Nakladnik: Vukovarsko-srijemska županija. Koordinator izrade strategije: Saša Dević, dipl. oec. direktor ROP-a

Nakladnik: Vukovarsko-srijemska županija Koordinator izrade strategije: Saša Dević, dipl. oec. direktor ROP-a Stručni suradnik na izradi strategije: Ivan Rimac, dipl.oec. Županijska radna grupa: Nenad Jerković, pročelnik Upravnog odjela za gospodarstvo, obnovu i razvoj Andrija Matić, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu i šumarstvo Zoran Vidović, pročelnik Upravnog odjela za međunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja Grga Krajina, pročelnik Upravnog odjela za školstvo, kulturu i sport Marija Kranjčević, pomoćnik pročelnika Viktor Lukačević, pomoćnik pročelnika Jadranka Golubić, pročelnik Upravnog odjela za lokalnu samoupravu Sandra Adžaga, pročelnik Upravnog odjela za proračun i financije Blanka Pripužić, pročelnik Upravnog odjela za zdravstvo i socijalnu skrb Rujana Bušić-Srpak, direktorica Turističke zajednice VSŽ Vesna Premuž-Štajcer, ravnateljica Zavoda za prostorno uređenje Tamara Šarić, voditelj Odsjeka za zaštitu okoliša Suradnici iz upravnih tijela Županije: Gabrijela Žalac, Goran Koprivnjak, Mihajlo Nagy, Hranimir Jurić, Nataša Velimirović, Davor Foriš, Mario Banožić, Marina Sekulić, Marija Čolak, Ivana Ćurković, Ivan Bosančić, Mato Matić, Dragana Leko, Tomislav Mataković, Vladimir Marinković, Mile Tomljenović, Zlatko Pavlović, Darko Juzbašić Tehnička pomoć: WYG International Nadine Daubney, Danijela Šarić-Bartolović, Ivana Maslać, Davor Ilijašić, Billy Moore Prijevod: Upravni odjel za međunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja, WYG International Naklada: 500 komada na hrvatskom jeziku 300 komada na engleskom jeziku Grafičko oblikovanje i fotografije: Dalibor Puharić Design Studio D Lektor: Viktor Lukačević Ovaj dokument je izrađen uz potporu Europske Komisije. Vukovar, rujan 2007

SADRŽAJ PREDGOVOR UVOD RIJEČ ŽUPANA 1. OPĆENITO O VUKOVARSKO SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI...11 2. ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE VUKOVARSKO SRIJEMSKE ŽUPANIJE...14 3. DEMOGRAFSKA STRUKTURA...14 4. PRIRODNI RESURSI...17 5. OKOLIŠ...19 6. PROSTORNO PLANIRANJE...23 7. URBANA MREŽA I ADMINISTRACIJA...25 8. GOSPODARSTVO...28 8.1. Poslovno okruženje VSŽ...29 8.2. Ostvareni Rezultati (u razdoblju 2003-2006)...32 8.3. Tržište radne snage i zapošljavanje...35 8.4. Vanjska trgovina...38 8.5. Poljoprivreda i šumarstvo...41 8.6. Razminiranje...47 9. INFRASTRUKTURA...49 9.1. Ceste...50 9.2. Željeznica...51 9.3. Unutarnji plovni pravci...52 9.4. Komunikacija...54 9.5. Kanalizacija i vodoopskrba...55 10. PROSVJETA, KULTURA I ŠPORT...57 10.1. Školstvo...57 10.2. Kultura...58 10.3. Šport...61 11. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB...63 11.1. Zdravstvo...63 11.2. Socijalna skrb...65 12. FINANCIJE...68 13. MEĐUNARODNA I MEĐUŽUPANIJSKA SURADNJA...72 14. CIVILNO DRUŠTVO...74 15. TURIZAM...76 16. SWOT ANALIZA...79 17. VIZIJA, CILJEVI PRIORITETI I MJERE...84 18. KRITERIJI ZA ODABIR PROJEKATA...104 18.1. Provedba i izvori financiranja...108 18.2. Monitoring i evaluacija...108 19. ANNEXI...110 20. SUDIONICI U IZRADI ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE...119 1

PREDGOVOR Poštovani, dokument koji držite u rukama je Razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije 2007.- 2013. Izrađen je na temeljima prvog Regionalnog operativnog programa u VSŽ i predstavlja njegovu nadgradnju. Naučene lekcije, iskustvo i know-how iz pripreme i provedbe ROP-a kao i najbolja praksa procesa ROP-ova iz cijele Hrvatske su inkorporirani u ovaj dokument. Kad smo započeli s pripremom ROP-a 2003. godine, bio je to pionirski pothvat u strateškom planiranju regionalnog razvoja. Temeljen na partnerskim odnosima, pristup odozdo-premagore bio je poprilično nov i nepoznat princip, a nivo razumijevanja biti tog procesa među dionicima (stakeholderima) vrlo nizak. Ipak, korak po korak, uz podršku Delegacije Europske Komisije u RH te u suradnji s nadležnim Ministarstvom mora, turizma, prometa i razvitka kao i Ministarstvom financija i Ministarstvom vanjskih poslova i europskih integracija, uz osiguranu tehničku pomoć, uspjeli smo pripremiti ROP i provesti ga povlačeći sva raspoloživa sredstva. Naime, putem programa CARDS 2003. 7,5 milijuna je bilo planirano za ulaganje u VSŽ. Zahvaljujući velikim naporima svih strana (npr. Regionalnog partnerstva, Županije, dionika, Jedinice za provedbu projekta i ostalih), kroz ROP proces prioritetni projekti su bili definirani i pripremljeni unutar zadanih vremenskih okvira. Slijedeći utvrđenu ROP strategiju (viziju, dugoročne ciljeve, prioritete i mjere) dva su projekta, od ukupno 46 zaprimljenih projektnih ideja, bila odabrana za financiranje, i to: Izgradnja četiri poduzetničke zone (Vinkovci, Otok, Lovas, Gradište) te Obnova i opremanje 8 strukovnih škola u VSŽ. Provedba ovih projekata je u tijeku i trebala bi završiti do lipnja 2007. godine kada će navedeni objekti biti pušteni u funkciju. Sada moramo ići dalje i nastaviti raditi na implementaciji Strategije, slijedeći naputke s državne i EU razine. Svijest o EU politikama regionalnog razvoja među dionicima (stakeholderima) danas je na puno višem nivou nego prije nekoliko godina, Regionalno partnerstvo je osnaženo kao i kapaciteti županijske administracije. Sve ove činjenice daju dobru perspektivu Županiji u iskorištavanju različitih dostupnih izvora i budućem razvoju. 2

Ukoliko nastavimo raditi na regionalnom razvoju sukladno temeljnim EU principima i metodologijama, ova Strategija će biti odličan alat za maksimiziranje koristi od uloženih napora i dostizanje naše vizije. To će biti naš doprinos sveopćim hrvatskim pretpristupnim aktivnostima. Provedba ove Strategije, zajedno sa iskustvom iz ROP-a, bit će dobra vježba za nas za vrijeme koje očekujemo: punopravno članstvo u Europskoj Uniji i mogućnost korištenja Strukturnih i drugih EU fondova. S poštovanjem, Koordinator izrade strategije: Saša Dević, dipl.oec. Direktor ROP-a 3

UVOD ROP retrospektiva Slijedeći novi pristup u planiranju vlastitog razvoja tj. kombinirani pristup odozdo-prema-gore i odozgo-prema-dolje, u svijetlu procesa pristupanja Hrvatske EU, Vukovarsko-srijemska županija je u lipnju 2003. započela s pripremom Regionalnog operativnog programa (ROP) razvojnog programa potaknutog od strane Delegacije Europske Komisije u RH (DEK) i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka (MMTPR). Iz programa CARDS 2003. iznos od 7,5 milijuna bio je predviđen za pripremu i provedbu ROP-a u VSŽ. ROP, kao prvi dokument planiranja razvoja na temelju najbolje EU prakse u Županiji, je utvrdio kako će se koristiti sufinanciranje sredstvima EU s ciljem odgovora na ključne izazove i iskorištavanje prilika. Bio je pripremljen na otvoren i transparentan način, uz podršku tehničke pomoći EU, primjenjujući participativni pristup širokog kruga dionika VSŽ tj. javne uprave, poslovne zajednice i civilnog društva te Jedinice za provedbu projekta kao koordinacijskog i administrativnog tijela. S ciljem pripreme što kvalitetnijeg dokumenta, a poštivajući principe vlasništva i uključenosti, formirano je Regionalno partnerstvo, sastavljeno od predstavnika svih interesnih grupa. Ovakav partnerski pristup rezultirao je zajedničkim naporima Županije i lokalnih dionika (stakeholdera) u planiranju razvoja VSŽ prema standardima EU. Kao rezultat konzultativnog procesa među dionicima, definirani su vizija i tri strateška, dugoročna cilja kao ključni dio ROP-a: 1. Stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu okoliša 2. Stvaranje obrazovnog sustava koji će odgovarati tržišnim potrebama Županije 3. Unapređenje kvalitete života, razvoj turizma i starih zanata te očuvanje kulturne baštine VSŽ s pripadajućim prioritetima i mjerama. 4

Između svih zaprimljenih projektnih ideja, a koje su premašivale raspoloživi proračun, Regionalno partnerstvo i Županija su proveli prioritizaciju i odabrali dva projekta od najveće važnosti za razvoj Županije: a) Izgradnja četiri poduzetničke zone (Vinkovci, Otok, Lovas i Gradište) b) Obnova i opremanje osam strukovnih škola u VSŽ Nakon pozitivnog mišljenja od strane DEK-a i MMTPR-a, započelo se s pripremom ovih projekata. Do ovog trenutka, provedba spomenutih projekata je u tijeku i trebala bi završiti do lipnja 2007. Ukupna vrijednost projekata je oko 6,5 milijuna a razliku predstavljaju troškovi tehničke pomoći. 5

Županijska razvojna strategija Nakon provedbe prvih ROP-ova u Hrvatskoj, povećane osviještenosti o važnosti regionalnog razvoja, znanja prikupljenog tijekom proteklih nekoliko godina i napretka u pregovorima s EU glede pridruživanja, Vlada RH je pripremila nacrt «Nacionalne strategije regionalnog razvoja» i drugih dokumenata definirajući budući regionalni razvoj u Hrvatskoj. Slijedeći najbolju EU praksu i u skladu s nacionalnom politikom, VSŽ je započela sa sljedećom fazom planiranja vlastitog razvoja revizijom ROP-a i njegovom evolucijom u Županijsku razvojnu strategiju (ŽRS). Županijska razvojna strategija je opći razvojni dokument koji pokriva sve aspekte društvenoekonomskog života u Županiji. Pripremljena je na temelju najbolje prakse ROP-a, naučenim lekcijama i iskustvu. Participativni pristup, konzultativni proces, programiranje i odlučivanje na bazi partnerstva, otvorenost i transparentnost su glavne karakteristike procesa pripreme Županijske razvojne strategije. S ciljem pripreme dokumenta koji odgovara potrebama dionika VSŽ, održan je niz radionica npr. sa Županijskom radnom grupom, javnom upravom (svi gradonačelnici i načelnici općina), poslovnom zajednicom (sve institucije vezane uz gospodarstvo poput Gospodarske i Obrtničke komore, Zavoda za zapošljavanje, sindikata, Lokalne ekonomske razvojne agencije, Turističke zajednice VSŽ i sl.) i civilnim društvom (razne nevladine udruge i institucije vezane uz obrazovanje, zdravstvenu zaštitu, sport, nacionalne manjine, zaštitu okoliša, mlade itd.). Nadalje, ojačano je Regionalno partnerstvo koje se sada sastoji od 21 člana, po sedam iz svake interesne grupe (javna uprava, poslovna zajednica, civilno društvo). Ovaj dokument je u skladu s drugim relevantnim dokumentima na nacionalnoj razini, kao što su «Strateški okvir za razvoj 2006-2013», «55 preporuka za povećanje konkurentnosti Hrvatske», «Pretpristupni ekonomski program 2006-2008», nacrt «Nacionalne strategije regionalnog razvoja» i drugi. Županijska razvojna strategija predstavlja moderan, sveobuhvatan razvojni okvir za Županiju i koristit će se za utvrđivanje i prioritizaciju razvojnih prioriteta od strane Županije kao i od strane ministarstava, različitih međunarodnih donatora, pretpristupnih fondova i drugih institucija kao vodič za njihovu potporu Županiji. 6

Izrađena je za razdoblje 2007.-2013., a s ciljem da uvijek bude ažurirana i relevantna za Županiju, periodično će se revidirati. To će osigurati upotrebnu i praktičnu vrijednost ŽRS-a kao alata za strateško planiranje regionalnog razvoja u Županiji. Također, bit će osnaživana i nadopunjavana na redovnoj osnovi dodatnim dokumentima pripremljenim na godišnjoj razini od strane županijskih odjela. 7

PROCES IZRADE ŽUPANIJSKE RAZVOJNE STRATEGIJE IZVORI PODATAKA: -DZS -FINA -HGK - NADLEŽNE INSTITUCIJE -UPRAVNA TIJELA ŽUPANIJE JAVNA UPRAVA, POSLOVNA ZAJEDNICA, CIVILNO DRUŠTVO TEMELJNA ANALIZA REGIONALNO PARTNERSTVO MONITORING PROVEDBE SWOT ANALIZA: SNAGE SLABOSTI MOGUĆNOSTI PRIJETNJE VIZIJA 2013 DUGOROČNI CILJEVI PRIORITETI I MJERE PODRUČJA: - GOSPODARSTVO I INFRASTRUKTURA - PRIRODNI I KULTURNI POTENCIJALI - POLJOPRIVREDA I ZAŠTITA OKOLIŠA - LJUDSKI POTENCIJALI - KVALITETA ŽIVOTA -MEĐUNARODNA, MEĐUŽUPANIJSKA I UNUTARŽUPANIJSKA SURADNJA PROJEKTNE IDEJE KRITERIJI ZA ODABIR ODABRANI PROJEKTI PROVEDBA STRATEGIJE 8

UVODNA RIJEČ ŽUPANA U dalekoj prošlosti prostor Vukovarsko-srijemske županije bio je poznat po bogatstvu, kako prirodnim, lijepim i plodnim krajobrazom, tako i tradicijskom kulturom i bogatim povijesnim nalazištima te svojim izuzetno povoljnim geostrateškim položajem, a iznad svega vrijednim ljudima koji su znali svojim radom stvarati nove vrijednosti. U novijoj povijesti prostor Vukovarsko-srijemske županije postao je poznat, na žalost, po svojim stradanjima u Domovinskom ratu, kako ljudskim tako i materijalnim, što je uvjetovalo njezino zaostajanje u razvoju, u svim segmentima života te je Vukovarsko-srijemska županija jedna od najslabije razvijenih županija u Republici Hrvatskoj. Tim kojega vodim, kao i ja osobno, ne želimo i nemamo mandat miriti se s postojećim stanjem! Želimo, znamo i možemo, Vukovarsko-srijemsku županiju učiniti suvremeno organiziranom i prosperitetnom županijom, otvorenih mogućnosti, na putu prema društvu znanja, s razvijenim, održivim gospodarstvom temeljenim na dodanoj vrijednosti, prirodnim resursima i visokostručnim kadrovima, s aktivnim civilnim društvom, očuvanom prirodnom i kulturnom baštinom, brigom o okolišu te socijalno i egzistencijalno sigurnom županijom zadovoljnih ljudi. Da bismo u toj našoj viziji uspjeli, shvatili smo kako moramo raditi sustavno i organizirano s točno zacrtanim ciljevima, svjesni svojih prednosti, ali i nedostataka. Stoga smo prišli izradi Županijske razvojne strategije Vukovarsko-srijemske županije 2007-2013., uz potporu Delegacije Europske Komisije u Republici Hrvatskoj i resornih ministarstava. Županijska razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije napravljena je na temeljima ROP-a, na njegovim najboljim iskustvima, a predstavlja sveobuhvatan, moderan razvojni dokument koji pokriva sve aspekte društveno-ekonomskog života u županiji i izrađen je sukladno najboljoj praksi planiranja vlastitog razvoja u Europskoj Uniji. 9

