U Szilvasvaradu se plaæa i razgledanje. Šumari imaju povijesnu priliku ali i odgovornost

Transkript

1

2 K A Z A L O 1-2 Šumari imaju povijesnu priliku ali i odgovornost 3-4 Kako je organizirano šumarstvo u Republici Èeškoj 7-8 Tablice primjenjive u I ÈOŠKU ŠUME PARK PRIRODE PAPUK U Szilvasvaradu se plaæa i razgledanje šume! 5-6 Nepotrebna buka oko sirovine šumarskoj praksi 9-12 Struka mora pronaæi naèin stimulacije uspjeha Ošteæenost šuma u Gorskom Kotaru OTVORENI OBNOVLJENI LOVAÈKI OBJEKTI U ZLATNOJ GREDI Oèuvane vrijedne šumske sastojine 22 Bršljan - skupi ukras posavskih hrastika MAÐARSKA ISKUSTVA 27 Zalužje meðu najveæima u poduzeæu Tko se sve divio našim Taksatori hrastovimapreko plana Informacije i vijesti 32 Planinari Mjeseènik»Hrvatske šume«, Izdavaè:»Hrvatske šume«p.o. Zagreb, Direktor: Željko Ledinski, dipl. inž. šumarstva Glavni i odgovorni urednik: Miroslav Mrkobrad, dipl. pol. Novinari: A. Z. Lonèariæ, M. Mrkobrad, V. Pleše i I. Tomiæ. Urednièki odbor: Branko Meštriæ, dipl. inž. predsjednik, Ivan Hodiæ dipl. inž., Mladen Slunjski, dipl. inž., Herbert Krauthaker, dipl. inž., Èedomir Križmaniæ, dipl. inž., Ladislav Jursik, dipl. inž., Željka Barkan, dipl. inž., Adresa redakcije: Lj. F. Vukotinoviæa 2, Zagreb tel. 01/ direkcija@hrsume.hr Uredništvo se ne mora uvijek slagati s mišljenjima autora teksta. Oblikovanje i priprema: Rabus Media d.o.o. Ilica 62, Zagreb. Tisak: VARTEKS d.d. P.J. tiskara, Zagrebaèka 94, Varaždin Naknada: 6000 Naslovna stranica: Zlatko Lonèariæ Zadnja stranica: Miroslav Mrkobrad

3 RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH ŠUMA - ŠTO JE UÈINJENO I ŠTO NAS ÈEKA Šumari imaju povijesnu priliku ali i odgovornost Pred ovim naraštajem šumara velika je odgovornost strukturnih promjena u organizaciji gospodarenja šumama gdje svaka greška može ostaviti trajne posljedice u dužem razdoblju. S jednog od skupova o restrukturiranju Uvažavajuæi izuzetno zanimanje šumarske struke i svih zaposlenika J.P. Hrvatske šume, p.o. pa i šire javnosti, za proces restrukturiranja šumarstva, a osobito Hrvatskih šuma, donosimo kratak pregled dosadašnjih (pripremnih) aktivnosti za spomenuti proces. Svi sudionici i nositelji pojedinih aktivnosti u tom odgovornom poslu, veæ su se u samom poèetku opredijelili za potpunu otvorenost i javnost cijeloga procesa te pružati sve relevantne informacije svima onima koje to zanima, a osobito onima kojih se to i neposredno tièe. U tu svrhu otvorene su i posebne webstranice na Internetu, gdje se objavljuju sve važnije informacije i dokumenti, a možete ih pronaæi na adresi restrukturiranje. Svrha otvaranja web-stranica jest da se sve vijesti najjednostavnije i najbrže proslijeðuju do uprava šuma i šumarija, gdje se mogu ispisivati i dalje s njima upoznavati svi zaposlenici. Istim putem moguæe je dostavljati i svoje prijedloge, te mišljenja Povjerenstvu za restrukturiranje u Hrvatskim šumama koje æe ih svakako razmotriti. Na temelju pitanja s kojima se svakodnevno susreæemo, oèito još veliki dio zaposlenika, pa i struènog šumarskog kadra, ne koristi moguænosti modernih tehnologija komunikacije. Zato smo se odluèili da i u našemu listu iznesemo kratki pregled dosadašnjih aktivnosti. Skupovi, rasprave Poznato je da se veæ od godine razmišlja o potrebi reorganizacije šumarstva RH, a posebice Hrvatskih šuma. U tu svrhu je veæ tada izraðena jedna studija koja je bila odraz jednog gledanja i pristupa, koji je imao mnogo nedostataka pa i pogrešnih pristupa u temeljnim naèelima. Zato ona nije bila ni ozbiljnije razmatrana u svrhu primjene. Kolegij Direkcije koji se održao 24. svibnja u Lovaèkoj kuæi Brezovici donio je jedinstvene zakljuèke u kojima je konstatirana nužnost i neizbježnost restrukturiranja. U njima su naznaèena temeljna naèela, nužne aktivnosti i njihov redoslijed. Ti su zakljuèci dobili i svoju potvrdu s dodatnom razradom u zakljuècima s tematske rasprave 104. Skupštine Hrvatskog šumarskog društva održane 20. lipnja prošle godine u sklopu proslave Dana hrvatskoga šumarstva. Svi spomenuti dokumenti dostupni su u cijelosti na web-stranicama, a veæ su i objavljeni u Šumarskom listu. Direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski nakon toga imenuje Povjerenstvo za restrukturiranje u sastavu Ivan Hodiæ, dipl. inž. šum., Tomislav Starèeviæ, dipl. inž. šum. i Mladen Slunjski, dipl. inž. šum.. Zadatak toga Povjerenstva jest upravljati i voditi sve aktivnosti koje se odnose na restrukturiranje u JP. Nakon tih dogaðaja, u pripremne aktivnosti na restrukturiranju ukljuèuje se i Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva. Kao što je poznato Hrvatske šume su korisnik dijela zajma Svjetske banke (7 mil. $), koji je preuzela naša Vlada, a koji se realizira u sklopu Projekta obnove i zaštite obalnih šuma. Projektom su utvrðeni konkretni radovi i nabava odreðene opreme. Tijekom realizacije zajma iz objektivnih su se razloga mijenjale i pojedine stavke Projekta. Izmjene se utvrðuju sporazumno. Tako su nastale i odreðene uštede na pojedinim stavkama. Valja napomenuti da se realizacija Projekta provodi putem Ministarstva poljoprivrede i šumarstva a takoðer treba reæi i da realizacija zajma ima svoj rok (a za kašnjenje se obraèunavaju interkalarne kamate). Sporazumno s Ministarstvom i Svjetskom bankom prihvaæena je korekcija Projekta, kojima je predviðeno kreditiranje s 50% iznosa izrade Studije (Projekta) ustrojstva novog poduzeæa, održavanje dviju raspravljaonica i studijska putovanja u europske zemlje koje su na svoj naèin prošle put restrukturiranja. U razmatranju je i moguænost kreditiranja provedbe restrukturiranja (pojedinih dijelova, kao na pr. otpremnine, kreditiranje samozapošljavanja i sl.). Tijekom ljeta i jeseni prošle godine realizirano je više studijskih putovanja, a održane su i raspravljaonice (radionice) o restrukturiranju. Zapažanja sa studijskih putovanja takoðer se mogu pronaæi na web-stranicama. Nakon što je sporazumno dogovoreno sudjelovanje Svjetske banke u restrukturiranju, ministar Božidar Pankretiæ imenuje pri Ministarstvu Povjerenstvo za koordinaciju i provedbu restrukturiranja šumarstva i Hrvatskih šuma u koje ulaze Željko Renduliæ, pomoænik ministra, Željko Ledinski, Èasopis Hrvatske šume 1

4 RESTRUKTURIRANJE HRVATSKIH ŠUMA - ŠTO JE UÈINJENO I ŠTO NAS ÈEKA direktor HŠ, Veno Vondra, uime Šumarskog fakulteta, Vladimir Filipec, predstavnik drvne industrije, Gordana Colnar, predstavnica sindikata zaposlenika i Ivan Ištok, uime Ministarstva. Takoðer je imenovano peteroèlano Povjerenstvo za izbor tvrtki koje æe biti pozvane da daju ponudu za izradu projekta (studije) novog poduzeæa. Iz Hrvatskih šuma èlanovi su Ivan Hodiæ i Mladen Slunjski. Ministarstvo je prošle jeseni objavilo i meðunarodni natjeèaj za izražavanje interesa za izradu Studije restrukturiranja, a spomenuto povjerenstvo odabralo je 6 tvrtki (od 15 koje su se natjecale i dostavile svoje reference), koje æe biti pozvane da dostave ponudu na konkretno definirani projektni zadatak. Kod izbora Povjerenstvo je vodilo raèuna o dosadašnjim iskustvima, posebice na restrukturiranju šumarstva nama bliskih naèela gospodarenja. Sve pojedinosti takoðer se mogu vidjeti na spomenutim webstranicama. Da bi se definirao Projektni zadatak, na osnovi kojeg æe biti po pozivu prikupljene ponude od 6 odabranih tvrtki, a na zamolbu Ministarstva, Povjerenstvo za restrukturiranje izradilo je Temeljna polazišta za reorganizaciju šumarstva i restrukturiranje J.P. Hrvatske šume p.o. Zagreb (projektni zadatak). U njima su prihvaæeni do sada javno izraženi zakljuèci kolegija poduzeæa i Hrvatskog šumarskog društva, usklaðeni su i dopunjeni prijedlozima predstavnika Šumarskog fakulteta i Šumarskog društva te rezultatima provedene ankete meðu zaposlenicima. Nakon toga su dostavljeni Povjerenstvu Ministarstva koje ih je razmatralo i utvrdilo potrebu pojednostavljenja i preoblikovanje u formu za koju se zauzima Svjetska banka u svojim natjeèajima. Povjerenstvo je taj posao povjerilo dr. V. Vondri, te je prema njegovu mišljenju doraðeni materijal prihvaæen kao Projektni zadatak. Iako se svi spomenuti materijali mogu u cijelosti pronaæi na web-stranicama smatram nužnim da se zbog svoje važnosti objave i u ovome listu. Krajem prošle godine (21. prosinca) i Vlada Republike Hrvatske donijela je na prijedlog Ministarstva zakljuèke o restrukturiranju, meðu kojima se dio njih odnosi i na šumarstvo. Trenutno je pred nama (u pripremnoj fazi) golem posao uknjižbe imovine, sreðivanje imovinsko-pravnog stanja. Treba znati da æe buduæe poduzeæe biti trgovaèko društvo (vjerojatno d.o.o., a kao moguænost postoji i d.d.). Kako su to oblici društva kapitala, i trgovaèki sudovi neæe upisati u temeljni kapital društva imovinu koja nije na osnivaèu VLADA REPUBLIKE HRVATSKE Na temelju èlanka 30. stavka 3. Zakona o Vladi Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 101/98 i 15/2000), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 21. prosinca godine, donijela ZAKLJUÈAK 3. Šumarstvo Zadužuje se Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Upravni odbor Hrvatskih šuma da izvrše restrukturiranje Hrvatskih šuma prema sljedeæim odrednicama: - jedinstveno poduzeæe za šume s organizacijskom i financijskom odgovornošæu proširenom i na najniže organizacijske jedinice (šumarije); - privatizacija djelatnosti koje nemaju izravan utjecaj na gospodarenje šumama. Klasa: /00-01/06 Urbroj: Zagreb, 21. prosinca Valja reæi da su ti zakljuèci, iako vrlo sažeti, izuzetno sadržajni, jasni i da su poštovali temeljna opredjeljenja koja zastupa šumarska struka. Takoðer je veoma bitno da zadužuju na provedbu restrukturiranja odgovorna tijela: Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva i Upravni odbor. Time se ne mogu odgovornost i zaduženja prenositi na neka druga tijela (povjerenstva). Ona mogu biti samo tehnièka pomoæ u realizaciji toga velikog i odgovornog pothvata. Valja reæi i da je donošenjem Zakljuèaka i formalno poèeo proces restrukturiranja. Pred nama su veoma važni, izuzetno odgovorni i opsežni poslovi, koji se razabiru kada se proèitaju Temeljna polazišta. Trenutno je pred nama (u pripremnoj fazi) golem posao uknjižbe imovine, sreðivanje imovinsko-pravnog stanja. Treba znati da æe buduæe poduzeæe biti trgovaèko društvo (vjerojatno d.o.o., a kao moguænost postoji i d.d.). Kako su to oblici društva kapitala, i trgovaèki sudovi neæe upisati u temeljni kapital društva imovinu koja nije na osnivaèu (iskustva s osnivanjem d.o.o-a), onda je jasno koji je posao pred nama. U tu svrhu održan je i struèni kolegij pravne i imovinsko-pravne službe, s ciljem mobilizacije kadrova na spomenutim poslovima. I na kraju želim reæi da sadašnji naraštaj šumara ima povijesnu priliku i odgovornost koju ne može izbjeæi, da pokrene i provede temeljne strukturne promjene u organizaciji gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Kad kažem priliku smatram to iz razloga što nema tko to drugi uèiniti, a kad kažem odgovornosti mislim na odgovornost pred zaposlenicima u Hrvatskim šumama, prema državi i njezinu prirodnom bogatstvu koje nam je povjereno na gospodarenje i èuvanje prema buduæim naraštajima. Pogreške mogu biti skupe i trajno æe obilježiti one koji ih dopuste ili poèine, a uspjesi æe biti vidljivi tek u duljem razdoblju. Ivan Hodiæ, dipl. inž. šum. 2 Èasopis Hrvatske šume

5 EUROPSKA ISKUSTVA Kako je organizirano šumarstvo u Republici Èeškoj U želji da naše èitatelje obavijestimo o iskustvima drugih europskih zemalja u restrukturiranju šumarstva, posebice novonastalih država nakon raspada velikih komunistièkih sustava godine, danas govorimo o organizaciji šumarstva u Republici Èeškoj. O tome pišu mr. Josip Dundoviæ i dipl. ing. Ladislav Jursik, zaposlenici Hrvatskih šuma koji su ovaj èlanak objavili i u Šumarskom listu, 11/12, 2000.godine. Državne šume 1.2. Shematski prikaz organizacijske strukture Èeških državnih šuma s.p U navršilo se jedanaest godina od promjene politièkog sustava u Republici Èeškoj, a osam godina od osnutka ÈEŠKIH DRŽAVNIH ŠUMA (u daljnjem tekstu LÈR s.p.). Èeška je Vlada donijela je Osnovna naèela državne politike o šumarstvu i na temelju toga je dopunjen Zakon o šumama (od 3. studenog 1995.), kojim je odreðena organizacija šuma u državnom vlasništvu Shematski prikaz organizacije šumarstva prije politièkih promjena (1989.) (Broj organizacijskih jedinica) Sedam šumskih gospodarstava gospodarilo je s 2,637 mil. ha šuma (100% državnih šuma). Od zaposlenika bilo je struèno tehnièkog osoblja. Sve poslove i temeljne i pomoæne (centralno mehanizirana stovarišta, izrada dijelova za strojeve, ) radili su 100% u vlastitoj režiji. Prosjeèna površina šumskoga gospodarstva bila je oko ha, a površina šumarije od ha. Godine osnovano je poduzeæe LÈR s.p., koje gospodari s 1,462 mil. ha ili 60% šuma Republike Èeške, od toga su: 3% ili 0,042 mil. ha zaštitne šume 28% ili 0,403 mil. ha šume posebne namjene 69% ili 1,017 mil. ha gospodarske šume 40% šuma vraæeno je bivšim vlasnicima (privatnicima, crkvi i gradovima). Direkcija LÈR s.p. izravno je nadležna organizacijskim jedinicama od podruènog inspektorata, šumarije, malog šumskog gospodarstva, te radnih jedinica. Sjedište Direkcije koja zapošljava 110 radnika je u gradu Hradec Kraloveu. Podruèni inspektorati sa 155 zaposlenih imaju samo kontrolnu funkciju nad šumarijama i radnim jedinicama, a izravno su odgovorni Direkciji. U 87 šumarija prosjeène površine ha i s prosjeèno 10 revira zaposleno je 1836 zaposlenika i to je samo struèno tehnièko osoblje. Za te šumarije sve radove: uzgajanje šuma, iskorištavanje šuma, prodaja drva, te gradnja i održavanje šumskih prometnica obavljaju uslužna poduzeæa nastala iz bivših 7 šumskih gospodarstava te nova osnovana privatna poduzeæa. U godini 200 uslužnih poduzeæa obavilo je 93% svih radova u LÈR s.p. Pet šumarija i radna jedinica sjemenarstva zapošljava ukupno 1778 zaposlenika ili prosjeèno 356, od toga 411 struèno tehnièkog osoblja i 1367 šumskih radnika. Èasopis Hrvatske šume 3

