ODLUKA O ADEKVATNOSTI JAMSTVENOGA KAPITALA KREDITNIH INSTITUCIJA

Transkript

1 ODLUKA O ADEKVATNOSTI JAMSTVENOGA KAPITALA KREDITNIH INSTITUCIJA ("Narodne novine", br. 1/2009., 75/2009., 2/2010., 118/2011. i 67/2013. neslužbeni pročišćeni tekst) Zagreb, lipanj 2013.

2 ODLUKA O ADEKVATNOSTI JAMSTVENOGA KAPITALA KREDITNIH INSTITUCIJA GLAVA I. OPĆE ODREDBE Članak 1. (1) Ovom se Odlukom utvrđuje način izračuna stope adekvatnosti jamstvenoga kapitala kreditnih institucija. (2) Ova Odluka primjenjuje se: 1) na kreditne institucije sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za rad i 2) na podružnice kreditne institucije iz treće države koje su od Hrvatske narodne banke dobile odobrenje za pružanje usluga. Članak 2. (1) Pojedini pojmovi u ovoj Odluci koji se koriste osobito za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik primjenom standardiziranog pristupa imaju sljedeće značenje: 1) Vanjska institucija za procjenu kreditnog rizika (u nastavku teksta: VIPKR), engl. external credit assessment institution, ECAI, pravna je osoba koja izrađuje procjene kreditne sposobnosti odnosno kreditne rejtinge drugih osoba. 2) Priznata VIPKR je VIPKR koju je za tu namjenu prethodno priznala Hrvatska narodna banka i koja se nalazi na Popisu objavljenom na internetskoj stranici Hrvatske narodne banke. Kreditna institucija može za izračun kapitalnog zahtjeva upotrijebiti samo kreditne rejtinge priznatih VIPKR. 3) Odabrana VIPKR je priznata VIPKR čije je kreditne rejtinge kreditna institucija u skladu sa svojim internim aktima odlučila koristiti za dodjelu pondera rizika. 4) Agencija za kreditiranje izvoza (u nastavku teksta: AKI), engl. export credit agencies, ECA, agencija je koja podržava fizičke osobe i pravne osobe u privatnom vlasništvu iz države u kojoj AKI ima sjedište, u njihovim izvoznim aktivnostima. AKI odobravaju kredite osigurane državnim jamstvima i daju jamstva i odgovarajuća osiguranja koja pokrivaju rizik u trgovini robom i uslugama i politički rizik države dužnika. Većina razvijenih zemalja imaju najmanje jednu AKI, kojom najčešće upravlja država ili je u vlasništvu države. Kreditna institucija može za izračun kapitalnog zahtjeva upotrijebiti samo kreditne procjene koje objavljuje AKI, ako one ispunjavaju uvjete propisane ovom Odlukom. 1

3 5) Multilateralne razvojne banke jesu: 1. Međunarodna banka za obnovu i razvoj, 2. Međunarodna financijska korporacija, 3. Međuamerička razvojna banka, 4. Azijska razvojna banka, 5. Afrička razvojna banka, 6. Razvojna banka Vijeća Europe, 7. Nordijska investicijska banka, 8. Karipska razvojna banka, 9. Europska banka za obnovu i razvoj, 10. Europska investicijska banka, 11. Europski investicijski fond, 12. Agencija za multilateralne garancije investicija, 13. Međunarodna financijska pomoć za imunizaciju, 14. Islamska razvojna banka, 15. Međuamerička investicijska korporacija, 16. Crnomorska banka za trgovinu i razvoj i 17. Srednjoamerička banka za ekonomsku integraciju. 6) Međunarodne organizacije jesu: 1. Europska zajednica, 2. Međunarodni monetarni fond i 3. Banka za međunarodne namire. 7) Institucija je kreditna institucija ili investicijsko društvo. 8) Kreditna institucija je kreditna institucija na način određen Zakonom o kreditnim institucijama. 2

4 9) Investicijsko društvo je pravna osoba na način određen Zakonom o kreditnim institucijama. 10) Financijska institucija je financijska institucija na način određen Zakonom o kreditnim institucijama. 11) Središnja država uključuje državne jedinice koje se financiraju iz državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj središnjom državom smatraju se tijela državne vlasti koja se financiraju iz proračuna Republike Hrvatske, i to: - tijela zakonodavne vlasti Republike Hrvatske - tijela izvršne vlasti Republike Hrvatske - ustavni sud, tijela sudbene vlasti i pravosuđa Republike Hrvatske. Popis tijela zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti te pravosuđa Republike Hrvatske objavljen je na internetskoj stranici Hidre. 12) Lokalna i područna (regionalna) samouprava uključuju jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave. U Republici Hrvatskoj jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave smatraju se županije uključujući Grad Zagreb, gradovi i općine, predstavnička tijela županija, gradova i općina te njihova izvršna tijela. Kod jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave izvan Republike Hrvatske ova kategorija uključuje vjerske zajednice ako imaju pravo prikupljati poreze. 13) Javno državno tijelo (engl. public sector entities, PSE) jest: - administrativno tijelo odgovorno središnjoj državi te lokalnim i područnim (regionalnim) tijelima i - pravna osoba čiji je vlasnik središnja država i za čije obveze jamči središnja država, a koja nije osnovana s ciljem stjecanja dobiti. U Republici Hrvatskoj javnim državnim tijelima smatraju se i javne ustanove, druge pravne osobe s javnim ovlastima i fondovi, a koji ispunjavaju sva tri sljedeća uvjeta: - osnovala ih je Republika Hrvatska, - poslovanje im je uređeno posebnim zakonom i - podliježu nadzoru države. U Republici Hrvatskoj javnim državnim tijelima koja imaju»tretman države«smatraju se: - javne ustanove koje je u skladu sa Zakonom o ustanovama osnovala Republika Hrvatska te za čije obveze solidarno i neograničeno odgovara Republika Hrvatska (npr. Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Središnji registar osiguranika, Agencija za zaštitu okoliša, Energetski institut Hrvoje Požar, Hrvatska akademska i istraživačka mreža CARNet, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatske vode i sl.), 3

