran do +2,25 posto koliko je porastao CROBEXindu. Obveznički indeksi su tjedan zaključili porastom; CROBIS je uvećan za 0,07 posto, a CROBIStr za 0,15 posto. Najlikvidnija je u proteklom tjednu bila Zagrebačka banka čijim se dionicama trgovalo u iznosu od pet milijuna kuna, od čega se 2,3 milijuna kuna odnosi na redovni, a ostatak na blok promet. Bilježi rast cijene dionice za 4,11 posto na 60,80 kuna. Atlantic Grupa bilježi promet od četiri milijuna kuna, a cijena njene dionice je uvećana za 7,77 posto na 1040 kuna. Među promet 10 najlikvidnijih izdanja, rast cijene bilježe njih četiri. Najveći porast bilježe Atlantic Grupa (+7,77 posto) i Zagrebačka banka (+4,11 posto). Dionicama Plave lagune cijena je uvećana za 1,71 posto na 1780 kuna, a trgovane su u iznosu od 1,2 milijuna kuna. Pad cijene dionice bilježi pet izdanja. Najviše je cijena pala dionicama Atlantske plovidbe, za 6,21 posto na 468 kuna, a njima je protrgovan iznos promet od 1,4 milijuna kuna. Valamar Riviera bilježi cjenovni pad od 1,43 posto odnosno zadnju cijenu od 41,50 kuna te 1,9 milijuna kuna prometa. Dionice HT-a su pojeftinile za 1,26 posto na 157 kuna, a trgovane su u iznosu od 1,9 milijuna kuna. Deseti po likvidnosti AD Plastik zabilježio je pad od 0,76 posto odnosno zadnju cijenu od 197 kuna te 1,2 milijuna kuna prometa. Povlaštenim dionicama Adris Grupe cijena je pala za 0,22 posto na 450 kuna, promet a njima se tijekom tjedna trgovalo u iznosu od 2,1 milijun kuna. [Iva Skorin, 50 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

59 VIJESTI INVESTICIJSKI FONDOVI Prevladali gubitnici Među 84 otvorena investicijska fonda nakon tri tjedna vladavine dobitnika prevladali su fondovi s padom vrijednosti udjela. Tjedan je uvećanjem vrijednosti zaključilo njih 29, a 55 ih bilježi pad. Nije bilo fondova s rastom većim od jedan posto, a devet fondova je palo više od jedan posto. Na ljestvici 10 fondova s najvećim rastom sedam su mjesta zauzeli dionički, dva mjesta mješoviti fondovi, a jedno mjesto obveznički fond. Tjedne promjene svih fondova kretale su se u rasponu od -1,95 posto do +0,90 posto. Od 27 dioničkih fondova rast ih bilježi osam. Inter- Capital Global Equity bilježi uvećanje od 0,41 Otvoreni investicijski fondovi naziv(fond) valuta vrijednost udjela tjedna promjena [%] DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDS KD Victoria kn 20,4444 0,25 InterCapital Global Equity 12,8450 0,41 ZB trend $ 198,9359-0,24 KD Prvi izbor kn 15,4538-0,05 ZB euroaktiv 147,3881-1,18 Capital Breeder kn 101,0454-0,38 KD Europa 136,2914-1,41 PBZ Equity fond 11,9414-0,41 HPB Dionički kn 116,0857 0,12 Erste Adriatic Equity 78,7865-0,71 Neta Global Developed kn 88,4940 0,20 ZB aktiv kn 119,4277-0,44 InterCapital SEE Equity 113,9896-0,72 Platinum Glob. Opportunity $ 16,3873-1,44 KD Nova Europa kn 5,9370-1,18 OTP indeksni kn 44,3144 0,21 Platinum Blue Chip 102,4910-1,69 Neta Frontier kn 506,2885 0,13 OTP Meridian ,0772-1,04 A1 kn 75,3900 0,15 Alta Special Opportunity kn 155,3534 0,15 Neta New Europe kn 54,3965-1,08 KD BRIC 94,0800-0,17 KD Energija kn 9,5494-1,95 ZB BRIC+ 116,9452-1,35 Allianz Equity 169,7994-0,14 USA Blue Chip $ 21,0256-0,29 POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS Raiffeisen Dynamic 122,7595-0,22 Raiffeisen Harmonic 109,0324-0,19 ZB Future ,8976-0,55 ZB Future ,4998-0,67 ZB Future ,5810-0,66 ZB Future ,0809-0,66 MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS ZB global 170,1479-0,62 PBZ Global fond 16,0369-0,12 InterCapital Balanced 14,4954 0,11 KD Balanced kn 129,2024-0,09 HPB Global kn 108,7160-0,08 OTP uravnoteženi 14,4012 0,37 Allianz Portfolio kn 166,8575-0,32 PBZ Conservative 10 fond 118,6923-0,15 You Invest Active 103,8618-0,00 posto. KD Victoria je porastao za 0,25 posto, a OTP indeksni za 0,21 posto. Svih šest posebnih fondova bilježi pad. ZB Future 2030 je pao za 0,67 posto, a ZB Future 2055 i ZB Future 2040 pali su za 0,66 posto. Porast cijene udjela bilježe tri od 16 mješovitih fondova. Od 15 obvezničkih fondova rast ih bilježe tri. Najviše je vrijednost uvećana fondu Alta