Isto tako Županijska razvojna strategija Vukovarsko-srijemske županije sukladna je s prijedlogom»nacionalne strategije regionalnog razvoja», koja definira budući regionalni razvoj u Republici Hrvatskoj, kao i ostalim strateškim razvojnim dokumentima na nacionalnoj razini. Pri svemu tome vodili smo računa o glavnim prirodnim resursima županije i zajedno s ostalim prednostima, definirali smo ih kao naše snage, koje će nam pomoći da prevladamo svoje slabosti i da uz puno zajedničkog rada i učenja ostvarimo naše ciljeve: - stvaranje pretpostavki za razvoj konkurentnog i održivog gospodarstva uz zaštitu okoliša - razvoj ljudskih potencijala kroz cjeloživotno učenje - unapređenje kvalitete života kroz očuvanje prirodne i kulturne baštine, zdravlja i socijalne uključenosti - proaktivna uloga VSŽ u integracijskim procesima i stvaranju partnerskih odnosa u okruženju No, ključ uspjeha, kako ovoga dokumenta tako i cjelokupnog razvoja, su kvalitetno osmišljeni projekti čijom realizacijom želimo prostor Vukovarsko-srijemske županije učiniti društveno i gospodarski poželjnim. Stoga pozivam jedinice lokalne samouprave, institucije, poslovne subjekte, organizacije civilnog društva i sve ostale dionike, da svojim aktivnim sudjelovanjem pomognu osmisliti projekte u skladu s vizijom i prioritetima definiranim u Županijskoj razvojnoj strategiji Vukovarsko-srijemske županije 2007.-2013., i time doprinesu uspjehu ovoga dokumenta, i, što je najvažnije, razvoju ove županije i boljitku života njezinih građana. Župan Božo Galić,dipl ing. 10

1. OPĆENITO O VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI Vukovarsko-srijemska županija, jedna od 21 regionalne samouprave u Hrvatskoj, smještena je na samom istoku RH, između rijeka Dunav i Sava i graniči sa Srbijom na istoku te Bosnom i Hercegovinom na jugu. Pokriva površinu od 2.448 km² što je 2,8% od ukupnog hrvatskog teritorija, a njenih 204.768 stanovnika čini oko 4,6% ukupnog stanovništva u Hrvatskoj. VSŽ ima bogato povijesno i kulturno nasljeđe npr. grad Vinkovci je najstarije kontinuirano naseljeno mjesto u Europi (preko 7000 godina) s dva rimska cara koja su u njemu rođena; najstariji europski kalendar «Orion» pronađen je u Vinkovcima; Vučedolska golubica najznačajniji eksponat koji predstavlja vučedolsku kulturu iz perioda eneolita pronađen na lokalitetu Vučedol; najveći folklorni festival u Hrvatskoj i jedan od najvećih u Europi svake jeseni se održava u Vinkovcima; brojni drugi spomenici kulture rašireni su diljem Županije. Iako ima izvrstan geostrateški položaj u regiji i velik potencijal u prirodnim resursima (visokokvalitetno poljoprivredno zemljište i jedinstvene šume hrasta lužnjaka), zbog različitih događaja tijekom posljednja dva desetljeća, VSŽ jedna je od najslabije razvijenih županija u Hrvatskoj. Naime, prije 1991., područje današnje VSŽ razvijalo se unutar bivše jugoslavenske socijalističke planske ekonomije, s ključnim poduzećima u državnom vlasništvu koja su uspješno podupirala gospodarski razvoj. Na primjer: tvornica obuće u državnom vlasništvu zapošljavala je preko 20.000 ljudi i imala velika izvozna tržišta; dva velika poljoprivredna konglomerata su proizvodila velike količine sirovine (kukuruz, pšenica, voće, povrće) od čega je dobar dio i prerađivan na ovom području; najveće drvoprerađivačko poduzeće uspješno je iskorištavalo bogate šumske resurse i izvozilo svoje proizvode širom Europe. Zajedno s ovim državnim poduzećima, ovo područje je bilo poznato kao veliko srednje/istočnoeuropsko željezničko čvorište. Kao posljedica niza događaja, prije svega rata, koji su devastirali njezine gospodarske i društvene strukture, VSŽ se danas nastoji oporaviti kroz svoje repozicioniranje unutar neovisnog, demokratskog društva slobodnog tržišnog gospodarstva. Prije 1991. godine, prema podacima FINA-e, gospodarstvo VSŽ je činilo oko 4% ukupnog hrvatskog gospodarstva, ali je taj udio opao na svega 1,4% u 2005. Glavni čimbenici koji su utjecali na županiju su: 11

Domovinski rat Vukovarsko-srijemska županija je pretrpjela najveće ratne štete u Hrvatskoj, s 41% okupiranog teritorija između 1991.-1997. i verificiranim izravnim ratnim štetama u visini 4,1 milijarde te nemjerljivim gubicima kao posljedice ljudskih stradanja. Iako se čine značajni napori kako bi se popravila fizička oštećenja na imovini i infrastrukturi, posljedice rata još uvijek utječu na sve aspekte društvenog i gospodarskog života u VSŽ. Smanjenje/gubitak tržišta Unutar bivše, socijalističke planske, ekonomije, tržište za društvena poduzeća iz VSŽ je činilo 22 milijuna potencijalnih kupaca u bivšoj Jugoslaviji. Nakon njenog raspada, domaće tržište se smanjilo na oko 4,6 milijuna kupaca što je zahtijevalo od poduzeća da postanu tržišno orijentirana i suoče se s kompleksnošću izvoza njihovih proizvoda na nova tržišta. Teška i spora tranzicija u sustav tržišnog gospodarstva Već oštećena, gotovo uništena ratnim razaranjima, bivša ključna gospodarska struktura VSŽ je bila dodatno narušena kad su se velika društvena poduzeća suočila s problemima natjecanja u sustavu slobodne tržišne ekonomije nastalih zbog neodgovarajućeg kadra, nedostatnih kapitalnih ulaganja i zastarjele tehnologije. Od 1990-ih Hrvatska je prošla kroz proces ekonomske tranzicije u kojem su neka velika društvena poduzeća privatizirana. Zajedno s već navedenim razlozima, to je uzrokovalo dodatnu nezaposlenost. Na primjer, tvornica obuće je prije 1991. zapošljavala preko 20 000 radnika, a nakon reintegracije taj se broj sveo na oko 1200. Slom domicilnog bankarskog sustava Na prostoru VSŽ djelovale su tri domicilne banke, koje su najveći dio svojih aktivnosti usmjeravale prema realnom sektoru gospodarstva. Tijekom tranzicije u tržišno gospodarstvo, te su banke završile u stečaju, a za razliku od ostalih banaka diljem RH, niti jedna domicilna banka u VSŽ nije sanirana, što je dodatno usložilo ionako teško gospodarsko stanje. Naime, zbog međusobne vlasničke povezanosti te poslovanja s bankama dobar dio gospodarskih subjekata također je završio u stečaju, što je najviše došlo do izražaja na području županjske Posavine. Nakon toga u Županiji se instaliraju podružnice i poslovnice privatnih banaka koje u početku svog poslovanja preferiraju poduzeća s postojećom kreditnom sposobnošću, dok mali poduzetnici uistinu teško dolaze do potrebnih financijskih sredstava za otpočinjanje gospodarske aktivnosti odnosno za redovno poslovanje. 12

Nejednakost u obnovi/razvoju U poslijeratnom periodu 1998-2005. hrvatska Vlada je investirala oko 3,8 milijardi kuna (520 milijuna ) kako bi pomogla obnovu u VSŽ (2,5 milijardi kn u obnovu komunalne infrastrukture te 1,3 milijarde kn u obnovu stambenih objekata). Iako značajno ulaganje, ovaj iznos je daleko nedostatan za VSŽ da postigne jednaki nivo obnove/razvoja koji su uspjela postići druga, ratom manje pogođena, područja. Kao rezultat toga, došlo jer do nejednakosti u razvoju VSŽ u odnosu na druge županije gdje se one mogu snažnije posvetiti vlastitom razvoju, a VSŽ se još uvijek suočava s obnovom ratom nastalih šteta. Nedovoljno ulagačko povjerenje Neposredno nakon rata, VSŽ nije bila u mogućnosti ponuditi uvjete koji bi privukli investitore (domaće ili strane) imajući na umu ratne štete i nastale društveno-ekonomske probleme koji su stvarali negativan imidž Županije. Primarni cilj je bio obnoviti osnovnu infrastrukturu i stambene objekte koristeći ponajviše vlastita, ali i donatorska sredstva, kako bi se vratili kakvi-takvi uvjeti za život na ovom prostoru. Budući da je proces obnove uglavnom pred završetkom, sada je od ključne važnosti razvoj gospodarstva stvaranjem uvjeta za privlačenje kapitala. Bez povećanja ulagačkog povjerenja neće se moći ostvariti uravnoteženi razvoj. Unatoč postojećim problemima VSŽ danas može ponuditi dobre multi-modalne transportne veze, visokokvalitetnu zemlju pogodnu za razvoj poljoprivrede, značajne šumske resurse kao preduvjete za daljnji razvoj drvoprerađivačke industrije te kontinentalnog turizma. Međutim, ovi potencijali tek trebaju biti efikasno iskorišteni kako bi se maksimizirao svekoliki društvenoekonomski razvoj VSŽ. 13

2. ZEMLJOPISNE ZNAČAJKE VUKOVARSKO-SRIJEMSKE ŽUPANIJE Vukovarsko-srijemska županija se prostire na površini od 2 448 km 2 što predstavlja 2,8% od ukupne površine Republike Hrvatske (87 609 km 2 ). Smještena je na samom istoku Hrvatske, između rijeka Dunav i Sava. Na istoku graniči sa Srbijom, a na jugu s Bosnom i Hercegovinom što joj daje izvrstan geostrateški položaj u regiji. Ukupna dužina granica je 266 km. Županija je niske nadmorske visine koja seže od 78 m do 204 m i ima umjerenu kontinentalnu klimu s hladnim zimama i toplim ljetima. Prosječna godišnja temperatura je 11,2 ºC (srednji najtopliji maksimum je 30ºC, a srednji minimum -12ºC). Prosječna godišnja količina oborina je 660 mm. Položaj Vukovarsko-srijemske županije 3. DEMOGRAFSKA STRUKTURA Prema Popisu stanovništva iz 2001. godine, VSŽ ima 204.768 stanovnika, odnosno 4.61% ukupnog stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je 84 stanovnika/km 2 što je malo iznad hrvatskog prosjeka koji iznosi 78 stanovnika/km 2. Sastav stanovništva prema nacionalnoj pripadnosti je slijedeći: 78,27% Hrvata, 15,45% Srba i 6,28% drugih nacionalnosti (npr. Mađari, Slovaci, Bošnjaci, Rusini, Ukrajinci, Romi). 14

Nacionalna struktura stanovništva u VSŽ: Nacionalna Nacionalna struktura struktura 15% 15% 6% 6% 79% 79% Izvor: Popis stanovništva iz 2001. godine Hrvati Hrvati Srbi Srbi Ostale Ostale nacionalnosti nacionalnosti Popis stanovništva iz 2001. godine je pokazao pad broja stanovnika od 13% (26 473) u razdoblju od 10 godina (1991. godine - 231 241; 2001. godine - 204 768). Glavni uzroci su: ratna stradanja i dugoročni utjecaj rata pad broja novorođenih slaba kvaliteta života (niža plaća od hrvatskog prosjeka, nedostatak društvenog života) nedostatak prilika za zapošljavanje bolje prilike za zapošljavanje izvan Županije odlazak mladih ljudi na daljnje školovanje i ne vraćanje u VSŽ propadanje ruralnih sredina (deruralizacija). Od ukupnog stanovništva VSŽ, 49% živi u 5 urbanih centara (Vinkovci, Vukovar, Županja, Otok, Ilok), a 51% u 26 ruralnih naselja (općina). Uz odlazak stanovništva uzrokovan ratnom agresijom, od 1991. godine do danas u VSŽ su evidentne negativne migracije stanovništva odnosno napuštanje ruralnih i pograničnih područja u potrazi za boljim životom u urbanim središtima. Za mlado i radno aktivno stanovništvo preseljenje je često način na koji nastoje izbjeći očigledan nedostatak prilika u područjima koja su "džepovi siromaštva". 15

Ključna pitanja: a) VSŽ ima izvanredan zemljopisni položaj koji pruža velike mogućnosti razvoja, ako bi se iskoristio na odgovarajući način. b) Proces depopulacije (poglavito u graničnim, ruralnim područjima) predstavlja ozbiljnu prijetnju Županiji i zahtijeva sveobuhvatni društveno- ekonomski pristup. c) Etnički sastav stanovništva u VSŽ je vrijedan resurs za jačanje prekogranične/međunarodne suradnje sa zemljama porijekla nacionalnih manjina (npr. Mađarska, Slovačka, BiH, Srbija, Ukrajina itd.). d) Prirodna bogatstva (npr. visokokvalitetno obradivo zemljište, šume hrasta lužnjaka, termalna voda, rijeke itd.) pružaju velike mogućnosti za brži gospodarski rast, ako su pravilno iskorištena. 16

4. PRIRODNI RESURSI Glavni prirodni resursi VSŽ koji predstavljaju konkurentne prednosti su : visokokvalitetno poljoprivredno zemljište bogata šumska područja izvori vode (rijeke, izvori termalne vode) nalazišta nafte i plina nalazišta gline, šljunka i pijeska zemljopisni položaj klima. Plodno tlo, umjerena klima i relativno povoljna godišnja distribucija padalina (prosječno godišnje 660 mm) omogućuje visoko kvalitetnu poljoprivrednu proizvodnju. VSŽ ima 150 354 ha poljoprivrednog zemljišta od čega je 62% visoko kvalitetna obradiva površina. Više od 90% poljoprivrednog zemljišta su oranice dok su ostatak voćnjaci, vinogradi, livade i pašnjaci. Glavni poljoprivredni proizvodi su pšenica, kukuruz, suncokret, soja, šećerna repa i povrće. Šume (uglavnom hrast lužnjak i jasen) pokrivaju 69 000 ha (28%) VSŽ i predstavljaju važan prirodni resurs sa značajnim potencijalom za daljnji razvoj gospodarstva. Od 19 milijuna m³ ukupno raspoložive drvne mase, oko 300.000 m³ je godišnji sječivi etat. Pošumljavanje se provodi paralelno sa sječom i to u istom omjeru (koliko se površina posiječe, toliko se i pošumi). 17

Glavne rijeke u VSŽ, Dunav i Sava, predstavljaju veliki potencijal za razvoj transportnih usluga, a uz brojne manje rijeke, akumulacijska jezera i preko 4.800 km kanalske mreže predstavljaju i dobre preduvjete za navodnjavanje velikih razmjera. Izgradnja Kanala Dunav- Sava bi značajno utjecala na sveukupni razvoj VSŽ jačanjem gospodarskog razvoja temeljenog na transportu, omogućavanjem boljeg režima podzemnih voda za hrastove šume, unapređenje navodnjavanja u poljoprivredi kao i kroz povećanje zapošljavanja tijekom izgradnje kanala. Dunav, Sava, kanalska mreža Postojeća nalazišta nafte i plina daju dobru osnovu za brži gospodarski razvoj Županije. Također, nalazišta gline te, zahvaljujući ponajprije rijekama Dunav i Sava, nalazišta šljunka i pijeska, tradicionalno se koriste kao osnova poslovanja nekih od nositelja razvoja VSŽ i čine temelj razvoja građevinske industrije. Na području VSŽ nalaze se izvori termalne vode koji predstavljaju značajan potencijal za izgradnju toplica s termalnim vodama (wellness centra/) rekreacijskih i turističkih objekata, kao i staklenika/plastenika i sustava za grijanje za općine na čijem se području nalaze. VSŽ je smještena uz Europski koridor 10 (zapad-istok), u blizini Europskog koridora 5 (sjever-jug) te je lako dostupna iz svih dijelova Europe autocestom, željeznicom i plovnim putovima. 18