6 EUROPSKA ISKUSTVA Tih pet šumarija organizirane su na isti naèin kao što je bilo organizirano i sedam šumskih gospodarstava prije demokratskih promjena, a to znaèi da obavljaju sve poslove u vlastitoj režiji što je u iznosilo 7% od svih radova u LÈR s.p. U šest radnih jedinica za gospodarenje vodama zaposleno je ukupno 56 zaposlenika (samo struèno tehnièko osoblje) ili prosjeèno 9 zaposlenika po radnoj jedinici. LÈR s.p. gospodare s km vodnih tokova i za njihovo ureðivanje ne dobivaju nikakva sredstva od države. U LÈR s.p. zaposleno je ukupno 3935 zaposlenika, a od toga je 1367 šumskih radnika ili 35% od ukupnog broja zaposlenika, koji su zaposleni u pet šumarija. Kvalifikacijska struktura (2 568 zaposlenika) struèno tehnièkog osoblja ili 65% od ukupnog broja zaposlenih je: VSS 34,7% VŠ 55,6% SSS i NSS 9,7% Prosjeèna plaæa zaposlenika u LÈR s.p. iznosi kruna ili 2591 kunu. nizacije itd.; te su da bi poveæali uspješnosti poslovanja osvajali nove profitabilne djelatnosti koje nisu u bliskoj vezi sa šumarstvom. Isto je vidljivo iz prikazane sheme današnje oranizacijske strukture toga d.d.-a Shematski prikaz organizacije d.d. Ledeè (danas) 1. Proizvodnji pokretnih pilana i strojeva za preradu drva 150 zaposlenika 2. Prodaji i auto servisu (TOYOTA, FIAT) 13 zaposlenika Organizacija uslužnih poduzeæa na primjeru Lesni spoleènost Ledeè na Svazovu, a.s. (Šumsko dionièko društvo Ledeè na Svazovu). To uslužno Poduzeæe je jedno od 80-ak dionièkih društava koja su nastala iz bivših sedam šumskih gospodarstava u procesu restitucije državnog vlasništva u razdoblju do 1995., kad je završen proces organizacije èeškog šumarstva Shematski prikaz organizacije d.d. Ledeè (1992.) što znaèi da danas to d.d. zapošljava ( ) = 399 zaposlenika, što je u odnosu na poèetno stanje 95 zaposlenika više ili 31%, i to sve bez pomoæi države. Veliki dio takvih dionièkih društava tijekom poslovanja uklonili su sve ono što nije donosilo dobit, a teretilo je troškove poslovanja, kao na primjer: broj zaposlenih, prekapacitiranost meha- U tri osnovne djelatnosti u roku osam godina smanjio se broj zaposlenika bez socijalnih stresova s 304 na 236. No, osnutkom novih djelatnosti otvorena su 163 radna mjesta i to u: Zakljuèak Danas nakon osam godina postojanja nove organizacije šumarstva u Republici Èeškoj zadovoljni su i zaposlenici državnog poduzeæa LÈR s.p. i uslužnih poduzeæa (d.d.) nastalih iz bivših sedam šumskih gospodarstava. Mr. Josip Dundoviæ Dipl. ing. šum. Ladislav Jursik 4 Èasopis Hrvatske šume

7 HRVATSKE ŠUME I DRVOPRERAÐIVAÈI Nepotrebna buka oko sirovine Burni dogaðaji izazvani nesporazumima u vezi s isporukom sirovine malim pilanarima na podruèju Primorsko-goranske županije krajem prošle godine konaèno su završili nakon nekoliko sastanaka i razgovora sa šumarima. problema navode mnoge argumenate koji idu u prilog malim pilanarima, a ovdje spominjemo samo neke od njih. Godišnje potrebe malih pilana za sirovinom na podruèju Primorsko-goranske županije kreæu se oko m 3, pa je prema tomu neshvatljivo da im šumari spomenutu kolièinu nisu u moguænosti isporuèiti, a samo Drvo iz gorskokotarskih šuma ipak zaršava kod domaæih pilanara i drvopreraðivaèa Pomanjkanje oblovine i pitanje opskrbe potrebitom sirovinom èetrdesetak malih pilana u Primorsko-goranskoj županiji izazvalo je u posljednja tri mjeseca prošle godine pravu buru u javnosti, a zahtjevi pilanara i demantiji Hrvatskih šuma o toj problematici punili su stranice dnevnog tiska i ostalih medija. Sve je zapravo poèelo slièiti na aferu, samo ni sada nije sigurno kome je na kraju sve to trebalo, kada se ionako rješenje može pronaæi samo dogovorom i suradnjom obiju strana. Sve je poèelo sredinom listopada prošle godine, kada su zbog pomanjkanja sirovine Broj registriranih pilana u Hrvatskoj iz dana u dan je sve veæi, a kolièine raspoložive sirovine nedostatne su da podmire sve te potrebe, pa æe nažalost neke od tih pilana i propasti. male pilane u Primorskogoranskoj županiji prekinule rad. Za probleme pilanara i pomanjkanje sirovine odmah je pronaðen krivac, Hrvatske šume, jer im navodno nisu isporuèivale dostatnu kolièinu sirovine. Da bi se situacija više zakomplicirala, prema tvrdnjama pilanara, velike kolièine trupaca i dalje odlaze kamionima i vlakovima iz Gorskog kotara, kako po Hrvatskoj za opskrbu drugih pilana, tako i izvan naših granica. Da bi pomogli malim pilanarima u njihovim zahtjevima Obrtnièka komora Rijeke i Sekcija pilanara i drvopreraðivaèa Primorsko-goranske županije obratila se pismom, najodgovornijima, a koji bi taj problem mogli riješiti, Ministarstvu gospodarstva, Ministarstvu poljoprivrede i šumarstva, Hrvatskoj gospodarskoj komori, podpredsjedniku Vlade Slavku Liniæu pa i samim Hrvatskim šumama. U svojim objašnjenjima pogon drvne industrije u Luèicama trošio je za rad tu kolièinu sirovine dok je radio punim kapacitetom. U svojemu zahtjevu dotaknuli su se i socijalnog momenta, istièuæi da su mali pilanari zaposlili dio radnika koji su ostali bez posla nakon propasti pojedinih pogona drvne industrije na podruèju Županije. Istièu i to da su pilanari bili uvijek redoviti platiše pa im i zato sirovina ne bi trebala biti uskraæena, a Hrvatske šu- Èasopis Hrvatske šume 5

8 HRVATSKE ŠUME I DRVOPRERAÐIVAÈI me nisu pokazale volju za dijalogom s pilanarima, pa mole za potrebitu pomoæ radi rješenja problema. Što o svemu misle šumari Na prozivke pilanara i spomenutih institucija i udruga nisu mogli ostati po strani ni oni koji su stalno prozivani kao glavni krivac, Hrvatske šume. Tijekom studenog i prosinca prošle godine u Delnicama je održano nekoliko sastanaka šumara i predstavnika Obrtnièke komore Rijeke i Sekcije pilanara i drvopreraðivaèa, te predstavnika lokalne samouprave, da bi se pokušali riješiti problemi, ali da bi i šumari iznijeli svoje podatke o isporuèenim kolièinama sirovine kupcima tijekom prošle godine i da bi time otklonili eventualne nesporazume. Jer, nedvojbeno je, iz podataka koje su dali šumari proizlazi da za navedeno stanje kod malih pilanara nisu krivi šumari nego je nesporazum nastao zato što javnosti nisu predstavljeni pravi podaci o isporuèenim kolièinama sirovine tijekom prošle godine i Najveæi dio oblovine preradi se u Gosrkom kotaru stvarnim sjeèivim masama kojima Hrvatske šume raspolažu. Ovdje iznosimo i neka od mišljenja struènih ljudi kako šumara, ali i drugih koji su bili nazoèni na sastancima s drvopreraðivaèima i pilanarima. Prema mišljenju Ferdinanda Laufera, predsjednika Croatiadrva, gospodarskog udruženja drvne i papirne industrije, pilanarstvo u našoj zemlji ni u buduænosti ne oèekuju ljepši dani. Broj registriranih pilana u Hrvatskoj iz dana u dan je sve veæi, a kolièine raspoložive sirovine nedostatne su da podmire sve te potrebe, pa æe nažalost neke od tih pilana i propasti. U nas je trenutaèno registrirano 419 pilana, njihovi se kapaciteti kreæu oko pet milijuna kubika, a etat Hrvatskih šuma iznosi milijun i sedamsto tisuæa kubika (oblovine), što znaèi da su potrebe pilanara tri puta veæe od moguænosti. Voditelj komercijalne službe u Hrvatskim šumama Petar Milinkoviæ istièe da Ovi problemi bit æe aktualni i slijedeæih godina, jer se unatrag desetak godina smanjio etat na podruèju delnièke Uprave šuma za m 3. Jedan od drvopreraðivaèa je i Drvna galanterija Vrbovsko d.o.o. Hrvatske šume provodeæi politiku Vlade, prioritete pri sklapanju ugovora daju onima koji imaju viši stupanj finalizacije u proizvodnji, a isto tako pri isporuci sirovine daje se prednost podruèjima koja su od posebnog znaèenja, a tu je i Gorski kotar. No, nažalost jedini problem toga podruèja jest to što se s postojeæim etatom delnièke Uprave šuma posljednjih godina ne mogu namiriti sve potrebe zainteresiranih proizvoðaèa za sirovinom u Gorskom kotaru. Ta tvrdnja može se dokumentirati i podacima dobivenim u delnièkoj Upravi šuma iz koje je vidljivo da je tijekom oko m 3 sirovine isporuèeno glavnim kupcima s kojima je sklopljen petogodišnji ugovor, a ostalih èetrdesetak kupaca trebalo je podijeliti m 3, a meðu njima su i mali pilanari, no ta kolièina sirovine bila nedovoljna da zadovolji sve potrebe. Prema mišljenju upravitelja delnièke Uprave šuma Hermana Sušnika ti problemi bit æe aktualni i slijedeæih godina, jer se unatrag desetak godina smanjio etat na podruèju delnièke Uprave šuma za m 3. Rješenje problema vidimo u uvozu iz drugih zemalja, a kao jedna od moguænosti je i veæe korištenje sirovine iz privatnih šuma gdje bi se moglo dobiti do m 3 oblovine za potrebe malih pilanara, kaže Sušnik. Nakon svega reèenog i poduzetog izgleda da se i oko toga sluèaja digla nepotrebna prašina, jer poslije održanih sastanaka, zainteresirane strane uspjele su se dogovoriti i kroz buduæu suradnju otkloniti eventualne nesporazume. Dogovoreno je da Obrtnièka komora Rijeka i Sekcija malih pilanara i drvopreraðivaèa dostavi svoje potrebe za pilanskom oblovinom Hrvatskim šumama. Imenovano je i povjerenstvo sa zadatkom da izradi plan opskrbe sirovinom za godinu. Treba oèekivati da æe nakon svih tih poduzetih aktivnosti i mjera i suradnja biti bolja te da takvih problema u buduænosti neæe biti, na obostrano zadovoljstvo drvopreraðivaèa i pilanara, ali i Hrvatskih šuma. V. Pleše 6 Èasopis Hrvatske šume

9 PRIRODNO SUŠENJE PROSTORNOG DRVA Tablice primjenjive u šumarskoj praksi Meðu istraživanim vrstama najsporije gubljenje volumne mase pokazuje hrast kitnjak a najbrže bijela topola Zbog vremenskog razmaka izmeðu izrade proizvoda prostornog drva i njihove realizacije, u šumarskoj praksi nastaju veæe ili manje razlike u planiranom financijskom rezultatu, pogotovo kada se uzme u obzir da se u komercijalnom poslovanju prostorno drvo realizira ne samo u volumnoj mjeri nego i volumnoj masi. Pritom se izmeðu prodavatelja i kupca definiraju nominalne volumne mase za pojedine vrste drveta i vrste proizvoda to jest cijene po jedinici volumena. Èesto se u operativi zna dogoditi, osim spomenutih financijskih razlika, da se šumarska materijalna evidencija drvnih proizvoda obavlja retrogradno, što znaèi da se zaduživanje ili razduživanje mjesta sjeèe i izrade ( šuma) te skladišta drvnoga materijala evidentira na temelju «odvage». No, tijekom preraèunavanja ne uzima se gubljenje (sušenje ) na volumnoj masi, koji je ovisan o vremenu prirodnoga sušenja. U vezi s tim valja podsjetiti da se proizvodi prostornoga drva (ogrijev, celulozno drvo, drvo za kemijsku preradu i sitno tehnièko drvo ) u operativnom šumarstvu zaprimaju, evidentiraju i knjiže u materijalnim evidencijama u volumnoj mjeri (m 3, prm), a realiziraju (prodaju) i po masi (t, kg). Mjerenja u razlièitim vremenskim uvjetima Mr. sc. Juraj Zeliæ iz direkcije Hrvatskih šuma i dipl. ing. Krešimir Meðugorac iz Uprave šuma Požega u svojemu su istraživanju, uzimajuæi u obzir dužinu trajanja prirodnog sušenja, utvrðivali promjene na volumnoj masi prostornog drva nekih autohtonih (samoniklih ) vrsta drveæa razlièitih dužina, kao što su hrast kitnjak, bukva, grab, breza i bijela topola. Proizvodi prostornog drva u oblom stanju s korom izraðeni su u dužinama 20, 100 i 200 cm, a promjer odabranog proizvoda kretao se izmeðu 15 i 20 cm. Volumen je izražen u dm 3, izraèunat je stereometrijski po formuli valjka, a za dobivanje veæe toènosti volumena komada mjeren je opseg s korom na tri mjesta: na poèetku, u sredini i na kraju dužine komada, uz toènost mjerenja 1 cm. Vaganje svakoga pojedinog komada po vrsti drveta obavljeno je elektronièkom vagom toènosti do 0,10 kg, a ritam vaganja odreðen je ravnomjerno, svakih sedam dana. Odmah nakon sjeèe i izrade obavljeno je u sirovu stanju prvo vaganje (1. veljaèe 2000.), a posljednje vaganje 25. srpnja Na taj naèin su u razlièitim vremenskim i temperaturnim uvjetima, u zimskom, proljetnom i ljetnom razdoblju, tijekom 140 dana sušenja, obavljena originalna mjerenja, koja su obraðena matematièko-statistièkom metodom, uz uporabu matematièkih funkcija eksponencijalnog (logaritamskog) oblika, primjerenih izravnanju originalnih mjerenja. Šumarski su struènjaci utvrdili relevantne volumne mase u odnosu na vrijeme prirodnoga sušenja prostornoga drva izmeðu razlièitih dužina proizvoda pojedinih vrsta drveta, a svrha istraživanja bila je povezati volumne mjere, po kojoj se izraðuje prostorno drvo i mjere mase, po kojoj se djelomice obavlja njegova prodaja. Cilj-izraditi praktiène tablice Buduæi da ponekad od sjeèe i izrade spomenutih proizvoda (uobièajene dužine 1m, 2 m i iznad 2m ) do realizacije proðe više mjeseci, za proizvoðaèa nastaje «gubitak zbog usuha«. Naime, trgovaèkim uzancama i ugovorima izmeðu proizvoðaèa i kupca unaprijed je utvrðena prosjeèna masa po jedinici volumena ( primjerice 1000 kg/m 3 ), bez obzira na proteklo vrijeme od sjeèe do isporuke. Zato su Zeliæ i Meðugorac postavili cilj izraditi odgovarajuæe primjenjive tablice volumnih masa (kg/m 3 ) nekih autohtonih vrsta drveta, od sirova, provelog do prosušenog drva, u ovisnosti o protoku vremena (broju dana). Važan utjecaj vanjskih uvjeta Nakon istraživanja autori ustvrðuju da provedena mjerenja volumnih masa hrasta kitnjaka, bukve, graba, breze i bijele topole potvrðuju znatne oscilacije meðu razlièitim volumnim težinama masama uzorka iste vrste drveta, ovisno o stanišnim i drugim uvjetima, ali prosjeène vrijednosti su blizu onima koje se koriste u šumarskoj praksi. Zeliæ i Meðugorac ustvrdili su da tijekom procesa prirodnoga sušenja vanjski uvjeti znatno usporavaju, zaustavljaju i ubrzavaju prirodno sušenje, a oscilacije u volumnim masama potvrdile su da preciznost mjerenja od 0,10 kg odgovara postavljenom cilju. Takoðer su potvrdili pretpostavku da nema znaèajnih razlika u gubljenju na volumnoj masi proizvoda prostornog drva od jednog, dva i više od dva metra dužine. Samo je za hrast Izvlaèenje višemetrice na pomoæno stovarište kitnjak i brezu potvrðeno da postoji znaèajnija razlika u brzini prirodnoga sušenja izmeðu proizvoda prostornog drva dužine od 20 i 200 cm. Spomenuta razlika objašnjava se utjecajem debljine i boje kore tih vrsta drveta. Tako je kora kod hrasta važan toplinski izolator pa se kod kraæega komada brže isušuje po longitudinalnom nego po radijalno-tangencijalnom smjeru. Na brzinu isušivanja kod breze, osim longitudinalnog smjera, važan utjecaj ima bijela boja kore, koja usporava toplinsko zraèenje. Na volumnu masu, osim vrste drveta, znatno utjeèu graða drveta, dio Èasopis Hrvatske šume 7