5 - Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, - Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga, - pravne osobe s javnim ovlastima za čije obveze jamči Republika Hrvatska (npr. Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja, Državni ured za reviziju, Hrvatska agencija za malo gospodarstvo i sl.), - fondovi čiji je osnivač Republika Hrvatska ili Vlada Republike Hrvatske, a za čije obveze solidarno i neograničeno odgovara Republika Hrvatska (npr. Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada i istrošenoga nuklearnog goriva Nuklearne elektrane Krško) i - Hrvatska banka za obnovu i razvitak. U Republici Hrvatskoj sva javna državna tijela koja ne ispunjavaju uvjete za»tretman države«imaju»tretman institucije«. Javna državna tijela iz treće države ne mogu imati»tretman države«, a»tretman institucije«mogu imati samo ako je tako propisalo tijelo nadležno za superviziju kreditnih institucija iz te treće države. 14) Mala i srednja društva (u nastavku teksta: MSD), engl. small and medium sized entity, SME, osobe su (uključujući trgovačka društva, trgovce pojedince, obrtnike i osobe koje se bave slobodnim zanimanjima) koje samostalno obavljaju gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom, prometom ili pružanjem usluga na tržištu neovisno o njihovom pravnom obliku. Da bi se pojedina osoba mogla smatrati MSD-om, njezini podaci ne smiju prelaziti dva od tri sljedeća kriterija: - ukupna aktiva iznosi do 130 milijuna kuna, - prihod iznosi do 260 milijuna kuna, - prosječan broj radnika tijekom poslovne godine iznosi do 250. Osoba se može smatrati MSD-om samo uz uvjet da ona zajedno s povezanim osobama ne prelazi vrijednosti iz točke 14. stavka 1. ove Odluke. Udovoljava li osoba tom uvjetu, provjerava se na sljedeći način: - ako se radi o osobama koje imaju 25% do 50% glasačkih prava u MSD-u ili društvima u kojima MSD ima 25% do 50% glasačkih prava, podaci povezanog društva proporcionalno se uključuju u izračun kriterija za udovoljavanje definiciji MSD-a, - ako se radi o povezanim osobama koje imaju 50% i više glasačkih prava u MSD-u i društvima u kojima MSD ima 50% i više glasačkih prava, podaci povezanih društava uključuju se u cjelokupnom iznosu u izračun kriterija za uključivanje u kategoriju MSD. 15) Dospjelo nenaplaćeno potraživanje je izloženost kod koje je kreditna institucija utvrdila da dužnik nije ispunio svoju dospjelu obvezu u roku dužem od 90 dana. Bez obzira na to je li dužnik u zakašnjenju dužem od 90 dana za dio obveze koja proizlazi iz određenoga ugovornog odnosa ili za sve obveze koje proizlaze iz toga ugovornog odnosa, cjelokupno potraživanje koje kreditna institucija ima prema tom dužniku, a koja proizlaze iz toga ugovornog odnosa, smatrat će se dospjelim nenaplaćenim potraživanjem. 4

6 U slučaju iz ove točke brojenje dana zakašnjenja započinje s danom kada je ukupan iznos svih dospjelih nepodmirenih obveza dužnika (kojima je protekao ugovoreni rok dospijeća) po svim ugovornim odnosima postao materijalno značajan odnosno veći od 1750 kuna. 16) Visokorizično potraživanje je izloženost kreditne institucije visokog stupnja rizika, npr. ulaganje kreditne institucije u kapital društva s visokoprofitabilnim projektima visokog stupnja rizika (engl. venture capital firms) i ulaganje u kapital društva odnosno fondove rizičnoga kapitala (engl. private equity investment). 17) Pokrivene obveznice (engl. covered bonds) jesu obveznice čije je izdavanje uređeno posebnim zakonom države u kojoj se nalazi sjedište izdavatelja, a koje ispunjavaju sve sljedeće uvjete: - radi zašite prava vlasništva izdavatelj pokrivenih obveznica može biti samo kreditna institucija koja podliježe superviziji nadležnog tijela, - sredstva koja su dobivena prodajom pokrivenih obveznica moraju biti plasirana u imovinu koja pruža dovoljno pokriće za obveze preuzete na osnovi pokrivenih obveznica u njihovom cjelokupnom dospijeću i - pokrivene obveznice moraju biti pokrivene instrumentima osiguranja i davati pravo imatelju pokrivenih obveznica da u slučaju stečaja ili likvidacije izdavatelja ima prvenstvo u naplati glavnice i kamata. Pokrivene obveznice moraju biti uvrštene u popis pokrivenih obveznica, koji uključuje i listu ovlaštenih izdavatelja i vrstu instrumenata osiguranja, a koji članice Europske unije dostavljaju Komisiji Europske unije, koja te podatke prosljeđuje ostalim članicama Europske unije. 18) Gotovinske stavke u procesu naplate jesu sredstva koja su u postupku prijenosa između kreditnih institucija. Ove stavke uključuju sredstva na prolaznim računima, čekove i ostale oblike plaćanja poslane na naplatu. 19) Materijalna imovina obuhvaća: - zemljišta i zgrade, - postrojenja i strojeve, - ugrađenu opremu, alate i ostalu opremu i - predujmove za materijalnu imovinu i materijalnu imovinu u pripremi. 20) Institucija specijalizirana za domaće međubankovno tržište i domaće tržište javnog duga u Republici Hrvatskoj jest Tržište novca d.d. 21) Minimalna plaćanja najma/leasinga plaćanja su tijekom razdoblja najma/leasinga koja je najmoprimac/primatelj leasinga dužan ili bi mogao biti dužan izvršiti, uključujući i opcije kupnje predmeta leasinga za koje se već pri sklapanju ugovora o leasingu može zaključiti da će se realizirati. Minimalna plaćanja najma/leasinga uključuju i jamčeni ostatak vrijednosti predmeta leasinga koji ispunjava: - uvjete iz članka 407. i članka 408. ove Odluke u vezi s prikladnosti pružatelja zaštite i - minimalne i dodatne zahtjeve za priznavanje drugih vrsta garancija/jamstava iz članka 412. do članka 414. ove Odluke. 5