Emerging Bond, za 0,90 posto. Rast vrijednosti zabilježilo je 15 od 20 novčanih fondova. Najveći rast, za 0,04 posto, bilježe PBZ Dollar i Raiffeisen eurocash, a slijedi ih Locusta Cash s rastom od 0,02 posto. OTP euro novčani pao je za 0,01 posto. naziv(fond) od do godine valuta vrijednost udjela tjedna promjena [%] You Invest Balanced 104,2378-0,01 You Invest Solid 104,1161-0,00 PBZ Flexible 30 fond 104,2707-0,51 OTP Absolute 97,0706 0,24 InterCapital Income Plus 106,4791-0,39 PBZ Intern. Multi Asset fond 98,6554-0,40 HPB Bond Plus 100,0567-0,10 OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDS ZB bond 200,0105-0,08 InterCapital Global Bond 15,0184-0,34 PBZ Bond fond 138,3575-0,04 InterCapital Bond 224,4761-0,38 HPB Obveznički 168,6168-0,12 Alta Emerging Bond kn 78,0956 0,90 Erste Adriatic Bond 123,2396 0,05 Raiffeisen Classic 108,6955-0,02 PBZ Short term bond fond kn 104,7230 0,00 PBZ Dollar Bond fond $ 105,1744-0,01 PBZ Dollar Bond fond 2 $ 102,4097-0,02 Erste Local Short Term Bond kn 100,6995-0,00 Erste Adr. Short Term Bond 101,5279-0,01 OTP Short-term bond 99,9954-0,01 InterCapital Dollar Bond $ 98,5989-0,01 NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDS PBZ Novčani fond kn 143,4558-0,00 ZB plus kn 175,9675 0,00 ZB europlus BE 150,8684 0,00 ZB europlus BK 150,8684 0,00 PBZ Euro Novčani 128,7370-0,00 Raiffeisen Cash kn 158,0295 0,00 Erste Money kn 152,1355 0,00 PBZ Dollar fond $ 134,5036 0,04 HPB Novčani kn 144,0508 0,00 OTP novčani fond kn 133,4500-0,00 InterCapital Money kn 130,6569 0,00 Locusta Cash kn 1382,7803 0,02 Allianz Cash kn 118,7871 0,00 Erste Euro-Money 116,0332 0,00 Auctor Cash kn 111,7556 0,01 Raiffeisen eurocash 106,1797 0,04 HPB Euronovčani 106,3987-0,00 Alta Multicash kn 106,6635 0,01 OTP euro novčani 102,0753-0,01 Zodaks Cash kn 1005,0468 0,01 ATLANTIC GRUPA UPRIHODILA 1,143 MILIJARDE KUNA Atlantic Grupa je u prvom tromjesečju ove godine ostvarila ukupni prihod od prodaje u iznosu od 1,143 milijarde kuna, što je tri posto više u odnosu na isto razdoblje Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 121,3 milijuna kuna i veća je za 11,3 posto, dok je neto dobit nakon manjinskih interesa porasla 17,8 posto na 61,7 milijuna kuna. Iznimni rezultati ostvareni su rastom jednakodistribucijskog poslovanja i vlastitih brendova, čime je nadoknađen izostali prihod od uslužne proizvodnje sportske prehrane uslijed prodaje proizvodnih pogona belgijskom Aminolabsu. SMANJEN PROMET U MORSKIM LUKAMA U hrvatskim morskim lukama u tri mjeseca ove godine bilo je nešto manje prometa brodova, putnika i robe u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je u zračnim lukama promet putnika bio veći za 19,7 posto, a tereta za 52,3 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS). U morske luke ukupno je u prvom tromjesečju ove godine prispjelo brodova ili 3,3 posto manje nego lani, dok je s ukupnih 2,8 milijuna putnika ostvaren blagi pad od 0,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 51

60 KNJIGOMETAR dr.sc. Ivan Šimunović Prostorne čarolije Naklada Bošković U ovoj knjizi Šimunović govori o nedovoljno čuvanom mediteranskom podneblju koje ne unapređujemo i postupno ga sve više uništavamo. Dominiraju tri teme: identitet grada, metropolitanizacija i prostorni okviri koji nas određuju. Raspravlja se o novom obrascu grada, ulozi prostora u razvoju grada, funkciji gradova u razvoju društva. Knjiga potiče stručna i interdisciplinarna promišljanja, naglašava važnost znanstvenih istraživanja i prepoznavanje obilježja prostora genius loci. Knjiga pridonosi struci i znanstvenoj grani urbanizma i prostornog planiranja kako s ekonomskog tako i interdisciplinarnog aspekta. Jacques de Saint Victor Via Appia - Putovanje najstarijom cestom Italije TIM Press Mitska via Appia je iz Rima vodila prema jugu Apeninskoga poluotoka. Počinje kod Kapenskih vrata u republikanskim zidinama Rima, odmah iza Velikoga cirka, te kroz Apijeva vrata siječe Aurelijanove zidine; protežući se na 582 kilometra vodi nas sve do Tarenta i Brindisija. Njome su prolazile rimske