10 PRIRODNO SUŠENJE PROSTORNOG DRVA Istovar višemetarskog peostornog drva na glavnom stovarištu stabla, stanište, položaj u sastojini, tip šume, starost stabla, kemijski sastav, rano i kasno drvo, širina goda, debljina kore i dr. Razlièiti stupnjevi poroznosti Èinjenica je da gubitkom vode drvni proizvodi postaju lakši za manipulaciju, utovar i prijevoz te je zato potrebno manje energije za istu volumnu mjeru. Gubljenjem vode drvo postaje lakše, jer umjesto vode u pore drva ulazi zrak, koji ima neznatnu volumnu masu. Prirodnim sušenjem prostornoga drva gubi se voda u kori do prosjeèno 50 posto mase kore u sirovu stanju. Tako je masa sirove kore, zbog veæeg udjela vode, veæa od istoga volumena sirova drva. Volumen kore, njegovo postotno sudjelovanje u volumenu stabla i tzv. faktor kore razlièiti su za pojedine vrste drveta. S obzirom na èinjenicu da se prostorno drvo isporuèuje volumno i težinski s korom, faktor kore ima važan utjecaj na komercijalno poslovanje. Ako se uzme u obzir da je volumna masa drvne tvari približno ista za sve vrste drveta (1,5 g /cm 3 ), razlika u volumnoj masi sirova pa i volumnoj masi standardno suhoga drveta objašnjava se razlikom u stupnju poroznosti. Bukva je relativno male poroznosti i veæe volumne mase, a bijela topola veæe poroznosti te zato manje volumne mase, koja je u uskoj vezi sa sadržajem vode u drvetu. Sadržaj vode je veæi što je veæa poroznost, a mijenja se lignifikacijom drva.. Volumna masa drva poveæava se zbog veæeg udjela mase staniènih stijenki (celuloze), buduæi da je volumna masa staniènih stijenki veæa od volumne mase vode. Drvo, osim celuloze, lignina i smole, sadržava i druge kemijske tvari koje su veæe ili manje volumne mase od vode te ubrzavaju ili usporavaju proces sušenja i gubljenja vode. Autori pojam «brzine sušenja «definiraju kao trend pada volumne mase u odnosu na tijek vremena. Dovoljna jedna odvaga Koristeæi eksponencijalne i logaritamske matematièke funkcije i njihov grafièki prikaz, autori su pri izjednaèavanju vrijednosti volumnih masa i razdoblja sušenja uoèili gotovo linearnu zakonitost pada volumnih masa tijekom vremena sušenja. Istièu da je primjena spomenutih funkcija te apsolutnih i relativnih velièina u pojedinim tablicama vrlo jednostavna, jer je dovoljno imati jednu «odvagu «kamiona ili vagona natovarenog prostornim drvom i poznato vrijeme od sjeèe do vaganja (broj dana). Bitno je da se pomoæu poèetnoga stanja lako projektira masa na sirovo ili prosušeno stanje drvnih sortimenata prostornog drva odreðene vrste, a iz volumnih masa izraèuna se volumen u kubnim metrima prostornoga drva, koji služi za evidentiranje zaliha za odreðeni dan. Mr.sc. Juraj Zeliæ i dipl. ing. Krešimir Meðugorac zakljuèuju da se volumne mase prostornog drva spomenutih domaæih vrsta znatno razlikuju u sirovu stanju, a trend gubljenja na volumnoj masi prirodnim sušenjem do stupnja prosušenosti ili suhoga drveta razlièit je po vrsti drveta i dužini proizvoda. Meðu istraživanim vrstama najsporije gubljenje volumne mase pokazuje hrast kitnjak, najbrže bijela topola, a razlike u gubljenju na masi prostornoga drva ovise o dužini komada. Najveæa volumna masa je kod bukve, a najmanja kod bijele topole, grab u sirovu stanju je približno iste mase kao bukva, breza je lakša od graba i hrasta kitnjaka a teža od topole. Potrebno je napomenuti da su razlike u gubljenju na volumnoj masi za dužine drvnih sortimenata iznad 200 cm gotovo istovjetne kao i one od 200 cm. Izraèunate tablice apsolutnih i relativnih vrijednosti volumnih masa, tvrde autori, mogu se primijeniti za sve vrste višemetarskog drva (višemetrice), a pojedine tablice i matematièke funkcije moguæe je verificirati u operativnom šumarstvu te se njima služiti za pretvorbu masene mjere u volumnu i obratno. Napisao i snimio: I. Tomiæ PROMETNICE Novi most preko Bosuta Uoèi božiænih i novogodišnjih blagdana pušten je u promet novi betonski most preko Bosuta koji znatno skraæuje putovanje stanovništva jugoistoènog dijela Vukovarsko-srijemske županije prema Vukovaru, Osijeku, Belome Manastiru. Most vrijedan 8,5 milijuna kuna su izgradile vinkovaèke tvrtke Zalužje, koje je bilo i nositelj toga zahtijevnog posla, te Vibrobeton i Cestorad, a zajednièki su ga financirali Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, Hrvatske šume, Hrvatske vode i Hrvatska uprava za ceste. Novi most dug je 75 metara, širok 10 metara, s dva kolna traka i dvije pješaèke staze, a sa èetiri raspona najveæi je most u županiji. Novi most èija je gradnja trajala godinu dana, pustili su u promet presjecanjem vrpce župan Petar Èobankoviæ i bivši ministar poljoprivrede i šumarstva mr. Ivan Ðurkiæ. Otvorenju mosta bio je nazoèan i dipl. ing. Tomislav Lediæ, zamjenik ministra poljoprivrede i šumarstva i mnogi visoki uzvanici izvan županije a blagoslovio ga je Petar Petroviæ, župnik iz Slakovaca, koji je rekao da most ne samo da spaja dvije opæine, nego i objedinjuje župu. Prilazne ceste od Slakovaca do mosta i od mosta do Otoka Novi betonski most na Bosutu izmeðu Otoka i Slakovaca. u dužini od osam kilomatara izgradit æe se novcem iz proraèuna za ovu godinu. Z. Peièeviæ Snimio Z.Peièeviæ 8 Èasopis Hrvatske šume

11 ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCI Struka mora pronaæi naèin stimulacije uspjeha S prihodom od oko 24 milijuna kuna i devetomjeseènom dobiti od blizu milijun kuna, šumarija Križevci svrstala se meðu najuspješnije u Hrvatskim šumama Za lijepa vremena s Kalnika (649 m) se daleko vidi, do Ivanèice na zapadu odnosno prema Papuku èak do Kozare na drugu stranu. Udaljeno od Križevaca 30-ak km, kalnièko gorje je tokom proteklog vremena bilo svojevrsni zaštitni znak tivna turistièka meta i vrlo èesto odredište brojnih skupina planinara. U brojnim klijetima razasutima po pitoreksnim obroncima Kalnika, Križevèani s prijateljima provode još jedno «radno vrijeme». Kalnik je danas pošumljen i ureðen. Lijepe pok. Ðurièiæa, Rikatija Žgele i drugih. Kalnik je, uz poznate gradske manifestacie, križevaèki turistièki potencijal i šumari i šumarstvo jednostavno se moraju ukljuèiti u ovu turistièku ponudu. Jer Šumarija Križevci danas je znaèajan priv- Dobar rad treba stimulirati - upravitelj križevaèke šumarije Krunoslav Jakupèiæ «Križevaèkim velikim spravišæem», poznatim turistièko kulturnim manifestacijama. Šumarija Križevci-ispred zgrade mali je «spomenik» oglednom primjerku lužnjaka iz križevaèke šumarije Križevaca, naselja, trgovišta pa kasnije grada èija povijest seže u 12.stoljeæe. Kalnik je danas sa svojim ostacima staroga grada, s poznatim planinarskim domom, pouènom stazom s koje se u dužini od oko pet kilometara pružaju prekrasni vidici, te ureðenim planinarskim stazama, atrak- bukove sastojine nisu nastale sluèano, reæi æe dipl. ing. Krunoslav Jakupèiæ, upravitelj Šumarije Križevci pod èijom su ingerencijom i kalnièke šume. To je rezultat rada i ljubavi prema šumi brojnih križevaèkih šumara od kad se ovim šumama poèelo sustavno gospodariti do redni subjekt jednog od najstarijih gradova sjeverne Hrvatske u kome živi oko stanovnika, grada bogate prošlosti, kulturne i graditeljske tradicije u kome su se nekad održavali hrvatski državni sabori, grada koji æe se danas pohvaliti svojim «Križevaèkim štatutima» i Znaèajan privredni subjekt S prihodom od preko 24 milijuna kuna i devetomjeseènom dobiti od blizu milijun kuna (èeka se konaèni obraèun), Šumarija Križevci se prošle godine svrstala me- Èasopis Hrvatske šume 9

12 ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCI 30 prem po osobi. Cijene su snižene i do 50 % od osnovne po cjeniku, s tim da oni koji kupe imaju obvezu uspostaviti šumski red u oplodnim sjeèinama. Na taj naèin rješavamo 15-ak tisuæa kubika prostornog drveta. Kod ovoga posla najvažnija je kontrola izrade i prodaje. Ing. Jakupèiæ istièe zadovoljstvo postignutom sortimentnom strukturom u oblome drvetu gdje je ostvareni prebaèaji kod furnirskih trupaca lužnjaka, kitnjaka i bukve. Zima nije «prava», no ipak se treba malo zgrijati: grupa sjekaèa na radilištu u Križevaèkim prigorskim šumama Mi smo s krajem studenog plan sjeèe izvršili s 102 posto. Nije se išlo prethvat nego na maksimalno iskorišæenje postojojeæih ljudskih kapaciteta i mehanizacije. Od Belle III do «krvavog sabora» Šumarstvo se u Križevcima spominje davno prije utemeljenja Šumarije (koja je nastala pripajanjem šuma nekadašnje Šumarije Sv.Ivan Žabno). Ovdje je naime osnovano Gospodarsko i šumarsko uèilište èime ðu nekoliko najuspješnijih u Hrvatskoj. Gospodareæi s preko ha šuma i zapošljavajuæi 74 radnika, Šumarija je osim toga u opæoj privrednoj recesiji kada su mnoge firme (i u Križevcima) zatvarale vrata, bila jedan od rijetkih gradskih gospodarskih subjekata «s kojima nije bilo problema», uredno isplaæujuæi plaæe ali i ostale pristojbe i obveze. Od ostalih podataka važnih za razumijevanje ovako stabilnog sudionika križevaèkih gospodarskih zbivanja u kojima su tijekom proteklih «pretvorbenih» godina nestali ili se bitno smanjili veliki privredni subjekti kao što su bili Èelik, Radnik i neki drugi, treba reæi da se u tri gospodarske jedinice godišnje sjeèe kubika drveta, da se radi o dobrim i zdravim šumama u kojima je daleko najzastupljenija bukva s 48 % potom kitnjak s 18, grab s 16, te lužnjak s 14%. Najveæa je gospodarska jedinica Kalnik-Kolaèka (4.215 ha), a tu su još i Jazmak-Kosturaè- Buk-Drobna te gospodarska jedinica Križevaèke prigorske šume. - Mi smo s krajem studenog plan sjeèe izvršili s 102 posto. Nije se išlo prethvat nego na maksimalno iskorišæenje postojojeæih ljudskih kapaciteta i mehanizacije, posebno u proredama, nastojali smo imati što manje otpada, pojašnjava upravitelj. Nešto više od polovice etata je oblo drvo i to su posjekli i izradili radnici Šumarije dok je privlaèenje izvršeno trakotorima radne jedinice TIM Ðurðevac. Prostorno drvo rješavalo se na tri naèina. Jakupèiæ: - Prvo vlastitom radnom snagom, pretežno u prethodnom prihodu. Drugo, putem jeftimbe, uslugama poduzetnika po cijeni od 90 kn/ kubik za izradu i iznošenje na pomoæno traktorasko stovarište. Treæi naèin je prodaja kraj panja puèanstvu u ogranièenim kolièinama, do Lužnjak je ovdje zavidnih dimenzija 10 Èasopis Hrvatske šume