7 22) Kreditni događaj je bilo koji događaj definiran u ugovoru o kreditnoj izvedenici koji dovodi do namire po kreditnoj izvedenici i prestanka ugovornog odnosa. 23) Financijski instrumenti jesu financijski instrumenti na način definiran Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI). 24) Stambena nekretnina je obiteljska kuća, stan i pripadajući dijelovi stana u etažnom vlasništvu koji su namijenjeni stanovanju te građevinsko zemljište namijenjeno za gradnju obiteljske kuće. Garaža ili parkirališno mjesto smatra se stambenom nekretninom ako je hipoteka odnosno fiducijarni prijenos vlasništva zasnovan na garaži odnosno parkirališnom mjestu zajedno s obiteljskom kućom, stanom i pripadajućim dijelovima stana u etažnom vlasništvu koji su namijenjeni stanovanju. Kuća za odmor ne smatra se stambenom nekretninom. 25) Poslovna nekretnina je poslovna zgrada, poslovna prostorija, garaža i garažno mjesto te građevinsko zemljište namijenjeno za gradnju poslovne nekretnine kao i poljoprivredno zemljište. Poslovnom zgradom smatra se zgrada namijenjena obavljanju poslovne djelatnosti ako se pretežnim dijelom i rabi u tu svrhu. Poslovnom prostorijom smatraju se jedna ili više prostorija u poslovnoj ili stambenoj zgradi namijenjenih obavljanju poslovne djelatnosti koje, u pravilu, čine građevinsku cjelinu i imaju zaseban glavni ulaz. Garaža ili parkirališno mjesto smatra se poslovnom nekretninom ako je namijenjena obavljanju poslovne djelatnosti ili se pretežnim dijelom rabi u tu svrhu ili ako je hipoteka odnosno fiducijarni prijenos vlasništva zasnovan na garaži odnosno parkirališnom mjestu zajedno s poslovnom nekretninom." Poljoprivredno zemljište jesu oranice, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci i drugo zemljište namijenjeno obavljanju poljoprivredne djelatnosti ako se pretežnim dijelom i rabi u tu svrhu. (2) Pojedini pojmovi u ovoj Odluci koji se koriste osobito za izračun kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik primjenom pristupa temeljenog na internim rejting-sustavima imaju sljedeće značenje: 1) Pristup zasnovan na internim rejting-sustavima (engl. internal ratings-based approach; u nastavku teksta: IRB pristup) pristup je u kojem kreditna institucija za utvrđivanje kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik primjenjuje interne rejting-sustave. 2) Rejting-sustav (engl. rating system) obuhvaća sve metode, procese, kontrole, postupke prikupljanja podataka i informacijske sustave koji podržavaju procjenu kreditnog rizika, raspoređivanje dužnika, odnosno izloženosti u rejting-kategorije ili skupove izloženosti i kvantifikaciju vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza i procjene gubitka. 3) Status neispunjavanja obveza druge ugovorne strane (engl. default, u nastavku teksta: status neispunjavanja obveza) nastaje kada je ispunjen neki od sljedećih uvjeta: - kreditna institucija smatra vjerojatnim da druga ugovorna strana neće u cijelosti podmiriti svoje obveze nastale na osnovi ugovora na temelju kojih su kreditna institucija ili bilo koja članica grupe kreditnih institucija kojoj ta kreditna institucija pripada 6

8 izložene kreditnom riziku ne uzimajući u obzir mogućnost naplate iz instrumenata osiguranja (ako je obveza osigurana instrumentima osiguranja); - druga ugovorna strana više od 90 dana nije ispunila svoju dospjelu obvezu po bilo kojoj materijalno značajnoj kreditnoj obvezi prema kreditnoj instituciji ili bilo kojoj članici grupe kreditnih institucija kojoj ta kreditna institucija pripada. 4) Vjerojatnost nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. probability of default; u nastavku teksta: PD) označuje vjerojatnost stupanja druge ugovorne strane u status neispunjavanja obveza unutar razdoblja od jedne godine. 5) Gubitak zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. loss given default; u nastavku teksta: LGD) za pojedinu izloženost omjer je gubitka zbog stupanja druge ugovorne strane u status neispunjavanja obveza i iznosa izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza. Pod gubitkom se smatra ekonomski gubitak koji uzima u obzir vremensku vrijednost novca, uključujući značajne učinke svođenja na sadašnju vrijednost (diskonta), te značajne izravne i neizravne troškove povezane s naplatom za pojedine izloženosti (npr. troškovi naplate po pojedinim instrumentima osiguranja). 6) Očekivani gubitak (engl. expected loss; u nastavku teksta: EL) omjer je između iznosa za koji se očekuje da neće biti naplaćen po određenoj izloženosti zbog potencijalnog stupanja druge ugovorne strane u status neispunjavanja obveza ili razrjeđivanja tijekom razdoblja od jedne godine i iznosa izloženosti u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza. 7) Konverzijski faktor (engl. conversion factor) omjer je trenutačno neiskorištenog iznosa izvanbilančne obveze za koji se očekuje da će biti iskorišten u trenutku nastanka statusa neispunjavanja obveza i trenutačno neiskorištenog iznosa izvanbilančne obveze. Iznos izvanbilančne obveze jednak je odobrenom limitu, osim ako je limit, koji nije poznat dužniku, veći. 8) Efektivna ročnost (engl. maturity; u nastavku teksta: M) vrijednost je izračunata na način propisan u dijelu Glave II. ove Odluke, izražena u godinama i zaokružena na dvije decimale. 9) Osnovni IRB pristup (engl. foundation internal ratings-based approach; u nastavku teksta: FIRB pristup) oblik je IRB pristupa u kojem kreditna institucija primjenjuje vlastite procjene PD-a te od Hrvatske narodne banke propisane procjene LGD-a, konverzijskih faktora i M. 10) Napredni IRB pristup (engl. advanced internal ratings-based approach; u nastavku teksta: AIRB pristup) oblik je IRB pristupa u kojem kreditna institucija primjenjuje vlastite procjene PD-a, LGD-a, konverzijskih faktora i, gdje je primjenjivo, M. (3) Pojedini pojmovi u ovoj Odluci koji se koriste osobito u smislu primjene tehnika smanjenja kreditnog rizika imaju sljedeće značenje: 1) Kreditna zaštita je bilo koji ugovoreni način na temelju kojeg pružatelj kreditne zaštite daje, a primatelj zaštite prima zaštitu radi smanjenja kreditnog rizika. 2) Primatelj kreditne zaštite (engl. protection buyer) osoba je koja kupuje zaštitu od kreditnog rizika odnosno prodaje kreditni rizik. 7

9 3) Pružatelj kreditne zaštite (engl. protection seller) osoba je koja prodaje zaštitu od kreditnog rizika odnosno kupuje kreditni rizik. 4) Odnosna imovina (engl. underlying asset) imovina je za koju se kupuje kreditna zaštita. 5) Materijalna kreditna zaštita (engl. funded credit protection) tehnika je smanjenja kreditnog rizika prema kojoj smanjenje kreditnog rizika po izloženosti kreditne institucije (primatelja kreditne zaštite) proizlazi iz prava kreditne institucije da u slučaju stupanja dužnika u status neispunjavanja obveza ili nastanka drugoga ugovorenoga kreditnog događaja koji se odnosi na drugu ugovornu stranu: 1) unovči ili ostvari prijenos ili zadržavanje određene imovine ili iznosa ili 2) smanji iznos izloženosti na iznos razlike između iznosa izloženosti i iznosa potraživanja kreditne institucije na osnovi odnosne kreditne zaštite, ili zamijeni iznos izloženosti tom razlikom. 6) Nematerijalna kreditna zaštita (engl. unfunded credit protection) tehnika je smanjenja kreditnog rizika prema kojoj smanjenje kreditnog rizika po izloženosti kreditne institucije (primatelja kreditne zaštite) proizlazi iz obveze pružatelja nematerijalne kreditne zaštite na plaćanje određenog iznosa u slučaju stupanja dužnika u status neispunjavanja obveza ili nastanka nekoga drugoga ugovorenoga kreditnog događaja. 7) Transakcija osigurana kolateralom (engl. secured lending transaction) izloženost je nastala na temelju ugovora koji ne sadrži odredbu koja kreditnoj instituciji daje pravo da od dužnika, založnog dužnika ili drugog davatelja kolaterala zatraži dodatno povećanje iznosa postojećega kolaterala ako se vrijednost kolaterala tijekom trajanja ugovornog odnosa smanji. 8) Transakcija ovisna o kretanju na tržištu kapitala (engl. capital market-driven transaction) izloženost je nastala na temelju ugovora koji sadrži odredbu koja kreditnoj instituciji daje pravo da od dužnika, založnog dužnika ili drugog davatelja kolaterala zatraži dodatno povećanje kolaterala ako se njegova vrijednost tijekom trajanja ugovornog odnosa smanji. 9) Standardizirani sporazum o netiranju (engl. master netting agreement) ugovor je koji omogućuje ugovornim stranama ugovaranje netiranja potraživanja nastalih na temelju pojedinačnih pravnih poslova (u nastavku teksta: transakcije) i, u slučaju prestanka važenja ugovora, namiru iznosa vezanih uz sve transakcije. Na temelju standardiziranog sporazuma o netiranju provodi se netiranje pozitivnog stanja jedne transakcije s negativnim stanjem druge transakcije. Takvim sporazumom definirani su uvjeti netiranja u slučaju kada ugovorne strane trguju različitim proizvodima reguliranim zasebnim ugovorima. Standardizirani sporazum o netiranju uređuje odnose ugovornih strana u slučaju trgovanja različitim proizvodima, na način da neplaćanje po jednoj transakciji može aktivirati pravo druge ugovorne strane da raskine druge transakcije. 10) Kreditna izvedenica (engl. credit derivative) ugovor je kojim se pružatelj kreditne zaštite obvezuje kupcu kreditne zaštite u trenutku nastanka kreditnog događaja platiti jedan od sljedećih iznosa: 8