legije, Hanibalovi slonovi, Spartakovi pobunjeni robovi, prvi kršćani i libertinski prinčevi. Donosila je civilizaciju gdje god je prošla, a potkraj antike ponosno je nosila naziv kraljice cesta. Može li se ljubavni roman pisati kao krimić? O da, ako je suditi po alatima kojima se Hedl poslužio. Lynchovski divlji u srcu, a opet vođen hašekovskom melankolijom smijeha, autor s lakoćom jaše na oštrici povijesti - od adolescentskih prvih erotskih okusa kraja 60-ih godina do gorkastog okusa rezignacije novog milenija. Lutalaštvo od Amerike do bivše Jugoslavije i današnje Europe nenametljivo je ispisano kao potraga za idealima slobode i sna o svijetu porušenih zidova. Ta se utopija zrcali u krilima Hedlove istrage do posljednjeg otkucaja ljubavi. Drago Hedl Vrijeme seksa u doba nevinosti Naklada Ljevak Pisan u ich-formi, kao intimna ispovijed, ovaj roman pokazuje kako je zaljubljenost, to stanje prvobitne opčaranosti, daleko od ljubavi, pa čak i sama njena negacija. Radnja je smještena u 70-te godine prošlog stoljeća, a glavna junakinja, porijeklom iz osiromašene obitelji s bolesnim ocem koji ne zarađuje i dominantnom majkom koja zapravo uvijek štiti interese muškaraca - zaljubljuje se u kolegu sa studija, zatravljena njegovom razbarušenošću i umjetničkim senzibilitetom. No ono što je u početku izgledalo idilično, ubrzo se pretvara u moru... Marina Šur Puhlovski Divljakuša V.B.Z. Dario Harjaček Sanjica Lacković Naklada OceanMore Roman koji seže od 60-ih godina prošloga stoljeća do danas, govori o trima odmetnicima u bijegu od vlastitih obitelji. Vječni sukobi s okolinom, dirljiva krhkost identiteta, opsesija prošlošću i atmosfera stalne porobljenosti ovo djelo čine vjernim otiskom hrvatske suvremenosti. Je li mržnja kao reakcija na mržnju zapravo traženje ljubavi? Harjaček predstavlja amblematske likove koji pod paljbom prijateljske vatre pokušavaju naći vlastito mjerilo za život, a pritom su ponekad spremni sve razoriti zbog istinske potrebe za bliskošću koja nikako da se ostvari. Emily Barr Jedino sjećanje Flore Banks Profil Knjiga Flora od svoje 10. godine nema kratkotrajno pamćenje. Sjeća se svojih roditelja, brata, najbolje prijateljice, ali što se dogodilo jučer, nema pojma. A onda je jednog dana poljubila dečka svoje najbolje prijateljice Paige i toga se sjeća i sutra. Uvjerena kako je on zaslužan što će joj se pamćenje vratiti, odluči poći za njim na Svalbard. Roditelji su joj odsutni jer je njezin brat u bolnici u Parizu, a uvjereni su kako su je ostavili s Paige. No Paige se toliko naljutila da ju je ostavila samu. Odlazak na Arktik otkrit će Flori da nije sve onako kako se čini. 52 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

61 PST! PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE Partnerstvo Partnera za posao web dizajna, grafičkog dizajna i snimanja fotografija, tražim. Kontakt: 01/ , 099/ Rabljeni tekstil Nudim engleski brendirani rabljeni tekstil i obuću - second hand, cijena od 10 eura po jednom kilogramu. Kontakt: (+420) 702/ Partnerstvo i ulaganje Tražim poslovnog partnera, sufinancijera, kreditora ili pozajmnicu u iznosu od eura za otvaranje sportbar kafića, bilijar kluba i salona zabavnih igara. Postoji poslovni prostor na tri kata oko 300 četvornih metara u centru grada na frenkventnoj lokaciji u Požegi. Kontakt: 095/ Partnerstvo za ulaganje Tražimo partnera s građevinskim zemljištem (apartmani), sa započetom gradnjom odnosno roh-bau, spremni smo završiti i kompenzirati sa stanovima u istom. Ponude šaljite na mail: boris3005bacani@gmail.com. Šivanje Uhodan obrt za šivanje gornjih dijelova obuće, može i tekstila, traži za popunjenje kapaciteta proizvodnje još kooperanata. Hrastovsko, Ludbreg. Kontakt: 091/ , 042/ Partnerstvo Partnera u uhodanom obrtu - usluge proslava dječjih rođendana u Rijeci, tražim. Traži se netko tko bi preuzeo brigu o poslovanju. Kontakt: 091/ Partnerstvo Poslovnog partnera za otvaranje caffe-bara u centru Rijeke, tražim. Nije uvjet financijsko ulaganje, već ozbiljan rad. Kontakt: 091/ Usluge prijevoza Tvrtkama koje se bave namještajem i bijelom