13 ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCI su Križevci postali najstarije središte za naobrazbu poljoprivrednih i šumarskih struènjaka u cijeloj jugoistoènoj Europi. Mnogi od uèenika i kasnije profesora koji su se ovdje školovali i predavali kasnije su stekli svjetsku slavu. U pisanim doumentima Križevci se prvi puta spominju u jednoj ispravi kralja Belle III iz godine. Ubrzo nedaleko od križevaèke utvrde, nastale na križanju antièkih puteva po èemu je grad prema jedonm od tumaèenja dobio ime (ime Cris pod kojim se spominje, latinizirni je oblik hrvatske rijeèi križ, latinski crux), nièe i naselje doseljenika, današnji Gornji grad. Do 18. stoljeæa Križevci su podijeljeni u dva naselja meðu kojima je poèetkom l6.stoljeæa Donji grad, veæ opasan bedemom, dvostruko veæi. Tada zbog korištenja istog peèeta meðu njima izbija dugotrajan sukob koji uspješno rješava tek carica Marija Terezija koja ujedinjuje oba naselja u jedan grad, Križevce. Kao sjediše jedne od najveæih županija toga vremena, Križevci su èesto ugošæivali velikodostojnike, kraljeve, careve. Ovdje je održano i tridesetak hrvatskih državnih sabora od koji se pamti i spominje onaj iz kada je ban Stjepan Lackoviæ izgubio život u nastaloj svaði (ili uroti) po èemu je ovaj sabor u povijesti ostao zabilježen kao «krvavi križevaèki sabor». Nakon prestanka turske opasnosti grad doživljava procvat, razvija se obrt(potkraj 18.stoljeæa bilo je 224 majstora), i izgraðeni su neki od objekata koji grad èine prepoznatljivim i danas ( crkva Sv. Ane, kapela Sv.Florijana, kapela Sv.Marka Križevèanina, županijska palaèa (na istoènoj strai Zakmardijeve ulice), Sabornica (današnja Likovna galerija), Hrvatski dom, koji je bio najveæa zgrada u staroj jezgri. Na razvitak grada nakon osnutka Vojne krajine godine snažno utjeèu vojni èimbenici. Kada sredinom 18.stoljeæa vojni centar i upravno središte postaje novoosnovani grad Bjelovar, Križevci poèinju zaostajati. Struènost, svijest, motiviranost... Šumarstvo je jedna od djelatnosti koja danas u Križevcima uspješno funkcionira. To ne znaèi da Šumarija nema problema i da opæa situacija ne utjeèe i na šumarstvo. Problemi su dvojaki, opæi i struèni. U ove prve spada kronièni nedostatak Detalj sa zimske sjeèe u križevaèkoj šumariji Kljuè uspjeha u svakom pa i našem poslu je maksimalno aktiviranje znanja koje je ponekad zaspalo, umrtvljeno, nemotovirano. Plan sjeèe izvršen je još u studenom:izvlaèenje u gospodarskoj jedinici Kalnik-Kolaèka novca za ulaganje u novu opremu i šumske prometnice, i struèni koje bi trebala riješiti-struka. - Vjerujem da se sa sliènim problemima susreæu svi oni gdje se primjenjuje lanèani rad a strojevi nisu u istoj šumariji. Radi se visokim troškovima prethodnog prihoda, posebno kod višemetrice. O lanèanom radu puno je toga veæ reèeno i napisano, no mi smo se danas udaljili od nekih postavki. Jer kod nas rade trakotri koji su iz druge rsdane jedinice i dovoljno je da sjekaèi budu pola dana ispred traktora pa da se više ne moæe govoriti o grupnom radu, faze su odvojene. To automatski poveæava broj izvršitelja (kopèanje, vraæanje na Èasopis Hrvatske šume 11

14 ŠUMARIJSKE RAZGLEDNICE/ KRIŽEVCI Na Kalniku su šumari napravili pouènu stazu s vidikovcima ma mehanizaciju. To je dobro, kažu u Križevcima, jer nema ni problema. Dobro je i zbog toga što je Radna jedinica transport i Mehanizacija sa sjedištem u Ðurðevcu i Lepavini relativno blizu tako da su traktori uvijek brzo na licu mjesta. A nema po šumarijama ni mehanièara ni mehanièkih radionica što smenjuje troškove održavanja odnosno poslovanja, kažu u Križevcima. On ukazuje i na još jednu vrstu problema, staru i teško iskorijenjivu, uvjetno svrstanih u kategoriju ekoloških. Radi se o dvljim odlagalištima smeæa, ponajèeæe u obližnjoj šumi. - U jesen mi smo u suradnji sa Zavodom za zapošljavanje u Križevcima fizièki uklonili, spalili ili drugdje otpremili otpad s 400 ha šuma u neposrednom okruženju Križevaca. Problem je u tome što odgovorne institucije nisu riješile problem legalnih odlagališta ili osigurale kontinuirani odvoz smeæa. Ali problem je i u svijesti ljudi, a tu tražiti lijek... Miroslav Mrkobrad AKCIJE Hrvatske šume stipendiraju studente Na stovarištu zapela stabla). Upitno je, dalje, i uhrpavanje oblog drveta i višemetrice, jer se, na žalost, ne postižu veæi uèinci u odvozu kamionskim ekipažama, iznosi neka svoja iskustva upravitelj Jakupèiæ. Šumarija je i plan uzgojnih radova u potpunosti izvršila, od unosa, sjetve i sadnje žira do njega mladika i pomlatka te èiæenja. Obavili su to radnici Šumarije, uz sezonce koji rade na ugovor. - U svima tima radovima, posebno kod njege mladika i èišæenja guštika, ako šumarski inženjer «ne izaðe krvavih ruku i mokar od znoja», dakle ako maksimalno ne sudkeluje u radovima, stavljam pod upitnik stabilnost, strukturu i produktivnost buduæe sastojine. Tu nema dvojbe, to je praksa pokazala, kategorièan je Jakupèiæ. Kljuè uspjeha u svakom pa i našem poslu je maksimalno aktiviranje znanja koje je ponekad zaspalo, umrtvljeno, nemotovirano. O tome bi trebalo povesti raèuna i prilikom skorog restrukturiranja poduzeæa gdje bi konaèno trebalo riještiti pitanje stimuliranja uspješnog rada, ali i razraditi sistem napredovanja u struci. Šumarija Križevci, kao uostalom i sve šumarije koprivnièke Uprave šuma, ne- Studenti s direktorom Hrvatskih šuma Hrvatske šume stipendirat æe troje studenata Šumarskog fakulteta o èemu je direktor Željko Ledinski polovicom sijeènja potpisao ugovor s troje studenata druge godine Šumarskog fakulteta, izabranih na natjeèaju u skladu s programom obrazovanja Hrvatskih šuma. Na natjeèaju su izabrani Bojana Ardaliæ iz Pazina, Tamara Viboh iz Jastrebarskoga i Dalibor Kuèiniæ iz Ogulina sve studenti druge godine Fakulteta s prosjeènim ocjenama od 4,11 do 4,57. (m) 12 Èasopis Hrvatske šume

15 URAVA ŠUME DELNICE Ošteæenost šuma u Gorskom Kotaru Kod jele na jako ošteæena stabla otpada 24 posto. Tu je znaèajan problem imele koja se nezaustavljivo širi i pridonosi bržem propadanju jele. Stupanj ošteæenosti pojedinih stabala na terenu najèešæe se utvðuje na naèin koji je propisalo povjerenstvo za šumarstvo Europske zajednice, a prema vidljivim vanjskim znakovima na krošnji i deblu, za koje se drži da su znaci fiziološke kondicije pojedinog stabla. To je ponajprije postotak odsutosti iglica ili gubitak lišæa prema kojem se stabla razvrstavaju u pojedine stupnjeve ošteæenosti. Vrsta drveæa: Abies alba Miller - obièna jela Razlog zašto smo se odluèili iznijeti te podatake je u tome, što su kod objašnjenja zdravstvenog stanja šuma u Gorskom kotaru korišteni podaci samo s bioindikacijskih ploha kojih u Gorskom kotaru ima osam (8), s ukupno 192 stabla, od èega na jelu gospodarski jednu od najvrednijih vrsta, a ujedno i jednu od najugroženijih, otpada tek 79 stabala. Buduæi da se tijekom godina prikupio veæi broj podataka smatramo da æe slika zdravstvenog stanja šuma u Gorskom kotaru biti vjerodostojnija. Tabelarni prikaz broja procjenjenih stabala u godini pod rednim brojevima 1.; 2.; i 3, te zbroj procjenjenih stabala od god god. pod rednim brojem 4. Èasopis Hrvatske šume 13

16 URAVA ŠUME DELNICE Slika zdravstvenog stanja obiène jele bazira se na uzorku od procijenjena stabla. Zdravim stablom smatra se ono koje ima osutost krošnje od 0-10%, a takvih stabala prema okularnoj procjeni u Gorskom kotaru ima 3,63%. Slabo ošteæenih stabala jele ima 7,31%, a to su ona stabla kod kojih je poèela osutost iglica iznutra prema van u donjem i srednjem dijelu krošnje. Kada doðe do jaèe osutosti iglica u donjem i srednjem dijelu krošnje, a po cijeloj krošnji javljaju se suhe granèice, krošnja postaje providna, a vrh je još vitalan, tanjurast ili u obliku rodinog gnijezda stabla jele svrstavaju se u kategoriju srednje ošteæenih stabala, a takvih u Gorskom kotaru ima 64,32%. Jako ošteæenih stabala jele ima 24,14%, a to su ona stabla kod kojih je izraženo jako osipanje iglica i sušenje granèica po cijeloj krošnji. Ako je primarna krošnja jako ošteæena javlja se puno živiæa koji ostaju zeleni i nakon odumiranja primarne krošnje. Živiæi su popratna pojava sušenja jelovih stabala ili tzv. sekundarna krošnja èime stablo nastoji nadoknaditi primarnu krošnju. Stabala bez ijedne zelene granèice (sušaca) ima 0.60%. Uz veæ poznate èimbenike u procesu propadanja jele jedan od bitnih, ali malo uvažavan je bijela jelova imela (Viscum album var. abietis Beck.). Po našem po- Tabelarni prikaz intenziteta zaraze jele bijelom jelovom imelom (Viscum album var. abietis Beck.) imanju radi se o velikom problemu zbog èega redovito od Komisiji za znanstveno istraživaèki rad upuæujemo dopise, da potaknu struènjake Šumarskog instituta u Jastrebarskom i Šumarskog fakulteta u Zagrebu, da neka od svojih istraživanja u cilju zaštite šuma usmjere na problem imele koja se nezaustavljivo širi i znaèajno pridonosi bržem propadanju jele. Vrsta drveæa: Picea abies (L.) Karst. - obièna smreka Zdravih stabala obiène smreke koja imaju gustu krošnju tako da se gledajuæi sa strane grane i deblo ne vide u Gorskom kotaru ima 5,38%. Ošteæena stabla imaju sve rjeðu krošnju, a u srednjim i jako ošteæenim stupnjevima ošteæenosti u krošnji se mogu pojaviti ošteæenja u obliku prozora i suhi vrh. Pri procjeni ošteæenosti obiène smreke, ponegdje na prirodnom pomlaðenju, a posebno u kulturama smreke (20-25 godina) nailazimo na grizotine krpastog izgleda u gornjoj treæini stabla, a posljedica je sušenje stabla. Prevladava mišljenje da navedene grizotine najvjerojatnije èini puh. Materijalne štete izuzetno su visoke. 14 Èasopis Hrvatske šume

17 URAVA ŠUME DELNICE Vrsta drveæa: Fagus sylvatica L. - obièna bukva Zdravstveno stanje obiène bukve i ostalih listaèa u Gorskom kotaru znatno je bolje od zdravstvenog stanja èetinjaèa, te bukva i dalje ostaje najotpornija vrsta drveæa. Procjenu ošteæenosti obavili su: Ž. Kauzlariæ, D. Jankoviæ, M. Abramoviæ, Ž. Gjukiæ. Tekst, tabele i grafikoni: D. Jankoviæ, M. Abramoviæ Vrsta drveæa: Ostale vrste ( gorski javor, javor mlijeè, klen, gorski brijest, obièni jasen, obièni grab, crni grab, bijela topola, kitnjak, ariš, crni bor). Èasopis Hrvatske šume 15

18 PREDSJEDNIK REPUBLIKE STJEPAN MESIÆ U BARANJI Prije tri godine, u ljeto procesom mirne reintegracije privremeno okupiranih dijelova Republike Hrvatske, podruèja Istoène Slavonije i Baranje, Hrvatske šume, Uprava šuma Osijek ponovno su preuzele na gospodarenje šume i šumska zemljišta u Baranji. To je omoguæilo i postupan povratak velikog dijela naših baranjskih povratnika u obnovljene kuæe. Hrvatske šume odmah su poèele realizaciju više projekata, obnovu ratom uništenih šuma, uništenoga lovnog gospodarstva i graðevinskih objekata. Stoljeæima je Baranja bila oaza lovstva i uzorne poljoprivredne proizvodnje, a samo za nekoliko godina neprijateljske okupacije, gotovo sve je uništeno. Posebno je uništeno lovno gospodarstvo, po èemu je Baranja bila poznata u Europi i u svijetu. Opæe je poznato kako je u Baranji do rata obitavalo više od 6000 jelenske divljaèi, a divljih svinja nije se znalo ni broja. OTVORENI OBNOVLJENI LOVAÈ I ÈOŠKU Obnovljene lovne objekate u Baranji obišao je i predsjednik Republike Stjepa podruèja, Hrvatske su šume dosadašnjim ulaganjem više od 20 milijuna ku europsku klijentelu, te vrlo brzo oèekuju prihode i više Presjedniku Stjepanu Mesiæu, direktor Željko Ledinski darovao je umjetnièku sliku Baranjskih lovnih predjela, akademske slikarice Albine Jakiæ iz Zagreba Lovaèki dom Zlatna Greda, reprezentativni objekat najviše kategorije Na podruèju obnove narušenog lovnoga gospodarstva najbolji primjer uèinjenog je brojno stanje osmotrene jelenske divljaèi u vrijeme rike godine, kada je izbrojeno 435 grla, te stanje e kada je izbrojeno 1296 grla. Vidimo da se broj grla utrostruèio, premda je još narušena dobna i spolna struktura, što æe se programirano sanirati do godine, istakao je mr. Pavle Vratariæ, upravitelj Uprave šuma Osijek, na sveèanosti otvorenja obnovljenih lovnih objekata - u Zlatnoj Gredi i Èošku šume. Toj znaèajnoj sveèanosti ne samo za Baranju nego i za cijele Hrvatske šume bio je nazoèan i predsjednik Republike Stjepan Mesiæ, u pratnji župana Osjeèko-baranjske županije Marka Bagariæa i drugih brojnih uzvanika i gostiju te direktora Hrvatskih šuma Željka Ledinskog. Noæni snimak lovaèkog doma Zlatna Greda Odmah po stupanju u posjed mirnom reintegracijom šuma i šumskog zemljišta u Baranji, mi smo poèeli s razminiranjem miniranog terena, a kada smo oèistili prvih 3,5 kilometara puta, uèinili smo radno dostupnim više od 2000 ha koje se nalaze u 16 Èasopis Hrvatske šume