Uz rijeke Dunav i Savu kao i budući Kanal Dunav-Sava navedeno predstavlja potencijal za daljnji razvoj Županije. Brodovi na Dunavu, autocesta i željeznica 5. OKOLIŠ Općenito govoreći, VSŽ se smatra područjem prirodne ljepote jer nema zagađivača okoliša većih razmjera niti teške industrije kao potencijalno značajnijih prijetnji okolišu. No, u VSŽ nedostaje sustav praćenja stanja okoliša, zbog čega nije moguće planiranje aktivnosti na unapređenju postojećeg stanja i na kraju razvoj sustava za evaluaciju upravljanja okolišem. Do danas se nedovoljno analiziralo stanje okoliša u VSŽ poradi manjka sustavnog prikupljanja i obrade podataka te nedostatka stručno osposobljenog kadra za provođenje navedenih aktivnosti. Međutim, slijedeći smjernice Nacionalne strategije zaštite okoliša (Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, MZOPUG, 2002.), VSŽ je pokrenula izradu osnovnih dokumenata u zaštiti okoliša te je usvojeno Izvješće o stanju okoliša VSŽ, kojeg je izradila Agencija za posebni otpad (APO). Navedeni dokument čini osnovu za pripremu Programa zaštite okoliša VSŽ kojim će se utvrditi ciljevi i prioritetne mjere zaštite okoliša po sastavnim dijelovima. Unatoč nepostojanju ozbiljnih prijetnji okolišu teškom industrijom, Županija ima određenih problema u zaštiti okoliša koji zahtijevaju strateško i kontinuirano rješavanje. To podrazumijeva: 19

Zbrinjavanje otpada Prisutan je značajan nedostatak legalnih odlagališta otpada. Prema Izvješću o stanju okoliša VSŽ, županija ima 11 službenih odlagališta otpada dok 85 nelegalnih mora biti zatvoreno. Najveće službeno odlagalište (Bazjaš) će uskoro biti zatvoreno zbog popunjenosti kapaciteta, što znači da će veći dio VSŽ ostati bez odlagališta otpada. Prema Planu gospodarenja otpadom u VSŽ iz 2006. godine predviđeno je otvaranje centralnog odlagališta otpada u općini Stari Jankovci, ukoliko ne dođe do otvaranja Regionalnog odlagališta otpada u Antunovcu (Osječko-baranjska županija). Bazjaš Postupanje s otpadnim vodama Županijski sustav za obradu otpadnih voda je neadekvatan. Samo grad Vinkovci (35 000 stanovnika) posjeduje uređaj za pročišćavanje otpadnih voda, dok se izgradnja drugog uređaja planira u općini Nuštar (10 000 stanovnika). Preostalih 29 jedinica lokalne samouprave (160 000 stanovnika) nemaju takve uređaje te nepročišćena otpadna voda utječe direktno u recipijente (kanale i rijeke), što je prema važećim standardima neprihvatljivo. Planiranje rješavanja ovog problema je u tijeku, ali bi provedba tih planova, s obzirom na raspoloživa financijska sredstva, mogla potrajati godinama. 20

Pitka voda Prema Hrvatskim vodama, s obzirom na razinu teških metala koji se nalaze u zemlji, a koji utječu u slivove te na, ponegdje, preko 30 godina staru mrežu cijevi, voda za piće u VSŽ je najniže prihvatljive kvalitete u Hrvatskoj. RH trenutno ulaže ~ 400 milijuna kuna u izgradnju Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije u sklopu postojeće mreže kojim će dopremati pitka voda od kvalitetnijeg izvora u Sikirevcima i Gundincima (Brodsko-posavska županija) do VSŽ i susjednih županija. Završetak radova na izgradnji I. etape (koja uključuje Vukovarsko-srijemsku županiju) je planiran do 2010. godine. Zagađenja iz susjednih županija / država Kemikalije (npr. pesticidi) koje se koriste u poljoprivredi u susjednim županijama i državama prodiru u podzemne vode koje utječu u Dunav i Savu, rijeke koje teku i kroz VSŽ. Nepročišćene otpadne vode također se ulijevaju u Dunav i Savu uzvodno odnosno prije uticanja u VSŽ. Iako je VSŽ bogata florom, faunom i prirodnim resursima, prema Agenciji za zaštitu okoliša, manje od 1% teritorija Županija je do 2006. godini definirala kao zaštićeno područje prirode. Potrebno je poduzeti kontinuirane napore da bi se navedenim područjima kvalitetno upravljalo i radilo na njihovom unapređenju i promicanju, te da se i druga područja istraže i kategoriziraju kao zaštićena. Nažalost, VSŽ je jedna od rijetkih županija u Hrvatskoj koja nije osnovala Javnu ustanovu za zaštitu prirode koja bi upravljala zaštićenim područjima VSŽ. Navedeno upućuje na nemogućnost kvalitetnog upravljanja okolišem, što može biti uzrokovano usmjeravanjem na rješavanje drugih društveno-ekonomske problema s kojima se Županija susreće. 21

Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Vukovarsko-srijemske županije Komponenta komunalnog otpada % guma 0.9 papir i karton 15.2 staklo 2.2 plastika 10.1 metal 2.8 drvo 1.0 tekstil 8.0 poseban otpad 0.4 kuhinjski i biootpad 19.1 inertni otpad 1.1 koža i kosti 4.3 ostalo 34.9 Sastav komunalnog otpada guma papir i karton staklo plastika metal drvo tekstil poseban otpad kuhinjski i biootpad inertni otpad koža i kosti ostalo Izvor: IPZ Uniprojekt MCF, 2005. 22

Količine otpada prema vrsti otpada 120.000 100.000 80.000 60.000 40.000 20.000 Komunalni otpad Neopasni tehnološki otpad Opasni otpad 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 0 Izvor: Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove 6. PROSTORNO PLANIRANJE Do kraja 2006. godine svih 26 općina i 5 gradova je donijelo i usvojilo prostorne planove uređenja. Buduće razvojne inicijative VSŽ bi trebale uzeti u obzir te izvore podataka obzirom da mogu istaknuti specifičnost različitih područja u VSŽ te njihov planirani razvoj. Međutim, podaci bi trebali biti sistematično analizirani kako bi mogli rezultirati usmjeravanjem strateških ulaganja. Problem u takvoj praktičnoj primjeni prostornih planova mogu predstavljati ograničena financijska sredstva, kapaciteti i tehnologije raspoloživi na nivou Županije. Iako će VSŽ ima sve prostorne planove, trajanje zakonskih procedura provedbe planova uvelike otežava ažuriranje ili prilagodbu istih kako bi bolje odgovarali specifičnim razvojnim prioritetima, što također negativno utječe i na daljnji razvoj. 23

Ključna pitanja: a) Iako ne postoji velika opasnost za narušavanje prirodnog okoliša od strane teške industrije, ukupna situacija u zaštiti okoliša nije zadovoljavajuća, uglavnom zbog nepostojanja jedinstvenog sustava praćenja stanja onečišćenja po svim sastavnicama okoliša (zrak, tlo, vode, otpad) što ima za posljedicu nemogućnost pravilnog planiranja aktivnosti na poboljšanju postojećeg stanja kao i unapređenja istog, nadzora potencijalnih onečišćivača od strane inspekcije te vrednovanje ostvarenih pomaka u upravljanju okolišem. b) Nedostatak legalnih, uređenih odlagališta otpada i postojanje brojnih nelegalnih odlagališta negativno utječe na okoliš i zahtijeva trenutne akcije usvajanja i primjene suvremenih standarda zaštite okoliša. c) Sustav upravljanja otpadnim vodama u VSŽ je daleko nedostatan za održivu zaštitu okoliša (npr. postoji samo jedan mehanički i biološki pročistač otpadnih voda u Županiji). d) Izgradnja Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije, kao i drugi zahvati u prostoru kojima će se poboljšati kvaliteta življenja i ukupni razvoj VSŽ, zahtijevat će izmjenu PPŽ-a VSŽ. e) Provedba zajedničkih projekata sa susjednim državama/županijama može smanjiti negativne utjecaje na okoliš u VSŽ koji dolaze iz tih država/županija. f) Upravljanje zaštićenim područjima prirode je relativno slabo i zahtijeva osnivanje javne ustanove za zaštitu okoliša. g) Kako bi se poboljšao uravnoteženi razvoj Županije, neophodna je detaljna analiza i aktivna primjena prostornih planova. h) Nezadovoljavajući sustav prikupljanja podataka i nepostojanje ažurirane baze podataka, informacijske tehnologije i stručnog kadra rezultira neodgovarajućim sustavom zaštite okoliša u VSŽ. 24

7. URBANA MREŽA I ADMINISTRACIJA VSŽ je jedinica regionalne samouprave koja se sastoji od 5 gradova (Vinkovci, Vukovar, Županja, Ilok, Otok) i 26 općina sa 84 pripadajuća naselja. Sjedište Županije je u Vukovaru. Organizacijska struktura županije 25

Administrativna središta i razvrstaj državnih i županijskih cesta Izvor: Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije Županija u svom samoupravnom djelokrugu obavlja poslove od područnog (regionalnog) značaja koji se odnose na obrazovanje, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, održavanje javnih cesta, planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Županija s gradskim i općinskim administrativnim strukturama uglavnom surađuje putem Odjela za lokalnu samoupravu i upravu, međutim i putem drugih županijskih upravnih odjela. Općine i gradovi su neovisni u procesu donošenja odluka koje se odnose na stambena pitanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalno gospodarstvo, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, sport i kulturu te civilnu zaštitu. VSŽ je prepoznala nedovoljnu povezanost među jedinicama lokalne samouprave kao i njihovu povezanost sa Županijom. Osnivanje Koordinacije gradonačelnika i načelnika općina 1994. godine jedna je od poduzetih mjera s ciljem jačanja suradnje između JLS. Također, dobar primjer suradnje među JLS predstavlja i zajednički Ured za međunarodnu suradnju, osnovan od strane 4 općine (Tompojevci, Nijemci, Lovas i Tovarnik) kao i zajednički 26

programi ukupnog razvoja (PUR) više općina. Boljoj povezanosti na operativnoj razini bi pridonijelo i daljnje razvijanje i upotreba informatičkog sektora kako bi se ubrzala razmjena informacija i komunikacija između JLS odnosno dodatno potaknule zajedničke inicijative. Nadalje, provode se aktivnosti stjecanja novih znanja (seminari, treninzi, radionice) kako neadekvatna znanja i vještine djelatnika JLS ne bi usporavali razvojne inicijative u VSŽ te rezultirali neiskorištavanjem raspoloživih fondova odnosno njihovog korištenja za financiranje razvojnih prioriteta VSŽ. Iako su djelatnici JLS u potpunosti osposobljeni za primjenu nacionalne regulative i procedura, još uvijek ne mogu efikasno upravljati pravilima i procedurama EU, multi-lateralnih ili bilateralnih donatora bez dodatne obuke i jačanja kapaciteta. JLS većinom imaju vrlo mali broj djelatnika te često djelatnike s nedovoljnim znanjem stranih jezika (osobito engleskog jezika) - što je ključno za pristup raspoloživim sredstvima. Svi doneseni opći akti usvojeni od strane Poglavarstva ili Vijeća JLS-a moraju biti objavljeni ili u županijskom ili lokalnom službenom glasilu što doprinosi transparentnosti djelovanja lokalnih vlasti. Ključna pitanja: a) Nedovoljna horizontalna i vertikalna administrativna i institucionalna povezanost unutar Županije, ali i države, usporava rješavanje zajedničkih problema i svekoliki razvoj Županije. b) Jačanje kapaciteta (posebice o EU pitanjima) na razini Županije i JLS od ključne je važnosti u okviru procesa približavanja EU kako bi se na najbolji mogući način iskoristili dostupni fondovi. c) Uravnoteženi razvoj Županije zahtijeva snažnije integrirane urbane-ruralne inicijative. 27

8. GOSPODARSTVO Područje Vukovarsko-srijemske županije tradicionalno je bilo jedno od najbogatijih područja bivše Jugoslavije, s nekoliko velikih poljoprivrednih konglomerata i vrlo razvijenom proizvodnom i prerađivačkom industrijom kao glavnim pokretačima gospodarstva. Sada, gotovo desetljeće nakon završetka Domovinskog rata (1991.-1997.) i raspada Jugoslavije, VSŽ je među najnerazvijenijim županijama u Hrvatskoj. Ova činjenica ne iznenađuje s obzirom na ogromne negativne učinke rata na fizičkoj, gospodarskoj i socijalnoj strukturi Županije u odnosu na učinke rata u drugim županijama. Problemi VSŽ su postali još složeniji kada se gospodarstvo Županije suočilo s procesom tranzicije gospodarstva iz planskog u tržišno. Iako je nakon 2000. godine gospodarstvo VSŽ počelo pokazivati znakove rasta, ali i dalje zaostaje u razvoju za većinom drugih županija, ponajprije zbog sljedećih razloga: 1. Druge županije su ranije započele s razvojnim aktivnostima (npr. za razliku od drugih županija, gotovo pola VSŽ je bilo okupirano do 1997.). 2. Brzina pozitivnih promjena, započetih 2000., nije dovoljna da omogući VSŽ da uhvati priključak sa ostatkom Hrvatske što uzrokuje daljnje zaostajanje. Razlike u visini BDP per capita u RH po županijama Izvor: Ekonomski institut Zagreb i Državni zavod za statistiku 28

Direktne ratne štete na području VSŽ, procijenjene od strane Vlade RH, iznose 4.1 milijarde, od kojih su 1.3 milijarde štete u gospodarstvu. U svojim nastojanjima da ublaži posljedice razaranja, RH je između 1998. i 2006. uložila oko 0.6 milijardi u obnovu komunalne infrastrukture i stambenih objekata. Međutim, s obzirom na ograničena sredstva, nije bilo moguće usredotočiti se i na ulaganje u obnovu gospodarstva. Županije koje nisu bile pogođene ratom, nakon osamostaljenja RH, bile su u mogućnosti ulagati u gospodarski razvoj, dok se VSŽ suočavala s obnovom razrušene infrastrukture. 8.1. Poslovno okruženje VSŽ VSŽ proživljava uobičajene probleme tranzicijskih zemalja. Kako bi postala moderna i uspješna županija, potrebno je provesti strukturne promjene poslovnog okruženja. Unatoč bogatim prirodnim resursima, najveći udio u ukupnom prihodu VSŽ (44% u 2005) ima sektor trgovine, i to uglavnom proizvodima koji su proizvedeni izvan Županije, dok su poljoprivreda i šumarstvo zastupljeni sa 16%, a prerađivačka industrija s 22%. Udio primarnog sektora u VSŽ uvelike premašuje hrvatski i europski prosjek (VSŽ 16% u 2005.; 2.5% prosjek RH, EU prosjek manje od 2%). Preveliki udio primarnog sektora može se pripisati dugoročnom izostanku kapitalnih ulaganja u moderne tehnologije i samim tim nedostatku osnovnih preduvjeta za stvaranje konkurentnijih proizvoda kroz preradu sirovina u VSŽ. Udio u ukupnom prihodu po sektorima Udio u ukupnom prihodu po sektorima 18% 44% 16% 22% Trgovina Proizvodnja Poljoprivreda i šumarstvo Ostalo Izvor: Financijska agencija, Zagreb, 2005. 29

Ostvareni ukupni prihod po djelatnostima Vukovarsko-srijemska županija Naziv djelatnosti 2004. 2005. struktura u struktura u iznos iznos % % Poljoprivreda, lov, šumarstvo 1.097.325 17,1 1.163.830 15,8 Ribarstvo - - - - Rudarstvo - - - - Prerađivačka industrija 1.256.842 19,6 1.566.648 21,3 Opskrba el. energije, plin i voda 195.254 3,0 240.269 3,3 Građevinarstvo 530.716 8,3 570.945 7,7 Trgovina na veliko i malo 2.854.543 44,6 3.231.206 43,9 Hoteli i restorani 45.462 0,7 57.324 0,8 Prijevoz, skladištenje, veze 174.330 2,7 180.707 2,5 Financijsko posredovanje 31.985 0,5 41.455 0,6 Poslovanje nekretninama 97.223 1,54 155.967 2,1 Javna uprava, obvezno soc. osiguranje - - - - Obrazovanje 8.762 0,1 10.544 0,2 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 47.391 0,7 49.334 0,7 Ostale društ. soc. i osob. uslužne djelatnosti 68.968 1,2 79.705 1,1 UKUPNO 6.408.799 100,0 7.347.945 100,0 Izvor: Financijska agencija, Zagreb, 2005. Značajne prepreke unapređenju gospodarstva VSŽ uključuju: Slabo gospodarsko okruženje Općenito govoreći, poslovno okruženje VSŽ je i dalje vrlo slabo, premda gospodarstvo pokazuje znakove oporavka. Naime, u razdoblju 2000.-2006. u sektoru gospodarstva, zabilježeno je 20%-tno povećanje zaposlenosti, dok je u sektoru obrtništva povećanje zaposlenosti u istom razdoblju 40%, čemu su značajno doprinijele i poticajne mjere Županije. Povećanje zaposlenosti se uglavnom odnosi na poduzetnike koji su nakon odvajanja od bivših državnih poduzeća osnovali mala obiteljska poduzeća s ograničenim sredstvima i znanjem. 30