tehnikom te drugim djelatnostima nudimo suradnju. Posjedujemo dostavna, kombi-vozila te skladište od 200 četvornih metara na gradskoj lokaciji. Kontakt: 091/ Preuzimanje Tvrtka bi preuzela veće poljoprivredno gospodarstvo (preporuka ili posrednici), sirovine idu za naše gotove izvozne proizvode i druge mogućnosti. Kontakt: 034/ Suradnja na eko farmi Eko farma traži suradnike, stanovanje i zemlju za vrtove, cohousing. Kontakt: 098/ Investicija u hotel Traži se investitor za izgradnju hotela u blizini Marije Bistrice. Kontakt: 091/ IZBOR IZ NADMETANJA Briefing e-servisi d.o.o. tel.: 01/ fax.: 01/ nadmetanja@briefing.hr HRVATSKA Privremeni montažni objekt Grad Zagreb nabavlja privremeni montažni objekt po sistemu ključ u ruke u sklopu Aktivnosti na Savi. Procijenjena vrijednost nabave je 7,5 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 13. lipnja. Prehrambeni proizvodi Grad Zagreb za KBC Sveti Duh nabavlja prehrambene proizvode u 19 grupa. Procijenjena vrijednost nabave je 6,2 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 19. lipnja. Osiguranja Međimurske vode nabavljaju usluge osiguranja imovine, vozila i osoba. Procijenjena vrijednost nabave je 3,3 milijuna kuna. Rok dostave ponuda je 8. lipnja. Vozila Hrvatska pošta nabavlja vozila u četiri kategorije. Procijenjena vrijednost ukupne nabave je 89,4 milijuna kuna. Rok dostave ponuda 21. lipnja. Vojničko posteljno rublje MORH nabavlja vojničko posteljno rublje. Procijenjena vrijednost iznosi kuna. Rok dostave ponuda je 15. lipnja. REGIJA Računalna oprema Grad Tuzla nabavlja računalnu opremu. Rok dostave ponuda je 11. lipnja. Teška vozila Ministarstvo za Kosovske bezbedonosne snage nabavlja teška vozila. Rok za dostavu ponude je 22. lipnja. Radovi za potrebe CEDIS-a Crnogorski elektrodistributivni sistem nabavlja radove za potrebe CEDIS-a - Partija 1: DV 10 kv stupovi i TS 10/0,4 kv bojenje i Partija 2: DV 35 kv stupovi - bojenje. Rok dostave ponuda je 13. lipnja. Lijekovi Splošna bolnišnica Novo mesto nabavlja lijekove. Rok dostave ponuda je 22. lipnja. Izgradnja skladišta Općina Tešanj nabavlja radove izgradnje skladišta civilne zaštite. Rok dostave ponuda je 20. lipnja. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 53

62 STEČAJEVI, NEKRETNINE, DRAŽBE PRODAJU SE ŠUME, ORANICE, PA ČAK I KAMENOLOMI Preuzeto iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku. Više informacija na: Parcela nepravilnog oblika s dva objekta, jednim dovršenim, a drugim u grubim radovima u visini prizemlja, udaljena 300 metara od mora, ukupne površine 1332 četvorna metra, nalazi se u mjestu Okrug Gornji u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba br. 37 C/I. Nekretnina se ne može prodati ispod polovine utvrđene vrijednosti. Vinograd i šuma, ukupne površine 627 četvornih metara, nalazi se u mjestu Duće, Općina Dugi Rat u Splitsko-dalmatinskoj županiji, prodaje se na dražbi 30. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Splitu, bivša vojarna Sv. Križ, Dračevac, soba br. 37 C/I. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamstvo iznosi jednu desetinu utvrđene vrijednosti nekretnine. Kuća, ukupne površine 173 četvorna metra, procijenjene vrijednosti 1,3 milijuna kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 4. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 215/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Stan, ukupne površine 69 četvornih metara, procijenjene vrijednosti kuna, nalazi se u Metkoviću, prodaje se na dražbi 4. lipnja u 10 sati na Općinskom sudu u Dubrovniku, Stalna služba u Metkoviću, Andrije Hebranga 9, Metković, sudnica br. 8. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Nekretnine unutar građevinskog područja, oranica i kamenolomi, ukupne površine 5698 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 1,79 milijuna kuna, nalaze se u mjestu Sošići, Općina Kanfanar, Istarska županija, prodaje se na dražbi 4. lipnja u sati na Općinskom sudu u Puli, Stalna služba u Rovinju, soba 10/II., Obala Pina Budicina 4. Oranica, ukupne površine 4202 četvorna metra, procijenjene vrijednosti kuna, nalazi se u mjestu Dalj, Općina Erdut, Osječko-baranjska županija, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Osijeku, Europske avenije 10, soba br. 3, Ovršni odjel. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Pašnjak, ukupne površine 300 četvornih metara, procijenjene vrijednosti kuna, nalazi se u naselju Gornji Karin, Općina Obrovac, Zadarska županija, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 101/Ic. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Šuma, ukupne površine ,84 četvorna metra, procijenjene vrijednosti kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 232/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, ukupne površine 376 četvornih metara, procijenjene vrijednosti kuna, nalazi se u Vukovaru, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Vukovaru, Županijska 31, soba br Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđene vrijednosti nekretnine. Šuma, ukupne površine ,8 četvornih metara, procijenjene vrijednosti 2,56 milijuna kuna, nalazi se u Zagrebu, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9 sati na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 84, soba br. 232/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti. Kuća, dvorište i voćnjak, ukupne površine 3513,88 četvornih metara, procijenjene vrijednosti ,21 kunu, nalazi se u naselju Bogdanovec, Općina Gornji Mihaljevec, Međimurska županija, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Čakovcu, R. Boškovića br. 18, soba 70. Na prvom ročištu za dražbu, nekretnine se ne mogu prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Dvoipolsoban stan na trećem katu zgrade, ukupne površine 80,26 četvornih metara, procijenjene vrijednosti kuna, nalazi se u Zadru, prodaje se na dražbi 5. lipnja u 9.30 sati na Općinskom sudu u Zadru, Plemića Borelli 9, soba 205/II. Nekretnina se ne može prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti tj. ispod iznosa od ,09 kuna. 54 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

63 TENDERI tenderi.hgk.hr Besplatan pristup svim informacijama o međunarodnim javnonabavnim natječajima Kroz postupke javne nabave ostvari se oko 20 posto ukupnog svjetskog BDP-a pa su javni natječaji od velikog interesa za sve ozbiljne poslovne subjekte. Na godišnjoj razini samo međunarodne multilateralne organizacije potroše više od bilijardu (tisuću milijardi) američkih dolara kroz postupke javne nabave što hrvatske tvrtke željne plasmana svojih roba i usluga ne mogu zanemariti. Više informacija na: tenderi.hgk.hr Elektroinstalaterski radovi na transformatorima Vijeće Europe traži izvođača radova na elektroinstalacijama i transformatorima. Natječaj je otvoren do 14. lipnja. Dokumentacija za nadmetanje i dodatna dokumentacija (uključujući i dokumentaciju za natjecateljski dijalog i dinamički sustav nabave) dostupna je na: coe.int/index.php/s/nfkcjgycfgyswfm. Prijave se predaju na: Conseil de l Europe BP 7, Conseil de l Europe, Strasbourg Cedex, France, cdm@coe.int. Usluge na području sigurnosti Scuola Europea di Varese, Varese, Italija, traži nabavu usluga na području sigurnosti. Natječaj je otvoren do 18. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: www. eurscva.eu. Dodatne informacije dostupne su na: Scuola Europea di Varese, Via Montello 118, Varese 21100, Italia,Commissione Gare, VAR-PRO- CUREMENTS@eursc.eu. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Razne usluge inženjeringa Infrastruttura, Progetti Engineering, Binario e geomatica; Bellinzona, Švicarska, traži nabavu raznih usluga inženjeringa. Natječaj je otvoren do 4. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: Search?NOTICE_NR= Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Ferrovie federali svizzere FFS Acquisti Infrastruttura, Progetti di costruzione Regione Centro, via Pedemonte 7, Bellinzona 6500, Switzerland, Roberto d Onofrio, donofrio. roberto@sbb.ch. Radovi vanjskog čišćenja zgrade Département de l aménagement et des constructions unité soumissions, Ženeva, Švicarska, traži izvođača radova na vanjskom čišćenju zgrade. Natječaj je otvoren do 6. srpnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: simap.ch/shabforms/servlet/search?notice_ NR= Dodatne informacije dostupne su na Département de l aménagement et des constructions unité soumissions rue de l Hôtelde-Ville 4, case postale 3983, Genève , Switzerland, Maïté Giocondo, soumissions. dca@ville-ge.ch. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu adresu. Usluge pranja i kemijskog čišćenja Sunndal kommune, Sunndalsøra, Norveška, traži izvođača radova na uslugama pranja i kemijskog čišćenja. Natječaj je otvoren do 29. lipnja. Dokumentacija o nabavi dostupna je besplatno i može joj se u potpunosti pristupiti izravno i neograničeno na: no/ctm/supplier/documents/folder/ Dodatne informacije dostupne su na: Sunndal kommune, , Boks 94, Sunndalsøra 6601, Norway, Evy Austad, evy.austad@sunndal.kommune.no. Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na istu. adresu. Računala České vysoké učení technické v Praze, Prag, Češka, traži nabavu računala. Natječaj je otvoren do 1. srpnja. Glavna adresa javnog naručitelja: Adresa profila kupca: profilcvut. Elektronički pristup podacima: profilcvut. Elektronička dostava ponuda i zahtjeva za sudjelovanje: cz/nabidkagordion/profilcvut. Više podataka na: České vysoké učení technické v Praze, , Zikova 1903/4, UCEEB, JUDr. Ladislav Hradil, Praha, Češka Republika, ladislav.hradil@uceeb.cvut.cz. Uredski i računalni strojevi Swissgrid AG, Frick, traži nabavu uredskih i računalnih strojeva, opreme i potrepština osim namještaja i paketa programske podrške. Natječaj je otvoren do 16. lipnja. Pristup dokumentaciji o nabavi je ograničen. Više informacija dostupno je na: servlet/search?notice_nr= Ponude ili zahtjevi za sudjelovanje moraju se podnijeti na sljedeću adresu: Swissgrid AG, Bleichemattstraße 31, Aarau 5000, Switzerland, Etienne Auger, etienne.auger@swissgrid.ch. 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 55

64 PRIVREDNI VJESNIK HRVATSKA VINA OKUPILA BAVARCE U SREDIŠTU MÜNCHENA PORASTAO IZVOZ VINA U NJEMAČKU Posjetitelji su kušali neka od najboljih hrvatskih vina i delikatesa i to na štandovima na kojima je svoje proizvode predstavilo 12 hrvatskih tvrtki KADA JE RIJEČ O VINARSTVU, NJEMAČKA NAM JE DRUGO IZVOZNO TRŽIŠTE, ISTAKNUO JE BURILOVIĆ Njemačka je jedan od najvećih vanjskotrgovinskih partnera Hrvatske, točnije, jedno od pet najvećih izvoznih tržišta za naše proizvode i najvažnije tržište za izvoz usluga. Kada je riječ o vinarstvu, Njemačka nam je drugo izvozno tržište, nakon Bosne i Hercegovine, no s obzirom na to da su Nijemci naši dobro poznati turisti koji ostvaruju najveći turistički promet, još ima potencijala da se izvozna brojka poveća, rekao je Luka Burilović, predsjednik Hrvatske gospodarske komore, na promociji hrvatskih vina pod brendom, Vina Croatia vina mosaica, održanom na trgu Wittelsbacherplatz u Münchenu u organizaciji HGK i Hrvatske turističke zajednice. München je i nezaobilazno mjesto europske i svjetske enogastronomije, a HGK ovakvim akcijama pokušava domaćim vinarima pomoći da dođu do novih tržišta i novih kupaca. Kako kažu u HGK, takav oblik promocije s HTZ-om nastavit će se i u ostalim zemljama iz kojih dolaze turisti u Hrvatsku. Posjetitelji su na središnjem trgu u Münchenu kušali neka od najboljih hrvatskih vina i delikatesa, i to na štandovima na kojima je svoje proizvode predstavilo 12 hrvatskih tvrtki - Aura Delikatessen, Baba delicije Kuća pršuta, Badel 1862, Dingač Skaramuča, Kutjevo, Maraska, OPG Rajka Dvanajščak, Osilovac Feravino, PP Orahovica, PZ Masvin, PZ Vrbnik i Zigante Tartufi. U posebno postavljenoj tzv. 56 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