19 KI OBJEKTI U ZLATNOJ GREDI ŠUME n Mesiæ. Programom obnove ratom uništenih šuma i opustošenog lovnog na osigurale kvalitetne preduvjete za razvoj lovnog turizma za najprobirljiviju od tri milijuna maraka, koliko se ostvarivalo prije rata. Direktor Željko Ledinski sveèanim prerezivanjem trobojnice otvorio je novoobnovljeni lovaèki dom Zlatnu Gredu Prilikom otvorenja mr. sc. Pavle Vratariæ je istaknuo moguænosti lovnog turizma Baranje proširenom Zoorezervatu Kopaèki rit. U ovih tri i po godine pošumili smo više od 200 ha hrastovih šuma, uz redovnu reprodukciju meke bjelogorice. Posebno što bih želio ireæi - istièe mr. Vratariæ, je naša aktivnost na oèuvanju genofonda europske crne topole, po èemu je ovo podruèje poznato u svijetu. Svijet je prepoznao ta naša nastojanja saèuvati to prirodno blago, pa æe tako iduæe godine u ovim objektima biti Predsjednik Republike Stjepan Mesiæ, u društvu domaæina župana Marka Bagariæa, Pavla Vratariæa, Ivice Tarnaja, Željka Ledinskog, Ivice Hodiæa i Jose Vukeliæa Lugarnica Èošak šume održan svjetski skup topolara EUFORGEN za crnu topolu. Otvarajuæi novoobnovljenu lugarnicu Zlatna Greda, direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski je istaknuo kako s te tri obnovljene lugarnice èinimo dostupnim golemo podruèje u trokutu Batina, Nemetin, Erdut, površine oko ha ritskih šuma i vodenih površina jedinstvenih u svijetu. Osiguravanjem smještaja za tridesetak gostiju, stvaraju se uvjeti za vrhunski lovni turizam, od kojeg vrlo brzo oèekujemo blizu tri milijuna DEM, jer tamo su bogati lovni, ribolovni, ornitološki, izletnièki i gastronomski sadržaji, koji se mogu ponuditi i najizbirljivijem europskom klijentu. Dosadašnji naši rezultati koji se ostvaruju tek s oko 30 posto ni izdaleka ne zadovoljavaju prema moguænostima. Obièni baranjski jelen je najvažniji predstavnik krupne divljaèi hrvatskih lovišta, a njega zapadni lovac nigdje ne može odstrijeliti. A to bi trebalo iskoristiti i njime napuèiti i lovišta diljem Hrvatske. Naše razvojne moguænosti lova su znatne ali ih do sada još nismo ni izdaleka znali iskoristiti - istakanuo je Ledinski. Programom Obnove ratom uništenoga lovnoga gospodarstva tijekom ovih godina izgraðena su i obnovljena brojna hranilišta, solišta, pojilišta, èeke i drugi prateæi objekti u lovstvu. Oèišæene su prosjeke, popravljene žièane ograde, popravljeni mostovi i putevi, u što je uloženo više od 20 milijuna kuna investicijskih sredstava Hrvatskih šuma. Tekst i snimci: Zlatko Lonèariæ Èasopis Hrvatske šume 17

20 PARK PRIRODE PAPUK Oèuvane vrijedne šumske sastojine Park prirode Papuk smješten je na površini oko 336 km2, u sastavu koje je gotovo ha požeške i našicke uprave šuma Hrvatska je 23. travnja godine 1999., nakon Kopaèkoga rita, Medvednice, Velebita, Biokova, Telašèice i Lonjskoga polja, dobila još jedan park prirode. Zastupnièki dom Hrvatskoga državnog sabora proglasio je Papuk parkom prirode, a nepunih pet mjeseci poslije donesena je Uredba o osnutku Javne ustanove Parka, koju je donijela hrvatska Vlada. Ubrzo je u listopadu imenovan privremena upraviteljica Kornelija Pintariæ, poèetkom travnja imenovano je, a 3. svibnja konstituirano Upravno vijeæe te Javne ustanove, na èelu koje je postavljen šumarski struènjak dipl. ing. Zlatko Lisjak iz Hrvatskih šuma (Uprava šuma Požega). Èlanovi vijeæa su Hrvojka Šunjiæ iz Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureðenja, mr. sc. Dario Barièeviæ (Šumarski fakultet Zagreb) i Antun Štefanoviæ iz Virovitièko-podravske županije, a naknadno æe se imenovati jedan predstavnik privatnih i ostalih vlasnika. Donesen je Poslovnik o radu Upravnoga vijeæa, statut, plan razvoja i financijski plan. Osnovna djelatnost te ustanove jest upravljati Parkom prirode, kao podruèjem od osobitog znaèenja za Republiku Hrvatsku, u cilju zaštite i oèuvanja njegovih prirodnih posebnosti i vrijednosti, osobito biološke i krajobrazne raznolikosti, te kulturno-povijesnih vrijednosti, vodeæi raèuna da se sve gospodarske aktivnosti obavljaju po naèelu održivoga gospodarenja i održivoga razvitka. Gorska bukova šuma na Papuku Dio fakultetskih šuma Park prirode Papuk prostire se na površini oko 336 km2, u sastavu koje je znatan broj površina požeške Uprave šuma (158 km2 ) i našièke Uprave šuma ( 162 km2 ) te šuma kojima na tom podruèju gospodari zagrebaèki Šumarski fakultet (oko 7 km2 ), a preostale površine odnose se na privatne i ostale vlasnike. Granica parka polazi od poèetne toèke iznad Kutjeva na nadmorskoj visini od 300 m, na cesti Kutjevo-Orahovica, a otamo se proteže južnim padinama papuèke planine preko kota 267 (crkva u Venju), 318 (crkva u Podgorju Požeškom ), 276 (na cesti u Velikoj ), 584 (velièki Grad ), 528 (prijevoj na cesti iznad Vrhovaca ), 520 (Vranovo) i 556 (Sjeèanska kosa). Od prethodne kote granica skreæe prema sjeveru na kotu 507 (Ravna gora), zatim vododjelnicom na kote 615 (Sov- Dipl. ing. Zlatko Lisjakpredsjednik Upravnoga vijeæa Parka prirode Papuk jak, zapadno od Djedovice), 677 i 614 (Gradina), 549 (Obrov), te grebenom u smjeru crkve u Voæinu, u dužini 2,6 km. Granica se dalje nastavlja sjevernim padinama Papuka preko kota 333 (Daljinac ), 327 i 314 ( Pavlovo brdo), 37 (Badnjevo brdo) i 244 (Toèak), zatim okomito prema jugu pa na istok, presijecajuæi pritom cestu za Jankovac i jankovaèki potok, u smjeru kota 346 (Kik ), 270 i 273 (crkva G. Pištana ) i 27, gdje granica skreæe južno od kote 780 (Petrov vrh), a zatim vododjelnicom na kote 601 (Dobra voda ) i 326 ( veliko Osoje ). Granica se s te kote spušta najkraæim putem na cestu Kutjevo-Bektež, zahvaæajuæi u luku vinograde iznad Kutjeva, iduæi pritom istoènim rubom graðevinskoga podruèja do poèetne toèke na cesti Kutjevo- Orahovica. Osebujne prirodne raznolikosti Navedeno podruèje je u dijelovima Požeško-slavonske i Virovitièko-podravske županije, proteže se u smjeru zapad-istok u dužini oko 35 km, a potez sjever-jug širok je desetak kilometara. Obuhvaæa podruèja šumarija Kutjevo, Velika i Kamenska na požeškoj Upravi šuma, te Voæin, Drenovac, Æeralije i Orahovica, koje su u sastavu Uprave šuma Našice. Park obiluje razlièitim saèuvanim geološkim, hidrografskim, krajobraznim, vegetacijskim i 18 Èasopis Hrvatske šume

21 PARK PRIRODE PAPUK Planinarski dom na Jankovcu faunistièkim obilježjima slavonskoga gorja te poznatim planinarsko-izletnièkim i turistièkim lokalitetima toga dijela Hrvatske. Nedaleko od turistièke Velike je Nastavni šumsko-pokusni objekt Duboka zagrebaèkoga Šumarskog fakulteta. U sklopu Parka su površine i objekti PPK Kutjeva i požeškoga Kamen- Ingrada, poznati zdravstvenorekreacijski centar Toplice u Velikoj s izvorima termalne vode i slikovitom dolinom Velièanke i Duboèanke, ostaci staroga velièkog Grada, skijaška staza Nevoljaš te izletište Zveèevo, na južnim obroncima Papuka, bogatim divljaèi i ribom. Na sjevernoj strani Parka je poznato planinarsko izletište Jankovac, s jakim izvorom i osebujnim vodopadom te skijalištem i planinarskim domom, a nedaleko od Orahovice je poznati Ružica grad, spomenik kulture najviše kategorije, s impozantnim ruševinama dvorca i tvrðave iz 13. stoljeæa. Potrebno je istaknuti da park prirode djelomice obuhvaæa i vinogradarsku zonu Kutjevo-Kaptol, koja je jedna od prepoznatljivih krajobraznih vrijednosti parkovnoga prostora. Papuk se u slavonskom gorju izdvaja naglašenijim prirodnim obilježjima i osebujnom ljepotom. Eruptivne i metamorfne stijene te vapnenci s krškim pojavama pridonose raznolikosti geološkoga sastava. Mlaði neogeni sedimenti prstenasto okružuju središnji planinski masiv, a na njima je oblikovan reljef blagih brežuljaka s vinogradima, koji su jedno od znaèajnih obilježja toga podruèja. Cijela papuèka planina zbog nepropusnih stijena bogata je vodotocima : Brzaja, Stražemanski potok, Velika, Duboka, Kaptolska rijeka, Djedovica, Jovanovica, Voæinska rijeka, Kovaèica, Jankovac, Drenovaèka rijeka, Vuèica i dr. Oèekuje se da æe vodoopskrbna i turistièkorekreacijska uloga tih vodotoka biti sve veæa. Raj za zaljubljenike prirode - Na podruèju Parka ima 13 lovoovlaštenika i lovozakupnika, nekoliko planinarskih i ribolovnih društava, a svoj interes tamo nalaze skijaši, gljivari, ekolozi, znanstvenici, izletnici i svi ljubitelji prirode. Uopæe, na tom su podruèju dopuštene sve djelatnosti i radnje kojima se ne ugrožavaju bitne znaèajke i uloga parka prirode- kaže predsjednik Upravnog vijeæa Parka ing. Zlatko Lisjak. Napominje da je bitan razlog za proglašenje Papuka parkom prirode èinjenica kako su na tom podruèju oèuvana obilježja žive i nežive prirode, karakteristièna za srednju Živopisne kaskade potoka Duboèanke Slavoniju. Tako je na podruèju Parka još godine Rupnica kod Voæina proglašena geološkim spomenikom, Jankovac park-šumom, a Sekulinaèke planine zaštiæene su kao šumski rezervat. Prisutnost slavonskoga gorja u krajobrazu je Èasopis Hrvatske šume 19

22 PARK PRIRODE PAPUK Spomenik hrvatskim braniteljima na Papuku vrlo uoèljiva, jer su okolne aluvijalne ravnice na oko 100m nadmorske visine, a obronci gora u prosjeku su samo 100 m iznad ravnica. Gorja su izrazito šumske površine, izrazito izdvojene od okolnog krajobraza, a rijeè je o izvornim i dobro oèuvanim, pretežito hrastovim i bukovim šumama, posebice vrijednim šumama panonske bukve i jele u višim predjelima. Neprijeporno je, tvrdi Lisjak, da je rijeè, s obzirom na spomenute znaèajke i vrijednosti Papuka, o prostranom prirodnom i dijelom kultiviranom podruèju s izrazitim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim i turistièko-rekreacijskim vrijednostima. etat prebornih sastojina te Uprave. U Parku je 21 % etata glavnoga i 24 % etata prethodnoga prihoda. Prema namjeni, 97 % su gospodarske a 3 % sastojine posebne namjene (zaštitne, za odmor i rekreaciju i sjemenske sastojine). Na parkovnom prostoru dolaze prirodne sastojine bukve i hrasta kitnjaka, a u najvišim dijelovima bukovojelove sastojine. Meðu autohtonim vrstama bukva je najzastupljenija (47 %), a slijede kitnjak (34 %), jela (6 %), grab (5 % ) i ostale vrste ( 8 %). Unesene vrste su malobrojne, rijeè je o kulturama smreke, crnog i obiènoga bora, duglazije, borovca, ariša i bagrema, a od njih se prirodnim putem obnavljaju smreka i borovi. Dio terena nerazminiran Na podruèju našièke Uprave šuma u sklopu Parka prirode Papuk smještene su gotovo cijele gospodarske jedinice: Sekulinaèka planina, Duzluèka planina, Orahovaèka planina, Kokoèaèka planina, Pušinska planina, Drenovaèka planina i Djedovica-Trešnjevica. I za ove šume izraðeni su ureðajni elaborati koji se neprestano rade svakih deset godina, od polovice prošloga stoljeæa. Park prirode Papuk zauzima 19,53 % ukupne površine našièke Uprave šuma, 17,33 % drvne zalihe i 20, 50 % prirasta. Etat glavnoga prihoda sudjeluje s 10,60 %, etat prethodnoga prihoda s 19,74 %, a etat prebornoga gospodarenju iznosi 35,74 %. Rijeè je o pretežito gospodarskim sastojinama (15.454,63 ha), a ostalo su zaštitne šume (85,53 ha), šume za odmor i rekreaciju (11,79 ha) i sjemenske sastojine (17,18 ha). Na parkovnom prostoru dolaze prirodne sastojine obiène bukve i hrasta kitnjaka, a u višim predjelima prostiru se sastojine obiène bukve i jele. U omjeru smjese dominantna vrsta je bukva (64 %), zatim slijede hrast kitnjak (16 %), obièni grab (3 %), lipa (3 % ), javor (2 %), jela (2 %) te ostale vrste drveæa (10 %). Neznatno su zastupljene šumske kulture unesenih vrsta drveæa: smreke, crnog i obiènoga bora, duglazije, ariša i bagrema, a meðu njima se prirodno obnavljaju smreka i borovi. Treba istaknuti da su još na tome podruèju nerazminirana podruèja gospodarskih jedinica Kokoèaèka planina (odjeli 11 i 12) i Drenovaèka planina (odjeli 30-64). Evidentirati biljni i životinjski svijet U sklopu ostvarivanja programskih ciljeva Javne ustanove Parka prirode Papuk potrebno je na terenu Pretežito gospodarske sastojine Šume požeške Uprave koje ulaze u sastav Parka zauzimaju gotovo cijele gospodarske jedinice Zapadni Papuk zveèevaèki i Južni Papuk, veæi dio Južne Krndije kutjevaèke te manji dio gospodarskih jedinica Zapadni Papuk kamenski. Važno je istaknuti da su za te šume izraðeni ureðajni elaborati, koji se rade od sredine prošloga stoljeæa. Na tom podruèju nalazi se 31 % šumskih površina UŠ Požega, s 32 % drvne zalihe i 32 % prirasta, a zanimljivo je da se tamo ostvaruje cjelokupni Zamrznuti jankovaèki slap 20 Èasopis Hrvatske šume

23 PARK PRIRODE PAPUK Park prirode Papuk Geološki spomenik Rupnica kod Voæina lokaliteti i ostala flora, osim zaštite, i dalje biti istraživani. Korištenje parkovnoga prostora provodit æe se sukladno Prostornom planu posebne namjene, koji æe donijeti Hrvatski državni sabor, a Pravilnikom o unutarnjem redu pobliže æe se urediti pitanja zaštite, unapreðenja i korištenja Parka prirode te propisati prekršaji i odrediti upravne mjere za nepoštivanje odredaba toga Pravilnika. vom odgovarajuæe struène službe i službe nadzora u sklopu Javne ustanove, a u suradnji s pravnim i fizièkim osobama, koje dopuštaju djelatnost na podruèju parka prirode, suradnjom sa znanstvenim i drugim institucijama, a osobito s Ministarstvom zaštite okoliša i prostornog ureðenja i s drugim tijelima državne te lokalne uprave i samouprave, na èijem se podruèju prostire Park prirode. Planirano je u Parku zaposliti pet djelatnika: ravnatelja, struènoga voditelja s dva suradnika i administratora. Važno je istaknuti da æe Javna ustanova izraditi detaljniji program i plan korištenja Parka za odgojnoobrazovne i turistièko-rekreacijske aktivnosti. Cilj je da se, osim edukacije, popularizacije prirodnih vrijednosti, rekreacije i zabave, ostvari i dio vlastitoga prihoda. Premda je za upravno sjedište Parka prirode Papuk veæ odreðen Voæin, prevladava mišljenje da bi najbolje rješenje bila Velika, kao turistièko središte Slavonije, koja, zemljopisno gledajuæi, gravitira oznaèiti granicu na glavnim cestovnim prilazima, evidentirati biljni i životinjski svijet te geološku, kulturno-povijesnu i etnografsku baštinu. Takoðer je potrebno tijekom ove godine uspostaviti bazu podataka, koja obuhvaæa i dosadašnje znanstveno-istraživaèke radove i plan novih radova, te analizirati stanje na posebno oznaèenim lokalitetima. Inventarizacija i uspostava baze podataka trebale bi biti završene do Treba naposljetku analizirati postojeæu prostorno-plansku dokumentaciju te nabaviti potrebnu opremu i vozilo za nadzor Parka. Lov neæe biti dopušten Prema rijeèima ing. Lisjaka, cilj programskih zadaæa je oèuvanje, održavanje i za- Jezero na Jankovcu štita prirodnih vrijednosti, a to su biljni i životinjski svijet, krajobrazna raznolikost, geološka baština i kulturnopovijesne vrijednosti, s napomenom da æe vrijedni šumski Važno je da lov na tome podruèju neæe biti dopušten, kako je to bilo propisano prijašnjim odredbama Zakona o lovu. Spomenuti zadaci bit æe izvršeni poglavito usposta- prema sredini parkovnog podruèja. I. Tomiæ Snimci: Z. Lisjak A. Z. Loncaric Èasopis Hrvatske šume 21