10 - razliku nastalu zbog smanjenja vrijednosti referentne obveze u odnosu na njezinu inicijalnu vrijednost (engl. cash settlement variable), - cjelokupnu zamišljenu vrijednost referentne obveze u zamjenu za fizičku isporuku referentne obveze ili drugog ekvivalentnog financijskog instrumenta (engl. deliverable obligation) koji je definiran ugovorom, - ugovoreni fiksni iznos (engl. binary payout). 11) Referentna obveza (engl. reference obligation) obveza je koja se u ugovoru o kreditnoj izvedenici koristi kako bi se utvrdila vrijednost novčane namire ili obveze isporuke financijskog instrumenta. 12) Kreditna izvedenica na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza (engl. credit default swap, u nastavku teksta: CDS) vrsta je kreditne izvedenice kojom kupac kreditne zaštite prenosi kreditni rizik po odnosnoj imovini na pružatelja kreditne zaštite. Pružatelj kreditne zaštite obvezuje se kupcu kreditne zaštite namiriti gubitak u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza ili drugoga ugovorenoga kreditnog događaja, za što kupac kreditne zaštite plaća periodičnu naknadu. 13) Ugovor o razmjeni ukupnog prinosa (engl. total return swap, u nastavku teksta: TRS) vrsta je kreditne izvedenice prema kojoj kupac kreditne zaštite sve novčane tokove po odnosnoj imovini prosljeđuje pružatelju kreditne zaštite, za što mu pružatelj kreditne zaštite plaća naknadu u obliku referentne kamatne stope (najčešće LIBOR) uvećane za određenu maržu. Ako je vrijednost odnosne imovine veća u trenutku dospijeća TRS-a od njezine vrijednost u trenutku sklapanja TRS-a, kupac kreditne zaštite isplaćuje razliku u vrijednosti odnosne imovine pružatelju kreditne zaštite. Ako je vrijednost odnosne imovine manja u odnosu na njezinu vrijednost u trenutku sklapanja TRS-a, pružatelj kreditne zaštite isplaćuje razliku u vrijednosti odnosne imovine kupcu kreditne zaštite. Ako nastupi status neispunjavanja obveza ili drugi ugovoreni kreditni događaj vezan uz odnosnu imovinu, ugovor se raskida, a gubitak snosi pružatelj kreditne zaštite. 14) Kreditni zapis (engl. credit linked note, u nastavku teksta: CLN) izvedeni je financijski instrument s ugrađenim CDS-om, koji omogućava kupcu kreditne zaštite prenošenje rizika povezanog s imovinom na kojoj se CLN temelji, na pružatelja kreditne zaštite. Pružatelj kreditne zaštite prima uvećanu redovnu kuponsku isplatu i redovnu vrijednost instrumenata po dospijeću ako se prije njegova dospijeća ne dogodi kreditni događaj u vezi s imovinom na kojoj se CLN temelji. Dospijeće CLN-a obično je jednako dospijeću imovine na kojoj se on temelji. 15) Kreditne izvedenice za košaricu izloženosti jesu kreditne izvedenice kojima se na pružatelja kreditne zaštite prenosi kreditni rizik više od jedne izloženosti odnosno portfelja kredita ili obveznica. Uobičajeni su oblici takvih kreditnih izvedenica kreditne izvedenice na osnovi nastanka prvog statusa neispunjavanja obveza i kreditne izvedenice na osnovi nastanka n- tog statusa neispunjavanja obveza. 16) Kreditna izvedenica na osnovi nastanka prvog statusa neispunjavanja obveza (engl. firstto default credit derivative) jest ugovor koji se odnosi na određeni broj (košaricu) izloženosti, a na temelju kojeg će obveza plaćanja iz ugovora nastupiti u trenutku kada prva od izloženosti iz košarice izloženosti obuhvaćenih takvim ugovorom stupi u status neispunjavanja obveza. 9