65 gastro kući kuhala su se tradicionalna hrvatska jela. Osvrnuvši se na promociju vina Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda HTZ-a, je rekao kako hrvatska enogastronomija na najbolji način predstavlja našu tradiciju, pa su autohtoni okusi i njihova promocija ključni korak u približavanju ukupne hrvatske turističke ponude stranim tržištima. Sve to posebice vrijedi za Njemačku, jedno od naših najvažnijih emitivnih tržišta s kojeg godišnje ostvarujemo gotovo tri milijuna dolazaka turista, istaknuo je Staničić. Dodao je kako je u dosadašnjem dijelu turističke godine s njemačkog tržišta ostvaren porast broja dolazaka gostiju od 19 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. NIJEMCI S NOSTALGIJOM PRIČAJU O HRVATSKOJ O promociji hrvatskih vina u Njemačkoj govorio je Josip Pavičić iz tvrtke Feravino koji je rekao kako Nijemci dosta pozitivno reagiraju na naša vina prije svega jer su im poznati okusi, a o Hrvatskoj uglavnom s nostalgijom pričaju, kao o zemlji u kojoj su proveli godišnji odmor. Hrvatska enogastronomska ponuda im je bliska, pa smatram da imamo velike šanse za širenje na ovom tržištu. Trebamo se nametnuti, a ovakve manifestacije su idealne za to, istaknuo je Pavičić. Među prvima čija su se vina prije 20 godina počela izvoziti na njemačko tržište je Dingač Skaramuča. Nijemcima smo zanimljivi zato što oni kušaju naša vina dok turistički borave u Hrvatskoj, pa ih rado žele imati i u svojoj kući, ali još uvijek su nam najbrojniji konzumenti iseljenici s naših područja, rekao je Branimir Anđelić, voditelj prodaje Dingač Skaramuče. U Poljoprivrednoj zadruzi Vrbnik, koja godišnje u Njemačku ispruči i do 6000 butelja, ističu kako je ovakva promocija hrvatskih vina prigoda da se oni Nijemci koji još nisu vidjeli našu zemlju, odluče na posjet Hrvatskoj. Inače, Hrvatska je na njemačko tržište u izvezla vina u vrijednosti višoj od dva milijuna eura, dok smo istodobno uvezli vina u vrijednosti 1,96 milijuna eura pa se tako Njemačka, po uvozu vina, nalazi na četvrtom mjestu uvoznih tržišta. Osvrnuvši se na tržište vina Ivan Barbić, master of wine, je rekao kako se ukupno gledajući u odnosu na godinu, izvoz vina povećao za 13 posto, dok se uvoz povećao za dva posto. Najviše vina u Njemačku izvozimo u bocama po prosječnoj cijeni od 2,64 eura po litri. Iz Njemačke uvozimo uglavnom pjenušava vina i vina u bocama, naglasio je. Dodao je kako Hrvatska ima nekoliko autohtonih sorti koje su cijenjene i u inozemstvu, a to su primjerice malvazija istarska i plavac. To znaju biti jedinstvena vina koja su tražena i na vrlo kompetitivnim tržištima. Ovakve manifestacije su dobar put za probitak, ali treba ustrajati u promociji i biti prisutan na tržištu, zaključio je Barbić. HRVATSKA JE NA NJEMAČKO TRŽIŠTE U IZVEZLA VINA U VRIJEDNOSTI VIŠOJ OD DVA MILIJUNA EURA, A UVEZLA ZA 1,96 MILIJUNA EURA 28. svibnja broj 4031 PRIVREDNI VJESNIK 57

66 AMERICA S CUP U HRVATSKOJ Nautički događaj godine u Šibeniku U Šibeniku se održava nautički događaj godine. Prvi put u svojoj povijesti D-Marin Mandalina ugošćuje najbolje svjetske jedriličare i priznate poslovne ljude na prestižnoj regati klase TP52. Posade 13 jedrilica jedre u šibenskom akvatoriju, a natjecanje se održava do nedjelje, 27. svibnja. Regata je započela Šibenik 52 Super Series Sailing Weekom. Dolazak višestrukih olimpijskih pobjednika, poput Sir Bena Ainslijea, Roberta Scheidta i Santiaga Langea, sudionika i osvajača America s Cupa i Volvo Ocean Racea te uglednih biznismena, ima pozitivan utjecaj i na turizam. Naime, Hrvatska se organizacijom takve regate, jedne od najjačih svjetskih jedriličarskih serija još više profilira kao zemlja stvorena za jedrenje i rekreacijski jahting. Na regatu se osvrnuo Kristjan Staničić, direktor Glavnog ureda Hrvatske turističke zajednice, koji je rekao kako velika međunarodna događanja imaju iznimnu promotivnu vrijednost za ukupni hrvatski turizam. Naša očuvana priroda, more i otoci naglašavaju ono najljepše što Hrvatska ima te predstavljaju iznimno bogatu resursnu osnovu koja našu zemlju svrstava u sam vrh nautičkih odredišta. Kako je riječ o jednoj od najprestižnijih regata na svijetu, HTZ je ponosan partner projekta zbog kojeg će Šibenik, Zadar, ali i cijela Hrvatska postati jedriličarsko središte svijeta, istaknuo je Staničić. Najbolji svjetski jedriličari ostaju u Hrvatskoj i sljedeći mjesec jer je D-Marin Dalmacija domaćin 52 Super Series Zadar Royal Cupa koji se održava od 