24 PRIRODA I MI Bršljan - skupi ukras posavskih hrastika Posavski hrastici nerijetko bivaju okiæeni tamnozelenim lišæem i usred zime pa bi èovjek pomislio da se priroda poigrala s listopadnošæu hrasta lužnjaka. Stalnim posjetiteljima odmah je jasno da se radi o-bršljanu (Hedra helix). Bršljan - agresivna penjaèica vlažnih uvala s vapnenastim tlom, jedina je vrsta od njih pet koja je rasprostranjena u Lužnjak u zagrljaju bršljana Europi i to sve do bukove polarne granice rasprostranjenosti. Kao penjaèica može dosegnuti visinu i 30 m s promjerom 20 cm, starošæu i nekoliko stotina godina, te je stalni pratitelj i zidova starih dvoraca i zgrada. U urbanom djelu èeste su kultivirane forme kojih je cijeli niz, ali predmet moga zanimanja jest prirodnija pojava bršljana kao pratitelja hrasta lužnjaka u Spaèvanskom bazenu. Velika zastupljenost te penjaèice prisutna je u pojasu od 1 do 2 kilometra uz rijeku Savu, osobito u šumarijama Gunja, Vrbanja, Županja i Cerna, te u manjoj mjeri uz ostale vodotoke koji idu kroz Spaèvanski bazen i prava je napast za radove u iskorištavanju šuma. Kad to napominjem iskljuèivo mislim na gospodarske sastojine hrasta lužnjaka. Osnovna smetnja bršljana je u tome što ruši normalne normative sjeèe i izrade i to 15 do 30% što je vrlo znaèajno kada se gleda s troškovne strane. Podatak o gubicima na vremenu sjeèe i izrade dobiven je snimanjem u sjeèinama s velikom zastupljenošæu stabala obraslih bršljanom (Uprava šuma Vinkovci - proizvodni odjel). Osim toga problema nameæe se potreba pomnog praæenja i izuèavanja pona- šanja stabala i sastojina hrasta lužnjaka gdje su hrast i bršljan zajedno startali, hrast kao nosaè i bršljan na njemu u vrlo bujnom obliku. Smatram da hrast kao svjetloljubiva vrsta nema previše izgleda da doðe do tog svjetla s dobrim djielom svoje krošnje. Vrlo oèiti primjeri takvoga stanja su u mladim sastojinama u šumskim predjelima Istoèna Kusara - Crna greda (Županja), Radiševo (Vrbanja), Lušèiæ (Cerna), itd. Za sada nema cjelovito kartiranih površina koje su jaèim postotkom obrasle bršljanom, ali se nameæe kao potreba da se to što prije uèini kako bi se mogao izraèunati i utjecaj istog na gospodarenje tim sastojinama, te postupci potrebni da se takvo stanje ako je to potrebno i preduhitri, sprijeèi ili moguæe iskoristi (farmaceutska industrija). Primjeæene povrede na stablima koja imaju na sebi bršljan daju naslutiti moguænost da se produbljuju neizravnim utjecajem bršljana, jer se u zoni priljubljenog penjaèa zadržava vlaga koja pogoduje pak razvoju gljiva koje dalje razaraju drvo (priložena slika ozljede). To nameæe pitanje koliki je doprinos bršljana u stabilnosti ovog ekosustava, a kolika je njegova štetnost kroz izravni ili neizravni utjecaj na gospodarenje hrastovim sastojinama. Pitanje je integralne prirode pa æe i pristup do potrebnih odgovora morati biti integralan. Stjepan Lonèar, dipl. ing. šum. Snimio: Z. Peièeviæ UPRAVA ŠUMA VINKOVCI Zajednièki s umirovljenicima U povodu božiænih i novogodišnjih blagdana Hrvatski sindikat šumarstva, sindikalna podružnica Struènih službi Uprave šuma Vinkovci na èelu s predsjednikom Ivanom Novoselcem organizirala je domjenak u velikoj sali Doma umirovljenika na kojem su bili i bivši zaposlenici, odnosno umirovljenici Struènih službi. Sve zaposlenike i dojuèerašnje suradnike i prijatelje koji su se okupili u velikom broju pozdravio je predsjednik sindikalne podružnice Ivan Novoselac, poželivši im dobrodošlicu, ugodan boravak i puno zdravlja u godini. On je umirovljenim djelatnicima za dugogodišnji rad i vjernost podijelio skromne darove a sadašnjim je zaposlenicima podijelio majice s grbom Sindikata šumarstva. Za dobar štimung pobrinuo se tamburaški ansambl KUD Šumari predvoðen Martinom Suèiæem Marcom utemeljiteljem toga priznatog i uvažavanog Društva. Solo pjevaèi bili su Ivica Velika sala vinkovaèkoga Doma umirovljenika bila je u potpunosti punjena zaposlenicima i umirovljenicima. Grèiæ i Ivan Mekoviæ. Trojica zaposlenika, Stjepan Tuškan, Mijo Jankoviæ i Stjepan Mihelèiæ tom su se prilikom oprostila od aktivnog rada, a za èetrdesetgodišnju vjernost poduzeæu dobili su prigodne darove. Z. Peièeviæ 22 Èasopis Hrvatske šume

25 MAÐARSKA ISKUSTVA U Szilvasvaradu se plaæa i razgledanje šume! Šumarija Szilvasvarad na sjveru Maðarske najveæi dio prihoda ostvaruje od prodaje drveta, ali i od lovstva, najamnina, a šumari su posve ukljuèeni u sve turistièke aktivnosti ovog sela koje godišnje obiðe 80-ak tisuæa turista. ima turista! Ove ih je godine manje, nema snijega, žale se domaæini. Što rade turisti u mjestu gdje se nema što raditi osim šetati i razgledavati? Odgovor: šeæu se! Ili voze u fijakerima s bijelim rasnim lipicanrima, što smo i samo iskušali. Ne bi se moglo reæi da je šuma ekstra klase, naprotiv, no u šumi ili uz nju mnogobrojni su sadržaji a njihovo se razgledanje plaæa. Naplatna je kuæica sa spuštenom rampom posred ceste kojom se iz sela kreæe u šumski obilazak. Uobièajenom turistièka tura predviða razgledanje dva šumarska muzeja, jednog na otvorenom u šumi, drugog u zgradi Šumrskog muzeja. U muzeju u šumi utemeljenom godine može se vidjeti povijesni prikaz razvoja razlièitih šumskih radova, na primjer privlaèenja. Posebna atrakcija ovog ni sela ni grada je Szilvasvarad po svemu nije tipièna maðaraska šumarija, no zbog toga, možda, još bolje oslikava maðarsko šumarstvo danas, što se i kako radi tamo gdje šuma nije jedini izvor prihoda. Smješteno tridesetak kilometara sjeverno od Egera, sjedišta dionièkog društva s deset šumarija ali i nekoliko drugih pogona, isto toliko udaljeno od granice sa Slovaèkom, ovo mjesto na krajnjem sjeveru Maðarske sa svojih 1500 žitelja pruža znatiželjniku koji se prvi puta naðe ovdje, posebno šumaru željnom novih saznanja i (tranzicijskih!) iskustava, bar nekoliko iznenaðenja. Ponajprije da se šuma može koristiti na više naèina (što dakako nije ništa novo nego samo praktièna primjena veæ poznatih stvari). Posebice kad se radi i parku prirode gdje se uz gospodarenje pod posebnim režimom, kao i kod nas, zarada traži i na drugi naèin. Szilvasvarad nema more, nema ni visoko gorje ni ureðena skijališta, no Ulaz u park prirode - nema turista pa je ulaz slobodan. Muzej na otvorenom, u šumi, osnovan godine, u paket aranžmanu obavezno se obilazi Szilvasvarad nema more, nema ni visoko gorje ni ureðena skijališta, no ima turista! Ove ih je godine manje, nema snijega, žale se domaæini. Što rade turisti u mjestu gdje se nema što raditi osim šetati i razgledavati? Odgovor: šeæu se! Ili voze u fijakerima s bijelim rasnim lipicanrima, što smo i samo iskušali. ogromna zgrada na rubu šume u kojoj se dresiraju konji. U gornjem dijelu zgrade je galerija za promatraèe, oko nje skupi automobili. Ovo je ipak sport za one s dubljim džepom, no eto, i oni su se našli u Szilvasvaradu. Malo dalje je stari ponovno ureðeni hotel u kojem odsjedaju vlasnici konja ili pak oni koji su jednostavno došli baviti se tim sportom ili uživati u skladnim pokretima veæ izdresiranih konja. Da ne bi bili Èasopis Hrvatske šume 23

26 MAÐARSKA ISKUSTVA Utovar trupaca na željeznièkoj stanici u Szilvasvaradu reèenici objašnjava zamjenik upravitelja šumarije Szilvasvarad dipl ing. Antal Jozsef. A kako sada jest? Ribe je i prije bilo dosta, no bilo je Vožnja fijakerom ili vlakom, kojim se može 3 km u šumu, takoðer je dio turistièke ponude daleko od svojih grivatih ljubimaca, konjušnica je takoðer u sklopu hotela. Vožnja fijakerom obuhvatit æe i posjet malom šoping centru, brojnim kioscima sa suvenirima, sada dakako zatovrenima, uz samu šumsku cestu. Uz nju je smješten i mali gater u kome posjetitelji u svakom Svi radovi na iskorištavnju šuma su u Maðarskoj privatizirani i to je prva tekovina transformacije šumarstva, isto tako i najveæi dio radova na uzgajanju šuma. U Szilvasvaradu otprilike 25 posto uzgojnih zahvata obaljaju sami na èemu radi 13 radnika. trenutku s par koraka udaljenosti mogu vidjeti jelena lopatara ili muflona. Na gater se skoro naslanja uzgajalište pastrvki, sistem od l6 povezanih malih bazena kojim je nekad gospodarila šumarija a danas je u privatnim rukama. Zašto nije u sastavu šumarije? Nije bio rentabilan, u jednoj dosta i onih koji nisu plaæali, veli Antal. Osim fijakerom, svi oni koji žele bolje razgledati šumu mogu to uèiniti i-šumskom željeznicom. S Šumski vlak na stanici Szilvasvaradu 24 Èasopis Hrvatske šume

27 MAÐARSKA ISKUSTVA Lovaèka kuæa u Szilvasvaradu pruža sve što i hotel visoke kategorije radovi. Šumarija inaèe gospodari s ha šuma u kojima je bukva zastupljena s 48%, hrast s 18%, cer s 10%, grab s 9%, a od crnogorice najznaèajnija je jela s 9 posto. Godišnji prirast iznosi kubika a od propisanog etata od kubika sjeèe se Šumarija je podijeljena na sedam revira s prosjeènom velièinom revira od ha koje vode šumarski tehnièari. S 50-ak zaposlenih Szilvasvarad prilièno iskaèe iz prosjeka. To se ponajprije može «zahvaliti» zaposlenima na šumskoj željeznici te mehanièarima na održavanju gdje ukupno radi 30-ak ljudi. Svi radovi na iskorištavnju šuma su u Maðarskoj privatizirani i to je prva tekovina transformacije šumarstva, isto tako i najveæi dio radova na uzgajanju šuma. U Szilvasvaradu otprilike 25 posto uzgojnih prave željeznièke stanice gdje se inaèe vrši utovar trupaca u vagone i šalje na razlièita odredišta u zemlji, kreæe i mala šumska željeznica, kao svojevrsna turistièka atrakcija, na tri kilometra dugu turu po šumi. Nije to samo po sebi isplativo, priznat æe domaæini, ali goste treba na svaki naèin privuæi. Troškove koji premašuju prihode pokriva dionièko društvo, odnosno, sve to subvencionira država. Èak se planira izgraditi još jedan pravac, sve to pomaže se iz sjedišta firme, iz Egera. Nije naravno izostala ni ugostiteljska ponuda. U nekoliko specifièno ureðenih restorana u selu može dobro jesti i kušati domaæe (ljute) specijalitete. Što od svega toga ima šumarija? Ne previše, veli Antal, jer sve to spada u turistièki priliv samog mjesta. No šumarija naplaæuje ulaznice u park prirode, naplaæuje i karte za vožnju željeznicom. Uz ono što se dobije od samog šumarstva Zamjenik upravitelja šumarije Antal Joszef: Šumska željeznica nije isplativa no troškove pokriva i uprava pa i lovstva-dovoljno za «pozitivan» rezultat. Bukva, hrast i ostalo A prihod od šumarstva donekle je ogranièen time što se u sklopu šumarije nalazi i park prirode u kome, kao i u Hrvatskoj, vrijede neki drugi zakoni. U parku ne sijeèemo koliko bi mogli nego prema odluci uprave parka što je uvijek manje nego što bi mogli, kaže Antal. A na 800 ha posebnog rezervata šumske vegetacije zabranjeni su bilo kakvi Bukva je u šumariji zastupljena s 48 posto Èasopis Hrvatske šume 25