Sve do 2005. VSŽ je imala samo jednu poslovnu zonu koja je bila potpora poduzetnicima (općina Drenovci). Iako institucionalna potpora postoji, ista ipak ne raspolaže ili dovoljnim brojem zaposlenika ili dovoljno kvalificiranih zaposlenika kako bi poticali razvoj lokalnih tvrtki. Među postojećim institucijama, umreženost, zajednički projekti i proaktivan pristup nisu na zadovoljavajućoj razini, što je povezano s nedostatkom informiranosti lokalnih poduzetnika o uslugama koje spomenute (i druge) institucije pružaju. Premali broj velikih gospodarskih subjekata nositelja gospodarskog razvoja Bivša planska ekonomija davala je prednost velikim poduzećima i poslovnoj kulturi koja je isticala ekonomiju razmjera i vertikalnu integraciju. Tijekom prelaska na tržišnu ekonomiju, većina poduzeća je privatizirana, a rezultat restrukturiranja gospodarstva Županije je velik broj malih i srednjih poduzeća, mnoga od kojih su nastala iz državnih poduzeća. U strukturi gospodarstva VSŽ 99% je udio malih i srednjih poduzeća, a samo 1% velikih poduzeća. Prema podacima FINA-e iz 2005. u VSŽ se nalazi 1 116 poduzeća od kojih 98,3% pripada malom ili srednjem poduzetništvu i 1,7% velikih poduzeća. Od tih 1 116 poduzeća, 1015 (91%) su tzv. mikro-poduzeća (npr. obiteljska poduzeća s nekolicinom zaposlenih). Omjer malih i velikih poduzeća 1% 99% mala poduzeća velika poduzeća Izvor: FINA, 2005. Bez efikasne organizacije ovog sektora (npr. kroz klastere) i uspostavljanja jačih veza između malih i velikih poduzeća u nabavnom lancu koja mogu pridonijeti u ostvarivanju dodane vrijednosti neobrađenih proizvoda, malo i srednje poduzetništvo će teško postati značajniji nositelji gospodarskog razvoja VSŽ. Prevelika dominacija malih poduzeća ukazuje na «ranjivo» gospodarstvo na koje vrlo lako može utjecati promjenjivost tržišta. 31

Slaba povezanost malog i srednjeg poduzetništva s velikim poduzećima U 2005. godini, 40% ukupnih prihoda VSŽ su ostvarile velike kompanije dok je u Hrvatskoj taj postotak bio veći od 60%. Od ukupnog broja zaposlenih u VSŽ, 30% je zaposleno u velikim poduzećima, dok prosjek RH iznosi 48%. Stvaranje preduvjeta za privlačenje izravnih stranih ulaganja bit će presudno za poticanje razvoja velikih tržišno orijentiranih poduzeća koja će stimulirati potražnju za domaćim proizvodima malih i srednjih poduzeća. Prepoznavanje i uspostavljanje strateške povezanosti između malog i srednjeg poduzetništva s velikim kompanijama u ključnim sektorima (npr. poljoprivreda i proizvodnja hrane, sječa šuma kao i viša finalizacija drvoprerađivačke industrije) stvara pretpostavke za zadržavanje lanaca nabave unutar gospodarstva VSŽ. 8.2. Ostvareni rezultati (u razdoblju 2003. 2006.) Iako obnova i povećanje društvenog blagostanja ostaju prioriteti VSŽ, razvojna usmjerenost sve više prelazi na mjere gospodarskog razvoja. Unatoč prepoznatim problemima koji su onemogućavali razvoj lokalnog gospodarstva, VSŽ nije bila u mogućnosti usmjeriti potrebno vrijeme, novac i planiranje u aktivnosti obnove gospodarstva budući da je morala nadoknaditi osnovne usluge za sve svoje građane. Ipak, VSŽ se aktivno suočava s gospodarskim problemima za čije rješavanje uspješno koristi i pretpristupne fondove poput CARDS-a i ISPE. Nove inicijative uključuju: Poduzetničke zone Prepoznajući potrebu za jačanjem efikasnosti malog i srednjeg poduzetništva, Vlada RH je usvojila politiku razvoja poduzetničkih zona diljem Hrvatske te je sukladno tome VSŽ izradila vlastitu strategiju razvoja poduzetničkih zona koja uključuje 16 zona u Županiji. U skladu s tom nacionalnom politikom, VSŽ je uspješno kandidirala za sredstva EU CARDS programa 2003. godine za izgradnju poduzetničkih zona u 4 JLS na svom području i to u Vinkovcima (7,95 ha), Otoku (13ha), Lovasu (10 ha) i Gradištu (10 ha). 32

Navedene zone bi trebale biti spremne za ulazak poduzetnika do ljeta 2007., a ukupna vrijednost njihove izgradnje iznosi 35 milijuna kn. Istovremeno, pojedine su JLS vlastitim sredstvima započele sa izgradnjom poduzetničkih zona (npr. Vukovar, Županja, Nuštar, Tovarnik i dr.), što je nadležno Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva poduprlo s 11,75 milijuna kn u razdoblju 2003.-2006., te će se na taj način dodatno utjecati na jačanje poslovnog okruženja u VSŽ. Kako bi maksimizirala održivost poslovnih zona i osnažila gospodarske potencijale Županije, EK je u 2006. godini financirala tehničku pomoć za razvoj odgovarajuće dugoročne strukture upravljanja poslovnim zonama. Potencijalni investitori bi trebali imati koristi od tog sustava, kao i od raznih drugih inicijativa kao što su visoko konkurentne parcele i oslobođenja od određenih lokalnih poreza. EK je također financirala tehničku pomoć za potporu usklađivanja edukacije s potrebama poslodavaca. Pored ulaganja u fizičku infrastrukturu, putem Programa «Lokalni projekti razvoja Poduzetnik» u razvoj poduzetništva na prostoru VSŽ je u navedenom razdoblju plasirano preko 30 mil. (cca 220 mil. kn) kroz poticajne kreditne linije, gdje su kamatnu stopu poduzetniku sufinancirali VSŽ i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Osim navedenog, putem HBOR-a je u posljednje dvije godine plasirano cca 190 milijuna kn za 80-ak poduzetničkih projekata. 33

Strukovne škole Kao dio napora, kako bi se bolje uskladilo strukovno usavršavanje s potrebama poslodavaca, VSŽ je uspješno kandidirala projekt obnove i opremanja 8 strukovnih škola za financiranje iz EU CARDS 2003 programa. Provedba projekta je u tijeku, a završetak je planiran do ljeta 2007. Ukupna vrijednost projekta je 20-ak milijuna kn. Osim iz programa CARDS, u obnovu i opremanje osnovnih i srednjih škola na području VSŽ u razdoblju 2003. - 2006. uloženo je oko 300 milijuna kn (cca 41 mil. ). Osim navedenih projekata, financiranih iz programa CARDS 2003, u Vukovarsko-srijemsku županiju ulagano je i iz drugih izvora, ponajprije iz proračuna resornih ministarstava. Pregled ulaganja u Vukovarsko-srijemsku županiju 2003. 2006. Sektor U milijunima HRK U milijunima EUR poslovna Gospodarstvo - infrastruktura 11,75 1,6 - krediti Poljoprivreda - poticaji - krediti 410 56,2 780 106,9 93 12,8 Školstvo 300 41,1 Zdravstvo i socijalna skrb 101,6 13,9 Prostorno uređenje i zaštita okoliša 29,5 4 Infrastruktura 1.500 205,5 UKUPNO 3.225,85 441,90 34

8.3. Tržište radne snage i zapošljavanje VSŽ ima velik kontingent radne snage s oko 66% populacije sposobne za rad, starosti između 15 64 godina. Međutim, prema podacima Hrvatskog zavoda za statistiku 1, VSŽ ima najvišu prosječnu stopu nezaposlenosti u razdoblju 2002. - 2005. u RH od 36,6% dok je hrvatski prosjek 20,5%. Prema HZZ-u, u 2005. je registrirano 19.260 nezaposlenih, dok je u 2000. godini bilo registrirano 22.668 nezaposlenih osoba, što predstavlja smanjenje broja nezaposlenih za 3.408 osoba ili 15%. Stopa registrirane nezaposlenosti GODINA 2002. 2003. 2004. 2005. Hrvatska 23,6 20,6 18,9 19,0 VSŽ 40,8 37,7 34,2 33,6 Izvor: Državni zavod za statistiku statističke informacije 2005 i 2006 Prema podacima HZZO-a, ukupan je broj zaposlenih u VSŽ 2000. godine bio 38.226, a 2006. godine 48.526. Porast zapošljavanja u razdoblju 2000. - 2006. 2 najizraženiji je u sektoru gospodarstva i obrtništva te iznosi 37%, dok je porast u neproizvodnom sektoru u istom razdoblju manji od 5%. U strukturi zaposlenih u gospodarstvu (bez obrta i javnog sektora) na dan 30. 6. 2006., najveći udio ima prerađivačka industrija (24%), zatim trgovina (22%), poljoprivreda (17%) te građevinarstvo (12%). Postotak zaposlenih po sektorima Postotak zaposlenih po sektorima 25% 25% 24% 24% 12% 12% 17% 17% 22% 22% prerađivačka industrija prerađivačka industrija poljoprovreda i šumarstvo poljoprovreda i šumarstvo ostalo ostalo trgovina trgovina građevinarstvo građevinarstvo 1 Vidi Annex 1a i 1b 2 Vidi Annex 2 35

Zaposleni i neto plaće po djelatnostima VUKOVARSKO-SRIJEMSKA ŽUPANIJA Broj Iznos prosječne Broj zaposlenih poduzetnika neto plaće u kn Naziv djelatnosti 2005. 2004. 2005. 2004. 2005. Poljoprivreda, lov, šumarstvo 91 2.628 2.595 3.240 3.386 Ribarstvo 1 - - - - Rudarstvo - - - - - Prerađivačka industrija 171 4.279 4.568 2.835 3.108 Opskrba el. energije, plin i voda 7 612 644 3.632 3.784 Građevinarstvo 159 1.943 2.172 2.369 2.431 Trgovina na veliko i malo 416 3.900 4.362 2.399 2.456 Hoteli i restorani 30 365 355 2.179 2.316 Prijevoz, skladištenje, veze 53 575 599 2.859 3.109 Financijsko poslovanje 11 38 42 4.521 4.620 Poslovanje nekretninama 118 335 382 3.103 3.291 Javna uprava, obvezno soc. osiguranje - - - - - Obrazovanje 21 64 81 2.215 2.126 Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 16 277 273 3.291 3.448 Ostale društ. soc. i osob. usluge djelatnika 21 423 440 3.205 3.317 UKUPNO 1.116 15.439 16.513 2.778 2.914 Izvor: Financijska agencija Zagreb Porastu zaposlenih u gospodarstvu su, prije svega, doprinijele poticajne mjere Županije (pod povoljnim uvjetima preko 500 poduzetnika je realiziralo kredite u ukupnom iznosu većem od 400 milijuna kn), okončanje većeg dijela stečajnih postupaka uzrokovanih bankarskom krizom u Hrvatskoj tj. bankrotom svih triju domicilnih banaka te Program poticanja zapošljavanja koji provodi HZZ u okviru svojih nadležnosti. U 2005. godini 54% od ukupnog broja nezaposlenih su osobe 35 ili više godina starosti 3, dok 55% čine žene. 62% nezaposlenih osoba je sa srednjoškolskim obrazovanjem (11 ili 12 godina obrazovanja), 3% sa sveučilišnom diplomom, približno jedna trećina ima samo osnovnoškolsko obrazovanje (8 godina) te 5% je neobrazovano. Ovi omjeri se nisu znatno mijenjali tijekom proteklih pet godina. 3 Vidi Annex 3 36

Struktura nezaposlenosti prema razini obrazovanja od 2000. 2006. u Hrvatskoj i VSŽ VUKOVARSKO SRIJEMSKA ŽUPANIJA GODINA UKUPNO Žena NKV PKV KV SSS VŠS VSS 31.12.2000 22.668 11.799 2.618 6.332 8.228 4.706 387 337 31.12.2001 23.364 12.384 2.536 6.560 8.615 4.918 410 325 31.12.2002 22.543 11.893 2.163 6.634 8.219 4.856 390 281 31.12.2003 20.897 11.526 1.870 6.559 7.619 4.324 325 200 31.12.2004 20.162 10.955 890 5.321 9.065 3.782 501 326 31.12.2005 19.260 10.750 825 5.207 8.352 3.819 477 304 31.12.2006 18.280 10.520 810 5.021 7.605 3.783 490 304 REPUBLIKA HRVATSKA GODINA UKUPNO Žena NKV PKV KV SSS VŠS VSS 31.12.2000 378.544 200.652 72.460 55.750 131.882 91.886 11.754 14.812 31.12.2001 395.141 214.716 71.701 62.807 135.952 96.996 12.432 15.253 31.12.2002 366.162 206.105 66.259 63.709 121.718 89.204 11.604 13.668 31.12.2003 318.684 186.281 58.939 56.957 105.728 76.087 9.891 11.082 31.12.2004 317.557 185.073 20.262 70.946 128.524 76.750 8.660 12.435 31.12.2005 307.851 182.421 19.501 71.910 117.680 77.328 9.189 12.243 31.12.2006 293.153 177.649 19.436 70.301 105.139 76.942 9.194 12.141 Izvor: Hrvatski zavod za zapošljavanje Područna služba Vinkovci 2000-2006 god Činjenica da se sporo otvaraju nova radna mjesta može se pripisati sporom gospodarskom razvoju/rastu i malom broju visokokvalificiranih ljudi u ukupnoj radnoj snazi - svega 4% ukupne radne snage VSŽ je visoke stručne spreme; 3,2% je nepismeno dok je u RH udio nepismenih 1,8%. Slaba povezanost srednjih strukovnih škola i potreba lokalnog gospodarstva također mora biti ojačana kako bi se edukacija radne snage uskladila s trenutnim i budućim prilikama za zapošljavanje. Iako je nacionalni nastavni program srednjih strukovnih škola prilagođen potrebama gospodarstva, zbog nedostatka financijskih sredstava još uvijek nije u potpunosti implementiran u školama. Kao rezultat toga, raspoloživa radna snaga u VSŽ ne odgovara u potpunosti potrebama tržišta. Ukupan prihod je povećan za 50% u proteklih pet godina. U 2005. godini iznosio je 56 000 po zaposleniku u usporedbi s 37 000 u 2001. Prosječna mjesečna plaća u 2005. je iznosila 37

400 dok je u 2001. iznosila 330 što predstavlja povećanje od 21% u protekle 4 godine. Međutim, to je znatno niže od hrvatskog prosjeka koji iznosi 530. 8.4. Vanjska trgovina Prije Domovinskog rata izvoz VSŽ je premašivao uvoz za 29%. U 1990. godini je iznosio 163 milijuna $ (4% ukupnog izvoza RH (4020 milijuna $), međutim u 2005. godini izvoz je iznosio 135 milijuna $ (1,5% od ukupnog izvoza RH (8800 milijuna $). Do danas VSŽ ne uspijeva doseći razinu predratnog razdoblja odnosno 1991. godine kada je izvoz premašivao uvoz. Međutim, tijekom posljednjih godina uočljivi su pozitivni pomaci. Tako je npr. u 2005. pokrivenost uvoza izvozom iznosila 97,1% dok je prosjek u Hrvatskoj svega 47,5%. IZVOZ u 000 000 US dolara R. Godine I n d e x br Područje. 1990. 2002. 2003. 2004. 2005. 02/90 03/02 04/03 05/04 1. Hrvatska 4.019 4.898 6.186 8.024 8.808 121,9 126,3 129,7 109,8 2. Vukovarsko srijemska županija 163 57 87 65 135 35,4 151,8 74,2 208,0 3. Učešće VSŽ u RH (2:1) u % 4,06 1,18 1,42 0,81 1,54 - - - - Izvor: Državni zavod za statistiku,2006. 38