11 17) Kreditna izvedenica na osnovi nastanka n-tog statusa neispunjavanja obveza (engl. nthto default credit derivative) jest ugovor koji se odnosi na određeni broj (košaricu) izloženosti, a na temelju kojeg će obveza plaćanja iz ugovora nastupiti u trenutku kada n-ta izloženost iz košarice izloženosti obuhvaćenih takvim ugovorom stupi u status neispunjavanja obveza. 18) Hipotekarna vrijednost nekretnine (engl. mortgage lending value) vrijednost je nekretnine utvrđena na temelju razborite procjene buduće utrživosti nekretnine pri čemu se u obzir uzimaju dugoročni održivi činitelji koji mogu utjecati na vrijednost nekretnine, uobičajeni i lokalni tržišni uvjeti, trenutačno korištenje i moguće alternativno korištenje nekretnine. Špekulativni se elementi ne mogu uzeti u obzir pri utvrđivanju hipotekarne vrijednosti nekretnine. Hipotekarna vrijednost nekretnine mora se dokumentirati na jasan i transparentan način. 19) Tržišna vrijednost je procijenjeni iznos za koji bi se nekretnina na datum procjene mogla nakon odgovarajućeg marketinga, razmijeniti između informiranih i spremnih strana u transakciji pred pogodbom pri čemu bi obje strane postupale oprezno i bez prisile. Tržišna vrijednost mora se dokumentirati na jasan i transparentan način. 20) Neovisni procjenitelj je osoba koja: - posjeduje potrebne kvalifikacije, sposobnosti i iskustvo potrebno za utvrđivanje vrijednosti nekretnine, - nije uključena u postupak odobravanja plasmana ili u posredovanje, prodaju ili iznajmljivanje nekretnine, - nema pravni ili poslovni odnos s dužnikom i - nema vlastitih interesa s obzirom na rezultate konačnog izvješća kojim se utvrđuje tržišna ili hipotekarna vrijednost nekretnine. 21) Korektivni faktor (engl. haircut) faktor je koji se koristi za prilagođivanje vrijednosti izloženosti ili vrijednosti kolaterala, a pokazuje volatilnost cijena ili tečaja. 22) Instrument koji se može smatrati gotovinom (engl. cash assimilated instrument) certifikat je o depozitu ili drugi sličan instrument koji je izdala kreditna institucija. (4) Pojedini pojmovi u ovoj Odluci koji se koriste osobito u smislu primjene sekuritizacijskog okvira imaju sljedeće značenje: 1) Višak marže je iznos svih naplaćenih prihoda i naknada iz sekuritiziranih izloženosti umanjen za iznos troškova i izdataka nastalih zbog sekuritiziranih izloženosti. 2) Ugrađena otkupna opcija je pravo inicijatora da ugovorom utvrdi mogućnost da on otkupi ili ukine sekuritizacijske pozicije prije nego što su otplaćena sva dugovanja iz odnosnih izloženosti, i to u trenutku kad iznos neotplaćenih izloženosti padne ispod ugovorene razine. 3) Okvirna linija za likvidnost sekuritizacijska je pozicija koja proizlazi iz obveze preuzete ugovorom da će se osigurati sredstva za pravodobno plaćanje ulagačima. 4) Kirb je zbroj 12% iznosa izloženosti ponderiranih kreditnim rizikom izračunatih u skladu s IRB pristupom kao da nisu sekuritizirane i iznosa očekivanih gubitaka tih izloženosti. 10

12 5) Pozicija bez rejtinga je sekuritizacijska pozicija koja nema prihvatljiv kreditni rejting priznate VIPKR. 6) Pozicija s rejtingom je sekuritizacijska pozicija koja ima prihvatljiv kreditni rejting priznate VIPKR. 7) Program komercijalnih zapisa osiguranih imovinom (u nastavku teksta: program ABCP) program je sekuritizacije u kojem se izdaju vrijednosni papiri uglavnom u obliku komercijalnih zapisa s izvornim dospijećem od najviše godinu dana. 8) Nadređena sekuritizacijska pozicija sekuritizacijska je pozicija koja ima prvenstvo u redoslijedu naplate pred svim ostalim sekuritizacijskim pozicijama. 9) Podređena sekuritizacijska pozicija jest sekuritizacijska pozicija ispred koje u redoslijedu naplate stoji neka druga sekuritizacijska pozicija. 10) Mezaninska sekuritizacijska pozicija jest: 1. sekuritizacijska pozicija na koju se primjenjuje ponder rizika niži od 1250%, 2. sekuritizacijska pozicija koja nije prva u redoslijedu naplate potraživanja u određenoj sekuritizaciji, 3. sekuritizacijska pozicija koja je u redoslijedu naplate potraživanja iza bilo koje druge sekuritizacijske pozicije u određenoj sekuritizaciji koja je u skladu s dijelom 5.4. Glave II. ove Odluke povezana sa stupnjem kreditne kvalitete 1, odnosno u skladu s dijelom 5.5. Glave II. ove Odluke povezana sa stupnjem kreditne kvalitete 1 ili 2. 11) Revolving izloženost je izloženost kreditne institucije inicijatora kod koje postoji mogućnost da iskorišteni iznos varira ovisno o odluci dužnika, i to do ugovorenog iznosa. 12) Prijevremena isplata je isplata pozicije ulagača prije ugovorenog (izvornog) dospijeća izdanog vrijednosnog papira, a koja se izvršava pod uvjetom da nastupi događaj ugovorom definiran kao pokretač (engl. early amortisation trigger). 13) Pozicija prvoga gubitka je sekuritizacijska pozicija koja je zadnja u redoslijedu naplate (iza svih ostalih sekuritizacijskih pozicija), te u skladu s time prva snosi gubitak ako se pogorša kreditna kvaliteta sekuritiziranih izloženosti. (5) Pojedini pojmovi u ovoj Odluci koji se koriste osobito za izračun izloženosti riziku namire i riziku druge ugovorne strane imaju sljedeće značenje: 1) Nenamirena transakcija transakcija koja se namiruje preko sustava namire po načelu DVP isporuka po plaćanju (engl. delivery versus payment), koji omogućava istodobnu razmjenu potraživanja između ugovornih strana u transakciji. Ako se ovakva transakcija ne namiri na datum namire definiran ugovorom, kreditna se institucija izlaže riziku gubitka zbog razlike između ugovorene vrijednosti transakcije i tekuće tržišne vrijednosti iste te transakcije koja može nastati po dospijeću transakcije. 2) Slobodna isporuka transakcija koja se namiruje na način da jedna ugovorna strana izvršava plaćanje/isporuku prije nego što je druga ugovorna strana izvršila svoju ugovornu 11