28 MAÐARSKA ISKUSTVA zahvata obavljaju sami na èemu radi 13 radnika. Bukva se uglavnom obnavlja sama (90%). Struktura prihoda šumarije izgleda ovako-od prodaje drveta namakne se do 150 milijuna forinti (otprilike 4,5 milijuna kuna), od lovišta 10 milijuna forinti, od turizma «koliko dobiju toliko dalje ulažu». Oko tri milijuna dobiju od najamnina. No u šumariji su pomalo ljuti na vlasti u selu «od kojeg ne dobiju ništa a selo koristi njihove šumske ceste i ostale površine koje èak ne žele ni održavati»! Godišnje Szilvasvarad i njegove turistièke zanimjlivosti, tvrde u šumariji, obiðe tisuæa turista. I lovstvo je u službi stvaranja dobiti, a lovaèki dom Vila Negra kojim upravlja šumarija (zaposleni u domu su Jeleni lopatari u gateru na dohvat su ruke posjetiteljima Dio preureðenog hotela Eger forst AG radnici šumarije) nedavno je obnovljen. Kako izgleda izvana te kako je ureðen unutra, može se usporeðivati s hotelom visoke klase i boravak u njemu uz specijalitete domaæe kuhinje, što osobno preporuèa upravitelj šumarije dipl.ing. Nemeth Karoly, pravi je praznik za «dušu i tijelo». U daljnjim planovima šumarije je otvaranje šumske škole, odnosno izgradnja zgrade. Sada se šumska škola održava na ovorenom, uèenici po tjedan dana borave u selu te svakodnevno pod nadzorom šumara uèe «voljeti prirodu». Izgradit æe se i veliki gater za divlje svinje i muflone «kako bi se mufloni maknuli iz parka prirode». Glavni lovci ovdje su Talijani. (m) Direktor Eger forst AG Jung Lazslo Oko 18% Maðarske pokriveno je šumom. To nije mnogo i zbog toga država u narednom razdoblju želi poveæati površine pod šumom na 23% maðarskog teritorija. Akciju æe potpomagati država, provodit æe se na onim upravama koje imaju šumskog zemljišta ali i na privatnim parcelama. Sadnice æe osigurati (i prodati) dionièka društva. U tom programu svoj doprinos dat æe i Egererdö RT (Eger forst AG, odnosno dionièko društvo, jedno od l9 društava u maðarskom šumarstvu) koje gospodari s oko ha šuma i šumskog zemljišta u tri sjevernomaðarske županije, ocrtao je u osnovnim crtama najvažnije zadatke šumarstva susjedne nam države direktor Egerderdö-a dipl. ing. Jung Lazslo. Upravna zgrada dionièkog društva, pomalo nalik na kockicu SDP-a U Zagrebu, u blizini je središta Egera, sjevernomaðarske prijestolnice dobrih vina (egri bikaver, lianko, keke frankos, merlot, medok), oèuvanih i ureðenih srednjovjekovnih trgova i zgrada, koja «svakome nudi ponešto» kako to kažu domaæini. Eger je sa svojih 80- ak tisuæa žitelja i grad brojnih crkvi(tu je druga najveæa bazilika u Maðarskoj iz Eger, središte grada 1835.godine), škola, mahom srednjih sa samo jednom Višom školom za nastavnice. Povijest grada seže u 11. stoljeæe a pamti se i obilježava godina kada s u ovdje zaustavljeni Turci. Iz toga razdoblja ostalo je i 300 km podzemnih hodnika i tunela pod gradom. Sada se «dolje» planira napraviti naselje koje bi oblazili turisti. Iz osobne karte Eger forst AG treba još znati da ovo dionièko društvo u svom sastavu ima deset šumarija, ali i tvornicu parketa, veliki rasadnik Kal koji proizvodi 22 milijuna sadnica koji je dijelom iznajmljen i privatnim rasadnièarima, loviše na ha, šumsku željeznicu, graðevinarstvo te posebnu službu za planiranje. Tekst i snimci: Miroslav Mrkobrad 26 Èasopis Hrvatske šume

29 NAŠI RASADNICI Zalužje meðu najveæima u poduzeæu Rasadnik Zalužje jedan je od najveæih rasadnika šumskih sadnica hrasta lužnjaka u našem poduzeæu. Ukupna površina rasadnika je 22,21 hektar, a nalazi se u gospodarskoj jedinici Kunjevc šumarije Vinkovci. Vozaè traktora STEIR Ivan Šefer i pomoænik Dušan Matijeviæ uz pomoæ ugraðenog noža obavljaju podrezivanje trogodišnjih sadnica poljskog jasena. Trogodišnje sadnice hrasta lužnjaka u rasadniku. lenu gnojidbu, odnosno budu pod ugarom. Isporuèeno 320 tisuæa sadnica Rasadnik Zalužje Uprave šuma Vinkovci - Šumarije Vinkovci po tehnologiji proizvodnje sadnica tvrdih lišèara meðu najveæima je u Hrvatskim šumama. Organizirano se u rasadniku radi od godine. Kompletnu brigu i nadzor nad rasadnikom vodi dugogodišnja šumarska djelatnica dipl. inž. Ðurðica Filipoviæ koja prezentirajuæi osnovne podarke kaže: - U rasadniku uzgajamo sadnice hrasta lužnjaka i poljskog jasena i s njima opskrbljujemo prije svega šumarije Uprave šuma Vinkovci, a podmirujemo i potrebe ostalih uprava. Ukupna površina rasadnika Zalužje je hektar od èega 18 ha proizvodnih površina, a nalazi se u gospodarskoj jedinici Kunjevci, Šumarije Vinkovci. Ograðen je žièanom ogradom, a svojom istoènom i južnom stranom nalazi se uz rijeku Bosut odakle se koristi voda za navodnjavanje pomoæu agregata. S njegove zapadne strane je cesta Vinkovci - Županja što olakšava transport sadnica, jer prohodni pravci kretanja u rasadniku su takoðer asvaltirani. U rasadniku su godine izgraðene poslovne zgrade, a prema preporukama Šumarskog instituta Jastrebarsko. Objekat sadrži potrebna spremišta za kemijska sredstva, gnojiva, sitan alat, gorivo, garaže za strojeve, te poslovne prostorije. Rasadnik je od Vinkovaca udaljen šest kilometara. Parcele se naizmjenièno koriste za proizvodnju, tako da svake treæe godine dolaze pod ze- Rukovoditeljica rasadnika podsjetila je da je plan poslovanja za godinu u potpunosti izvršen i da je proizvedeno preko 480 tisuæa Rukovoditeljica rasadnika Zalužje dipl. inž. šuma Ðurðica Filipoviæ Dugogodišnji poslovoða rasadnika Zdenko Mikiæ (prvi s lijeva) i Stjepan Pastoviæ (prvi s desna) snimljeni s grupom mladih zaposlenika Uprave šuma Vinkovci. jednogodišnjih sadnica poljskog jasena, preko 163 tisuæa dvogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka, zatim 215 tisuæa trogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka i preko 364 tisuæe èetverogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka što ukupno iznosi oko vrlo kvalitetnih sadnica. Takoðer vrijedno je istaknuti da su radovi na vaðenju, sortiranju i isporuci sadnica tekli su bezprijekorno, a povoljni vremenski uvjeti omoguæili da se u rekordnom vremenu (20 radnih dana) bez poteškoæa povadi, sortira i isporuèi 200 tisuæa trogodišnjih sadnica poljskog jasena i 120 tisuæa èetverogodišnjih sadnica hrasta lužnjaka šumarijama Uprave šuma Vinkovci. Dnevna norma po zaposleniku iznosila je 1500 komada. Tekst i snimci: Z. Peièeviæ Èasopis Hrvatske šume 27

30 UREÐIVANJE ŠUMA Taksatori preko plana Nije potrebno ni isticati veliku važnost dobrih i pouzdanih ureðajnih radova, bez kojih nema ni uspješnog gospodarenja, rekao je voditelj odjela ureðivanja Josip Grgljaniæ - U prepoznatljivom Šumskom bazenu Spaève nalazi se najveæi kompleks hrastovih nizinskih šuma u našem poduzeæu, gdje su radile i rade èitave plejade šumarskih struènjaka. Izuzev šumara malo tko zna, da je posao taksatora jedan od najzahtijevnijih poslova u šumarstvu, gdje naši zaposlenici od proljeæa do kasno u zimi obilaze šume, mjereæi drvnu masu i obavljaju izmjeru taksacijskih elemenata, kako bi dobili prave podatke za izradu osnove gospodarenja, istièe rukovoditelj odjela ureðivanja vinkovaèke Uprave šuma dipl. ing. Josip Grgljaniæ. Ovaj odjel jedan je meðu najstarijim u poduzeæu, kaže on, a primarni mu je zadatak izrada ureðajnih eleborata ili osnova gospodarenja za sve gospodarske jedinice, koje ulaze u sastav Uprave šuma Vinkovci, èija ukupna površina iznosi ha. Osnove gospodarenja su dugoroèni elaborati prema èijim se odredbama odvijaju svi poslovi u svakoj pojedinoj šumariji. Mišljenja sam da nije potrebno naglašavati koja je važnost dobrih i pouzdanih ureðajnih radova, bez kojih nema ni uspješnog gospodarenja, posebno je naglasio Grgljaniæ, te nastavio: -Ureðajni poslovi na izradi osnova gospodarenja mogu se podijeliti na dva dijela. Terenski radovi obuhvaæaju inventuru drvne mase i izmjeru ostalih taksacijskih elemenata, neophodni za sustav osnove gospodarenja. Nakon terenskih radova pristupa se uredskoj obradi podataka do konaène izrade osnove, gdje naši zaposlenici koriste za sada najsuvremenija sredstva za rad. Plan izvršen Plan ureðajnih radova za godinu u potpunosti izvršen, a obavljeni su svi terenski radovi i to u Šumariji Cerna u gospodrskoj jedinici Banov dol (1865 ha) i gospodarskoj jedinici Ceranski lugovi (2157 ha). U Šumariji Otok obavljeni su terenski radovi u gospodarskoj jedinici Otoèke šume (2586 ha), zatim u Vukovaru u gospodarskoj jedinici Vukovarske dunavske ade (1809) i to samo 1000 hektara, jer je preostali dio gospodarske jedinice pod okupacijom jugoslavenske vojske. Treba istaknuti da su pored izvršenih radova preko plana obavljeni terenski radovi u Šumariji Vinkovci u gospodarskoj jedinici Vrapèana (1228 ha), koja je na gotovo 50 posto površine minirana. Pored navedenih terenskih radova vinkovaèki ureðivaèi uspješno su završili i sve kancelarijske poslove, koji su komisijski pregledani, te izdana rješenja od zaposlenika Ministarstva poljoprivrede i šumarstva Kancelarijski poslovi napravljeni su na 8417 ha i to u Šumariji Vukovar u gospodarskoj jedinici Dubrave i Jelaš, zatim u Šumariji Cerna u gospodarskoj jedinici Krivsko ostrvo, te u Šumariji Vinkovci u gospodrskoj jedinici Dionica. Pored ovih poslova napravljeno je i odobreno šest godišnjih planova (9645 ha),. - Ove godine zaposlenike u odjelu za ureðivanje šuma èekaju još zahtijevniji zadaci, kaže na kraju Grgljaniæ. Tako terenske i pripremne radove treba napraviti na šest gospodarskih jedinica (12286 Rukovoditelj odjela za ureðivanje šuma, dipl. ing. šum. Josip Grgljaniæ. ha), završne radove na takoðer šest gospodarskih jedinica ha). Pored navedenog treba napraviti i pet godišnjih planova i jednu vanrednu reviziju osnove gospodarenja za gospodarsku jedinicu Kragujna (3838 ha) u Šumariji Mladi kadrovi. S lijeva dipl. ing. šum. Antun Jakšiæ, administrator Darko Tomaševiæ i dipl. ing. šum. Zoran Vargiæ. Županja. Grgljaniæ posebno izražava zadovoljstvo èinjenicom da su se mladi struènjaci u odjelu uspješno uklopili u ove naporne terenske radove sa starijim kolegama što osigurava kontinuitet u ureðivanju šuma, jer za ovogodišnje æe obimne radne zadatke trebati uložiti mnogo znanja i truda kako bi svi radovi bili na vrijeme obavljeni. Z. Peièeviæ 28 Èasopis Hrvatske šume

31 POGLED UNATRAG a, GODINA HRASTOVA Tko se sve divio našim hrastovima oduševljeni. Zima je. Lišæe je otpalo i otkrilo svu ljepotu tih divnih stabala koja u ovo zimsko vrijeme prikupljaju snagu za prve proljetne dane kada æe prolistati i svojim zelenim lišæem uljepšati široke krošnje. Snage nikada Za nama je kojom završava dvadeseto stoljeæe i s velikim ushiæenjem, radošæu i išèekivanjem oèekujemo mnogo više u novoj godini, novom stoljeæu i na kraju u novom tisuæljeæu. Kada sažmemo dogaðaje u protekloj godini, s ponosom moramo istaknuti da se šumarska struka ima èime ponositi. U prilog tome govori i èinjenica da je proglašena godinom hrasta. Hrast, taj gorostas naših šuma, privlaèio je pozornost šumarske znanosti i struke iz cijeloga svijeta tijekom protekle godine. Bili bismo neobjektivni prema toj plemenitoj vrsti drveæa kada ne bismo spomenuli kojim redom i tko je sve pokazivao interes za njega. Zanimali su se šumarski znanstvenici i struènjaci Èeške Republike iz Šumarskog zavoda Židlohovice. Imaju i oni hrast, ali ne takav kao naš. Uzgajaju ga i njeguju i oni, ali ne na takav naèin kao mi. Skupila se kod nas u vrboveèkoj Šumariji, u našoj Èesmi, šumarska znanost i struka, ali ovoga puta iz cijeloga svijeta i naravno naši domaæi znanstvenici i struènjaci. Održavao se meðunarodni kongres HRAST poboljšanje kakvoæe i genetske raznolikosti hrastova. Divili su se strani struènjaci kvaliteti naših hrastova. Zadivila ih je njihova visina, pravnost i punodrvnost sati, kako se kod nas gospodari hrastom. I opet ista pitanja. Koliko su visoka ta stabla? (Visine prelaze i 40 m) Kolike su njihove debljine? (Ima ih debelih i preko metra) Koliko godišnje prirašæuju? (4 m 3 na hektar) Kolike su cijene proizvoda dobivenih od hrasta? Pokušavamo izbjeæi odgovor jer znamo, njihove cijene su veæe, a naš hrast je vrijedniji. I tako, mnogo je toga zanimalo naše goste. Dobili su odgovore na njihova pitanja i sretni, puni dojmova, otišli. Kad smo pomislili da smo obavili veliki posao pokazujuæi naše hrastove, za njih su se zainteresirali šumari Bavarske. Došli su i oni vidjeti taj hrast koji se pokazuje svima. On, navikao na toliko šumarskih struènjaka, postaje sve ponosniji i Koliko su visoka ta stabla? (I preko 40 m) Kolike su njihove debljine? (Ima debelih i preko metra) Koliko godišnje prirašæuju? (4 m 3 /ha) debla, pravnost i gustoæa godova, brojnost podmlatka po jedinici površine. Oduševljeni su bili izložbom Od žira do furnira. Pregledali su piljenice i uživali u zlatnožutoj boji hrastova drveta, divili se izgraðenim predmetima od hrastovine. Radost im bila velika kada su vidjeli hrastove baève i naèin njihove izrade. Razišli su se diljem svijeta ponijevši sa sobom uspomenu na naš hrast, naš grad, naše šume i Hrvatsku. Dojmovi se još nisu slegli, a veæ su austrijski struènjaci u organizaciji svojega šumarskoga društva došli vidjeti i osjetiti, barem na nekoliko šuštanjem lišæa i njihanjem grana kao da govori: Gledajete me i recite svima da na ovim podruèjima nema ljepšeg i kvalitetnijeg drveæa od nas hrastova. Te hrastove vidjeli su i naši susjedi Slovenci i izaslanstvo njihova Ministarstva šumarstva. Zajednièki smo zakljuèili: Zašto se ne bismo èešæe sastajali i izmjenjivali iskustva o hrastu, je oni, u manjoj mjeri, imaju priliku gospodariti njime. I kad ovaj broj našega lista bude u tisku, mi æemo pokazivati taj naš hrast francuskim šumarskim struènjacima koji se bave genetikom drveæa. Nadamo se da æe i oni biti dosta, jer protekle godine izdašno su urodili žirom i podarili nam svoje nasljednike i kvalitetne mlade hrastike koje æemo našim struènim radom uzgojiti i ostaviti našoj djeci i unucima za gospodarenje. Ponosni smo na naš hrast. Zašto? Zato što ga imamo. Ponosni smo što je to naša najvrijednija vrsta drveæa koja raste diljem Lijepe naše. Žalosni smo što su ti naši hrastovi napadani raznim bolestima i štetnicima. Žao nam je što hrast propada, a mi ostajemo bespomoæni u neravnopravnoj borbi s prirodom, jer svojim postupcima prema šumi i prirodi pridonosimo i propadanju hrasta. Preispitajmo se o svojim postupcima i zahvatima što èinimo prirodi. Ne zaboravimo da su šume u Hrvatskoj najvrijedniji obnovljivi prirodni resurs. Dipl. ing. Ðuro Kauzlariæ Èasopis Hrvatske šume 29