UVOZ R. br. Područje u 000 000 US dolara Godine I n d e x 1990. 2002. 2003. 2004. 2005. 02/90 03/02 04/03 05/04 1. Republika Hrvatska 5.187 10.713 14.209 16.589 18.546 206,5 132,6 116,7 111,8 2. Vukovarskosrijemska županija 134 68 99 108 139.226 51,2 144,8 109,7 127,8 3. Učešće VSŽ u RH (2:1) u % 2,58 0,64 0,70 0,66 0,75 - - - - Izvor: Državni zavod za statistiku,2006. S ciljem održivog rasta gospodarstva, nužno je povećanje lokalne proizvodnje dobara ili usluga, umrežavanje između lokalnih poduzeća, prisutnost velikih tvrtki kao nositelja razvoja gospodarstva te jaka institucionalna potpora i educirana/stručna radna snaga. Bilanca vanjsko trgovinske razmjene u 000 000 US dolara R. Hrvatska Vukovarsko srijemska županija br. Elementi 1990. 2002. 2003. 2004. 2005. 1990. 2002. 2003. 2004. 2005. 1. Izvoz 4.019 4.898 6.186 8.024 8.809 163.000 57.738 87.669 65.081 135.371 2. Uvoz 5.187 10.713 14.209 16.589 18.546 134.000 68.609 99.357 108.955 139.226 3. Bilanca -1.168-4.481-8.022-8.565-9.737 +29-11 -11-44 -4 4. Pokrivenost uvoza izvozom 77,5 45,7 43,5 48,4 47,5 121,6 84,1 88,9 59,6 97,1 Izvor: Državni zavod za statistiku,2006. 39

Ključna pitanja: a) Iznimno negativan učinak rata pozicionira VSŽ među gospodarski najslabije županije u RH; zbog nejednakog gospodarskog rasta i razvoja VSŽ u odnosu na druge županije u poslijeratnom razdoblju, VSŽ i nadalje zaostaje za drugim županijama. b) Potrebni su zajednički, integrirani napori kako bi se utjecalo na nezaposlenost npr. cjeloživotno učenje, stvaranje poticajnog gospodarskog okruženja (poslovne zone, inkubatori i sl.), privlačenje izravnih stranih ulaganja sukladno razvojnim prioritetima županije itd..) c) Jačanje veza među potpornim institucijama u gospodarstvu (Obrtnička i Gospodarska komora, Lokalna ekonomska razvojna agencija, Zavod za zapošljavanje, strukovne škole) i njihove zajedničke akcije su neophodne u jačanju konkurentnosti gospodarstva VSŽ. d) Nerazmjerno je velik udio malog i srednjeg poduzetništva (u odnosu na velika poduzeća) u gospodarstvu VSŽ kao i slaba horizontalna i vertikalna integracija lokalnih poduzeća (npr. klasteri). e) Struktura lokalnog gospodarstva s prevladavajućim trgovačkim poduzećima i niskom razinom proizvodnje/prerade ne osigurava osnovu za održivi razvoj. f) Izgradnja poduzetničkih zona te obnova i opremanje strukovnih škola ima za cilj dodatno ojačati poticajno gospodarsko okruženje u VSŽ. g) Izravna strana ulaganja i izvoz su na vrlo niskoj razini u VSŽ. h) Potrebni su integrirani razvojni planovi kako bi se utjecalo na unutar županijske nejednakosti u razvoju. 40

8.5. Poljoprivreda i šumarstvo Poljoprivreda i šumarstvo predstavljaju značajan gospodarski potencijal VSŽ s obzirom na velike površine visoko kvalitetne zemlje (150.000 ha; 62% ukupne površine Županije) i šuma hrasta lužnjaka (69.000 ha; 28% ukupne površine Županije). Spomenuta dva resursa, uz zemljopisni položaj, predstavljaju glavni potencijal razvoja VSŽ. Tradicionalno, VSŽ je bila sirovinska baza (uglavnom žitarica - kukuruza i pšenica), dok se finalizacija događala izvan Županije, što predstavlja neodrživu organizacijsku strukturu u tržišnom gospodarstvu. Kako se gospodarstvo bude razvijalo, Županija bi trebala nastaviti s pridavanjem veće važnosti svojim prirodnim resursima, ali i istovremeno redefinirati sektor poljoprivrede kako bi se kroz jačanje prerade sirovina ostvarile dodane vrijednosti. Dodatni problem u sektoru poljoprivrede predstavlja i pitanje slabe povezanosti između poljoprivrednih proizvođača i tržišta. Problem je dvostran: horizontalna nepovezanost između samih proizvođača koji koriste usitnjeno zemljište kao bazu svoje proizvodnje, te nedostatak vertikalne povezanosti između proizvođača, prerađivača i tržišta što rezultira slabom identifikacijom tržišta i «lancem nabave». 41

Rascjepkanost poljoprivrednog zemljišta je još jedan čimbenik koji negativno utječe na razvoj poljoprivrede u VSŽ. Žitarice (kukuruz, pšenica) čine veći dio poljoprivredne proizvodnje, međutim male površine rezultiraju nekonkurentnim usjevima u usporedbi s masovnom proizvodnjom u drugim EU zemljama. Na primjer, prosječna veličina oranica u VSŽ je 4,57 ha dok je u Njemačkoj 40,4 ha. VSŽ ukupno ima približno 75 216 parcela (koje obrađuju poduzeća ili kućanstva) s prosječno 2,7 parcela po kućanstvu i 24,9 po poduzeću. Prosječna obiteljska gospodarstva su u razdoblju od 2002. - 2004. koristila 94% oranica i vrtova, 1% livada, 3% pašnjaka, 1% voćnjaka, 1% vinograda. Zemlja Prosječna površina gospodarstva u ha 1890. 1955. 2003. Engleska 25 26,5 68 Njemačka 5,9 7,1 37 Francuska 8,7 14,2 42 Nizozemska 10 20 20 Švedska 12 36 Hrvatska 8 3,4 2,4 Izvor: Zbornik radova znanstvenog skupa, Melioracijske mjere u svrhu unapređenja ruralnog prostora, Zagreb, 2007. Slaboj organizaciji sektora poljoprivrede doprinosi i nerazvijena svijest među lokalnim proizvođačima o potencijalima tržišno orijentiranih poljoprivrednih zadruga. Zajednički napori će biti prijeko potrebni za promoviranje prednosti modernih zadruga za razliku od onih koje su postojale tijekom socijalističkog odnosno planskog gospodarstva ili zadruga koje posluju više kao trgovačka društva radi jednostavnije registracije ili vođenja knjigovodstva. Neprekidno promoviranje cjeloživotnog učenja među poljoprivrednim proizvođačima bi također doprinijelo povećanju vrijednih vještina i modernog "know how-a" u sektoru. VSŽ se suočava sa ozbiljnom prijetnjom jake konkurencije velikih razmjera i niskih troškova nakon pridruživanja EU te ne bi smjela odgađati odgovor na izazove, pred kojima će se zasigurno naći, kroz diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje, razvoj zadruga, povećavanje navodnjavanja poljoprivrednih površina, nastavak poticanja proizvodnje profitabilnih kultura (dosad je to iznosilo cca 6 milijuna kn godišnje), identifikaciju tržišnih niša, finalizaciju proizvodnje i ohrabrivanje proizvođača u proizvodnji voća, povrća, ljekovitog bilja, začina (odnosno proizvoda koji su u skladu s nacionalnim smjernicama i poticajima za 42

poljoprivrednu proizvodnju), kao načine kojima će se stvoriti jak i konkurentan, biološki odgovoran, poljoprivredni sektor. Neki od pokušaja unapređenja poljoprivredne proizvodnje VSŽ su priprema projekata "Analiza tla i agro-tehnološke osnove poljoprivrede VSŽ" i Plan navodnjavanja VSŽ, temeljen na NAPNAV-u kako bi usmjerila poljoprivrednike prema konkurentnoj proizvodnji najpogodnijih kultura na određenim tlima. Trenutno je u sustavu navodnjavanja manje od 1.000 ha poljoprivrednih površina, dok se navedenim planom previđa navodnjavanje ukupno 7.500 ha do 2010. godine. Uz navodnjavanje, potrebno je osigurati i odvodnju na poljoprivrednim površinama putem kvalitetnijeg održavanja i uređenja detaljne kanalske mreže. U tijeku je provedba programa čišćenja detaljne kanalske mreže 3. i 4. reda, kojima će se do 2008. godine sva dovesti na nulto stanje i predati Županiji na gospodarenje. Razminirane površine, koje godinama nisu bile korištene u poljoprivrednoj proizvodnji zbog svoje nezagađenosti zaštitnim kemijskim sredstvima pružaju kvalitetan temelj za razvoj ekološki prihvatljive poljoprivrede. 43

Prostori za razvoj i uređenje Izvor: Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije Stvaranje jedinstvenog "branda" i imidža domaćih, slavonskih gastronomskih specijaliteta (npr. kulen, rakija) moglo bi osigurati prijeko potrebnu konkurentnu prednost za VSŽ te doprinijeti i razvoju turističke ponude. Međutim, vrlo je važno naglasiti da Županija, ukoliko želi biti izvozno orijentirana i konkurentna na inozemnim tržištima, mora imati licencirane lokalne proizvođače sa standardiziranom proizvodnjom u skladu s međunarodnim propisima (npr. HACCP standard). Široka upotreba i prihvaćanje takvih standarda još uvijek nije uobičajeno u VSŽ. U trenutnom gospodarskom okruženju, lokalni proizvođači jesu prepoznali potrebu usklađivanja s međunarodnim standardima, međutim proces provedbe standardizacije proizvodnje je skup i teško si ga mogu priuštiti. VSŽ ima veliki potencijal za razvoj drvoprerađivačke industrije s obzirom na 69 000 ha (19 milijuna m³ ukupno raspoložive drvne mase; oko 300.000 m³ godišnjeg sječivog etata) pod šumom, uglavnom hrasta lužnjaka i jasena. Međutim, centraliziran sustav upravljanja 44

šumama u Hrvatskoj ne osigurava uvjete za maksimalno iskorištenje tog potencijala VSŽ. Iako je spori proces decentralizacije u tijeku, Hrvatske šume još uvijek imaju ekskluzivno pravo upravljanja šumama diljem Hrvatske. Drvoprerađivačka industrija u VSŽ je organizirana kroz poslovanje jednog velikog poduzeća i više manjih proizvođača. Glavni proizvodi su parket, vrata i prozori (poluproizvodi), a evidentan je nedostatak finalnih proizvoda (npr. namještaja). Šume kao važan izvor sirovina, pilanski i prerađivački kapaciteti, 120 godina tradicije u preradi, stečena znanja, iskustva i ugled doprinose velikom potencijalu drvoprerađivačke industrije u zauzimanju mjesta jednog od ključnih nositelja gospodarstva VSŽ. Kako bi se navedeno ostvarilo, potrebna su ulaganja u modernizaciju tehnologije, marketing, ljudske resurse i obuku kao i bolja povezanost između malih i velikih proizvođača (klaster). Iako se najveći dio slatkovodne ribe uvozi, VSŽ nedovoljno koristi vodne potencijale s kojima raspolaže kako bi razvila uzgoj slatkovodne ribe. Za sada je samo jedno poduzeće započelo s pilot-projektom kaveznog uzgoja šarana. 45

Ključna pitanja: a) Tradicionalno organizirana poljoprivredna proizvodnja ne može udovoljiti zakonitostima modernog tržišnog gospodarstva. b) Usitnjenost zemljišta zahtijeva diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje promjenu niskodohodovnih kultura (pšenica, kukuruz) u profitabilnije kulture (voće, povrće). c) Program raspolaganja poljoprivrednim zemljištem je od ključne važnosti za budući razvoj poljoprivrede u VSŽ. d) Održivi razvoj poljoprivrede zahtijeva restrukturiranje postojećeg modela tj. odmak od proizvodnje sirovina ili niskodohodovnih kultura ka profitabilnijim proizvodima više dodane vrijednosti (putem npr. navodnjavanja, hladnjača i sl.). e) Slaba horizontalna i vertikalna integracija poljoprivrednih proizvođača (npr. malo modernih zadruga), slab pristup tržištu i nedovoljna primjena know-how-a ne podržava jačanje sektora poljoprivrede. f) Postoji potencijal za stvaranje jakog slavonskog branda unutar kojeg se mogu komercijalizirati proizvodi iz VSŽ (npr. hrana, pića, suveniri itd.). g) Unatoč postojećim preduvjetima (rijeke, jezera) uzgoj ribe u VSŽ je nerazvijen. h) Uvođenje međunarodnih standarda u poljoprivrednu proizvodnju (npr. HACCP) je još uvijek na vrlo niskom nivou. i) Međusektorska uvezanost je vrlo slaba (npr. poljoprivreda/turizam.) j) Uvezanost malih i srednjih s velikim drvoprerađivačima je slaba, kao i marketing, promocija i design. k) Cjeloživotno učenje lokalnih poljoprivrednih proizvođača kao i prijenos znanja i iskustava je neophodno za konkurentnu poljoprivrednu regiju. 46

8.6. Razminiranje Osim još uvijek vidljivih ratnih šteta u VSŽ su prisutna i minska polja koja predstavljaju veliku prepreku gospodarskom rastu i sveukupnom razvoju. Nakon mirne reintegracije okupiranog područja VSŽ u hrvatski ustavni poredak 1997. godine, 5,2% površine VSŽ (otprilike 127 km² od 2440 km² ukupne površine) je bilo minski sumnjivo područje od kojeg je 89% područje pokriveno šumama i oranicama, što ograničava mogućnosti iskorištenja tih prirodnih resursa. Minski sumnjiva područja Izvor : Hrvatski centar za razminiranje Struktura minski sumnjivog područja OPĆINA GRAD MSP OPĆINE- GRADA STRUKTURA MINSKI SUMNJIVOG PROSTORA PREMA NAMJENI POVRŠINA KUĆE I INFRASTR. OKUĆNICE OBJEKTI ŠUME, PP MAKIJA POLJOP. LIVADE I PUTEVI I I OSTALO POVRŠINE PAŠNJACI PROSJECI KRŠ km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % km2 % UKUP 18 107,6 4,4 0,7 0,7 0,3 0,3 46,8 43,6 53,2 49,4 0,6 0,6 0,1 0,1 5,8 5,4 Izvor : Hrvatski centar za razminiranje 47

Iako je razminiranje u VSŽ započelo 1998. godine, veličina zadatka i nedostatak resursa su rezultirali vrlo sporom provedbom tog procesa. Samo je 23.6 km² minski sumnjivog područja provjereno / očišćeno tijekom razdoblja od 1998-2006. Ako se proces nastavi ovim tempom, trebat će više od 30 godina da bi VSŽ bila očišćena od mina odnosno bez minski sumnjivih površina. Do sada je razminiranje financirala Vlada RH, strani donatori i VSŽ te je ukupno uloženo 240 milijuna kuna (cca 33 milijuna ) za razminiranje 23,6 km². Oko 1,3 milijardi kuna (170 milijuna ) je još potrebno za razminiranje preostala 103 km² minski sumnjivog područja tj. 573 minska polja koja još uvijek predstavljaju opasnost za više od 100 000 stanovnika VSŽ budući da se nalaze u blizini naseljenih područja. Za VSŽ će biti izazov kako sustavno promijeniti loš imidž koji trenutno ima, a koji se razvio kao posljedica značajnih, još uvijek vidljivih ratnih šteta kao i percepcije da je Županija opasno, minski zagađeno područje. Bez sustavnog pristupa rješavanju tog problema, VSŽ će teško moći privući izravna strana ulaganja, a gospodarstvo će se nastaviti sporije razvijati. Ključna pitanja: a) Minirana područja su stalna prijetnja sigurnosti lokalnog stanovništva i prepreka daljnjem razvoju VSŽ. Također, stvaraju loš imidž Županije kao nesigurnog područja. b) Intenzivan proces razminiranja je neophodan kako bi se očistile preostale površine u prihvatljivom vremenskom periodu. 48