13 obvezu. Ako se ovakva transakcija ne namiri na datum namire definiran ugovorom, kreditna je institucija izložena riziku gubitka cijelog iznosa izvršenog plaćanja/isporuke. 3) Transakcija s dugim rokom namire (engl. long settlement transactions) transakcija je kod koje se jedna ugovorna strana obvezuje isporučiti vrijednosni papir, robu ili stranu valutu u zamjenu za novčana sredstva, druge financijske instrumente ili robu, na datum namire ili isporuke, pri čemu je ugovorom određeno razdoblje između datuma trgovanja i datuma namire razdoblje duže: 1. od razdoblja koje predstavlja tržišni standard za tu određenu transakciju ili 2. od pet radnih dana nakon datuma ugovaranja transakcije, ovisno o tome koje je od dva navedena razdoblja kraće. 4) Transakcija kreditiranja kupnje vrijednosnih papira uz uplatu nadoknade (engl. margin lending transactions) transakcija je kod koje kreditna institucija odobrava kredit za kupnju, prodaju, držanje, pokrivanje troškova financiranja pri zajmu vrijednosnih papira ili za trgovanje vrijednosnim papirima, pri čemu takve transakcije ne uključuju druge vrste kredita osigurane instrumentom osiguranja u obliku vrijednosnih papira. 5) Skup za netiranje (engl. netting set) grupa je transakcija ugovorenih s istom drugom ugovornom stranom koje su predmet pravno obvezujućega dvostranog sporazuma o netiranju i za koje se netiranje priznaje u skladu s dijelom Glave II. ove Odluke i dijelom 4. Glave II. ove Odluke. Svaka transakcija koja nije obuhvaćena dvostranim sporazumom o netiranju u skladu s dijelom Glave II. ove Odluke, za potrebe ove Odluke, smatrat će se zasebnim skupom za netiranje. Za potrebe metode iz dijela Glave II. ove Odluke, svi skupovi za netiranje s istom drugom ugovornom stranom mogu se tratirati kao jedan skup za netiranje ako se pri izračunu očekivane izloženosti (EE) pojedinom skupu za netiranje s negativnom tržišnom vrijednosti dodijeli vrijednost»0«. 6) Rizična pozicija (engl. risk position) iznos je dodijeljen pojedinoj transakciji u skladu s dijelom Glave II. ove Odluke po unaprijed određenom algoritmu. 7) Skup za zaštitu (engl. hedging set) grupa je rizičnih pozicija koje proizlaze iz transakcija unutar jednog skupa za netiranje za koje je, pri određivanju izloženosti u skladu s dijelom Glave II. ove Odluke, relevantan samo njihov neto iznos. 8) Ugovor o nadoknadi (engl. margin agreement) jest ugovor ili odredba ugovora po kojoj je jedna ugovorna strana obvezna dostaviti dodatni instrument osiguranja drugoj ugovornoj strani, ako izloženost druge ugovorne strane prema toj ugovornoj strani prijeđe određenu razinu. 9) Prag nadoknade (engl. margin treshold) najveći je iznos izloženosti prema drugoj ugovornoj strani do kojeg druga ugovorna strana nema pravo zatražiti dodatni instrument osiguranja. 10) Razdoblje nadoknade za rizik (engl. margin period of risk) jest razdoblje od posljednje razmjene instrumenata osiguranja koji pokrivaju skup za netiranje transakcija ugovorenih s drugom ugovornom stranom koja nije izvršila obveze po tim transakcijama do trenutka kad je pozicija prema toj drugoj ugovornoj strani zatvorena te je ponovno uspostavljena zaštita tržišnog rizika koji iz toga proizlazi. 12

14 11) Efektivno dospijeće skupa za netiranje (engl. effective maturity) s dospijećem dužim od godine dana jest, za potrebe metode iz dijela Glave II. ove Odluke, omjer zbroja očekivanih izloženosti za razdoblje trajanja transakcija u skupu za netiranje, diskontiranog nerizičnom stopom prinosa, i zbroja očekivanih izloženosti tijekom jedne godine u skupu za netiranje, diskontiranog nerizičnom stopom prinosa. Efektivno dospijeće može se prilagoditi na način da odražava rizik obnavljanja, ako se očekivana izloženost zamijeni efektivnom očekivanom izloženosti za neki datum u budućnosti odnosno razdoblje procjene kraće od godinu dana. 12) Netiranje između različitih kategorija proizvoda (engl. cross-product netting) jest uključivanje različitih kategorija proizvoda u isti skup za netiranje u skladu s pravilima navedenim u dijelu Glave II. ove Odluke. 13) Tekuća tržišna vrijednost (engl. current market value) jest, za potrebe metode navedene u dijelu Glave II. ove Odluke, neto tržišna vrijednost portfelja transakcija unutar skupa za netiranje, pri čemu se za izračun tekuće tržišne vrijednosti koriste i pozitivne i negativne tržišne vrijednosti transakcija u skupu za netiranje. 14) Distribucija tržišnih vrijednosti (engl. distribution of market values) procjena je distribucije vjerojatnosti neto tržišnih vrijednosti transakcija u skupu za netiranje za neki datum u budućnosti (razdoblje procjene) koja se temelji na ostvarenim tržišnim vrijednostima navedenih transakcija do tog trenutka. 15) Distribucija izloženosti (engl. distribution of exposures) procjena je distribucije vjerojatnosti neto tržišnih vrijednosti izračunata na način da se za predviđene negativne neto tržišne vrijednosti uzima vrijednost jednaka nuli. 16) Distribucija neosjetljiva na rizik (engl. risk-neutral distribution) distribucija je tržišnih vrijednosti ili izloženosti u nekom budućem razdoblju izračunata upotrebom pretpostavljenih vrijednosti tržišnih faktora (npr. pretpostavljene volatilnosti). 17) Stvarna distribucija (engl. actual distribution) distribucija je tržišnih vrijednosti ili izloženosti u nekom budućem razdoblju izračunata upotrebom povijesnih ili realiziranih vrijednosti tržišnih faktora (npr. volatilnost izračunata na temelju povijesnih cijena). 18) Tekuća izloženost (engl. current exposure) pozitivna je tržišna vrijednost transakcije ili portfelja transakcija u skupu za netiranje odnosno ona tržišna vrijednost transakcije ili portfelja transakcija koja predstavlja gubitak u slučaju neizvršavanja obveza druge ugovorne strane pod uvjetom da se u slučaju otvaranja stečajnog postupka druge ugovorne strane ta vrijednost ne može namiriti. 19) Najveća izloženost (engl. peak exposure) visoki je postotak distribucije izloženosti na bilo koji određeni datum u budućnosti prije datuma dospijeća transakcije u skupu za netiranje s najdužim rokom do dospijeća. 20) Očekivana izloženost (engl. expected exposure, u nastavku teksta: EE), prosjek je distribucije izloženosti na bilo koji određeni datum u budućnosti prije datuma dospijeća transakcije u skupu za netiranje s najdužim rokom do dospijeća. 13