32 INFORMACIJE I VIJESTI UPRAVNI ODBOR HRVATSKIH ŠUMA Prihvaæen plan poslovanja za Na posljednjoj prošlogodišnji sjednici Upravnog odbora prihvaæen je Plan poslovanja za UPRAVA ŠUMA KARLOVAC Da bi se obnovilo najljepše meðu šumarima, druženje, Uprava šuma Karlovac organizirala je predbožiæni malonogometni turnir na kome su nastupile momèadi uprava šuma Zagreba, Bjelovara, pilane Krašiæ i domaæna Karlovca. Nakon zanimljivih borbi prvo mjesto pripalo je momèadi Zagreba koja je Upravni odbor Hrvatskih šuma na posljednjoj je prošlogodišnjoj sjednici (27. prosinca) donio Plan poslovanja Hrvatskih šuma za godinu po kojem bi poduzeæe ove godine trebalo ostvariti prihod od 1,76 milijardi kuna, od èega najveæi dio, 62 posto, od prodaje drveta. Predviðena je dobit od oko 15 milijuna kuna, ili nakon oporezivanja, 12 milijuna kuna. Vrijednost radova biološke reprodukcije šuma trebala bi iznositi 466 milijuna kuna. Plan investicija u dugotrajnu materijalnu imovinu vrijedan je 86,6 milijuna kuna a financirat æe se s oko 50,4 milijuna vlastitih sredstava te 36,2 milijuna kuna zajmova za nabavu uvoznih strojeva i kamiona. Visina planiranih investicija ogranièena je aktualnim financijskim stanjem i zaduženosti poduzeæa te èinjenicom da u dospjeva 21 milijun kuna obveza za nove dugoroène zajmove iz prethodnog razdoblja. (m) Sportska druženja SINDIKALNO POVJERENSTVO DELNICA Kolektivni ugovor još vrijedi! u finalu bila bolja od pilane Krašiæ (4:1). Prije toga u polufinalu Zagrebèani su svladali domaæine s 3:1 a Krašiæ momèad Bjelovara s 4:2, obje utakmice rješevale su se jedanaestercima. Sve momèadi dobile su prigodne poklone, suvenir grada Karlovca. - Važnije od sportskih rezultata nama je bilo ponovno okupljanje šumara upoznavanje i druženje. Želimo da ovaj turnir postane tradicionalan, da se dogodine opet naðemo, možda samo u drugom terminu, za vrijeme Karlovaèkih dana piva, rekao je na kraju jedan od organizatora prvog okupljanja dipl. ing. Zoran Sabljariæ. Siniša Klariæ, dipl. ing. Sindikalno povjerenstvo delnièke Uprave šuma na 11. je sjednici održanoj sredinom prosinca u potpunosti dalo potporu Hrvatskom sindikatu šumarstva u pregovorima s poslodavcem u vezi s donošenjem novog Kolektivnog ugovora i isplatama naknada zaposlenicima (božiænica, darovi za djecu). U provedbi te i ostalih dredbi iz Kolektivnog ugovora, te njegovo poštivanje u praksi treba se ukljuèiti i Glavno zaposlenièko vijeæe, u èijoj je to i nadležnosti, istaknuto je na sastanku. Osim tih najaktulanijih problema s kojima se trenutaèno susreæe u radu Sindikat, na sastanku je dana i informacija o poslovanju delnièke Uprave šuma u deset mjeseci ove godine. Zahvaljujuæi dobrim vremenskim prilikama, godišnji planovi proizvodnje izvršeni su veæ poèetkom studenog, a po ostvarenoj dobiti delnièka Uprava šuma jedna je od najboljih u poduzeæu. Takav vrlo povoljan trend u poslovanju i pozitivan rezultat nastojat æe se održati i do kraja godine. Što se tièe isplata plaæa, dana je informacija kojom je Vlada na pritisak Sindikata odustala od njihova vraæanja na razinu iz 1999., a postignut je dogovor da se plaæe u sledeæoj godini zadrže na razini iz Ipak i dalje zabrinjava porast osoblja u prihodima od prodaje drvnih sortimenata, što na razini Hrvatskih šuma iznosi više od pedeset posto. I dalje je postoji tendencija veæeg rasta troškova poslovanja u odnosu na prihode. Valja napomenuti i to da dodatno otežava poslovanje i èinjenica da se cijene drvnih sortimenata nisu mijenjale u protekle tri godine. U raspravu po pojedinim toèkama dnevnog reda ukljuèivali su se i sindikalni povjerenici. Najviše upita bilo je u vezi predstojeæeg procesa restrukturiranja poduzeæa, isplata naknada koje su regulirane Kolektivnim ugovorom, stambene problematike, pitanje donošenja novog Pravilnika o sistematizaciji, te o obaviještenosti zaposlenika koja nije dobra ni dovoljna. Predsjednik Zaposlenièkog vijeæa Uprave šuma Delnice Slavko Medved napomenuo je da bi se ubuduæe Sindikat trebao više ukljuèivati u organizaciju godišnjih skupova zaposlenika te informirati zaposlenike o radu i poslovanju Poduzeæa. Time bi zaposlenici, jer bi bili bolje informirani, bili i više motivirani za rad i postizali bolje rezultate na radnome mjestu. V.P. 30 Èasopis Hrvatske šume

33 UPRAVA ŠUMA ZAGREB Može (li) se raditi bolje Prema prvim još neslužbenim podacima, Uprava šuma Zagreb ostvarila je prošle godine dobit veæu od dva milijuna kuna, i to bez obraèunatih zaliha koje se tek procjenjuju i koje bi financijski rezultat mogle još promijeniti. U poslovima biološke reprodukcije realizirano je 95 S kolegija zegrebaèke Uprave šuma posto planiranih radova (nije tek izvršena sjetva i sadnja jasena jer sadnice nisu stigle na vrijeme a poslije je teren bio pod vodom). Isto vrijedi i za radove proširene biološke reprodukcije. Plan sjeèe i izrade drvnih sortimenata izvršen je s 98 posto od èega oblovina, oèekivano više, s 105 posto. Više od samih brojki i podataka o prošlogodišnjem poslovanju, iznijetih na sastanku struènog kolegija zagrebaèke Uprave šuma, sudionike sastanka zanimali su i neki od vjeènih problema koje bi, zakljuèeno je, svakako trebalo riješiti. Potrebno je veæu pozornost posvetiti kvalitetnijoj izradi, krojenju i klasiranju, potrebno je nadalje, kvalitetnu robu više prodavati putem licitacija, po moguænosti meðunarodnih. Ne bi se u buduæe smjelo dogaðati, a to je problem èisto praktiène prirode, da u najkritiènije vrijeme nema dovoljno vagona za otpremu prostornog drveta što može stvoriti golemo poveæanje zaliha. Više šumara problem je vidjelo i u sortimentnim tablicama koje izbacuju podatke o kubicima kojih nema i apsolutno su neostvarivi. Uprava šuma kao cjelina se, osim prihodu od prodaje drveta, mora okrenuti pribavljanju novca od drugih aktivnosti (najamnina za objekte, lovstva i drugog). No kada je o ostalima, nešumarskim djelatnostima rijeè, moglo se èuti, zagrebaèka Uprava posljednjih godina bilježi negativne uèinke. Na sastanku upravitelja šumarija zagrebaèke Uprave direktor Hrvatskih šuma Željko Ledinski potanko ih je izvjestio o problemima s kojima se poduzeæe protekle godine susretalo te o onom što šumare ove godine èeka-restrukturiranje poduzeæa. SA SKUPA ZAPOSLENIKA POŽEŠKE UPRAVE ŠUMA Racionalizacijom poslovanja smanjiti gubitak Na šestom skupu zaposlenika požeške Uprave šuma održanom u Velikoj kod Požege podneseni su izvještaji o radu Zaposlenièkoga vijeæa, stanju i razvoju te Uprave i Javnoga poduzeæa Hrvatske šume. Pozdravni govor održao je se predsjednik ZV UŠ Požega Željko Matajiæ. Osvrnuo se na dosadašnji rad Vijeæa, koje je održalo 8 sjednica, tijekom kojih su povremeno nastajali problemi zbog nepostojanja pravnika, što je bio veliki hendikep u zaštiti prava zaposlenika. Posljednjih godinu dana održana su dva skupa zaposlenika. Upravitelj požeške Uprave ing. Dražen Dumanèiæ upozorio je zaposlenike na èinjenicu da se u svrhu ostvarivanja veæega prihoda provode razlièite mjere štednje, a ostvareni poslovni gubitak može se smanjiti, uz smanjenje troškova, maksimalnim angažiranjem svih zaposlenih. Jedna od veæih mjera štednje je, zbog potrebe posla, raspored uposlenih na druga radna mjesta da bi se ostvario veæi prihod. Naime, dosad su korišteni povremeni radnici, a rijeè je uglavnom o poslovima na ureðivanju šuma. Upravitelj je istaknuo da požeška Uprava, uz još nekoliko drugih Uprava šuma, znatno pridonosi ukupnom gubitku Poduzeæa te se postavlja pitanje, nastavi li biti negativna, njezina opstanka. Sadašnja vodeæa ekipa, rekao je Dumanèiæ, poduzet æe sve na racionalizaciji proizvodnje i troškova te korištenju sredstava za rad, uz stalni nadzor poslovanja u kolektivu koji mora djelovati kao obitelj. Restrukturiranje kao potreba Predsjednik GZV-a HŠ dipl. ing. Vlado Droždan obavijestio je nazoène o radu Vijeæa koje je od veljaèe prošle godine održalo 7 sjednica, istièuæi da je dužnost GZV-a i ZV-a braniti, štititi i promicati interese svih zaposlenih. Govorio je o suradnji i pregovorima s poslodavcem, napominjuæi kako je poslodavac ispunio oko 90 posto svojih obveza-isplaæeni su božiænica, darovi za djecu i dr,. èime je ostvaren uspjeh u pregovaranju. Pozivajuæi sve nazoène na red, rad i stegu, rekao je da su skupovi zaposlenika oblik suradnje s poslodavcem, a istaknuo je važnost i presudnu ulogu sindikata i Zaposlenièkih vijeæa tijekom buduæih pregovora i restrukturiranja Poduzeæa. Sastaviti kvalitetniji Kolektivni ugovor Glavni sindikalni povjerenik UŠ Požega Pero Juriæ napomenuo je kako je sindikat uložio velik trud da bi se pregovori s poslodavcem ispoštivali, a krenulo se u nove pregovore. Plaæe moraju slijediti životne troškove, a odluku Vlade o plaæama treba preispitati. Osobito Sa skupa zaposlenika je sindikat zainteresiran za dogaðaje u UŠ Požega, a oèekuje da se sastavi kvalitetniji Kolektivni ugovor, èime bi se manje iscrpljivalo u pregovorima s poslodavcem. Kraæi financijski izvještaj podnijela je voditeljica raèunovodstva UŠ Požega, dipl. oec. Vesna Matokoviæ. Obavijestila je nazoène da su sva važnija potraživanja isplaæena (plaæe, naknade i dr.). Predsjednik GZV-a Vlado Droždan kritièki se osvrnuo na raskide ugovora o radu i kontroli bolovanja, istièuæi da zaposlenici moraju koristiti sva svoja zakonska prava koja æe GZV i ZV braniti. Upravitelj požeške Uprave šuma Dražen Dumanèiæ objasnio je kontrolu bolovanja dobronamjernom akcijom koja je u funkciji poslovanja, a kada je rijeè o smjenama pojedinih zaposlenika, ne radi se o raskidu ugovora nego o promjeni radnoga mjesta, za koju su suglasnost potpisali gotovo svi uposleni. ( t ) INFORMACIJE I VIJESTI Èasopis Hrvatske šume 31

34 IZ RADA PLANINARSKOG DRUŠTVA ŠUMAR ZAGREB Osjeèani i dalje najbrojniji Zajednièki snimak svih izletnika pred polazak u šumu Veæini od njih ovo je bio prvi ražanj s kobasicom u životu Godišnja skupština Prva godišnja skupština našeg društva održana je 27. sijeènja na Japetiæu, u Samoborskom gorju. Kako je prijelom ovog broja našeg èaso- garnici na Sljemenu. Tako su umirovljenici popodne krenuli autobusom, a manja skupina planinara pjepisa upravo bio u tijeku, opširnije o Skupštini izvjestit æemo Vas u iduæem broju. (Z.L.) Prvi ovogodišnji izlet èlanova PD Šumar Zagreb - Ogranak Osijek, sredinom sijeènja, još jednom je potvrdio opravdanost osnutka planinarskog društva meðu našim djelatnicima. Skupina od 33 èlana te subote u šetnji šumama u Jarèevcu, nedaleko od Osijeka, meðu kojima je bilo èak dvanaestero djece u dobi od jedne do trinaestak godina, predstavlja najoèitiji primjer potrebe za rekreacijom i hodanjem u prirodi, što su jednoglasno izrazile sve naše djelatnice, gledajuæi kako njihova djeca bezbrižno i veselo trèkaraju po šumi, razbacajuæi hrpe lišæa, pripremajuæi vatru za peèenje kobasica i slanine, igrajuæi se s loptom na obližnjoj livadi i niz drugih aktivnosti u tom prohladnom zimskom maglovitom danu. Gledajuæi tako mi odrasli i nehotice se zapitamo - kako li je samo malo potrebno volje, a koliko puno užitaka time priuštimo djeci, željnoj boravka u prirodi? A to je i najbolji put odgoju i stvaranju navika mladima za uživanjem i oèuvanjem prirode i našeg okoliša. Z. L. Planinarski èetvrtak Po dolasku obavezan snimak u štalici Veæ godinama u prostorijama Šumarskog društva na Mažuraniæevu trgu èetvrtkom u veèernjim satima se okupljaju umirovljenici - šumarski inženjeri, na svakotjedno predavanje ili obièno druženje. Odnedavno i naši èlanovi PD Šumar imaju svoje redovite sastanke istim danom, ali u susjednoj prostoriji. Ali, drugi èetvrtak u ovoj godini bio je izuzetak, jer je bio dogovoren zajednièki posjet našoj lu- šice od tunela do lugarnice. Našli su se zajedno uz Betlehemske jaslice i posebno okiæene najveæe jele ove godine u Hrvatskoj. A nakon toga nastavili su uz zajednièko druženje uz obavezan grah s kobasicom, vinom i gitarom. Nadamo se da æe takvih zajednièkih izleta biti više u ovom stoljeæu! A zatim druženje uz pjesmu i gitaru do kasno u noæ Z. L. 32 Èasopis Hrvatske šume

35 U ŠUMARSKOM MILJEU Ponukan dosadašnjim brojnim uspješnim fotografijama naših èitatelja ljubitelja fotografije, javio nam se svojim prilozima i mladi šumarski inženjer iz Bilja (Uprava šuma Osijek) Zvonko Brdar i poslao nam nekoliko uspjelih fotografskih zapažanja iz baranjskih ritskih šuma. Za ovaj broj odabrali smo sljedeæe tri. 1. Priroda ponekad kad daje, daje i obilno - dva u jednom 2. Oslobodite maštu! Na što vas podsjeæa? 3. Iskonska snaga prirode i ljepote Uredio Z.Lonèariæ Èasopis Hrvatske šume 33

36