9. INFRASTRUKTURA (komunalna, prometna, komunikacijska) Prijevoz Velika oštećenja infrastrukture nastala tijekom Domovinskog rata su značajno utjecala na funkcioniranje Županije tijekom poslijeratnog razdoblja. U razdoblju 1998. - 2005., RH i međunarodni donatori su uložili oko 2,5 milijarde kn (oko 340 milijuna ) u komunalnu infrastrukturu, prijevoz, komunikacije itd. Nadalje, u skladu sa smjernicama Vlade RH vezanim za prijevoz, završena je izgradnja autoceste punog profila (Europski koridor 10) koja prolazi kroz Županiju i u tijeku je rekonstrukcija željezničke pruge na istom koridoru. Luka Vukovar ponovno radi, iako s ograničenim kapacitetima, a očekuje se da će pristan u Iloku ubrzo započeti s radom. Ovo će VSŽ omogućiti ostvarivanje koristi od Europskog koridora 7 (Dunav). Sva spomenuta i slična ulaganja pomoći će Županiji u dostizanju svoje predratne pozicije važnog transportnog i logističkog središta. U blizini granice sa Srbijom, otvoren je kombinirani cestovno/željeznički (RO-LA) terminal koji bi trebao smanjiti broj teških kamiona na autocesti transportom istih željeznicom do slovenske granice. Cilj ove inicijative je povećati sigurnost na autocestama, smanjiti transportne troškove te promovirati i pridonositi zaštiti okoliša. Ostale transportne veze predstavlja aerodrom u susjednoj Osječko-baranjskoj županiji (35 km udaljen od Vinkovaca), koji se pretežno koristi za avionski prijevoz tereta. VSŽ je strateški smještena u regiji, lako je dostupna različitim vidovima prijevoza (cestovni, željeznički, plovni, zračni) te će daljnjim poboljšanjem odnosa u regiji i prekogranične suradnje imati priliku vratiti status transportnog središta. 49

Promet Izvor: Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije 9.1. Ceste Autocesta Zagreb-Beograd (zapad-istok), s četiri izlaza u Županiji, prolazi kroz VSŽ. Osim toga, ukupna dužina državnih, županijskih i lokalnih cesta iznosi 715 km (472 km županijskih i 243 km lokalnih cesta). I ovako razvijena cestovna mreža zahtijeva daljnju modernizaciju u vidu izgradnje obilaznica na državnim i županijskim cestama te izgradnju novih pravaca radi bolje povezanosti rubnih dijelova županije sa županijskim središtima i autocestom, a s ciljem sigurnijeg, kvalitetnijeg i bržeg odvijanja prometa. Županijska uprava za ceste (ŽUC) VSŽ je zadužena za održavanje županijskih i lokalnih cesta, a JLS za održavanje nerazvrstanih cesta. Prema ŽUC-u, s obzirom na ratna oštećenja, neodržavanje cesta tijekom osam godina okupacije ovog područja, nedovoljne investicije od strane države te povećan broj cestovnih motornih vozila, kvaliteta cesta u VSŽ je općenito lošija nego što je u ostalim dijelovima Hrvatske. 50

Broj registriranih vozila u Vukovarsko srijemskoj županiji. Godina 2002. 2003. 2004. 2005. od od od od ukupnog ukupnog ukupnog ukupnog ukupno broj ukupno broj ukupno broj ukupno broj osobnih osobnih osobnih osobnih vozila vozila vozila vozila Vukovarskosrijemska 51148 40139 54979 40838 56443 41642 56200 43203 županija Izvor: Državni zavod za statistiku, 2006. Teretni promet kamionima na relaciji između Bosne i Hercegovine i luka u Osijeku i Vukovaru predstavlja dodatni problem Županiji. Budući se korištenje javnih cesta u VSŽ ne naplaćuje (osim autoceste), održavanje cesta oštećenih teškim kamionima apsorbira sredstva koja bi mogla biti uložena na način kojim bi se ostvarivala korist za gospodarstvo i lokalno stanovništvo. 9.2. Željeznica Željeznica je tradicionalno imala značajan utjecaj na razvoj VSŽ. Posljednjih desetljeća, razvoj grada Vinkovaca je bio baziran na željezničkom prometu, budući da je bio glavno željezničko čvorište. Više od 200 km željezničkih pruga u VSŽ, uključujući 58 km Europskog koridora 10 zapad-istok, svakako predstavlja velike mogućnosti za transport roba bilo gdje u Europi. Željeznička stanica Vinkovci VSŽ koristi integrirani pristup za povratak nekadašnjim količinama pretovara (1990. godine željezničkim putem je prevezeno oko 1.7 milijuna tona dok u 2005. godini 960 000 tona). Kao dodatak ranije spomenutom RO-LA terminalu, u tijeku je rekonstrukcija ratom oštećene 51

željezničke pruge između Vinkovaca i Osijeka, koja će ponovno omogućiti transport putnika i roba na toj relaciji te povezati luku Osijek s glavnim željezničkim koridorom. Također, u tijeku je obnova magistralne pruge Koridora 10 na dijelu Vinkovci - Tovarnik (državna granica), što se sufinancira sredstvima iz programa ISPA. Međutim stanje i drugih željezničkih pravaca na području VSŽ zbog dotrajalosti kolovoza i sustava telekomunikacije, signalno-sigurnosnih sustava i ostalih sustava i građevina potrebnih za normalno funkcioniranje prometa sve teže prati značajan stalni porast tereta u i iz smjera Vukovara odnosno Vukovarske luke. Trenutno je jedino na dionici Vinkovci Novska zadovoljavajuće stanje kolosijeka i opreme. 9.3. Unutarnji plovni pravci Rijeke Dunav i djelomično Sava, koje se koriste za transport dobara te luka Vukovar koja služi kao pretovarni centar, predstavljaju plovne pravce VSŽ, a riječni promet je danas u stalnom porastu kako u teretnom, tako i u putničkom prometu. Zbog toga veliku važnost za ovaj kraj ima budući višenamjenski kanal Dunav Sava. Izgradnjom kanala ostvariti će se 650 km dug prometni koridor Podunavlje Jadran ( 61,5 km kanala D-S, 306 km plovne Save do Siska i 280 km željezničke pruge Sisak Zagreb Rijeka ), te skraćenje plovidbe Savom prema zapadnoj i istočnoj Europi. Značajnu ulogu u razvoju unutarnjih plovnih pravaca imat će i zimovnik u Opatovcu, koji će omogućiti sidrenje brodova tijekom cijele godine, a posebice u zimskom periodu kad led na Dunavu prijeti sigurnosti plovidbe. Izgradnjom kanala omogućit će se intenzivno navodnjavanje ~ 35.000 ha okolnog poljoprivrednog zemljišta i ekstenzivno navodnjavanje ~ 50.000 ha šumskih bazena čime bi bio otvoren put za diversifikaciju poljoprivredne proizvodnje što predstavlja prijeko potreban razvoj sektora poljoprivrede VSŽ, ukoliko se želi razviti komparativne prednosti prije pridruživanja EU. Također će omogućiti uređenje površinske odvodnje na ~ 173.000 ha poljoprivrednih površina, osigurati uvjete dogradnje podzemne odvodnje na ~ 62.000 ha poljoprivrednih površina i eliminirati štete od poplava. Na taj način će se omogućiti povećanje obima poljoprivredne proizvodnje i prijeko potreban razvoj sektora poljoprivrede VSŽ, a regulacijom 52

vodnog režima Spačvanskog bazena prema zahtjevima šumske vegetacija i povećanje šumske biomase. Ali kanal će omogućiti i daljnji razvoj i širenje Luke Vukovar, izgradnju velike zaobalne poslovne zone s trgovačko-proizvodno-skladišnim sadržajima, kao i razvoj manjih luka, te niza pristaništa, zimovnika, servisnih i poslovnih zona, ribnjačarstva, turističko-sportskorekreacijskih i drugih sadržaja duž cijele trase. Sve će to dovesti do povećanja zaposlenosti, gospodarskog i urbanog napretka, zaštite okoliša, povećanja vrijednosti zemljišta i unapređenja međudržavnih odnosa. Hrvatska Vlada podupire inicijativu za izgradnju višenamjenskog kanala Dunav-Sava između Vukovara i Slavonskog Šamca, duljine 61,5 km, što predstavlja veliki potencijal za gospodarski razvoj i napredak. 53

Vodnogospodarski sustav Izvor: Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije 9.4. Komunikacije Iako VSŽ ima adekvatnu pokrivenost telefonskom mrežom i pouzdanu komunikacijsku mrežu, povećanje razine upotrebe interneta te potpora razvoju širokopojasne mreže (broadband internet) će dodatno povećati razvojni potencijal Županije. Trenutno su javni pristup internetu (knjižnice, internet caffe-i, itd.) i pokrivenost broadbandom na niskoj razini. Županijske razvojne strategije bi ostvarile koristi od veće dostupnosti informacija vezanih za brzinu ili način planiranog razvoja telekomunikacijske mreže u VSŽ i trebale bi biti razvijene u suradnji s pružateljima usluga. 54

9.5. Kanalizacija i vodoopskrba Vodovodna mreža VSŽ pokriva više od 90% Županije, a velike građevinske inicijative u smislu proširenja mreže su u tijeku. Međutim, skupo održavanje mreže (cijevi su ponegdje stare preko 30 godina) i izrazit nedostatak uređaja za pročišćavanje predstavlja značajan izazov. Kvaliteta pitke vode u Županiji je niska zbog teških metala prisutnih u tlu te je osiguranje adekvatne opskrbe kvalitetnom pitkom vodom od najveće važnosti. U tu svrhu se pristupilo izgradnji Regionalnog vodoopskrbnog sustava istočne Slavonije čime bi se riješio taj problem. Infrastrukturni sustav Vukovarsko-srijemske županije Izvor: Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije 55

Za razliku od vodovodne mreže, kanalizacijski sustav VSŽ je izrazito nerazvijen. Veliki broj kućanstava se koristi septičkim jamama (od kojih nisu sve izgrađene u skladu s postojećim zakonima), dok samo 5 gradova i 1 općina (koji pokrivaju svega 52% stanovništva) ima javni kanalizacijski sustav na koji se vrši priključivanje kućanstava, ali ni ti sustavi ne pokrivaju u potpunosti navedena naselja te je i njih potrebno dalje razvijati. Kao posljedica toga, ostali dio stanovništva (osobito ljudi koji žive u već zaostalijim ruralnim područjima i područjima visokih podzemnih voda) ima lošiju kvalitetu života. Nadalje, i gospodarski razvoj će zaostajati ukoliko nove tvrtke i industrije ne budu imale odgovarajuće mogućnosti za priključenje na kanalizacijski sustav. Kako bi potaknule rješavanje tog problema, neke JLS su započele sa izradom projektne dokumentacije potrebne za izgradnju kanalizacijske mreže. Ključna pitanja: a) Dotrajalost izgrađenih vodoopskrbnih sustava zahtijeva stalno ulaganje u održavanje i obnovu istih, a nezadovoljavajuća kvaliteta vode za piće zahtjeva nastavak aktivnosti na izgradnji Regionalnog vodoopskrbnog sustava Istočne Slavonije. b) Nedostatna razina izgrađenosti kanalizacijskih sustava zahtijeva njihovu izgradnju sukladno potrebama i zakonskim propisima. c) Vodoopskrbni sustav (cijevi i pumpe) zahtijevaju redoviti održavanje kako bi se osigurala kvaliteta vode za stanovništvo VSŽ d) Dobra plinska i električna mreža osiguravaju dovoljne količine energije za potrebe stanovništva i industrije. e) Rubna sjeverna i istočna područja Županije nisu dobro povezana s autocestom. Također, kvaliteta cesta u VSŽ je lošija nego što bi trebala biti radi podupiranja gospodarskog razvoja. f) Obnova dijela glavne željezničke pruge (Europski koridor 10 Zapad-Istok), kao i ostalih pravaca, stvorit će preduvjete za daljnji razvoj VSŽ kao transportnog čvorišta. g) Luka Vukovar ima značajnu ulogu u razvoju VSŽ iako zahtijeva modernizaciju i proširenje. Pristan u Iloku bi mogao biti važan čimbenik turističkog razvoja ako bi se stavio u funkciju. h) Izgradnja i razvoj integriranog vodenog prijevoznog sustava unutar Županije (npr. kanal Dunav-Sava) mogao bi biti nositelj razvoja Županije u budućnosti. i) Širokopojasni Internet, kao potpora ekonomskom razvoju, je na vrlo niskoj razini u VSŽ u smislu teritorijalne pokrivenosti i upotrebe. Javni pristup internetu je također na vrlo niskoj razini. 56

10. PROSVJETA, KULTURA I SPORT 10.1. Školstvo U VSŽ djeluje 55 osnovnih škola s 45 pripadajućih područnih škola. Od ukupno 100 školskih objekata, čak 20 je potrebno sanirati, a postoji i potreba za izgradnjom 14 novih objekata. U gotovo svim školama potrebno je izvršiti barem djelomično obnavljanje opreme i namještaja. Uvođenjem nacionalnog programa obrazovanja (HNOS-a), koji podrazumijeva rad u jednoj smjeni tj. cjelodnevni boravak, bit će potrebno osigurati dodatni školski prostor kao i informatičku opremu te veći broj nastavnih sredstava i pomagala. Predškolski odgoj također zahtijeva osiguranje dodatnog prostora i opreme budući da su postojeći kapaciteti vrtića nedovoljni u odnosu na potrebe. Također, sve veći problem predstavlja i nedovoljno usklađeno radno vrijeme vrtića s radnim vremenom roditelja. Djelatnost srednjeg školstva u VSŽ obavlja 17 srednjoškolskih ustanova (15 srednjih škola, 1 glazbena škola te 1 učenički dom) razmještenih u 4 grada: 8 u Vinkovcima, 5 u Vukovaru, 3 u Županji i 1 u Iloku. Uvođenjem navedenog nacionalnog programa obrazovanja, kao i poradi već postojećeg nedostatka objekata ili njihove neadekvatnosti, i u sustavu srednjih škola bit će potrebna izgradnja ili sanacija objekata radi osiguranja dodatnih prostora kao i njihovo opremanje. Iako postojeća mreža osnovnih i srednjih škola uglavnom zadovoljava trenutne potrebe, u skoroj budućnosti bit će nužne promjene radi uvođenja nacionalnog programa obrazovanja (HNOS-a) te obveznog srednjoškolskog obrazovanja kao i modernizacije strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO). Također, poradi sprečavanja iseljavanja stanovništva, potrebno je osnovati srednje škole u rubnim dijelovima Županije. Iako postoji određena suradnja između škola, Obrtničke i Gospodarske komore, Zavoda za zapošljavanje i Županije vezana za planiranje zanimanja, još uvijek je evidentan nesrazmjer između potreba u gospodarstvu i obrazovnog sustava. Stoga su u tijeku pripreme za modernizaciju strukovnog obrazovanja i osposobljavanja (SOO) i povezivanje svih dionika (škole, Gospodarska i Obrtnička Komora, Zavodi za zapošljavanje, Agencije za razvoj, Agencije za strukovno obrazovanje RH i dr.), a radi što kvalitetnijeg obrazovanja za potrebe gospodarstva. Nedavno otvorene visokoškolske ustanove u Vukovaru, uz već postojeće u Vinkovcima, pomoći će u povećanju udjela visoko obrazovanih ljudi u radnom kontingentu. Trenutno je samo 3,75% radne snage visoko obrazovanih što je bitno manji postotak od europskog 57