15 21) Efektivna očekivana izloženost (engl. effective expected exposure, u nastavku teksta: efektivna EE) na određeni datum najveća je očekivana izloženost na taj datum ili na bilo koji drugi raniji datum ovisno o tome koji je iznos veći. 22) Očekivana pozitivna izloženost (engl. expected positive exposure, u nastavku teksta: EPE) ponderirani je prosjek očekivanih izloženosti u određenom razdoblju, pri čemu ponderi predstavljaju udio pojedine očekivane izloženosti u tom razdoblju. Za potrebe izračuna kapitalnog zahtjeva koristi se prosjek tijekom prve godine ili, ako svi ugovori u skupu za netiranje imaju rok do dospijeća kraći od godine dana, koristi se prosjek tijekom razdoblja do dospijeća transakcije u skupu za netiranje s najdužim dospijećem. 23) Efektivna očekivana pozitivna izloženost (engl. effective expected positive exposure, u nastavku teksta: efektivna EPE) ponderirani je prosjek efektivnih očekivanih izloženosti tijekom prve godine odnosno, ako svi ugovori u skupu za netiranje imaju rok do dospijeća kraći od godine dana, prosjek tijekom razdoblja do dospijeća transakcije u skupu za netiranje s najdužim dospijećem, pri čemu ponderi predstavljaju udio pojedine očekivane izloženosti u cijelom vremenskom intervalu. 24) Prilagodba izloženosti zbog rizika druge ugovorne strane (engl. credit valuation adjustment) prilagodba je srednjim tržišnim vrijednostima (engl. mid-market valuation) portfelja transakcija s drugom ugovornom stranom pri čemu ta prilagodba odražava tržišnu procjenu kreditnog rizika uzrokovanog neispunjavanjem ugovornih obveza druge ugovorne strane. Prilagodba izloženosti zbog rizika druge ugovorne strane može odražavati tržišne procjene kreditnog rizika druge ugovorne strane (engl. one-sided credit valuation adjustment) ili tržišne procjene kreditnog rizika kreditne institucije i druge ugovorne strane. 25) Rizik obnavljanja (engl. rollover risk) iznos je za koji je vrijednost očekivane pozitivne izloženosti podcijenjena, uz pretpostavku da će se buduće transakcije s drugom ugovornom stranom kontinuirano obnavljati. Dodatna izloženost koja proizlazi iz takvih budućih transakcija nije uključena u izračun očekivane pozitivne izloženosti. 26) Opći korelacijski rizik (engl. general wrong-way risk) rizik je koji nastaje ako je PD druge ugovorne strane pozitivno koreliran s faktorima općega pozicijskog rizika. 27) Specifični korelacijski rizik (engl. specific wrong-way risk) rizik je koji nastaje ako je izloženost prema određenoj drugoj ugovornoj strani pozitivno korelirana s PD-om te druge ugovorne strane, a koji proizlazi iz prirode transakcije ugovorene s tom drugom ugovornom stranom. Kreditna institucija je izložena specifičnom korelacijskom riziku ako je buduća izloženost prema određenoj drugoj ugovornoj strani visoka kada je PD te druge ugovorne strane visok. (6) Pojedini pojmovi u ovoj Odluci koji se koriste osobito za izračun kapitalnog zahtjeva za tržišni rizik imaju sljedeće značenje: 1) Središnja druga ugovorna strana je pravna osoba koja ugovorno posreduje između dvije ugovorne strane u transakciji na način da postaje kupac/prodavatelj svakom prodavatelju/kupcu predmetnoga financijskog instrumenta, pod uvjetom da je izloženost riziku druge ugovorne strane koju preuzima središnja ugovorna strana po svim transakcijama u kojima posreduje u potpunosti pokrivena odgovarajućim instrumentom osiguranja na dnevnoj osnovi. 14

16 2) Neuvršteni izvedeni instrumenti (engl. over the counter derivative instruments) financijski su instrumenti iz dijela 9. Glave III. ove Odluke kojima se ne trguje posredovanjem središnje druge ugovorne strane. 3) Zamjenjivi vrijednosni papir (engl. convertible security) vrijednosni je papir koji imatelju daje pravo zamjene tog papira za drugu vrstu vrijednosnog papira. 4) Financiranje robe (engl. stock financing) pozicija je proizašla iz poslova terminske prodaje robe pri čemu se troškovi financiranja robe uračunavaju do datuma terminske prodaje. 5) Varant (engl. warrant) vrijednosni je papir koji imatelju daje pravo kupnje odnosne imovine po unaprijed ugovorenoj cijeni u razdoblju prije dospijeća ili na dan dospijeća varanta, a čija se namira izvršava u novcu ili imovini na koju se varant odnosi. 6) Repo ugovor/obratni repo ugovor jest ugovor koji ispunjava sve sljedeće uvjete: 1. prema tom ugovoru kreditna institucija ili njezina druga ugovorna strana prenose vrijednosne papire ili robu ili prava koja se odnose na prava vlasništva nad vrijednosnim papirima ili robom (pri čemu prava vlasništva nad vrijednosnim papirima ili robom izdaje priznata burza koja jamči za njih) 2. ugovorom se kreditnoj instituciji ne dopušta da prenese ili založi određeni vrijednosni papir ili robu na više od jedne ugovorne strane u isto vrijeme, uz obvezu njihova otkupa (ili zamjenskih vrijednosnih papira ili robe istih karakteristika), po određenoj cijeni na određeni budući datum koji je odredio ili će odrediti prenositelj. Repo ugovor za kreditnu instituciju ugovor je koji ispunjava navedene kriterije u skladu s kojima kreditna institucija prodaje vrijednosne papire ili robu. Obratni repo ugovor za kreditnu instituciju ugovor je koji ispunjava nabrojene kriterije u skladu s kojima kreditna institucija kupuje vrijednosne papire ili robu. 7) Ugovor o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe od druge ugovorne strane i ugovor o pozajmljivanju vrijednosnih papira ili robe drugoj ugovornoj strani svaki je ugovor u skladu s kojim kreditna institucija ili njezina druga ugovorna strana prenose vrijednosne papire ili robu u zamjenu za odgovarajući instrument osiguranja te uz obvezu da će ona ugovorna strana koja je pozajmila vrijednosne papire ili robu vratiti istovjetne vrijednosne papire ili robu na neki budući datum ili kad to od nje zatraži prenositelj. Istovjetni vrijednosni papiri oni su papiri koji imaju istog izdavatelja, istu kamatnu stopu, isti rok do dospijeća, nominirani su u istoj valuti i imaju isti pravni položaj u slučaju otvaranja stečajnog postupka. 8) Delta-koeficijent je očekivana promjena cijene opcije uzrokovana promjenom cijene odnosnog instrumenta. 9) Gama-koeficijent je relativna promjena delta koeficijenta uzrokovana malom promjenom cijene odnosnog instrumenta. 10) Vega-koeficijent je promjena cijene opcije uzrokovana malom promjenom volatilnosti odnosnog instrumenta. 15

17 11) Referentna obveza je obveza druge ugovorne strane (referentnog subjekta) čiji se kreditni rizik prenosi kreditnom izvedenicom, a koja se upotrebljava za izračun iznosa koji će pružatelj zaštite platiti po nastanku kreditnog događaja definiranog ugovorom o kreditnoj izvedenici. (7) Pojedini pojmovi u ovoj Odluci koji se koriste osobito za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik imaju sljedeće značenje: 1) Sustav upravljanja operativnim rizikom jest ukupnost organizacijske strukture, pravila, procesa, postupaka, sustava i resursa za utvrđivanje, mjerenje odnosno procjenjivanje, ovladavanje, praćenje i izvještavanje o izloženosti operativnom riziku. Sustav upravljanja operativnim rizikom uključuje i sustav mjerenja operativnih rizika. 2) Sustav mjerenja operativnog rizika jest ukupnost pravila, procesa, postupaka i sustava za prikupljanje, obradu, analizu i pohranu podataka o operativnom riziku i za izračun inicijalnoga kapitalnog zahtjeva za operativni rizik. Članak 3. (1) Stopa adekvatnosti jamstvenoga kapitala izračunava se kao odnos između jamstvenoga kapitala i ukupnog: 1) iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom (na način propisan u Glavi II. ove Odluke) i 2) iznosa inicijalnih kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike (propisanih u Glavi III. ove Odluke) i operativni rizik (propisan u Glavi IV. ove Odluke) pomnoženih s 12,5. (2) Izračun jamstvenoga kapitala propisan je Odlukom o jamstvenom kapitalu kreditnih institucija. Članak 4. Kreditna institucija je dužna održavati stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala u iznosu od najmanje 12%. Članak 5. Kreditna institucija je dužna održavati stopu adekvatnosti jamstvenoga kapitala iz članka 4. na pojedinačnoj i na konsolidiranoj osnovi u skladu s člancima 126. i 127. Zakona o kreditnim institucijama. Članak 6. (1) Jamstveni kapital kreditne institucije ni u jednom trenutku ne smije biti manji od zbroja iznosa sljedećih kapitalnih zahtjeva: 1) za kreditni rizik (uključujući sekuritizacijski i razrjeđivački rizik) kapitalnih zahtjeva za sve poslove u knjizi banke, i to u iznosu ne manjem od 12% ukupnog iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom, 16