20. do 24. lipnja. (S.P.) ONLINE PLATFORMA BEEPING Next je slovenski start-up godine Start-upu Next, koji razvija online platformu Beeping, na međunarodnoj konferenciji PODIM koja se održavala sredinom svibnja u Mariboru, uručena je slovenska nagrada Startup of the Year Korisnici ove platforme mogu angažirati ovjerene čistače kako bi im brzo, sigurno i učinkovito te povremeno ili redovito čistili kućanstvo ili im pak pomogli pri kućanskim poslovima. Svako kućanstvo u Europi, objavljeno je na internetskim stranicama konferencije, godišnje posvećuje više od 15 dana slobodnog vremena za čišćenje i kućanske poslove. Ne postoji pravno i transparentno tržište usluga čišćenja kućanstva. Jedno od najčešćih rješenja je crno tržište koje je ilegalno i netransparentno. Mladi Beeping tim, koji je smješten u Ljubljanskom sveučilišnom inkubatoru, u ovom je području otkrio nevjerojatno obećavajuću poslovnu priliku. Stručni žiri ovogodišnje nagrade ovaj start-up opisuje kao dobar primjer za generacije koje dolaze. Tvrtka je osnovana u kolovozu i u manje od tri godine tim koji vode Jan Dobrilovič i David Mohar uspio je izgraditi lokalno prepoznatljivu marku Beeping, uz minimalna financijska ulaganja. Danas, Beeping ima više od registriranih korisnika i do 100 profesionalnih čistača na dva trenutačno ključna tržišta (slovenskom i hrvatskom). Važno je istaknuti kako se do 75 posto svih čišćenja putem Beepingove platforme temelji na modelu pretplate, uz stopu zadržavanja korisnika od čak 80 posto. Tako Beeping osigurava održivi poslovni model koji generira rast od 20 posto svakog mjeseca. Troškovi usluga ove online platforme su fiksni i postavljeni na temelju veličine stana. 58 PRIVREDNI VJESNIK broj svibnja 2018.

67 ODRŽAN 41. MIPRO Koji su realni problemi poduzetnika? Najveći tehnološki događaj u regiji 41. međunarodni skup za informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, elektroniku i mikroelektroniku MIPRO, održan je prošloga tjedna od 21. do 25. svibnja u Opatiji. U srijedu je, u suradnji s Hrvatskom udrugom poslodavaca, održan Dan gospodarstvenika. Cilj skupa je bio potaknuti raspravu o realnim problemima poduzetnika, kao što su skupa i nedovoljno učinkovita javna uprava, visoki porezi nameti, sporo pravosuđe i česte promjene gospodarstvenog zakonodavnog okvira. Uz sudjelovanje istaknutih govornika željelo se pridonijeti oblikovanju nacionalne razvojne strategije do 2030., smjernica potrebnih transformaciji hrvatskog obrazovnog sustava i stvaranju realnih potencijala za ubrzanje digitalne ekonomije. U sklopu svečanog otvaranja MIPRO-a održan je okrugli stol Bolje obrazovanje za bolje gospodarstvo. Panel je nastojao odgovoriti pitanja kao što su primjerice: Što bismo mogli poboljšati u upravljanju ljudima i sustavu obrazovanja kako bismo maksimizirali investiciju u buduće nositelje razvoja gospodarstva? Kako osigurati obrazovnim institucijama da ostvare više prihoda kroz suradnju s gospodarstvom? Što bi trebalo napraviti da obrazovne institucije zaista postanu generatori osnivanja i privlačenja novih gospodarskih subjekata u lokalnoj zajednici? Jedan od govornika bio je dr. Tobias Höllwarth, predsjednik Uprave EuroClouda Europe, koji više od 20 godina djeluje kao korporativni konzultant u području outsourcinga za upravljanje tenderima za velike tvrtke u industrijskim i energetskim sektorima, kao i za javne vlasti, te na području upravljanja IT-jem u srednjim tvrtkama. Više informacija o skupu MIPRO saznajte na web stranici Sve gospodarske informacije na jednom mjestu x48 (tjednik) x4 (3-mjesečnik) x4 (3-mjesečnik) x2 (polugodišnjak) x1 (godišnjak) x1 (godišnjak) x1 (godišnjak) više od 60 brojeva stiže na Vašu adresu SAMO! 750 kn + PDV Kako se pretplatiti... Više od poslovne informacije 1...telefonski u našu redakciju na broj 01 / ili pošaljite upit na 2 3 pretplata@privredni.hr... ili mobitelom odskenirajte QR kôd PRIVREDNI VJESNIK

68 Tjedni gospodarski TV magazin Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama: TV ŠIBENIK Na kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.