prosjeka (oko 20%). Preduvjet za povećanje udjela visokoobrazovanih ljudi u strukturi radnog kontingenta je postojanje fizičke infrastrukture, što uključuje izgradnju/dogradnju i opremanje visokoškolskih ustanova. Stvaranjem novih radnih mjesta u gospodarstvu VSŽ, povećat će se potreba za zapošljavanjem te povratak visoko obrazovanog kadra i zaustaviti trend odlaska na druga područja. 10.2. Kultura VSŽ ima iznimno bogato kulturno i povijesno nasljeđe koje datira iz pretpovijesnog razdoblja. Grad Vinkovci je područje kontinuirano naseljeno više od 7 000 godina što ga čini najstarije stalno naseljenim područjem u Europi. VSŽ je i nalazište prvog europskog kalendara (Orion), zatim Vučedolska kultura iz eneolitskog i Sopotska kultura iz neolitskog razdoblja. Brojni spomenici i artefakti, razasuti na više od 200 arheoloških lokaliteta i dva arheološka parka, daju presjek proteklih stoljeća na ovom području. Upravo arheološki lokaliteti zbog svoje važnosti i raznolikosti nalaza, te atraktivnih lokacija, postaju, kao arheološki parkovi, podloga za revitalizaciju ove vrijedne kulturne baštine koja u budućim projektima postaje jedan od važnih pokretača privrednog razvoja cijele regije. Povijesni materijali se čuvaju u četiri muzeja u VSŽ (Vinkovci, Vukovar, Županja i Ilok) koji su smješteni u povijesnim zdanjima te u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Iako muzeji u VSŽ još uvijek nemaju u potpunosti odgovarajuće prostore, u posljednje vrijeme doživljavaju svoju revitalizaciju realizacijom novih stalnih izložbi. Vučedolska golubica Orion Knjižnice u VSŽ su u jednako lošem stanju kao i muzeji. Iako postoji dokument "Standardi knjižnica i čitaonica" koji propisuje uvjete u kojima knjižnice trebaju djelovati, većina djeluje u neprimjerenim uvjetima zbog nedostatka financijskih sredstava te postoji rizik da će pisano 58

nasljeđe biti izgubljeno ukoliko se knjižnice ne obnove. Iako Zakon o knjižnicama pretpostavlja postojanje knjižnice u svim općinama i gradovima, u VSŽ od 31 JLS samo u njih 6 postoji registrirana knjižnica. Važnost knjižnica je u tome što pružaju uvijete za sveobuhvatno obrazovanje lokalnog stanovništva te pružaju podršku kako formalnom obrazovanju tako i samoobrazovanju i cjeloživotnom učenju. Ulogu knjižnica (u JLS gdje ih nema) djelomično pokriva bibliobus, što je dobar primjer suradnje između JLS i VSŽ. Vukovarsko-srijemskoj županiji nužno je potreban barem jedan kulturno-poslovni centar odnosno višeetažni multifunkcionalni (kulturno-poslovni) objekt. U sklopu takvog centra svoje mjesto našli bi: kinematograf, izložbeni prostor i multifunkcionalna dvorana za koncerte, kazališne predstave, projekcije, izložbe te prostor za konferencije i razne radionice, galerijski prostor, alternativna knjižnica i čitaonica, audio-video lab (prostorija za snimanje događaja), knjižare, internet caffe, art caffe, restorani, CD-shopovi, prodajne galerije i mnogi slični sadržaji. Ovakav centar bio bi od značaja za cijelu Županiju, stvorila bi se i osigurala radna mjesta, potaknuo bi se razvoj informacijskog društva i partnerstva, potaknula bi se gospodarska raznolikost, civilne udruge i obrazovne ustanove napokon bi našle mjesto za potpuno funkcioniranje te time i razvoj civilnog sektora, a projekt bi pokazao i dugoročnu održivost. Također, u Županiji ne postoji niti jedna koncertna dvorana. Stanovništvo VSŽ uspješno čuva svoju duboko ukorijenjenu folklornu tradiciju. Preko 70 kulturno umjetničkih društava je organizirano u Zajednicu kulturno-umjetničkih djelatnosti (ZAKUD) VSŽ. Tradicionalni plesovi i glazba su važan dio života Županije kao i način izričaja osjećaja pripadnosti i nacionalnog identiteta. Niz lokalnih i međunarodnih festivala se održava tijekom cijele godine diljem Županije. Najznačajniji i najveći folklorni festival u Hrvatskoj te jedan od najvećih u Europi jesu "Vinkovačke jeseni" (preko 70 skupina s preko 3 500 sudionika iz Hrvatske i inozemstva). 59

«Vinkovačke jeseni» Budući da je VSŽ tijekom poslijeratnog razdoblja ulagala velike napore u obnovu, nije se posvetila puna pozornost na iskorištavanje potencijalnih gospodarskih koristi temeljenih na kulturnoj baštini. VSŽ ima mogućnost bolje iskoristiti svoje jedinstveno povijesno i kulturno nasljeđe, ali nedostaju integrirani programi koji bi bolje povezali kulturne manifestacije s gospodarstvom. Potrebno je privući širu javnost na ključne događaje kako bi se osnažio sektor turizma na temelju takvih aktivnosti te generirale gospodarske koristi. Nadalje, potrebna je bolja povezanost između muzeja, galerija, javne uprave, ZAKUD-a, turističkih zajednica i agencija kao i nadležnog Ministarstva. 60

Kulturna dobra Izvor: Prostorni plan Vukovarsko - srijemske županije 10.3. Sport U VSŽ je registrirano preko 300 sportskih udruženja koja su organizirana u Županijski savez sportova. Postoje profesionalni sportski klubovi, rekreativna udruženja, udruge za rekreaciju / rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama te udruge za školska sportska natjecanja. Većina ih djeluje na dobrovoljnoj osnovi te su financirane iz proračuna jedinica lokalnih samouprava. Obzirom na ratne štete, nerazvijeno gospodarstvo i nedostatak financijskih sredstava, sportski objekti u VSŽ ili su u vrlo lošem stanju ili ih uopće nema. U VSŽ postoji samo jedna javna dvorana koja je locirana u Vukovaru i trenutno ju nije moguće u potpunosti koristiti. Nogometni objekti (iako je to najpopularniji sport) nisu u skladu s propisima Hrvatskog 61

nogometnog saveza vezanim za klubove prve Hrvatske nogometne lige; VSŽ nema niti jedan zatvoreni bazen; otvoreni bazeni u Vukovaru i Vinkovcima nisu u skladu sa sigurnosnim i zdravstvenim standardima; 1/3 škola nema sportsku dvoranu; također ne postoje uvjeti / objekti za rehabilitaciju oko 2 500 ratnih veterana. Obzirom na nedovoljan broj javnih dvorana, sportska udruženja koriste školske dvorane, što upućuje na dodatno oštećenje tih objekata ali i slabije rezultate koje udruge ostvaruju. Planirane aktivnosti bi mogle unaprijediti situaciju u VSŽ, npr. prijedlog izgradnje sportskog centra u Vinkovcima iako isti neće odgovarati potrebama za sportskim objektima u cijeloj Županiji. Takvi ili slični objekti bi bili ključni u promociji zdravog načina života i rekreativnih alternativa za mlade te nadalje mogu doprinijeti turističkoj ponudi VSŽ. Ključna pitanja: a) Strateške poveznice između potreba tržišta rada i ponude obrazovnog sustava (putem strukovnih škola, relevantnih institucija i lokalnog gospodarstva) nisu usklađene te se poradi toga stvara/generira nezaposlenost. b) Usklađenost dugoročnog razvoja ljudskih potencijala (cjeloživotno obrazovanje) s razvojnim prioritetima Županije je slaba. c) Ograničeni kapaciteti vrtića i neusklađenost njihovog radnog vremena s radnim vremenom roditelja ne odgovaraju potrebama. d) Daleko je premali udio visokoobrazovanih ljudi u radnom kontingentu u VSŽ, svega 3,17% u 2005. e) Korištenje usluga istraživanja i razvoja od visokoškolskih institucija još nije dovoljno uključeno u procese regionalnog razvoja. f) Uvođenje HNOS-a zahtijevat će dodatne kapacitete obrazovnih institucija. g) Nedostatak prilika za zapošljavanje u VSŽ rezultira u odljevu mozgova iz Županije. h) Muzeji i galerije nisu u optimalnom stanju da cjelovito promoviraju bogato kulturno i povijesno nasljeđe ili da podupiru razvoj turizma. i) Ne postojanje višenamjenskog kulturno-poslovnog centra je ograničavajući čimbenik razvoja civilnog društva. j) Brojni folklorni događaji u VSŽ nisu dovoljno promovirani i iskorišteni kroz integrirane cjelogodišnje programe koji bi mogli doprinijeti razvoju turizma. k) Sportski objekti su ili u lošem stanju ili uopće ne postoje i ne mogu ponuditi uvjete za bilo za rekreaciju / zdrav način života, profesionalna sportska postignuća ili razvoj turizma. 62

11. ZDRAVSTVO I SOCIJALNA SKRB 11.1. Zdravstvo U Vukovarsko-srijemskoj županiji obvezno zdravstveno osiguranje ostvaruje oko 88% osiguranika što je znatno niže od hrvatskog prosjeka od 96% (HZZO, 2003), a kao glavni uzroci takvog stanja mogu se navesti nezaposlenost, slabo gospodarstvo (propadanje poduzeća uzrokuje neplaćanje osiguranja) te migracije stanovništva. Zdravstvenu zaštitu u VSŽ, na primarnoj i sekundarnoj razini, pruža 6 većih županijskih i 12 manjih privatnih zdravstvenih ustanova. Zdravstvena djelatnost na tercijarnoj razini, koja obuhvaća najsloženije oblike zdravstvene zaštite, ne organizira se na prostoru VSŽ nego se pacijentima takve usluge osiguravaju u Osijeku ili Zagrebu. Na primarnoj razini zdravstvene zaštite, u VSŽ nedostaje ustanova za palijativnu skrb (skrb i rehabilitacija bolesnika sa uznapredovanom progresivnom bolešću, a radi postizanja bolje kvalitete života bolesnika i njihovih obitelji). Općenito, dostupnost i kvaliteta zdravstvenih usluga je na zadovoljavajućem nivou. Međutim, ratna oštećenja i manjak financijskih sredstava dovele su zdravstvene ustanove VSŽ do funkcioniranja na razini minimalnih standarda koji su utvrđeni za prihvatljive na nacionalnoj i županijskoj razini. Zdravstvene ustanove odgovorne za primarnu zdravstvenu zaštitu djeluju uglavnom u neadekvatnom prostoru uz opremu razine minimalnih standarda i s nedovoljno stručnog zdravstvenog kadra. Djelatnosti Hitne medicinske pomoći unutar županijskih zdravstvenih ustanova također djeluju u neadekvatnom prostoru, uz minimalni standard broja timova te nedovoljno vozila i suvremene opreme. Bolnice u Vinkovcima i Vukovaru nisu u potpunosti obnovljene niti opremljene nakon ratnih razaranja, a obje imaju problema u privlačenju potrebnog broja liječnika specijalista za broj ugovorenih kreveta i potrebnih medicinskih zahvata. 63

Broj timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti DJELATNOST Potrebno Ugovoreno Manjak Opća medicina 99 90 9 Zaštita djece 16 7 9 Stomatološka zaštita 90 65 25 Zaštita žena 13 9 4 UKUPNO 218 171 47 Izvor: Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, 2006. Županijski Zavod za javno zdravstvo je ustanova na primarnoj razini koja provodi javno zdravstvene mjere, naročito epidemiološke, statističke i socijalno-medicinske djelatnosti te promicanje zdravlja i prevenciju bolesti na području VSŽ. S obzirom na broj navedenih aktivnosti koje propisuje zakon, djelovanje županijskog Zavoda ograničeno je manjkom radnog prostora i opreme te stoga samo djelomično uspijeva pružiti minimum prihvatljive usluge stanovništvu. Deset najučestalijih grupa bolesti ili stanja u 2005. g. Bolesti Broj oboljelih Akutne infekcije gornjeg dišnog sustava 50.928 Hipertenzivne bolesti 21.972 Dorzopatije 15.307 Neurotski poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaji 12.477 Cistitis 8.637 Dermatitis i urtikarija 8.515 Akutni bronhitis 8.088 Dijabetes melitus 6.253 Konjuktivitis 5.851 Bronhitis, emfizem i astma 5.229 UKUPNO 143.257 Izvor: Zdravstveno-statistička izvješća iz djelatnosti opće medicine 64

Uzroci smrtnosti u VSŽ prema skupinama bolesti i stopa po 100.000 stanovnika u 2004. Bolesti - stanja Umrli Broj % Stopa na 100 000 stanovnika Rang Bolesti cirkulacijskog sustava 1.099 50,41 536,70 1 Novotvorine 527 24,17 257,36 2 Bolesti dišnog sustava 144 6,61 70,32 3 Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka 144 6,61 70,32 3 Bolesti probavnog sustava 72 3,30 35,16 4 Endokrine bolesti, bolesti prehrane i metabolizma Simptomi, znakovi i abnormalni klinički i laboratorijski nalazi nesvrstani drugamo Bolesti sustava mokraćnih i spolnih organa Duševni poremećaji i poremećaji ponašanja 47 2,16 22,95 5 46 2,11 22,46 6 24 1,10 11,72 7 20 0,92 9,77 8 Zarazne i parazitarne bolesti 18 0,83 8,79 9 Bolesti živčanog sustava 14 0,64 6,84 10 UKUPNO 2.155 Stopa perinatalne smrtnosti (Vukovarsko-srijemska županija) u 2004. g. je 6,6/1000 ukupno rođenih (za Hrvatsku iznosi 7,8/1000 ukupno rođenih). Izvor: Hrvatski zdravstveno-statistički ljetopis, Hrvatski Zavod za javno zdravstvo, 2004. 11.2. Socijalna skrb Ustanove socijalne skrbi u Hrvatskoj su podijeljene na 3 kategorije: centri socijalne skrbi, domovi socijalne skrbi i centri za pomoć i njegu. Na području Vukovarsko-srijemske županije djeluju tri centra i pet domova. Reforma sustava socijalne skrbi koja je započela u listopadu 2006. predviđa da svi centri socijalne skrbi budu umreženi uz jedinstvenu bazu korisnika koja će biti sastavni dio nacionalnog registra korisnika socijalne skrbi. Obzirom na povećanje aktivnosti i potreba, svim centrima u VSŽ nedostaje stručnog kadra i opreme, a Centar socijalne skrbi u Vinkovcima djeluje i u neadekvatnom prostoru. 65

Najtraženija materijalna prava iz nadležnosti Centra za socijalnu skrb VRSTA SOCIJALNE SKRBI BROJ KORISNIKA (samac ili obitelj) 31.12.2003. BROJ KORISNIKA (samac ili obitelj) 31.12.2004. BROJ KORISNIKA (samac ili obitelj) 31.12.2005. Pomoć za uzdržavanje 2666 4210 4603 Doplatak za pomoć i njegu 1883 2587 2936 Jednokratne novčane pomoći 2295 2122 2936 Osobna invalidnina 598 666 710 UKUPNO 7.442 9.585 11.185 Izvor: Odjel za zdravstvo i socijalnu skrb Iz gornje tablice je evidentno povećanje broja korisnika usluga socijalne skrbi u VSŽ. Dakle, centrima socijalne skrbi je potrebna jaka potpora da bi bili u mogućnosti korisnicima pružati adekvatne usluge. Također, zbog velikog broja osoba s invaliditetom potrebno je prilagođavanje većine objekata potrebama invalida kao i provođenje raznih aktivnosti kako bi život invalidnim osobama učinili što lakšim i sadržajnijim. Dom socijalne skrbi je javna ustanova za provođenje aktivnosti socijalne skrbi izvan obitelji i osniva se kao dom za djecu i mlade te dom za starije osobe. Iako u VSŽ postoji 5 javnih i 6 privatnih domova, kapaciteti nisu dostatni. Također, nedostaju i adekvatne ustanove za žrtve nasilja u obitelji i štićenike koji sa 18 godina moraju napustiti dječji dom. Razvoj neinstitucionalnih oblika socijalne skrbi, poput udomljavanja će smanjiti opterećenje postojećih domova i unaprijediti kvalitetu usluga koje pružaju. 66

Ključna pitanja: a) Zdravstveni objekti (zbog nezavršene obnove i opremanja nakon rata te neodgovarajućih uvjeta rada) ne zadovoljavaju potrebe stanovništva VSŽ. b) Zdravstvene objekte djelomično koriste i pacijenti iz BiH te je potrebno znatnije i češće zanavljanje opreme. c) Značajan nedostatak zdravstvenog kadra (liječnika) uzrokuje nepravovremenu zdravstvenu zaštitu stanovništva. d) Djelatnosti hitne medicinske pomoći nisu odgovarajuće opremljene. e) Nedostaju integrirani treninzi/programi/obuka u svrhu smanjenja utjecaja najčešćih bolesti i uzroka smrtnosti. f) VSŽ još ne koristi prirodne resurse (npr. termalnu vodu) za mogućnost razvoja zdravstvenog/ rehabilitacijskog/ rekreacijskog centra. g) Osjetljive/ranjive grupe (djeca bez roditelja, starije osobe, žrtve nasilja u obitelji i sl.) trebaju kvalitetnije objekte i snažniju podršku društva. h) Rast broja korisnika socijalne pomoći dodatni je teret Županiji. 67