18 2) za rizik druge ugovorne strane kapitalnih zahtjeva za sve poslove kreditne institucije, i to u iznosu ne manjem od 12% ukupnog iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom, 3) za pozicijski rizik i rizik namire kapitalnih zahtjeva za poslove u knjizi trgovanja, 1 3) za pozicijski rizik kapitalnih zahtjeva za poslove u knjizi trgovanja, 2 4) za prekoračenje dopuštenih izloženosti kapitalnih zahtjeva za stavke knjige trgovanja iz kojih proizlazi prekoračenje, 5) za valutni rizik i robni rizik kapitalnih zahtjeva za sve poslove kreditne institucije i 3 5) za valutni rizik, rizik namire i robni rizik kapitalnih zahtjeva za sve poslove kreditne institucije i 4 6) za operativni rizik kapitalnih zahtjeva za sve poslove kreditne institucije. (2) Kapitalni zahtjevi iz stavka 1. točke 3. do 6. ovoga članka jesu inicijalni kapitalni zahtjevi (propisani u Glavi III. i Glavi IV. ove Odluke) pomnoženi s 1,5. 1. OPĆE ODREDBE Glava II. KREDITNI RIZIK Članak 7. Kapitalni zahtjev za kreditni rizik i kapitalni zahtjev za rizik druge ugovorne strane kreditne institucije iznose 12% ukupnog iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom izračunatog u skladu s odredbama ove Glave. Članak 8. (1) Kreditna institucija dužna je pri izračunu iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom primjenjivati standardizirani pristup. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna će institucija za izračun iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom primijeniti pristup zasnovan na internim rejting-sustavima za procjenu kreditnog rizika na način i u opsegu propisanima ovom Odlukom ako je za to dobila odobrenje Hrvatske narodne banke. Članak 9. (1) Izloženost kreditne institucije je iznos svih aktivnih bilančnih stavki i određenih stavki izvan bilance. 1 Ova točka briše se 1. srpnja Ova točka stupa na snagu 1. srpnja Ova točka briše se 1. srpnja Ova točka stupa na snagu 1. srpnja

19 (2) U smislu ove Glave stavkama izvan bilance iz stavka 1. ovoga članka smatraju se izvedeni financijski instrumenti i izvanbilančne obveze na temelju kojih je kreditna institucija izložena kreditnom riziku. Članak 10. (1) Kreditna institucija dužna je iskazivati aktivne bilančne stavke i stavke izvan bilance u skladu s ovom Odlukom, Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, propisima i standardima struke. (2) U smislu stavka 1. ovoga članka djelomično nadoknadivi plasmani i potpuno nenadoknadivi plasmani i izvanbilančne obveze iskazuju se u iznosu nominalne knjigovodstvene vrijednosti umanjene za utvrđeni ispravak vrijednosti odnosno rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim obvezama, osim u slučajevima kada je ovom Odlukom određeno drugačije. Plasmani i izvanbilančne obveze rizične skupine A ne umanjuju se za ispravak vrijednosti, odnosno za rezerviranja za gubitke po izvanbilančnim obvezama, osim u slučajevima kada je ovom Odlukom određeno drugačije. 2. STANDARDIZIRANI PRISTUP 2.1. OPĆE ODREDBE Članak 11. (1) Kreditna institucija dužna je sve izloženosti iz knjige banke (uključujući i izloženosti iz knjige trgovanja na koje se primjenjuju odredbe dijela 6.2. ove Glave) razvrstati u pripadajuće kategorije izloženosti navedene u stavku 2. ovoga članka i dodijeliti im pripadajući ponder rizika. 2) Kategorije izloženosti jesu: 1) izloženosti prema središnjim državama ili središnjim bankama, 2) izloženosti prema lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, 3) izloženosti prema javnim državnim tijelima, 4) izloženosti prema multilateralnim razvojnim bankama, 5) izloženosti prema međunarodnim organizacijama, 6) izloženosti prema institucijama, 7) izloženosti prema trgovačkim društvima, 8) izloženosti prema stanovništvu, 9) izloženosti osigurane nekretninama, 10) dospjela nenaplaćena potraživanja, 18

20 11) visokorizična potraživanja, 12) izloženosti u obliku pokrivenih obveznica, 13) sekuritizacijske pozicije, 14) izloženosti u obliku udjela u investicijskim fondovima i 15) ostale izloženosti. (3) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, kreditna institucija iz članka 510. stavka 1. i 2. ove Odluke dužna je sve izloženosti iz knjige banke i iz knjige trgovanja razvrstati u pripadajuće kategorije izloženosti navedene u stavku 2. ovoga članka i dodijeliti im pripadajući ponder rizika. Članak 12. Iznimno od članka 11., kreditna institucija pri izračunu iznosa izloženosti ponderiranoga kreditnim rizikom ne uključuje stavke koje se odbijaju pri izračunu jamstvenoga kapitala. Članak 13. Kreditna institucija dužna je iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom za bilančne stavke koji izračunava primjenom standardiziranog pristupa, izračunati na način da bilančne izloženosti pomnoži s pripadajućim ponderom rizika propisanim u dijelu 2.2. ove Glave. Članak 14. Kreditna institucija dužna je iznos izloženosti ponderiran kreditnim rizikom za izvanbilančne obveze koji izračunava primjenom standardiziranog pristupa, izračunati na način da najprije konvertira izvanbilančne obveze njihovim množenjem s postocima propisanima u članku 17. ove Odluke, a potom primijeniti pripadajući ponder rizika propisan prethodnim člankom na tako dobivenu konvertiranu vrijednost. Članak 15. Kreditna institucija dužna je primijeniti ponder rizika ovisno o pripadnosti izloženosti pojedinoj kategoriji izloženosti iz stavka 2. članka 11. ove Odluke i njezinom stupnju kreditne kvalitete. Članak 16. Kreditna institucija određuje stupanj kreditne kvalitete na temelju kreditnih rejtinga dodijeljenih od VIPKR i/ili kreditnih procjena dodijeljenih od AKI, koje primjenjuje na način propisan u dijelu 2.2. ove Glave. Članak 17. Kreditna institucija izvanbilančne obveze konvertira na sljedeći način: 1) za nizak rizik množenjem s 0% 19