12. FINANCIJE VSŽ, kao jedinica regionalne uprave, financira svoje aktivnosti putem županijskog proračuna, stječe prihode iz vlastitih izvora i putem potpora iz državnog proračuna. Obzirom na poteškoće u cjelokupnoj Županiji (npr. ratne štete procijenjene su na 4,1 milijardu, slabo lokalno gospodarstvo, spor proces oporavka, minirana područja, nezaposlenost itd.), proračun nije u mogućnosti pokriti postojeće potrebe. Proračun Vukovarsko-srijemske županije (2000. - 2005.) Godina Proračun u Proračun u kn 2000 8.462.025 61.772.782,50 2001 8.769.018 64.013.831,40 2002 14.890.668 108.701.876,40 2003 18.430.147 134.540.073,10 2004 16.729.954 122.128.664,20 2005 18.446.142 134.656.836,60 Izvor: Odjel za financije (napomena: korištena je srednja vrijednost od 7,30 kn) Proračun u EUR 20.000.000 15.000.000 14.890.668 18.430.147 16.729.954 18.446.142 10.000.000 8.462.025 8.769.018 5.000.000 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 Proračun u EUR Gotovo udvostručenje proračuna u 2002. u odnosu na 2001. (vidi gornju tablicu) objašnjava se činjenicom da je 2002. započeo proces decentralizacije. Prihodi Županije, sada se sastoje od poreznih prihoda, neporeznih prihoda i državnih doprinosa. 68

Od 2002. nadalje, zbog nesrazmjera između potreba i dostupnih sredstava, osobito na području sektora školstva i zdravstva, državni doprinos proračunu VSŽ iznosi oko 50%. Školstvo i zdravstvo ostvaruju preko 70% županijskih rashoda 4. Udio decentraliziranih sredstava u sveukupnom proračunu VSŽ u HRK UDIO DEC. GODINA DECENTRALIZIRANA SREDSTAVA I UKUPNO SREDSTVA I POMOĆI U PRORAČUN POMOĆI UKUPNOM PRORAČUNU 2000. 61.772.787 24.869.210 40% 2001. 64.002.723 29.901.275 47% 2002. 108.703.118 61.026.694 56% 2003. 134.540.069 82.012.376 61% 2004. 122.128.664 69.446.522 57% 2005. 134.656.835 77.817.430 58% Izvor: Odjel za proračun i financije VSŽ, 2006. Udio decentraliziranih sredstava i pomoći u ukupnom proračunu VSŽ 70 60 50 40 UDIO % 30 20 UDIO DEC. SREDSTAVA I POMOĆI U UKUPNOM PRORAČUNU 10 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 GODINA 4 Vidi Aneks 4a i 4b 69

Odnos ukupnih proračunskih prihoda i decentraliziranih sredstava i pomoći ( u kunama) 160.000.000 140.000.000 120.000.000 100.000.000 80.000.000 60.000.000 UKUPNO PRORAČUN UKUPNO DEC.SRED. I KAP.POMOĆI 40.000.000 20.000.000 0 2000 2001 2002 2003 2004 2005 Iako su u proračunu integrirane i socijalne i razvojne stavke, još uvijek je preslab za osiguranje veće potpore budućem razvoju, čak i s pruženom državnom pomoći. Ovako nizak proračunski prihod, baziran na vrlo slabom lokalnom gospodarstvu, onemogućuje Županiju u provođenju kapitalnih ulaganja. Jačanje kapaciteta financijskog upravljanja posebice dugoročnog strateškog planiranja alokacije sredstava doprinijeli bi povećanju koristi od raspoloživih županijskih sredstava. 70

Grafički prikaz ukupnih rashoda po sektorima u periodu 2000 2005 60.000.000,00 50.000.000,00 40.000.000,00 30.000.000,00 20.000.000,00 10.000.000,00 0,00 Županijski Upravni odjeli Predstavničko i izvršno tijelo Osnovno i srednje školstvo Socijalna skrb i ustanove socijalne skrbi Zdravstvo i Zdravstvene ustanove Kultura Šport Poljoprivreda Nabava opreme Komunalna infrastruktura i zaštita okoliša Gospodarstvo Ostalo 2001 2002 2003 2004 2005 2006 Ključna pitanja: a) Financijske mogućnosti Županije i JLS nisu dovoljne da odgovore potrebama b) Temeljem NSRR, VSŽ će trebati alocirati odgovarajuća sredstva sukladno utvrđenim razvojnim prioritetima. c) Nadolazeća NSRR će zahtijevati zajedničko planiranje proračunskih aktivnosti VSŽ i JLS. d) Postojeći kapaciteti unutar javne uprave su nedostatni za iskorištavanje svih raspoloživih izvora financiranja. 71

13. MEĐUNARODNA I MEĐUŽUPANIJSKA SURADNJA Nakon osamostaljenja 1992. godine, Hrvatska je prešla dugačak put prema pridruživanju EU. Tijekom posljednjih godina, od dobivanja statusa zemlje kandidatkinje u lipnju 2004. godine te prisustva na Međunarodnoj konferenciji Vlada zemalja članica EU u listopadu 2005. godine, pretpristupne aktivnosti u Hrvatskoj su se intenzivirale. Kako bi se što bolje pripremila za pridruživanje RH EU, VSŽ pokušava prilagoditi svoju strukturu i osnažiti kapacitete kroz osnivanje različitih tijela koja su nadležna za međunarodnu suradnju te je osnovala Upravni odjel za međunarodnu suradnju i kapitalna ulaganja (UO za MSKU). Od 1991. godine veliki dio međunarodne suradnje u VSŽ se temeljio na humanitarnoj pomoći i donacijama za obnovu objekata koji su pretrpili ratnu štetu. Međutim, tijekom posljednjih nekoliko godina suradnja je prerasla u naprednije partnerske odnose s nekolicinom Europskih zemalja, regija, udruženja i donatora te VSŽ postaje sve aktivniji igrač u udruženjima kao što su "Euro-regija Dunav-Drava-Sava" i "Radna zajednica podunavskih zemalja". Također, bogata kulturna baština nacionalnih manjina, koja značajno doprinosi ukupnom kulturno-povijesnom naslijeđu VSŽ, predstavlja dobar temelj za jačanje svekolike suradnje sa zemljama njihova porijekla. Jačanje prekogranične suradnje jedinica lokalne samouprave, institucija, udruga i dr. putem pripreme i provedbe zajedničkih projekata može utjecati na smanjenje negativnog utjecaja granica na protok ljudi, kapitala, roba i usluga tj. razvoja općenito. Poradi ograničenih kapaciteta, kako ljudskih tako i financijskih, u prvoj fazi aktivnosti treba usmjeriti na ona područja koja su od najvišeg zajedničkog interesa i u kojima se u kraćem vremenskom roku mogu ostvariti pozitivni rezultati. (Zajednička pogranična infrastruktura, kulturna suradnja, zaštita okoliša, turizam i sl.) Sve aktivnosti moraju biti usklađene sa Županijskom razvojnom strategijom i Programom za prekograničnu i međuregionalnu suradnju (NSRR) Isto tako, veliki potencijal za razvoj međunarodne suradnje predstavljaju brojni hrvatski iseljenici odnosno uspostavljanje veza s njima. Od iznimne važnosti je jačanje unutaržupanijske suradnje s ciljem uravnoteženog razvoja na prostoru cijele Županije, putem zajedničkih planova mikro-regionalnog i lokalnog razvoja više subjekata. Poradi konzistentnosti i sinergijskih efekata navedeni planovi razvoja unutar 72

županije moraju biti usklađeni sa Županijskom razvojnom strategijom i u skladu sa budućim Zakonom o regionalnom razvoju. Unatoč spomenutim inicijativama postoji veliki jaz između novonastalih situacija (vezanih uz procese integracije) i kapaciteta Županijskih institucija i interesnih grupa za prilagodbu i bolje korištenje novih prilika. Iako postoji određeni oblik suradnje VSŽ s drugim županijama kao na primjer kroz regionalni vodovod, upravljanje vodama, upravljanje šumama, i sl., sveukupno suradnja je vrlo slaba. No, postoje prilike za unaprjeđenje suradnje kroz projekte koji bi bili od zajedničkog interesa. Dosad uloženi napori, kako na području međunarodne suradnje tako i na drugim područjima (npr. gospodarstvo, poljoprivreda, obrazovanje itd.), rezultirali su sve većim interesom stranih ulagača. Ključna pitanja: a) Pojačane aktivnosti međunarodne suradnje zahtijevaju visokoobrazovane i obučene profesionalce. b) Nova i stalno mijenjajuća situacija zahtijeva novi pristup i fleksibilnu organizacijsku strukturu kako bi se administracija prilagodila regulativama EU c) Iako uključena u različite oblike međunarodne suradnje, VSŽ još uvijek ne iskorištava sve postojeće mogućnosti/prilike ponuđene kroz proces pristupanja EU d) Jačanjem prekogranične suradnje mogu se smanjiti negativni efekti granica na svekoliki razvoj e) Etnički sastav stanovništva u VSŽ je vrijedan resurs za jačanje prekogranične/međunarodne suradnje sa zemljama porijekla nacionalnih manjina (npr. Mađarska, Slovačka, BiH, Srbija, Ukrajina itd.) f) Unatoč velikom broju hrvatskih iseljenika, veze s njima nisu na zadovoljavajućem nivou g) Unatoč postojećim mogućnostima/potrebama, međužupanijska suradnja je na vrlo niskoj razini. h) Neujednačen razvoj Županije tj. postojanje tzv. džepova siromaštva zahtjeva planiranje razvoja na mikro-regionalnom odnosno lokalnom nivou 73

14. CIVILNO DRUŠTVO Civilno društvo VSŽ predstavlja više od 1000 nevladinih udruga u 20 sektora. U ukupnom broju najveći udio imaju sportske udruge (29%), udruge u gospodarstvu (18%) i udruge u kulturi (14%). Udjeli udruga po sektorima Udruge po sektorima Udruge po sektorima 39% 39% 29% 29% 14% 14% 18% 18% sportske udruge poslovne udruge kulturne udruge ostali sportske udruge poslovne udruge kulturne udruge ostali Izvor: Ured državne uprave u Vukovarsko-srijemskoj županiji, 2006. Unatoč velikom broju udruga koji je u stalnom porastu, dio udruga je neaktivan te samim tim udruge nemaju dovoljno važnu ulogu u VSŽ iako bi mogle pružati potporu kroz sve aspekte razvoja Županije. Dodatno, problemi su uzrokovani malim brojem članova i slabom međusobnom povezanosti. Suradnja Županije i civilnog društva je formalizirana 2004. godine "Poveljom o suradnji VSŽ i nevladinog/neprofitnog sektora". Unaprijeđena suradnja između VSŽ i civilnog sektora osigurala je i transparentan okvir za financiranje nevladinih udruga koje dio sredstava osiguravaju iz proračuna Županije ili JLS. Međutim, financijska sredstva 5 su nedovoljna za pokrivanje potreba svih udruga te ih "Odbor za koordinaciju financijskih potpora projektima nevladinih udruga" odobrava za one udruge koje su aktivne i koje imaju konkretne projekte. Godišnje VSŽ osigurava oko 0,5 milijuna kuna za financiranje projekata nevladinih udruga koje predlaže spomenuti Odbor sastavljen od predstavnika Županije i civilnog društva i čiji je rad javan. Ostatak sredstava u visini od oko 2,5 milijuna kuna se uplaćuje kao potpora redovitom poslovanju udruga. 5 Vidi Aneks 5 74

Civilno društvo je uključeno i u druga županijska tijela kao što su Odbor za ravnopravnost spolova, za ljudska prava, prevenciju zlouporabe droga, skrb za osobe treće životne dobi i koordinacija za dodjelu financijske potpore. Ključna pitanja: a) Slaba organiziranost sektora civilnog društva rezultira nedovoljnom razinom njegovog sudjelovanja i utjecaja na aktivnosti u Županiji. b) Iako je formalizirana, suradnja između civilnog sektora i Županije te JLS treba biti dodatno ojačana. c) Slab kapacitet i suradnja između NVU u utvrđivanju različitih izvora financiranja i apliciranju za iste rezultira njihovom visokom ovisnošću o proračunima JLS. 75

15. TURIZAM S obzirom na slabu iskorištenost potencijala, turizam nikada nije imao značajan udio u gospodarstvu VSŽ. U sklopu socijalističkog gospodarstva turizam je bio usredotočen na Jadransku obalu s malo sluha za kontinentalni turizam kakav bi VSŽ mogla ponuditi. Broj turista u VSŽ u usporedbi s brojem turista u Hrvatskoj u razdoblju 2001. IX. 2006. GODINA 1990. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. RH 8.496.858 7.859.757 8.320.203 8.877.981 8.735.126 9.268.168 9.568.685 VSŽ 75.254 20.658 22.486 21.568 17.770 23.026 24.157 Izvor: Državni zavod za statistiku Broj noćenja u VSŽ u usporedbi sa brojem u Hrvatskoj u razdoblju 2001. IX. 2006. GODINA 1990. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. RH 52.523.305 43.404.354 44.692.45646.635.103 45.845.888 49.308.35550.728.529 VSŽ 115.392 49.425 52.439 47.339 32.050 40.178 50.187 Izvor: Državni zavod za statistiku VSŽ ima cijeli niz potencijala koji bi zajedno mogli lansirati značajan turistički razvoj. Spomenuto uključuje prirodne ljepote, jedinstvenu slavonsku kuhinju, velike šumske površine za više oblika turizma (lov, izleti...), izvanredne terene za sportove na otvorenom kao što su pecanje, biciklizam i sl., izvore termalne vode (kao npr. u Babinoj Gredi), tradiciju proizvodnje vina te značajnu povijesno/kulturnu ponudu koja proizlazi iz bogatih povijesnih ali i današnjih tradicija. Neiskorištena obala rijeke Dunav također predstavlja važan prirodni resurs koji bi morao biti prepoznat u kontekstu puno šire, međunarodne turističke ponude obzirom na dužinu same rijeke. Iako trenutno na vrlo niskoj razini, ruralni turizam može biti razvijen korištenjem odgovarajućih prirodnih resursa. 76

1100 hotelskih kreveta u VSŽ, od jednostavnih soba do hotela s četiri zvjezdice u Vukovaru uz Dunav, svakako premašuju broj posjetitelja. Smještaj diljem Županije ukazuje na nisku razinu razvijenosti kontinentalnog turizma ujedno predstavlja i komparativnu prednost VSŽ jer može ponuditi smještaj većem broju turista. Trenutno većinu hotelskog smještaja koriste poslovni gosti, a ne turisti. Tek su se nedavno od ukupno 9 turističkih agencija, s područja Županije, 2 identificirale kao primarno receptivne. Njihova osnovna programska ponuda su posjeti VSŽ, iako uz njih nude i ostale turističke programe. Institut za turizam je 2000. godine pripremio "Razvojni marketing plan razvoja turizma u VSŽ". Provedba istog je rezultirala s nekoliko opipljivih rezultata do sad. Općenito, ne postoje integrirane promotivne aktivnosti vezane za turizam s obzirom da dionici ne preuzimaju niti pojedinačnu niti zajedničku odgovornost za promociju turizma u VSŽ. Institucija za promociju turizma postoji u VSŽ u obliku županijske Turističke zajednice te gradskih turističkih zajednica. Međutim, prijeko je potrebno organizacijsko jačanje kapaciteta koje bi omogućilo umrežavanje u svrhu efikasnijeg djelovanja. Tijekom posljednje tri godine, nekoliko međunarodnih organizacija je pokazalo interes te ponudilo svoje stručnjake kao pomoć u intenziviranju turističkih aktivnosti u istočnoj Slavoniji. Austrijska razvojna agencija je u sklopu projekta Razvoj turizma u istočnoj Slavoniji pripremila studiju razvoja podunavskog područja i kroz projekt okupila značajan broj dionika u turizmu VSŽ kako bi razmotrili moguće zajedničke aktivnosti za unapređenje turizma. 77